Kategorija: Ekonomija

Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) na današnjoj sjednici u Mostaru dala je saglasnost na prijedlog Elektroprivrede BiH da se povećaju cijene električne energije za kategorije domaćinstva i ostala potrošnja.

Kako pišu federalni mediji, članovi FERK-a Sanela Pokrajčić, Samir Hadžihuseinović i Vesna Marić su dali saglasnost na ovaj prijedlog.

Inače, kako se navodi u ovom prijedlogu koji je usvojen, cijena električne energije će za domaćinstva biti povećana za 10,04 odsto, a za kategoriju ostala potrošnja, 7,29 odsto.

Podsjećamo, na prethodnoj sjednici koja je održana 11. juna odlučeno je da se ovaj prijedlog skine sa dnevnog reda.

Sada već bivši članovi FERK-a Jasmin Bešo i Mile Srdanović su tada smatrali da su neophodne dodatne informacije o ovom prijedlogu, dok je Pokrajčić smatrala da su dokumentacija i obrazloženje koje je dostavljeno iz Elektroprivrede BiH “školski primjer kako zahtjev treba izgledati”.

Ipak, dan kasnije, 12. juna su na sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta većinom glasova imenovani novi članovi FERK-a u narednih pet godina, a to su Samir Hadžihuseinović iz reda bošnjačkog naroda, Sanela Pokrajčić iz reda Hrvata i Vesna Marić iz reda srpskog naroda.

Cijene stanova u Srpskoj na visokom su nivou, a kako kažu naši sagovornici, razlog za to je velika potražnja, a u posljednje vrijeme najviše nekretnine kupuju ljudi iz dijaspore.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je da veliki dio stanovništva iz inostranstva u posljednje vrijeme kupuje nekretnine u Srpskoj.

“Dobar dio stanovništva iz inostranstva je zbog situacije u zemljama u kojima sada žive uvidio da po sadašnjim cijena neće moći sebi kupiti nekretninu, pa odlučuju da se prebace na naše prostore, odnosno da riješe stambeno pitanje, da kupe nekretninu”, kazao je Petrović.

Istakao je da sadašnje cijene nekretnina na tržištu prate potražnju, te se ne mogu se očekivati njihove niže cijene.

“Pri samom kreiranju cijena koriste se određeni ulazni parametri, kao što je cijena radne snage, cijena materijala, zemljišta, energije, tako da u ovom momentu nije realno očekivati da će doći do pada cijena, ali ne smijemo zaboraviti da je tražnja ta koja diktira cijenu”, kazao je Petrović.

Kako je pojasnio, sektor građevinarstva u Srpskoj je stabilan, što je, kako kaže, dobro, jer je ovaj sektor grana privrede koja vuče ostale privredne grane.

“Mi se nadamo da će ovakva dinamika gradnje ostati. Malo problema imamo sa kvalifikovanom radnom snagom, tako da zbog tog nedostatka uvozimo radnike kako bismo stigli da završimo sve preuzete poslove”, kazao je Petrović.

Da su ljudi iz dijaspore u zadnje vrijeme većinski kupci stanova nove gradnje, kaže i Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, za “Nezavisne novine”.

“Primjetno je da je veliki broj kupaca upravo iz dijaspore i uglavnom kupuju stanove u novoj gradnji. Tamo su im cijene previsoke, a taj ušteđeni novac akumuliraju ovdje da kupe nekretninu, pa ih uglavnom iznajmljuju ili ih koriste kada borave na našim prostorima”, kazao je Gruban.

Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka, ističe za “Nezavisne novine” da su dobar dio kupaca stanova, barem u Banjaluci, upravo ljudi iz dijaspore.

“Naši ljudi koji žive i rade u inostranstvu rijetko se odluče da kupe nekretnine tamo, nego rade tamo, a ulažu ovdje”, kazao je Milanović.

Pojasnio je da su u posljednje vrijeme upravo ovi kupci promijenili navike, te su, kako kaže, ranije novac zarađen tamo ulagali u mjesta iz kojih dolaze i pravili kuće, a sada to uglavnom usmjeravaju na stanove.

“Oni sada kupe stan u grad, mogu ga izdavati, mogu ga koristi, nemaju nikakvih dodatnih troškova”, kazao je Milanović i dodao da pritom dodatno i zarade.

Kako je rekao, još uvijek vlada velika potražnja za stanovima u većim gradovima, te se ne očekuje pad cijena.

Što se tiče cijena stanova u Banjaluci, one se u novoj gradnji kreću od 2.800 KM, koliko košta kvadrat u Šargovcu, te do 6.000 KM, koliko je to u centru grada.

“Što se tiče stare gradnje, ona dostiže i do 4.000 KM po kvadratu”, kazao je Milanović.

U Agenciji za bankarstvo Federacije BiH objasnili su šta je euribor i kako on utiče na kamatne stope kredita u BiH, odnosno ko može očekivati smanjenje kamate.

Euribor je prosječna kamatna stopa po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac, a za njega je vezana varijabilna (promjenjiva) kamatna stopa.

-Kredit ili depozit (novac klijenata u banci) može biti ugovoren s varijabilnom kamatom čija se varijabilnost (promjena) veže za neku referentnu kamatnu stopu iz spektra Euribora, odnosno na stanje Euribor stopa na ugovoreni datum ili period – ukazali su.

Napomenuli su da postoji pet Euribor stopa, ali da su ugovori o kreditu ili depozitu najčešće vežu za šestomjesečni i 12-mjesečni Euribor. Ponovili su da se promjene (povećanje ili smanjenje) Euribor stope odražavaju samo na varijabilne kamate, ali ne i na fiksne kamate ili druge referentne kamatne stope. Referentne kamatne stope predstavljaju trošak zaduživanja na različitim tržištima. Primjera radi, koliko banke košta zaduživanje kod drugih banaka ili koliko ih košta pribavljanje sredstava iz drugih izvora – penzionih fondova, osiguravajućih društava, itd.

Euribor je povezan upravo s referentnim kamatnim stopama koje određuje Evropska centralna banka (ECB). Promjene u referentnim kamatnim stopama desile su se ovaj mjesec, što se odrazilo i na Euribor.

-ECB je ovaj mjesec uskladio svoje referentne kamatne stope naniže za 0,25 odsto, što je imalo efekte i na kretanje Euribor stopa, posebno onih šestomjesečnih i 12-mjesečnih. Primjera radi, šestomjesečni Euribor je 18. oktobra 2023. dostigao svoj maksimum (4,143 odsto) dok je 24. juna ove godine iskazana stopa bila 3,661 odsto – naglasili su.

U Agenciji za bankarstvo FBiH su podsjetili da su u Evropskoj uniji i eurozoni i dalje prisutni primarni uzroci poremećaja i potrebe za restriktivnom monetarnom politikom. Shodno tome, očekuju da se značajnije smanjenje referentnih kamatnih stopa, koje određuje ECB, neće desiti prije sljedeće godine ili kasnije.

Dakle, referentne kamatne stope utiču na Euribor, što se sve odražava na cijenu kredita i u BiH, tj. na kamatnu stopu, prvenstveno promjenjivu, po kojoj se zadužuju stanovnici BiH. U Agenciji tvrde da su preduzeli mjere kako bi ograničili uticaj povećanja referentnih kamatnih stopa.

–Za razliku od tržišta na kojima su uzroci inflacije povezani s ranijim makroekonomskim i monetarnim politikama (štampanjem novca), u slučaju BiH može se govoriti o uvezenoj inflaciji koja je vođena cijenama strateških dobara, energenata i hrane. Agencija za bankarstvo FBiH je oprezno procjenjivala specifičnosti naše ekonomije i potrebu upravljanja efektima i rizicima koji bi se i povećanjem referentnih kamatnih stopa mogli prenositi na naše tržište – istakli su.

Naveli su da su u saradnji s Agencijom za bankarstvo Republike Srpske privremenim mjerama za ublažavanje rizika povećanja kamata izbjegnuti, kako su konstatovali, širi poremećaji i rizici naglog povećanja kamata na bh. tržištu.

Kada je riječ o prosječnim iznosima kamata, ukazali su na promjene kod kredita s varijabilnom kamatom.

-Za kredite s varijabilnom kamatom, u većini slučajeva, a uvažavajući privremene mjere Agencije za bankarstvo FBiH, banke su se odlučivale za izbjegavanje povećanja kamata za više od dva odsto (200 baznih poena). Time je ograničen ili izbjegnut puni prenos povećanja Euribora na naše tržište i za kredite s varijabilnom kamatom, vezanom za Euribor stope – naglasili su.

Shodno prethodno navedenom, smanjenje kamata vezanih za Euribor, a za koje banka nije primijenila potpuni raspon promjene Euribor stope, može se očekivati kada Euribor stopa bude jednaka dva odsto ili niže. Istakli su ko može očekivati smanjenje kamatne stope.

–U ovom trenutku ili sa 30. junom 2024. smanjenje varijabilne kamate će biti samo kod dijela kredita kod kojih je banka u proteklom periodu iskoristila mogućnost smanjenja povećanja kamate u punom iznosu promjene vezane za Euribor stope i u skladu s važećim ugovorima. Takvi krediti nemaju značajan udio u FBiH – naveli su.

Ukazali su i na to da je primjena odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika povećanja kamata produžena do kraja ove godine, čime se, kako su konstatovali, potiče upravljanje rizicima i zaštita domaćeg tržišta u periodu očekivanog ekonomskog oporavka, piše Klix.

Ovladavanje tržištem kapitala u Republici Srpskoj je u punom jeku. Prema našim saznanjima, iza svega stoji jedna brokerska kuća sa svojim preambicizonim direktorom, tačnije direktoricom, koja želi da u potpunosti kontroliše tržište novca i na svim važnim pozicijama u finansijskom sistemu postavi svoje ljude.

Prva na redu je bila Komisija za hartije od vrijednosti gdje je dovedena podobna uprava. Trenutno se koplja lome na Centralnom registru hartija od vrijednosti, čiji su akcionari prije nekoliko dana smijenili kompletan Upravni odbor i raspisali konkurs za izbor novog.

„Neke situacije su neobične, jer koliko ja znam, Centralni registar je poslovao pozitivno. Sve rade kako treba. Ali je ipak Upravni odbor smijenjen. Očigledno se nešto dešava iza scene. Ali mislim da je to jako opasno. Jer povjerenje građana, onih kojima treba novac preko berze i slično, je toliko ozbiljno da se s tim niko ne može igrati.“, poručuje Pavlović.

Svojim lobiranjem, oni koji su priklonjeni spornoj brokerskoj kući, formirali su većinu u skupštini akcionara Centralnog registra, gdje sada nastoje da se riješe aktuelne uprave kako bi na čelo ove institucije postavili onu koja njima odgovara.

U međuvremenu, u Centralnom registru Hartija od vrijednosti već mjesecima, tačnije od januara ove godine, traje procedura i oko izbora novog direktora. Bratoljub Radulović takođe više nije poželjan na poziciji direktora, pa mu Komisija za hartije od vrijednosti nije dala saglasnost da se obnovi mandat.

Kao posljednju metu označili su Banjalučku berzu, sa kojom će, ako uspiju u svojoj namjeri, zatvoriti krug u kojem će finansijski pravac Republike Srpske ići u onom smjeru koji poželi pojedinac, poručuje novinar Dejan Tovilović, koji otpočetka prati ovu priču.

„Na tržištu kapitala u Srpskoj u toku je preuzimanje ključnih finansijskih poluga, od strane grupe vrlo ambicioznih brokera. A sve to uz prećutnu saglasnost Vlade Republike Srpske. Šta je cilj? Cilj je preuzeti tri ključne institucije – Komisiju za hartije od vrijednosti, Centralni registar hartija od vrijednosti i Banjalučku berzu. Za sada su postavili svoje ljude u Komisiji, preko koje ruše Centralni registar. Riječ je o vrlo ambicioznim ljudima koji žele da imaju moč u svojim rukama.“, kaže Dejan Tovilović.

Davanje tržišta kapitala u ruke pojedinca moglo bi da ima nesagledive posljedice, što je preduslov za kolaps finansijskog sektora i ugrožavanje akcionara i emitenata, objašnjava Zoran Pavlović.

„Ti vjetrovi koji se dešavaju na finansijskom tržištu, to je nešto što je drugačije nego što je u svim drugim normalnim zemljama. Naravno da postoje akcionari, firme koje su zajedno sa fondovima osnivači i vlasnici Centralnog registra i formiraju Komisiju za nadzor i kontrolišu i Berzu. To je sve što je u nekoj drugoj zemlji nedodirljivo.“, smatra Pavlović.

A kako to obična biva u Republici Srpskoj, ništa ne bi moglo bez političke podrške. Vlasnica brokerske kuće ima leđa u Investiciono razvojnoj banci RS, koja je zadužena za Centralni registar hartija od vrijednosti, čiji je Republika Srpska većinski vlasnik.

Ono što je zanimljivo je da Centralni registar hartija od vrijednosti ima A minus rejting, jedan od najboljih u regionu u finansijskom svijetu, i može da parira sa Slovenijom. Ali, privatni kapital s podrškom političkih moćnika, ako uplete svoje prste do kraja, može da napravi haos na tržištu kapitala.

U narednih 15 dana, cijene kafe u lokalima širom Bosne i Hercegovine će ponovno porasti. Nabavna cijena kafe povećala se za oko 10 odsto, što je natjeralo ugostitelje na povećanje cijena kako bi mogli pokriti troškove.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS „Horeca“, izjavio je da su ugostitelji već dostigli maksimum cijena koje građani mogu podnijeti.

– Prosječna cijena kafe u Banjoj Luci kreće se od dvije do 3.50 KM. S povećanjem nabavne cijene kafe, doći će i do male korekcije cijena u lokalima. Pomjeranje cijena je stvar opstanka, a ne veće zarade -rekao je Kurtinović za Hercegovina.info.

Kurtinović je naglasio da se povećanje cijena ne odnosi samo na kafu, već i na rast plata radnika i ukupno poslovanje.

– Promjene cijena će se događati u narednih 15 dana, ko god ih misli mijenjati, učinit će to tad. Sve ostalo je prilagođavanje – dodao je.

Marijana Jarak, vlasnica mostarskog lokala „Gaža bar“, potvrdila je da su poskupljenja najavljena, ali još nisu stupila na snagu.

– Prosječna cijena kafe u Mostaru je 2 KM. Mislim da neće biti problem ako kafa jednom poskupi, a ne kao prošle godine kada su cijene rasle tri puta – rekla je Jarak.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, u prva tri mjeseca ove godine, BiH je uvezla preko 4,8 miliona kilograma kafe u vrijednosti većoj od 35,9 miliona KM, najviše iz Brazila. Ova povećanja uvozne cijene dodatno su pritisnula domaće tržište i ugostitelje.

Ugostitelji su složni u jednom – pomjeranje cijena je neizbježno zbog rastućih troškova, ali se trude održati pristupačne cijene za svoje goste.

Kafa, kao omiljeni topli napitak, ne smije postati luksuz, te je važno raditi na povećanju životnog standarda građana, zaključuju ugostitelji.

Vijest da se njemačka ekonomija konačno otrgla kandžama krize i kreće uzlaznom putanjom probudila je optimizam domaćih privrednika, koji već neko vrijeme, zbog pada potražnje i izvoza, otežano posluju.

U prvom tromjesečju ove godine izvoz iz Republike Srpske na inostrano tržište otanjio je za 12,8 odsto u odnosu na isti period lani, što je u najvećoj mjeri posljedica problema s kojima se suočavala najsnažnija evropska privreda.

Prema najnovijoj prognozi njemačkog instituta za ekonomska pitanja IFO ekonomija te zemlje u ovoj će godini porasti za 0,4 odsto, umjesto ranije predviđenih 0,2 odsto. Za 2025. institut je zadržao prognozu rasta od 1,5 odsto. Navedeno je da njemačka ekonomija polako izlazi iz krize i da bi druga polovina ove godine trebalo da bude znatno bolja od prve, za kada se predviđa i pad stope inflacije na 2,2 odsto, nakon što je u istom periodu lani iznosila 5,9. Nijemci očekuju da će u ostatku godine ojačati kupovna moć domaćinstava te da bi makroekonomski oporavak trebalo da bude ubrzan kako se potrošnja bude normalizovala.

U istom periodu IFO očekuje i oporavak globalne robne razmjene i industrijske proizvodnje, čemu će doprinijeti postepeno povećanje investicija, potpomognuto ublažavanjem monetarne politike.

Istovremeno do kraja godine predviđaju još dva smanjenja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Zoran Škrebić kaže za “Glas” da ovakve prognoze ulijevaju nadu, navodeći da će privredni oporavak Njemačke zasigurno uticati pozitivno i na ekonomiju Srpske.

– Moramo biti svjesni da sva ekonomska dešavanja imaju odgođeni efekat, tako da ne možemo očekivati neke značajnije efekte u narednih šest do osam mjeseci – rekao je Škrebić koji je i direktor Hemijske industrije “Destilacija” iz Teslića.

Ono što ga plaši su zahtjevi ino-kupaca prema velikim izvoznicima iz Srpske koji traže snižavanje cijena i to između pet i 30 odsto.

– Istovremeno naši troškovi su ostali na istom nivou, pa čak i višem. Bruto plate su znatno porasle, tako da se vrlo lako može desiti da budemo nekonkurentni na njemačkom tržištu, koje su preplavili proizvodi iz Afrike, Kine pa i Ukrajine. To može biti otežavajuća okolnost u procesu oporavka – rekao je Škrebić.

I ekonomista Marko Đogo ističe da su kretanja u njemačkoj privredi veoma značajna za ekonomiju BiH i Srpske, jer umnogome zavisimo od njih.

– Jako je dobro za BiH i Srpsku da Njemačka ima dobre prognoze. S tim da se izvoz koji je pao za 12 odsto u prerađivačkom sektoru ne može lako oporaviti bez bržeg rasta njemačke ekonomije, koji je za sada blag. Sa tih 0,4 odsto možemo očekivati da se zaustavi dodatni pad potražnje, ali to nije dovoljno da bismo mogli osjetiti poboljšanje – ocijenio je Đogo.

Za oporavak izvoza Đogo kaže da ekonomiji BiH treba Njemačka sa privredom koja raste po godišnjoj stopi od najmanje 1,5 odsto, koliko je i imala prethodnih desetak godina.

– Tek pri toj stopi mi se možemo nadati rastu industrijske proizvodnje i izvoza iz RS i BiH. Najava je da treba da preživimo ovu godinu i da će biti bolje u 2025. godini – kazao je Đogo.

Inflacija

Marko Đogo kaže da niz faktora na globalnom nivou ukazuje na to da se inflaciji konačno nazire kraj.

– Ukoliko ne bude novih šokova možemo reći da je inflacija stavljena pod kontrolu. Tvrdoglava je i nikako da se spusti ispod željenih dva odsto, ali objektivno gledano za većinu građana ne igra ulogu da li je dva ili tri odsto. To je značajno za monetarne vlasti, da li su ispunili zacrtani cilj ili ne – pojasnio je Đogo.