VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Inflacija u Americi blago ojačala

    Inflacija u Americi blago ojačala

    Inflacija u SAD-u blago je ubrzala u veljači, odražavajući znatno blaži pad cijena benzina i plina, pokazao je danas izvještaj ministarstva rada.

    Godišnja stopa inflacije u najvećoj svjetskoj privredi iznosila je u februaru 3,2 posto, pokazuju podaci ministarstva. U januaru iznosila je 3,1 posto.

    Kad se isključe cijene hrane i energije, temeljna inflacija iznosila je 3,8 odsto i bila je manja za 0,1 postotni bod nego u januaru, prema izračunima ministarstva. Hrana je u februaru poskupjela 1,0 odsto, nešto blaže nego početkom godine.

    Benzin je pak pojeftinio za 3,9 posto u odnosu na prošlogodišnji februar. U januaru cijene su mu bile niže za 6,4 posto nego prije godinu dana. Kućanstva su u februaru izdvajala 8,8 posto manje za plin. U januaru bio je jeftiniji čak 18 posto nego godinu dana ranije. 

    Na mjesečnom nivou potrošačke cijene porasle su u februaru za 0,4 posto, nešto jače nego početkom godine. Isti postotni rast bilježile su i kada se isključe energija i hrana, kao i u januaru, pokazuju tablice ministarstva.

    Zamjetno su na mjesečnom nivou skočile cijene benzina, za gotovo četiri posto, nakon što su u januaru bile pale više od tri posto. Cijene hrane ostale su pak na nivou iz januara, kada su bile porasle za 0,4 posto.

  • BiH do visokog dohotka može za 16 godina

    BiH do visokog dohotka može za 16 godina

    BiH je u periodu od 2005. do 2023. godine ostvarila značajan razvoj, prošla je kroz period rasta i makroekonomske stabilnosti, stekla je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, ali uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije i dalje je poprilično daleko.

    Pokazao je ovo izvještaj Svjetske banke za BiH “Ekonomski memorandum za zemlju”, koji je posljednji put objavljen 2005. godine.

    “Uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije poprilično je daleko. Za preokretanje ovakve putanje BiH bi trebalo da započne širu strukturalnu reformu ka produktivnijoj ekonomiji predvođenoj privatnim sektorom, te smanjenju zavisnosti od uglja”, navodi se u memorandumu.

    Nadalje se navodi da je BiH sa niskog dohotka 1999. godine prešla na viši srednji dohodak u 2010. godini, i to sa bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika od preko 4.000 američkih dolara, te su procjene da ako se rast prosječne stope BDP-a po glavi stanovnika, zabilježen u posljednje dvije decenije, nastavi, zemlja bi mogla dostići status visokog dohotka u narednih 16 do 17 godina.

    “Osim toga, oprezna fiskalna politika od 2014. godine rezultirala je relativno niskim omjerom javnog duga na nivou BiH od oko 30 odsto BDP-a, uprkos značajnim rashodima entitetskih vlada usmjerenim na podršku firmama i domaćinstvima nakon pandemije 2020. godine i naknadnog inflatornog šoka 2022. godine”, ističe se u ovom memorandumu.

    Kako se navodi, valutni odbor je održavao stabilnost cijena, s niskim stopama inflacije koje su tokom posljednje dvije decenije bile izražene u jednocifrenom broju sve do globalnog inflatornog šoka, podržavajući blagostanje i konkurentni realni efektivni devizni kurs.

    Naposljetku, spoljni deficit tekućeg računa značajno se poboljšao, dostižući rekordno nisku vrijednost od 2,5 odsto BDP-a u 2021. godini, sa oko 16 odsto BDP-a u 2005. godini.

    “Realni rast BDP-a po glavi stanovnika u BiH nadmašio je susjedne zemlje, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, i to više zbog sve većeg odliva stanovništva, nego zbog veće stope rasta proizvodnje. S druge strane, rast stvarnog outputa u BiH je stagnirao u posljednjih 15 godina, shodno tome, kumulativni rast realnog BDP-a u BiH značajno zaostaje za njenim partnerima”, ističe se u memorandumu.

    Što je još važnije, konvergencija u realnoj potrošnji po glavi stanovnika stagnirala je na oko 40 odsto u odnosu na prosječnu zemlju EU u posljednjih 15 godina.

    “U međuvremenu, zemlje regiona ostvarile su napredak u smanjenju ovog jaza, pri čemu je Crna Gora dostigla 60 odsto, Srbija 53 odsto, a Sjeverna Makedonija 51 odsto prosjeka. Ispod BiH je ostala samo Albanija, sa 39 odsto, s tim da je krenula od niže osnovice od 26 odsto 2005. Dakle, dok Albanija ubrzano sustiže prosječnu zemlju EU po životnom standardu, BiH jedva napreduje”, stoji u ovom memorandumu, gdje se nadalje navodi da se trenutni model rasta i energetike u BiH neće moći održati, a očekuje se da će se rast prepoloviti za dvije decenije.

    “Ovo će vjerojatno biti dodatno pogoršano zbog slabljenja izvozne konkurentnosti jer se na granicama EU traži prilagođavanje emisije uglja (CBAM). Dakle, pri trenutnom tempu strukturnih reformi, izgledi BiH da dovrši svoj prelaz u funkcionalnu tržišnu ekonomiju i ispuni ekonomske kriterijume za postizanje članstva u EU su slabi. Da bi se promijenila ova situacija, BiH bi trebalo da sprovede niz dubokih strukturnih reformi kako bi ojačala privatni sektor i produktivnu ekonomiju, te smanjila zavisnost od uglja”, navodi su u memorandumu.

    Nesrazmjerno veliki javni aparat i produktivnost rada koja stagnira od 2015. godine samo su neki od razloga koje koče dalji razvoj.

    “Makroekonomske politike su imale tendenciju da favorizuju kratkoročne ciljeve na račun dugoročnog rasta, sa fokusom na podsticanje potrošnje, a ne ulaganja. Tekuća budžetska potrošnja, posebno na javne plate, penzije i

    socijalna davanja, ograničavala je kapitalne izdatke u proteklih 10 do 15 godina”, ističe se memorandumom, gdje se naglašava da prilivi direktnih stranih investicija ostaju nedovoljni i znatno ispod regionalnih kolega, a produktivnost u BiH stagnira zbog malog privatnog sektora u sjeni prisustva velikog državnog preduzeća.

    Tome u prilog idu i podaci da se relativna neefikasnost mnogih državnih preduzeća može dijelom pripisati uticaju političkog pokroviteljstva, koje ponekad daje prioritet osiguravanju izborne podrške putem strateškog zapošljavanja, umjesto da se fokusira na povećanje produktivnosti.

    “Da bi se spriječilo usporavanje rasta dugoročnih trendova, mjere usmjerene na jačanje ukupne faktorske produktivnosti najviše obećavaju. Prema uobičajenom scenariju, očekuje se usporavanje dugoročnijeg realnog rasta proizvodnje u BiH zbog nepovoljne dinamike stanovništva i usporavanja TFP-a zajedno sa sličnim zemljama”, navodi se u memorandumu.

    U memorandumu se navodi i da je potrebno ponovo pokrenuti tranzicije na tržišnu ekonomiju kroz privatizaciju, restrukturiranje ili bankrot javnih preduzeća, posebno malih i srednjih preduzeća u državnom vlasništvu, čime se oslobađa potencijal privatnog sektora, i drugo, poboljšanjem efikasnosti i upravljanja državnim preduzećima.

  • Niže rate na kredite tek 2025. godine

    Niže rate na kredite tek 2025. godine

    Prognoze od početka ove godine da će u Republici Srpskoj uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, posebno na kredite koje klijenti imaju u bankama sa promjenjivom kamatom, a koji su vezani za euribor, neće se obistiniti, a kako sada stvari stoje, ako ne dođe do većih svjetskih lomova, pozitivni efekti o tom pitanju mogli bi uslijediti tek 2025. godine.

    Banke u Srpskoj u više navrata prethodne dvije godine podizale su kamatnu stopu na kredite koje klijenti imaju sa promjenjivom kamatnom stopom. Kako je početkom godine najavljeno da euribor pada i prognoze su bile da će uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, ali stručnjaci za bankarstvo navode da taj pad euribora nije dovoljan za korekcije o pitanju manjih rata.

    Procjene

    Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Branka Topić Pavković kazala je “Glasu Srpske” da se i dalje može očekivati labavi pad euribora.

    • Evropska centralna banka (ECB), ali i ostali su na tom smjeru ka snižavanju euribora, ali bi, prema procjenama, pravi efekti njihovog djelovanja trebalo da se osjete i vide 2025. godine – kazala je Topić Pavković.

    S druge strane, naglašava da inflacija jeste niža, ali nije niska kako je očekivano.

    • Ta neka ciljna inflacija od dva odsto nije dostignuta u većini zemalja iako je to krajnji cilj. Težeći ka tom cilju ide se i ka labavljenju monetarne politike, ali neki krajnji efekat, prema procjenama, očekuje se tek 2025. godine ako uzmemo u obzir globalno okruženje, moguće ratne tenzije i sve ostalo – kazala je Topić Pavković.

    Dakle, naglašava, očekuje se i dalji pad euribora, ali za sada izostaje strmi pad koji bi mogao da utiče na pad kamatnih stopa na kredite.

    • Taj pad euribora biće postepen i u nekim manjim pomacima, ali će se dešavati. Međutim, svjetska trgovina i razmjena, kao što su napadi Huta na britanske i ostale brodove koji prevoze najznačajnije namirnice, energente i sve ostalo mogu dovesti do potpuno drugih dešavanja sredinom i krajem godine, što opet može u nekom slučaju, prema najgorim procjenama, dovesti do povećanja inflacije pa da se donesu neke druge mjere. Međutim, to je sve za sada u domenu nagađanja nekih globalnih tokova na koje mi ne možemo uticati – zaključila je Topić Pavković.

    Ključne odluke FED-a

    Sličnog stava je i njen kolega i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić koji navodi da su januar pa i februar pokazali da se inflacija neće tako brzo smiriti.

    • Još je inflacija iznad onih targeta postavljenih od strane vodećih banaka, odnosno ECB-a i Sistema Federalnih rezervi (FED), tako da bez nekih naznaka da će inflacija zaista pasti ispod tih dva odsto ne možemo očekivati da ove banke snize referentne kamatne stope – kazao je “Glasu Srpske” Gligorić.

    Prema trenutnim procjenama, naglašava, to bi se moglo desiti u junu, ali sve zavisi od daljeg kretanja cijena u svijetu.

    • Cijena energenata ponovo ima tendenciju rasta, imamo takođe problema u transportu robe iz Azije u ostatak svijeta zbog problema vezanih za transport robe kroz Crveno more.

    Svi ti faktori utiču na to da se još ne može očekivati značajnije smanjivanje inflacije ispod nivoa koji su definisani kao targeti velikih centralnih banaka – poručio je Gligorić.

    FED, kako navodi, prednjači sa smanjenjem, ali i povećanjem kamatnih kriza.

    • ECB nešto kasni u odnosu na njih, tako da se i sada očekuje da bi FED mogao da smanji kamatne stope u junu, a onda, faktički i da tu politiku slijedi i evrozona.

    Ako dvije centralne banke ne prate jedna drugu, kako u povećanju, tako i u smanjenju kamatnih stopa, to onda ima i značajan uticaj na međusobni kurs valuta, prije svega evra i dolara, tako da očekujemo da će u narednom periodu ipak doći do pada kamata, ali ne tako brzo kao što se to očekivalo – naglasio je Gligorić.

    To se, prema prognozama, može očekivati tek krajem drugog ili početkom trećeg kvartala.

    • Sve to opet zavisi od inflacije, dakle, primarni cilj ECB-a i FED-a je smanjenje inflacije ispod dva odsto. Sve dok se to ne postigne, odnosno dok oni ne steknu uvjerenje da će inflacija pasti ispod tog nivoa, ne možemo očekivati da će doći do smanjenja kamatnih stopa – naveo je Gligorić.

    Primjer

    Pojedinim građanima koji su podigli kredite s promjenljivom kamatnom stopom mjesečna rata zbog rasta euribora u prethodne dvije godine povećana je za skoro 100 maraka.

    Jedna od onih koje je pogodilo ovo podizanje kamata jeste i M. B. iz Banjaluke. Kaže kako je 2019. godine digla stambeni kredit od 66.000 maraka po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita u početku iznosila je 342 marke.

    • Međutim, u septembru 2022. godine iz banke su me obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a, te usklađivanja sa euriborom prinuđeni da koriguju kamatne stope naviše pa samim tim i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati kao ratu kredita.

    Nakon toga stiglo je i novo obavještenje, tako da od marta prošle godine rata iznosi 413 maraka – kazala je ova Banjalučanka za “Glas Srpske”.

    Navodi i da ju je vijest od početka godine da će uslijediti pad kamata na ove kredite obradovala, ali da joj je već sada jasno da od toga nema ništa, jer iz banke nema obavještenja da će uslijediti korekcija kamatne stope naniže.

    Investicije

    Dragan Gligorić naglašava da je politika kamatnih stopa bitna jer ona utiče na povećanje i smanjenje količine novca u opticaju, prvenstveno posredstvom kreditiranja.

    • Niža kamatna stopa bi trebalo da znači veću tražnju za kreditima, a više kredita u privredi znači veću količinu novca u opticaju i veću privrednu aktivnost. S obzirom na to da investicije pokazuju određeni efekat kašnjenja, a poznato je u ekonomiji da, ako imamo u jednoj godini investicije zbog nižih kamatnih stopa, ti pozitivni efekti se najviše osjete u narednoj godini.

    Dakle, ako dođe do smanjenja kamata krajem drugog ili početkom trećeg kvartala, imaćemo rast kreditiranja u ostatku godine, ali će se u 2025. godini vidjeti taj pozitivan efekat nižih kamatnih stopa, prije svega na povećanje investicija – kazao je Gligorić.

  • Dolar pao

    Dolar pao

    Na valutnim tržištima vrednost dolara prema korpi valuta je naglo pala prošle nedelje.

    Evro je ojačao nakon poruka američke i evropske centralne banke da bi uskoro mogle da počnu da smanjuju kamatne stope.

    Indeks dolara, koji pokazuje vrednost SAD u odnosu na šest najvažnijih svetskih valuta, pao je prošle nedelje za 1,1 odsto, na 102,74 poena.

    Istovremeno je vrednost dolara prema evropskoj valuti pala za 0,9 odsto, pa je cena evra dostigla 1,0940 dolara.

    Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, za 2,1 odsto, pa mu je kurs skliznuo na 147,05 jena.

    U fokusu investitora bio je prošlonedeljni izveštaj predsednika Fed-a Džeroma Pauela Kongresu o ekonomskoj situaciji.

    On je rekao da čelnici Centralne banke žele da budu sigurni da će inflacija nastaviti da slabi ka ciljnom nivou od 2 odsto pre nego što odluče da smanje kamate i da je ta odluka sve bliža.

    Pauelovi komentari pojačali su očekivanja tržišta da bi Fed mogao da počne da smanjuje kamatne stope u junu. Iako se očekuje da će Evropska centralna banka uskoro početi da smanjuje kamate, evro je prošle nedelje ojačao prema američkoj valuti.

    Na sastanku održanom u četvrtak, čelnici Evropske centralne banke ostavili su kamatne stope nepromenjene na rekordno visokim nivoima, kako se očekivalo, ali su nagovestili da bi mogli da počnu da smanjuju kamatne stope u junu.

    Japanska valuta je prošle nedelje najviše ojačala u odnosu na dolar. To je zahvaljujući signalima japanske centralne banke da bi uskoro mogla da okonča negativne kamatne stope i počne da normalizuje monetarnu politiku, nakon godina politike izuzetno podrške.

  • Građani BiH lijekove i hranu kupuju u Srbiji

    Građani Bosne i Hercegovine na sve načine pokušavaju uštediti. Racionalnim korištenjem kućnog budžeta nastoje pronaći način da usljed svakodnevnih poskupljenja organizuju normalan život.

    Jedan od tih načina je i kupovina u Malom Zvorniku u Srbiji.

    Državljani BiH svakodnevno prelaze granicu i u tom gradu kupuju hranu i lijekove, tvrdeći da im se isplati.

    To potvrđuje i Brano Mihajlović, predsjednik Udruženja penzionera Zvornik.

    –Pojedini lijekovi su 50 odsto jeftiniji, neka su manje, ali ono što penzioneri koriste su ti lijekovi koji su povoljniji. Dolaze iz pograničnih dijelova pa i iz Tuzle jer im se isplati – rekao je Mihajlović za Novu BiH.

  • Veće kamatne stope, naknade i provizije donijele i dobit bankama

    Veće kamatne stope, naknade i provizije donijele i dobit bankama

    Kamatne stope u prethodnoj godini uvećane su za deset odsto, što je bankarskom sektoru u prethodnoj godini donijelo i povećanje prihoda.

    To potvrđuju i podaci Agencije za bankarstvo koji pokazuju da je dobit banaka u Srpskoj veća za skoro 36 odsto u odnosu na godinu ranije.

    Veće kamatne stope nisu spriječile građane da se zadužuju. Podaci govore da su krediti dati stanovništvu prošle godine iznosili oko tri milijarde KM. Najtraženiji su bili stambeni pa je tako primjera radi, jedna banka u Banjaluci iskazala prihod od skoro pola milijarde maraka.

    • Da smo prošle godine plasirali pola milijarde kredita u svim segmentima,polovina od toga išla je ka velikim i malim preduzećima, to je bio neki rast od 50 odsto u odnosu na 2022.godinu – naveo je Goran Babić, predsjednik Upravnog odbora NLB banke.

    Bolja dobit banaka u prošloj godini može se pripisati i prihodima od naknada i provizije. Izvještaj Agencije za bankarstvo pokazuje da su banke u Srpskoj za godinu dana ostvarile neto dobit u iznosu od skoro 190 miliona KM.

    • Ono što posebno apostrofiram imali smo i rast depozita građana u prošloj godini od skoro pola miliona KM. Dakle, pola miliona KM novih depozita je novih ušlo u svaku banku prošle godine – Srđan Šput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
  • Bitkoin na novom istorijskom maksimumu

    Bitkoin na novom istorijskom maksimumu

    Cena bitkoina je danas nakratko probila granicu od 70.000 dolara čime je postignut novi istorijski maksimum, prenosi Rojters.

    Današnje vrednosti su oborile prethodni rekord koji je zabeležen u utorak.

    Rekordan rezulatat pokazuje da bitkoin nikada neće nestati kao sredstvo plaćanja, izjavio je šef istraživanja kompanije Galaksi digital Aleks Torn.

    On je naveo da je tokom 15 godina svog postojanja bitkoin doživeo četiri velika pada vrednosti za 75 i više odsto, ali uvek smogao snage da se vrati rastu, prenosi Si-En-Bi-Si (CNBC).

    Direktorka istraživanja u provajderu kriptopodataka Kaiko Klara Medali je navela da novi rekordi predstavljaju “važnu psihološku prekretnicu” i dokazuju da su kriptovalute “izuzetno otporne” uprkos velikim poteškoćama.

  • Potrošačka korpa sve praznija

    Da je kriza natjerala građane Republike Srpske da stegnu kaiš i smanje potrošnju jasno je iz najnovijih statističkih podataka, prema kojima je promet u trgovinama na malo, mjeren u tekućim cijenama, u januaru pao za 14,6 odsto u odnosu na decembar prošle godine

    Iako je januar mjesec koji obiluje brojnim slavljima, počevši od Božića, Pravoslavne nove godine do nekoliko velikih slava, čija priprema zahtijeva velike nabavke, podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je promet u trgovinama na malo, kada su u pitanju hrana, pića i duvanski proizvodi, posmatran u tekućim cijenama u prvom mjesecu ove godine bio manji za 11,2 odsto u odnosu na decembar 2023. godine.

    Veliki pad prometa imale su i pumpadžije, jer su statističari izračunali da je u posmatranom periodu prodaja goriva i maziva smanjena za 9,5 odsto.

    Portparol Privredne komore RS Dejan Rauš kaže za “Glas” da su brojni faktori uticali na negativnu statistiku, odnosno na smanjenje prometa u maloprodaji.

    – Trgovine na malo već neko vrijeme su suočene sa izazovima koji uključuju pad prometa uzrokovan prije svega smanjenjem kupovne moći građana, uticajem inflacije i povećanjem cijena ulaznih troškova, a što se odrazilo i na poskupljenje proizvoda. Sve se to u krajnjoj liniji oslikava na godišnje podatke koji nisu ohrabrujući – rekao je Rauš. On je istakao da se građani sve više okreću kupovini samo onoga što im je trenutno dostupno i finansijski pristupačno.

    – Ovaj trend će se vjerovatno nastaviti i u narednom periodu, zbog visokih ulaznih troškova i povećanih troškova proizvodnje. Predviđanja su da će cijene ostati na sadašnjem nivou ili čak dodatno rasti. Ako i dođe do pojeftinjenja, to će biti minimalno – naglasio je Rauš.

    Linker
    Predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija smatra da je enormno povećanje cijena glavni krivac za pad prometa u trgovinama u Srpskoj.

    – Poskupljenje je natjeralo potrošače da smanje broj artikala u korpi. Nekada se kupovalo pet komada jednog proizvoda, a sada jedan. Vjerujem da bi statistički podaci bili još gori da se u obzir uzimaju prodate količine, a ne finansijski aspekat, koji je zbog poskupljenja “prenaduvan” u odnosu na realno stanje. Građani su primorani da stegnu kaiš, odriču se mnogih stvari, plus što kupuju najjeftiniju robu, ne mareći uopšte za kvalitet – rekla je Šešlija. Prema njenim riječima, već sada je jasno da će se negativan trend nastaviti i u narednim mjesecima.

    – Dolazimo u još goru situaciju zbog povećane minimalne plate, budući da se na dnevnom nivou cijene robe povećavaju od jedan do pet feninga. To prolazi neprimjetno, ali će već od idućeg mjeseca, sigurna sam, prouzrokovati drastičan pad potrošnje i prometa – smatra Šešlija.

    Prasići natjerali na štednju

    Snežana Šešlija kaže da su visoke cijene prasića u januaru mnoge građane natjerale na štednju prilikom kupovine drugih namirnica.

    – Ljudi su za slavu morali kupiti pečenicu, za koju su morali izdvojiti znatno više novca nego godinu ranije, a prasići uglavnom ne ulaze u maloprodaju statistiku. Budući da su se samo za tu stavku prekomjerno istrošili, morali su praviti rezove kod druge robe – pojasnila je Šešlija.

  • EU prelazi na ratni režim

    EU prelazi na ratni režim

    Evropska komisija predložiće sutra niz mera pomoću kojih će EU svoju industriju naoružanja prebaciti na ”režim ekonomije u periodu rata”

    Na taj korak odlučila se kako bi pružila bolji odgovor na napade Rusije na Ukrajinu.

    Evropski komesar za industriju Tjeri Breton izneće predloge za podsticanje zemalja EU da zajedno kupuju više oružja od evropskih kompanija, kako bi se tim kompanijama pomoglo da povećaju proizvodne kapacitete, prenosi Rojters.

    “Moramo da promenimo paradigmu i pređemo u režim ratne ekonomije. To takođe znači da evropska odbrambena industrija mora da preuzme više rizika, uz našu podršku”, rekao je Breton.

    On je istakao da će Evropa morati da učini još više da osnaži svoju odrbanu u slučaju da za predsednika SAD bude izabran Donald Tramp, koji je prethodno kritikovao pojedine članice NATO-a.

    “U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Evropa mora da preuzme veću odgovornost za sopstvenu bezbednost, bez obzira na ishod izbora naših saveznika svake četiri godine”, ocenio je Breton.

    Bretonovi predlozi uključuju stvaranje mehanizma koji pomaže zemljama koje nisu članice EU da kupuju oružje od evropskih proizvođača.

    Predloge će takođe analizirati i pripadnici NATO-a, koji su ranije pozdravili nastojanja EU da pomognu odbrambene kapacitete EU, ali i koji su upozorili da potezi EU ne smeju da se kose sa radom Alijanse.

  • Evropska unija želi da investira u energetske koridore na Balkanu

    Evropska unija želi da investira u energetske koridore na Balkanu

     EU želi da izgradi transbalkanski koridor za transport električne energije koji bi povezao transmisione sisteme BiH, Crne Gore i Srbije s mrežama Hrvatske, Mađarske, Rumunije i Italije.

    S tim u vezi EU je spremna da značajno finansijski podrži ove projekte, koji se provode uz nadzor i dogovor u sklopu Energetske zajednice.

    U Evropskoj komisiji kažu da će transbalkanski elektroenergetski koridor značajno ojačati važne koridore sjeveroistok-jugozapad, istok-zapad, kao i regionalne i panevropske koridore koji su, kako kažu, među najopterećenijim koridorima prenosa u regionu jugoistočne Evrope.

    “U zapadnoj Srbiji trenutno se gradi dvokružni vod od 400 kilovolti Obrenovac – Bajina Bašta u dužini od 109 kilometara, a u pripremi je nova dionica od 84 km koja povezuje Crnu Goru i BiH. Transbalkanski elektroenergetski koridor je inicijativa Tima Evropa koji podržavaju Njemačka i Italija, a projekti se finansiraju iz kredita KfW-a od 70 miliona evra”, kažu u Evropskoj komisiji.

    Za BiH će ovi projekti biti posebno kritični jer je zemlja u obavezi da narednih godina značajno izgradi obnovljive kapacitete, poput iskorištavanja energije sunca i vjetra, kao i da izgradi hidropotencijale.

    Ovi projekti neće biti svrsishodni ako ne budu izgrađeni sistemi dalekovoda za transport električne energije i povezivanje na evropske koridore.

    Naime, termocentralama su ili istekli resursi, ili su pri kraju, a u Energetskoj zajednici ocjenjuju da nema ekonomske isplativosti da se na toj zastarjeloj tehnologiji izvede remont, tim više što, kako naglašavaju, BiH će ući u evropsku šemu trgovine emisijama, što će energiju iz termocentrala učiniti nekonkurentnom. 

    Poseban problem za BiH predstavljaju sankcije Energetske zajednice zbog neprovođenja obaveza iz Trećeg energetskog paketa.

    Uprkos tome, kako kažu, BiH i dalje učestvuje u projektu transbalkanskog energetskog koridora.

    “BiH učestvuje u projektu PECI transbalkanskog koridora, čiji je cilj povezivanje prenosnih mreža Srbije, Crne Gore i BiH na naponskom nivou 400 kV. Bh. dio 400 kV dalekovoda Višegrad – Bajina Bašta čeka na realizaciju Srbije, odnosno izgradnju 400 kV dalekovoda Obrenovac – Bajina Bašta”, kažu oni.

    Osim što je BiH u problemu zbog velikog učešća termoelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije, Energetska zajednica je BiH uvela sankcije i zbog velikog udjela ispuštanja nedozvoljenih čestica u atmosferu.

    “Zato što nije značajno smanjila emisije osam velikih termoelektrana koje potpadaju pod okvir definisan u Nacionalnom planu smanjenja emisija BiH, došlo je do kršenja članova IV, VI i XVI Direktive 2001/80/EC Evropskog parlamenta i Savjeta održanog 23. oktobra 2001. u vezi s ograničenjem ispuštanja određenih zagađivača u vazduh”, naglašeno je.

    Istovremeno, EU je obezbijedila značajna sredstva i za zemlje članice kako bi u što kraćem vremenu izbacili iz upotrebe termoelektrane i investirali u obnovljive izvore energije.

    Projekat predviđa pravednu energetsku tranziciju, koja bi vodila računa i o socijalnim aspektima, odnosno zaposlenima u neperspektivnim djelatnostima.

    “Podrška će biti dostupna svim državama članicama, fokusirana na one u kojima najviše ljudi radi na fosilnim gorivima. Države članice mogu dobiti pristup pripremanjem planova teritorijalne pravedne tranzicije koji pokrivaju period do 2030. godine, identifikujući teritorije koje bi trebalo da dobiju najveću podršku. Planovi bi takođe trebalo da odrede načine za najbolje rješavanje društvenih, ekonomskih i ekoloških izazova”, stoji na stranici Evropske komisije.