Kategorija: Ekonomija

​Većina kripto valuta je u padu, a bitkoin je juče u 15.00 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens pao za 2.33 odsto na 62.668,37 evra.

Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 33.62 milijarde evra, što je više u odnosu na jučerašnji promet.

Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) vezan za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, a to znači da su investitori uprkos trenutnom padu i dalje optimisti povodom daljeg rasta bitkoina.

Vrijednost itirijuma (ETH) je pala za 3.82 odsto na 3.237,30 evra, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 3.25 odsto na 561,65 evra.

Kripto valuta solana (SOL) je danas pala za 6.04 odsto na 139,11 evra, a avalanš (AVAX) za 4.67 odsto na 29,51 evra.

Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i solanom.

Najveći rast danas trenutno bilježe kripto valute GFT, BAKE i ELF, prenosi “Telegraf”.

Cijene goriva unazad mjesec i po dana na pumpama u BiH su u padu do 0,25 KM po litru, ističu naši sagovornici iz ove oblasti i dodaju da su sadašnje cijene najniže u regionu.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Almir Bečarević, bh. stručnjak za energetiku, od početka maja pa do polovine šestog mjeseca cijene naftnih derivata na pumpama niže su od 0,1 do 0,25 KM, zavisno od vrste goriva.

“Cijene goriva u BiH su dosta niže nego u zemljama regiona, tako da dizel na nekim pumpama košta 2,4 KM, što je zaista korektna cijena”, kazao je Bečarević

Prema njegovim riječima, sadašnje cijene su u skladu sa onim šta se dešava na svjetskom tržištu.

“Cijena barela je sada od 80 do 82 dolara, tako da cijene na bh. pumpama realno prate svjetsko tržište”, pojasnio je Bečarević.

Kako je rekao, što se tiče predviđanja za naredni period, niko ne može dati tačnu prognozu šta će se dešavati.

“Mada proizvođači nafte žele da cijena barela bude preko 90 dolara, vidjećemo kako će oni reagovati. Oni su čak potvrdili svoju odluku o smanjivanju kvota proizvodnje za cijelu 2025. godinu, ali opet ni to nije donijelo povratak cijena na 90 dolara, tako da ćemo vidjeti šta će proizvođači poduzeti u narednom periodu”, ističe Bečarević

Dorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske, potvrdio je da su cijene goriva dosta niže unazad nepuna dva mjeseca, te da je cijena dizela pala za 0,25 KM po litru.

“Što se tiče nekog narednog perioda, sigurno je da će pad stati, ali ne možemo da govorimo da li će doći do rasta cijena”, kazao je Savić i istakao da su sadašnje cijene dizela od 2,5 do 2,53 KM, dok benzin košta od 2,6 do 2,63 KM.

Murisa Marić, direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora, kazala je da, iako su benzinske pumpe BiH spustile cijene goriva, naravno da nikada to ne prati proizvodnja.

“Bože moj, proizvodnja je iskalkulisala svoje cijene dok su cijene goriva bile znatno više. Nikako ne možemo da dođemo do toga da osnovne životne namirnice dobiju nižu cijenu, iako znamo da je gorivo pokretač svega”, kazala je Marićeva.

Kako je rekla, ako je cijana goriva niža, to nije razlog da i ostale cijene budu snižene.

“Uvijek postoji disbalans i čini mi se da će to i dalje postojati sve do onog momenta dok se ne ograniči slobodno formiranje cijena”, kazala je Marićeva.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženje građana “Oaza” Trebinje, istakla je da se cijene goriva mijenjaju stalno te uglavnom više rastu nego što padaju.

“Iako bi, po nekoj logici, trebalo, kad dođe do pada cijene goriva, da dođe i do nižih cijena osnovnih životnih namirnica, ali ne smatramo da će doći do toga, jer je ranije dolazilo do nižih cijena pa nisu smanjivali ostale cijena”, kazala je Ilijićeva i istakla da je sve to na štetu potrošača.

Podsjetimo, na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošle sedmice, treće zaredom, jer se očekuje dalje usporavanje rasta američke ekonomije, dok se kineska ne oporavlja tako brzo kako su se trgovci nadali.

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice pala je 2,5 odsto na 79,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 odsto na 75,53 dolara,

Podršku cijenama je sredinom prošle sedmice pružila odluka Evropske centralne banke o sniženju kamatnih stopa, što bi trebalo da pogura rast ekonomije evrozone, a time i potražnje za naftom u tom bloku.

Uprkos padu tri sedmice zaredom, cijene nafte su od početka godine u plusu. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo četiri, a na američkom tržištu oko 5,5 odsto.

CIJENE GORIVA U REGIONU
HRVATSKA:

DIZEL: 2,64 – 3,56 KM

BENZIN: 2,87 – 3,72 KM

SRBIJA:

DIZEL: 3,31 – 3,45 KM

BENZIN: 3,14 – 3,60 KM

CRNA GORA:

DIZEL: 2,76 KM

BENZIN: 3,01-3,09 KM

BiH:

DIZEL: 2,40-2,53 KM

BENZIN: 2,60-2,63 KM

Sada možemo da očekujemo za sve građane koji imaju određene kredite da do kraja godine osjete smanjenje kametnih stopa, rekao je za Јutarnji program RTRS, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput.

Ono što može da iznenadi jeste da Federalne američke rezerve nisu smanjili svoju kamatnu stopu, ali s druge strane imaju ogroman rast zaposlenosti. Izborna godina u Americi je veoma populistička, moguća su određena smanjenja – napominje Šuput.

Kada je riječ o kreditnim zaduženjima, Šuput dodaje da potražnja za istima ne pada.

– Banke koje žele da podignu naknade, moraju da obrate nama kao regulatoru, da obrazlože zašto to rade, da bi mi mogli da dobiju ili ne dobiju saglasnot da se to uradi. Takođe, imamo i rast operativnih troškova, rastu i plate – dodaje Šuput.

Ističe, da i banke na određen način pokušavaju da dio profita koji gube na kamatama, ostvare iz naknada.

– Ministarstvo finansija Srpskeveć radi na određenim stvarima, što se tiče toga. Banke su i dalje aktivne što se tiče kredita. Po svim pokazateljima i dalje su najdominantniji krediti stanovništva, ono što nije dobro, raste upotreba nenamjenskih kredita. Ono što je jako dobro, jeste da rastu krediti u realnom sektoru, dakle privreda je prema bankarskom sektoru na zadovoljavajućem nivou. Ko god da ima potrebu i ako je kreditno sposoban, diže kredit kada mu je to potrebno – dodaje Šuput.

Zbog ekonomski nepovoljne situacije u svijetu i sve češćih problema sa inflacijom, svjetski ekonomisti smatraju da je investiciono zlato najbolje rješenje za štednju.

Geopolitičke tenzije koje konstantno rastu i sukobi, posebno u Evropi (rat u Ukrajini), zabrinjavaju ekonomske stručnjake jer kriza posebno utiče na ulagače koji se oslanjaju na rast vrijednosti opcija poput nekretnina ili dionica.

Inače, investiciono zlato je uglavnom u fizičkom obliku, kao što su zlatne poluge i zlatnici, te je namijenjeno dugoročnom ulaganju i štednji koja je otporna na inflaciju i druge nepovoljne ekonomske pojave, pa mu je godišnji prinos veći od 8,5 odsto.

Centralne banke širom svijeta ubrzano nabavljaju zlatne poluge jer u njima vide osiguranje domaće valute.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona praktično nema razvijeno tržište zbog visokih poreza.

Naime, cijena zlata u BiH je u startu viša nego u zemljama Evropske unije, jer se na svaki investicioni proizvod od zlata i srebra plaća PDV.

Pri uvozu zlata jedino je Centralna banka BiH oslobođena plaćanja PDV-a.

Analitičari najveće švajcarske banke UBS smatraju da se u narednih godinu dana očekuje dvocifren rast cijena zlata.

“Investiciono zlato u fizičkom obliku privlačno je građanima i zato što se radi o jednom od rijetkih oblika ulaganja koji je u potpunosti oslobođen svih poreza – kako PDV-a prilikom kupovanja, tako i poreza na dobit prilikom prodaje. Sva zarada od ulaganja ostaje vlasniku zlata, bez ikakvih obaveza prema državi”, navodi se u analizi UBS-a.

Da je ovo problem za BiH, odnosno da bi se ovo trebalo zakonski urediti, saglasan je i Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Parlamentu FBiH.

“Pitanje investicionog zlata nije uopšte regulisano na prostoru BiH, što stavlja građane Bosne i Hercegovine u diskriminaciju u odnosu na zemlje regiona. Većina građana kupuje zlato iz susjedne Hrvatske, gdje postoje čak i agencije koje nude formalno ili neformalno uvoz tog zlata na način da se možda izbjegnu plaćanja nekih dodatnih nameta, obaveza i slično. Kada odete u zlataru, možete kupiti zlato u formi nakita, i to je nešto što smo naslijedili od bivšeg sistema, ali ne može se u formi investicionog zlata, kao što su na primjer kovanice, novčići, poluge, kocke i slično”, objašnjava Čavalić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, investiciono zlato je na neki način siva zona u BiH, i nisu se razvile industrije koje bi se temeljile na prodaji investicionog zlata.

“Prodaja investicionog zlata uglavnom raste kada su krize na globalnom nivou, koje izazivaju i ekonomske krize. Zlato, srebro i drugi plemeniti metali su bitni kao oblik i forma štednje, odnosno čuvanje sadašnje vrijednosti za budući period. Postoje i drugi oblici štednje kao što su kriptovalute, vinski podrumi, sirevi i slično, ali tradicionalno, historijski, zlato je najinteresantnije zbog niza nekih karakteristika koje ima. Vjerovatno u budućnosti neće doći do mijenjanja tog formata štednje i zbog toga je bitno da se što prije otvorimo prema navedenom”, kazao je Čavalić i dodao da on već sa pravnicima radi na tome da uputi inicijativu za regulisanje investicionog zlata u BiH.

Ekonomista Radmila Grbić ističe da je postojanje razvijenog tržišta investicionog zlata važno za svaku privredu i državu, naročito u vrijeme stalnih neizvjesnosti u svjetskoj privredi, kada se zlato smatra sigurnom lukom za ulagače, kako sa stanovišta sigurnosti, tako i sa stanovišta prinosa, s obzirom na godišnji rast cijena.

“Bosna i Hercegovina nema razvijeno tržište investicionog zlata. Najveći razlozi za to su mala potražnja i porezi. Građani BiH mogu povoljnije trgovati zlatom u zemljama okruženja, uglavnom Srbiji i Hrvatskoj, koja kao članica Evropske unije nudi povoljnije uslove.

Naime, u zemljama Evropske unije investiciono zlato je oslobođeno plaćanja poreza na dodatu vrijednost. Srbija je takođe ukinula porez na dodatu vrijednost na investiciono zlato, zbog čega je kupovina investicionih zlatnih poluga i zlatnika puno povoljnija nego ranije”, navela je Grbićeva.

Američki Boeing, pionir proizvodnje i okosnica američkog obrambenog sektora, suočava se s nekada nezamislivom perspektivom: padom kreditnog rejtinga na nivo smeća.

Avionski div trebao bi da objavi detalje svojih isporuka aviona za maj, a analitičari očekuju da će narudžbine biti razočaravajuće. Ključno je pitanje hoće li kompanija moći da apoveća isporuke, s njima i slobodan novčani tok, u drugoj polovini godine i izbeći smanjenje rejtinga, piše FT, a prenosi Poslovni dnevnik.

Pad broja isporuka, podbačaj isporuka aviona, nejasna slika oporavka i produženo razdoblje visokog duga u odnosu na zaradu rejting agencije navode kao faktore koji bi mogli da dovedu do smanjenja rejtinga na ‘džank’ (junk) rejting. Posledično, takav bi rejting podrazumevao skuplje finansiranje.

Sama veličina njegove kapitalne strukture, s gotovo 58 milijardi dolara ukupnog duga, mogla bi se pokazati velikim zalogajem čak i za sklonije kreditore, a to izaziva oscilacije cena. Dok menadžment kompanije naglašava važnost održavanja statusa investicijskog ranga, analitičari i ulagači očekuju da će kompanija izbeći smanjenje rejtinga ako je ikako moguće.

Upravnici fondova koji drže Boingove obveznice u neslužbenom razgovoru za FT rekli su da bi bilanca te veličine imala mnogo izazova u finansiranju na tržištu visokog prinosa, što bi za kompaniju bio veoma teška tranzicija, kao i da bi bilo verovatno očekivati volatilnost pri smanjenju rejtinga.

Avionski div balansira na ivici investicijskog razreda nakon što se Moody’s pridružio drugim rejting agencijama u smanjenju ocene na ‘Baa3’ u aprilu, što je nivo ‘BBB-minus’ kod ostalih velikih agencija. Moody’s, S&P i Fitch su smanjili svoje izglede za kompaniju na ‘negativne’ što je potez koji može da signalizira izgledno smanjenje rejtinga u narednim revizijama.

 

 

Nedavni događaji na međunarodnoj areni skinuli su maske Zapada koji nastoji da nametne svoj red u svijetu, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na samitu ministara spoljnih poslova zemalja BRIKS-a koji se održava u Nižnjem Novgorodu.

Nedavni međunarodni događaji skinuli su maske sa onih koji su do sada verbalno polagali gotovo isključivo pravo da definišu takozvane univerzalne vrijednosti pod maskom poretka zasnovanog na pravilima – rekao je ministar.

Ruski ministar spoljnih poslova je istakao da je BRIKS pokreće talasa promjena, njegova uloga u rješavanju globalnih problema će se samo povećavati.

– To potvrđuje i stalni porast broja zemalja koje pokazuju istinski interes da se pridruže radu naše asocijacije – istakao je ministar.

Kako je istakao, zemlje BRIKS-a aktivno rade na razvoju platforme za obračune u nacionalnim valutama u međusobnoj trgovini.

– U toku je aktivan rad na sprovođenju odluka sa samita u Јohanesburgu prošle godine, posebno u pogledu unapređenja međunarodnog monetarnog i finansijskog sistema, razvoja platforme za obračune u nacionalnim valutama u međusobnoj trgovini – rekao je ministar.

Ovo je prvi sastanak ministara spoljnih poslova od proširenja BRIKS-a 2023. godine. Sada su punopravni članovi asocijacije Brazil, Rusija, Indija, Kina, Јužna Afrika, Egipat, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Etiopija. Јoš oko 30 zemalja želi da sarađuje sa BRIKS-om u nekom formatu.

Predsjedavanje BRIKS-om prešlo je na Rusiju 1. januara 2024. godine, trajaće do kraja godine i obuhvata više od 250 događaja koji imaju širok spektar tema. Glavni događaj biće samit BRIKS-a u oktobru 2024. godine u Kazanju.

​Evro je prema funti na najnižem nivou od avgusta 2022. godine.

Evro je u ponedjeljak oslabio u odnosu na druge glavne valute, pod pritiskom političke neizvjesnosti povezane sa izborima za Evropski parlament.

Značajni pomaci koje su ostvarile stranke krajnje desnice širom Evrope pojačale su zabrinutost oko sposobnosti parlamenta da formira većinu potrebnu glavnim strankama za donošenje zakona.

U 07:29 sati po srednjeevropskom vremenu, evro je pao za 0.45 odsto u odnosu na funtu, trgujući na 0.84550 po prvi put od kraja avgusta 2022.

U isto vrijeme, evro je izgubio 0.48 procenata u poređenju sa dolarom, na 1.07500, dostigavši najnižu tačku za nešto više od četiri nedjelje, navodi agencija “Baha”, a prenosi “b92”.