VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Porasle cijene nafte i zlata

    Porasle cijene nafte i zlata

    Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u padu, nafta i zlato su poskupjeli, a cijena pšenice je nešto niža nego juče.

    Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) odlučio je juče da snizi referentnu kamatnu stopu na glavne operacije refinansiranja na 4,25 odsto, kamatnu stopu na depozite na 3,75 odsto i marginalnu kamatnu stopu na 4,50 odsto.

    Sve tri ključne kamatne stope su snižene za po 25 baznih poena.

    Inflacija u evrozoni je oslabila, kao i inflatorna očekivanja, dok je monetarna politika zadržala restriktivne uslove finansiranja, navodi se u saopštenju ECB.

    Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati pao na 18.612,35 poena, britanski FTSE 100 na 8.281,50 poena, francuski CAC 40 na 8.034,44 poena, dok je moskovski MOEX porastao na 3.200,12 poena.

    Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je porasla na 38.886,17 poena, dok je indeks S&P 500 pao na 5.352,96 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 17.170,64 poena.

    Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 75,581 dolar, a cijena nafte Brent na 79,869 dolara.

  • Isplaćeno preko 14 miliona maraka podsticaja

    Isplaćeno preko 14 miliona maraka podsticaja

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske posredstvom Agencije za agrarna plaćanja isplatilo je od 4. do 7. juna ukupno 14.250.837 KM i to za 3.122 korisnika podsticaja, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Isplaćene su sljedeće mjere:

    1. Premija za muzne robote: 240.000 KM (40 odsto od odobrenih sredstava po rješenju),
    2. Oprema u stočarstvu: 1.183.472 KM ( 40 odsto od odobrenih sredstava po rješenju),
    3. Kombajni: 467.657 KM (40 odsto od odobrenih sredstava po rješenju),
    4. Opremanje ribnjaka: 84.947 KM ( 40 odsto od odobrenih sredstava po rješenju),
    5. Tehnološka oprema: 2.538.830 KM ( 40 odsto od odobrenih sredstava po rješenju)
    6. Objekti u stočarstvu: 1.301.031 KM ( 40 odsto od odobrenih sredstava po rješenju)
    7. Traktori: 4.933.361 KM (30 odsto od preostalih obaveza po rješenjima)
    8. Priključci: 2.320.419 KM (30 odsto od preostalih obaveza po rješenjima)

    – Osim navedenih mjera koje se odnose na kapitalna ulaganja isplaćena je i podrška Protivgradnoj preventivi u iznosu od: 1.181.116 KM – navodi se u saopštenju.

    O narednoj uplati javnost će biti blagovremeno obaviještena, istkali su iz resornog ministarstva.

  • Lavrov: BRIKS trenutno razmatra oko 30 prijedloga za različite forme saradnje

    Lavrov: BRIKS trenutno razmatra oko 30 prijedloga za različite forme saradnje

    BRIKS trenutno razmatra oko 30 zahtjeva iz raznih zemalja, koje predlažu uspostavljanje različitih formi saradnje, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov za “Prvi kanal” u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

    Trenutno se razmatra oko 30 zahtjeva iz najrazličitijih država – i velikih, i malih, i srednjih, koje predlažu uspostavljanje raznih oblika saradnje – istakao je diplomata.

    Lavrov je dodao da će u BRIKS biti uvedena i uspostavljena kategorija zemalja-partnera.

    – Ova kategorija će biti detaljno predstavljena i sa stanovišta kriterijuma i u pogledu zemalja koje mogu pretendovati na nju. Rusija kao predsjedavajuća posvećuje veliku pažnju tome da se nove zemlje adaptiraju na već postojeće forme i tradicije BRIKS-a – objasnio je ruski ministar.

    Prethodno je ruski filozof, politikolog i sociolog Aleksandar Dugin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu ocijenio da BRIKS predstavlja oličenje multipolarnog svijeta, koji se sastoji od različitih civilizacija i kultura.

    Prema njegovim riječima, BRIKS je dijalog kultura, a Zapad je za sada van organizacije, jer nameće netradicionalne i antitradicionalne vrijednosti i insistira na tome da ne postoje nikakve kulture ni civilizacije, izuzev zapadne.

    Rusija je od 1. januara predsjedavajuća BRIKS. Predsjedavanje je počelo priključivanjem novih članica, pored Rusije, Brazila, Indije, Kine i Јužne Afrike u BRIKS su sada i Egipat, Indija, Iran, UAE u Saudijska Arabija, a Turska je izrazila želju da se pridruži.

    Glavna deviza ruskog predsjedavanja je jačanje multilateralnosti u cilju pravednog globalnog razvoja i bezbjednosti.

    Rusija će u okviru svog predsjedavanja više od 200 političkih, ekonomskih i javnih događaja.

    Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu održava se od 5-8. juna.

  • Evropska centralna banka snižava kamatne stope prvi put u posljednjih pet godina

    Evropska centralna banka snižava kamatne stope prvi put u posljednjih pet godina

    Očekuje se da će Evropska centralna banka (ECB) prvi put u posljednjih pet godina smanjiti kamatne stope.

    Ovim se potezom Eurozoni nastoji dati prijeko potreban privredni poticaj stimuliranjem tržišta nekretnina, ulaganja i potrošačke potrošnje dok se blok bori da izađe iz stagnacije, javlja Belga.

    Slab rast produktivnosti, usporavanje ulaganja, industrijalizacija pod vodstvom države u Kini i SAD-u i skok cijena energije i hrane izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu prethodno su izazvali zabrinutost o gospodarskom zdravlju Evrope.

    ECB je podigao svoju ključnu stopu s ispod nule na rekordno visoku nivo od četiri posto između jula 2022. godine i septembra 2023. godine u pokušaju da uguši dvocifrenu inflaciju.

    Više kamatne stope uspjele su ublažiti inflaciju poskupivši posuđivanje i kupnju stvari na kredit, čime su smanjile potražnju za dobrima, ali i zaustavile privredni rast.

    Potez smanjenja kamatnih stopa, koji će biti službeno objavljen u četvrtak, stoga nastoji revitalizirati evropsku privredu.

    Međutim, ne očekuje se da će daljnji koraci uslijediti u skorije vrijeme. Inflacija premašuje očekivanja, rast plaća je u porastu, a nezaposlenost je rekordno niska. Drugim riječima, ECB ulazi u situaciju koja se poboljšava.

    Stoga se ne očekuju odmah daljnja smanjenja stopa. Čini se da većina ekonomista predviđa još jednu ili dvije nakon juna. Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, u svakom slučaju ne daje nikakve naznake o vjerojatnom putu politike, čime se banci osigurava maksimalna fleksibilnost za buduća smanjenja kamata.

  • “Javna je tajna da je budžet u minusu”

    “Javna je tajna da je budžet u minusu”

    Nakon dobavljača, na red su stigli i poljoprivrednici. Kašnjenja u isplatama budžetskim korisnicima sada se više ne mogu ni sakriti, a predsjednik Republike Srpske, iako to nije njegov posao, to pravda ratom kredita od 300 miliona maraka koja mora da se platu u julu.

    Iako nema tačnih podataka o toj rati, ostali budžetski korisnici su u panici. Ko je sljedeći u redu za kašnjenje? Finansijski vrtlog u kome se Vlada Republike Srpske nalazi sve se brže okreće. Obaveze stižu sa svih strana, a novca je sve manje. Riječ dobavljači je maltene zabranjena u Vladi Srpske, a dugovanja prema njima su premašila pola milijarde maraka.

    Polako počinju da se stopiraju i isplate svim ostalim budžetskim korisnicima. Sada su na redu poljoprivrednici. Jasno im je rekao, prije nekoliko dana, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, da nikakvih isplata za kapitalne investicije neće biti do kraja avgusta, jer u julu stiže rata od 300 miliona maraka u ukupnom iznosu.

    Milorad Dodik je, prema riječima poljoprivrednika koji su bili sa njim na sastanku, objelodanio da Srpsku čeka uskoro rata kredita od 300 miliona maraka. Dok ona ne bude isplaćena, finansije Srpske ne dišu. Ipak, detalje o toj rati kredita niko ne zna.

    -Ono što postoji mogućnost je da su to mnoge nagomilane obaveze koje se moraju vratiti do tog nekog datuma. Javna je tajna da je budžet u minusu. Nema novca za isplate dobavljačima, usluge i biće u sve težoj situaciji ukoliko se ne pronađe novac, odnosno novo zaduženje RS – kaže novinar i urednik portala Capital, Siniša Vukelić.

    Vlast u Srpskoj suočena je sa sve većim finansijskim problemima. Od prošle godine intenzivirali su potragu za kreditorima, ali i investitorima za projekte koje su zemlje poput Njemačke blokirale zbog politike Milorada Dodika. Dodik pare očekuje od Rusije, Mađarske, Azerbejdžana i daleke Kine, a prema riječima ekonomista, nije poznato ni kako bi mogle da dospiju u budžet s obzirom na sankcije. Sada se samo kupuje vrijeme, a vremenom i socijalni mir. Barem do izbora.

    -Za te materijalne troškove se čeka, sada čekaju poljoprivrednici. Neko nepisano pravilo kod čuvanja socijalnog mira je da penzije budu redovne, pa plate u policiji i prosvjeta. Krenulo se odozdo, dobavljači pa poljoprivreda, kome će se sljedećem reći da čeka, vidjećemo. Paradoksalno je i žalosno da se mi uopšte bavimo temom socijalnog mira, u jednoj normalnoj zemlji isplate budžetskim korisnicima nisu tema rasprave i da se Vlada ne hvali evo isplatili smo mi penzije. Pa to vam je ustavna i zakonska obaveza – poručuje Jelena Trivić, predsjednik Narodnog fronta.

    Još krajem prošle godine iz Vlade Republike Srpske su rekli da su pronašli strane kreditore, ali još im nema ni traga ni glasa. Sve to dodatno komplikuje situaciju, smatraju upućeni.

    -Projektovano je da se u ovoj godini zadužimo oko 800 miliona evra na inostranom tržištu, od čega za sada, barem prema ovim informacijama, nema ništa. Ako tome dodamo i izgubljene arbitraže, koje su teške stotine miliona maraka, vidimo već sada da je budžet u minusu od preko milijardu maraka. I biće veoma teško postići i prošlogodišnji deficit, i ovogodišnji, i unutrašnje redovne rashode – smatra Siniša Vukelić.

    Prema podacima iz budžeta Republike Srpske za 2024. godinu, izdaci za otlpatu dugova u ovoj godini iznose 822 miliona maraka. I to, prema zaduženjima putem državnih hartija od vrijednosti, potrebno je vratiti 348 miliona maraka, dok je za otplatu rata kredita koji su uzeti u inostranstvu neophodno 438 miliona maraka. Što se tiče zajmova u zemlji, mora se u ovoj godini vratiti 22 miliona, dok na ostale isplate ide oko 13 miliona maraka, piše BN.

  • Javne nabavke progutaju 4,5 miliona KM

    Javne nabavke progutaju 4,5 miliona KM

    Prema podacima EU iz Izvještaja za BiH za prošlu godinu, u BiH više od deset odsto bruto domaćeg proizvoda čini tržište javnih nabavki.

    To znači da ovaj segment proguta nevjerovatnih 4,5 milijardi maraka svake godine, a prema podacima iz istog izvještaja, radi se o oblasti u kojoj postoji velika sumnja na korupciju.

    Primjera radi, u izvještaju je istaknuto da je Agencija za javne nabavke na slučajnom uzorku od 629 procedura javnih nabavki naišla na brojne probleme, a podnijela je 18 naloga o prekršaju i dvije krivične prijave.

    Međutim, u izvještaju se sugeriše da bi ukupni stepen zloupotreba mogao biti mnogo veći jer ističu da Agencija nema dovoljne kapacitete da istraži sve slučajeve, a problem predstavlja da se na više od polovine javnih nabavki kandiduje samo jedan ponuđač.

    Osim toga, upozoravaju da stalno opada broj nabavki u kojima se koristi transparentni pregovarački postupak, te da je taj broj 2022. godine iznosio samo 6,69 odsto.

    – Udio u kojem se ističe cijena kao jedini kriterij za dodjelu ostaje visok sa 70 odsto javnih ugovora. Nadzornu ulogu Agencije treba ojačati kako bi se identifikovale potencijalne slabosti i nepravilnosti u postupcima nabavke – ističu u Evropskoj komisiji.

    Poseban problem je, kako naglašavaju, preferisanje određenih ponuđača, a upravo je to problem koji vidi Rajko Kecman iz Udruženja građana “Tender”.

    Prema njegovom mišljenju, potrebno bi bilo usvojiti potpuno nov zakon u skladu s direktivama EU, i podsjeća da je njegovo udruženje, uz saradnju s drugim organizacijama, predložilo čak 42 amandmana na postojeći zakon kako bi se stanje popravilo.

    Ističe da je u početku postojala saglasnost svih političkih klubova u parlamentu BiH da se usvoje rješenja koja su oni predlagali, ali da se u parlamentarnoj proceduri na kraju ipak našao loš zakon.

    – Suština je što su političke elite otkad je uspostavljen multipartijski sistem ugrabile vlast i učinile sve da protjeraju etičke principe iz faze izrade, donošenja i provođenja zakona. U pitanju je interes političkih elita koje su naredile svim tim strukturama kako da se ponašaju, kako da se prilagodi tender – kaže on za Nezavisne.

    Primjera radi, navodi da ugovorni organi često koriste razne trikove kako da tender bude podešen za unaprijed određenog dobavljača. Rješenje je, kako ističe, jačanje politike kazni kako bi ih se motivisalo da vode računa o javnom interesu.

    Saša Magazinović, poslanik SDP u Predstavničkom domu BiH, slaže se da su problemi u raznim segmentima postupka javnih nabavki, uključujući i ponašanje ugovornih organa.

    – To je kao da me vi pitate: ‘Koliko je sati?’, a ja vam kažem: ‘Lijepo je vrijeme.’ Naravno da su ugovorni organi problem. Ja se bavim jednim specifičnim problemom koji se odnosi na ucjene, reketiranje i zaustavljanje javnih nabavki – kaže on.

    Magazinović želi da se spriječi fenomen “profesionalnih žalitelja”, ljudi koji se žale na tendere ne radi stvarnih problema, nego radi nekog sumnjivog interesa.

    – Od 4.038 žalbi na javne nabavke u 2023. godini, ‘profesionalni žalitelji’ su uložili 2.097. To znači da je pola žalbi ‘neuredno’ – svjesno uloženo kako bi se drugi ponuđači ucjenjivali i reketirali ili kako bi se zaustavila nabavka. Ako znamo da svaka žalba ‘potroši’ minimalno 30 dana, to znači da su u prošloj godini javne nabavke bile zaustavljene zloupotrebom žalbi ukupno 62.910 dana. Znamo sve šta rade i znamo ko su – rekao je on i najavio uvođenje više reda u ovoj oblasti.

    Ističe da su se već pokazali neki pozitivni rezultati jer su od 8. aprila, kada je prvi put javno i dokumentovano ukazao na ovaj problem, neki od “profesionalnih žalitelja” naglo prestali s tom praksom.

    – Žalitelj koji je u 2023. godini imao najviše žalbi na javne nabavke, ukupno 365, u prva četiri mjeseca 2024. godine je imao ukupno 104 žalbe. Nakon 8. aprila je imao samo dvije žalbe. Žalitelj koji je u 2023. godini imao ukupno 226 žalbi na javne nabavke u prva četiri mjeseca 2024. godine je imao 46 žalbi, od kojih niti jednu nakon 8. aprila. Žalitelj koji je u 2023. godini imao ukupno 239 žalbi u prva četiri mjeseca 2024. godine nije imao žalbi – napisao je on na društvenim mrežama.

    Nezavisnim je rekao da će uskoro biti predložen i institucionalni odgovor na ovaj problem, i da su se institucije po ovom pitanju konačno pokrenule.

  • Budžet čeka raspodjelu akciza i putarina?

    Budžet čeka raspodjelu akciza i putarina?

    Iako je Fiskalni savjet BiH još početkom godine utvrdio dokument globalnog okvira budžeta, čime su stvoreni uslovi za usvajanje budžeta institucija BiH za ovu godinu, do toga još nije došlo, niti ima informacija kada bi se to moglo desiti.

    “Usvajanjem ovog dokumenta stvorene su pretpostavke za što skorije usvajanje budžeta institucija BiH”, saopštili su iz Savjeta ministara BiH nakon sjednice Fiskalnog savjeta BiH, navodeći da je dogovoreno da će budžet u ovoj godini biti veći za oko 40 miliona u odnosu na 2023. godinu, odnosno 1.355.400.000 KM.

    Ipak, do danas budžet još nije došao na sjednicu Savjeta ministara BiH, i pored toga što su lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH u nekoliko navrata rekli da nema prepreka da on bude usvojen.

    “Ovo je nova situacija. Bilo je i ranijih godina kada se nisu usvajali budžeti, ali tada nije postojao ni dogovor. Sada imamo dogovor koliki iznos treba biti, ali zbog nekih drugih stvari nije moguća procedura usvajanja”, rekao je nedavno Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH.

    I pored brojnih nastojanja, u Ministarstvu finansija i trezora BiH juče nismo uspjeli saznati kada se može očekivati da budžet dođe na dnevni red sjednice Savjeta ministara BiH i u kojoj je fazi njegova izrada.

    Mia Karamehić Abazović, predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma, kaže da u Komisiji nemaju nikakve informacije o tome kada bi budžet mogao doći na dnevni red, te da je usvajanje tog dokumenta, po svemu sudeći, kolateralna šteta političkih odnosa.

    “Na zadnjem sastanku koalicije nije bilo dogovora o budžetu, iako to pitanje nije bilo politički sporno i bilo je usaglašeno. Adresa za pitanje šta je sa budžetom je ministar finansija i trezora i SNSD”, rekla je Karamehić Abazovićeva.

    Ona ističe da je usvajanje budžeta preduslov za dobijanje novca iz Plana rasta za zapadni Balkan u iznosu od milijardu evra, jer moramo pokazati fiskalni red i kontinuitet.

    “Nama trenutno stoje sva kapitalna ulaganja jer smo na privremenom finansiranju”, istakla je Karamehić Abazovićeva, koja je kao predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet juče uputila dopis Ministarstvu finansija i trezora sa upitom zašto do sada budžet nije i kada će biti upućen u proceduru.

    Odgovor na to dokle se stiglo sa usvajanjem budžeta juče smo pokušali dobiti i od Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, ali do zaključenja ovog broja nismo uspjeli.

    Prema nezvaničnim informacijama, budžet institucija BiH čeka dogovor o raspodjeli prihoda koje je prikupila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, i to akciza i putarina. U prethodnim mjesecima, i pored brojnih razgovora o ovoj temi, dogovor među političkim zvaničnicima nije postignut, a sve se to odrazilo i na budžet institucija BiH.

    S obzirom na to da nema budžeta, institucije BiH su na privremenom finansiranju, koje podrazumijeva da se može potrošiti samo onoliko koliko je propisano budžetom iz prethodne, odnosno 2023. godine. Zbog toga, mnoge institucije su već u problemu, a o tome je govorio i Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS), koji je rekao da bi zbog neusvajanja budžeta institucija BiH moglo doći do kolapsa u pravosuđu BiH. On je pojasnio da je izmjenama Zakona o VSTS-u formirano novo odjeljenje, u koje se mora zaposliti dodatnih 14 radnika, ali da zbog toga što nema budžeta sve stoji. Posljedica toga je da sudije i tužioci koji su izabrani ne mogu stupiti na dužnost jer to novoformirano odjeljenje treba da im da zeleno svjetlo.

    “Sudovi i tužilaštva već otežano funkcionišu i prilično je ugrožena njihova efikasnost”, rekao je Lagumdžija.

    O budžetu institucija BiH bilo je govora i na sastanku zvaničnika Bosne i Hercegovine sa Oliverom Varhejijem, evropskim komesarom za proširenje, a nakon tog sastanka Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekla je da je preduslov za bilo kakvo povlačenje 1,8 milijardi evra iz Plana rasta za zapadni Balkan usvajanje zakona o budžetu institucija BiH.

    Kada je riječ o samoj proceduri, nakon što budžet dođe pred Savjet ministara BiH, on se šalje u Predsjedništvo BiH, koje je formalno-pravno predlagač budžeta Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a koja daje konačnu riječ.

  • “Aerodromi RS” u minusu 1,7 miliona KM

    “Aerodromi RS” u minusu 1,7 miliona KM

    “Aerodromi Republike Srpske” prošlu godinu završili su sa gubitkom od 1,74 miliona maraka, što je tri puta više u odnosu na 2022, kada je minus na računu tog javnog preduzeća iznosio pola miliona KM.

    Navedeno je to u finansijskom izvještaju o poslovanju ovog javnog preduzeća koji je objavljen na njihovoj veb-stranici, a u kojem stoji da je ukupan kapital na kraju prošle godine iznosio 14,78 miliona KM.

    Ukupni prihodi “Aerodroma RS” značajno su pali lani i to sa 6,10 miliona maraka, koliko su iznosili 2022. na 4,71 milion KM koliko su evidentirani na kraju prošle godine.

    U odnosu na planirane za 2023. godinu u iznosu od 7,77 miliona maraka, ostvareni su prihodi manji za 39,32 odsto, jer je, kako je navedeno u izvještaju, preduzeću smanjena subvencija sa planiranih 2,20 na 1,12 miliona KM, što je značajno uticalo na ostvareni gubitak u poslovanju.

    “U odnosu na ostvarenje prihoda u 2022. godini, lani je najveće povećanje ostvarenja po osnovu rada ugostiteljske djelatnosti, parking-službe, usluge odleđivanja te po osnovu refundacija zdravstvenog fonda”, navedeno je u finansijskom izvještaju, koji će, između ostalog, biti jedna od tačaka dnevnog reda na redovnoj sjednici Skupštine akcionara ovog preduzeća, koja će, kako je najavljeno na Banjalukoj berzi, biti održana 28. juna.

    Kada je riječ o rashodima, oni su na kraju prošle godine iznosili 6,45 miliona KM i najviše novca, kao i do sada, preduzeće je izdvojilo za troškove plata, naknada plata i ostalih ličnih primanja.

    “Za ove troškove lani je otišlo 3,04 miliona maraka i veći su u odnosu na prethodnu godinu za 23,18 odsto, odnosno za 573.907 KM”, stoji u finansijskom izvještaju.

    Kako je navedeno u tom izvještaju, prema preporuci advokata na kraju 2023. godine, izvršena je i rezervacija dodatnih 50 odsto iznosa po drugom parničnom postupku koji se vodi po tužbenom zahtjevu Ministarstva komunikacija i transporta, Direkcija za civilno vazduhoplovstvo u iznosu od 65.658 KM, kao i dodatna rezervisanja potrebna za izmirenje obaveza po presudama iz radnih sporova, u ukupnom iznosu od 10.500 KM.

    “Ukupni troškovi rezervisanja na osnovu sudskih sporova krajem prošle godine iznosili su 76.158 KM”, istaknuto je u izvještaju, u kojem stoji da su lani povećani rashodi po osnovu nematerijalnih troškova i to najvećim dijelom zbog većih troškova neproizvodnih usluga te obrazovanja i reprezentacije.

    S druge strane, broj zaposlenih u ovom preduzeću, koje je lani prevezlo ukupno 460.731 putnika što je u odnosu na godinu ranije 10,35 odsto više letova i 25,57 odsto prevezenih ljudi, povećan je za šest radnika.

    Direktorica “Aerodroma RS” Natalija Trivić juče nije odgovarala na naše pozive, a komentar o stanju u ovom javnom preduzeću nismo uspjeli dobiti ni od ministra saobraćaja i veza Nedeljka Čubrilovića.

    Rizici u poslovanju
    U finansijskom izvještaju o poslovanju ovog preduzeća stoji da su zbog nagomilanih obaveza prema dobavljačima i nedostatka finansijskih sredstava izloženi učestalim opomenama pred tužbu kao i pokretanju tužbenih zahtjeva od strane dobavljača. Do datuma izvještavanja pokrenuto je šest tužbenih zahtjeva ukupne vrijednosti 411.640 KM. Poslovanje, kako je navedeno u ovom dokumentu, dodatno opterećuje i otplata zajma. Preduzeće je potpisalo ugovor o zajmu sa Fondom za razvoj i zapošljavanje RS prije osam godina na iznos od sedam miliona KM sa periodom otplate od 120 mjeseci, prenosi “Glas Srpske”.

  • Košarac: Republika Srpska namjerava da se približi BRIKS-u

    Košarac: Republika Srpska namjerava da se približi BRIKS-u

    Republika Srpska nastoji da razvija i ojača bilateralne odnose sa Ruskom Federacijom i neće dozvoliti da se BiH pridruži antiruskim sankcijama, rekao je za Rusku gazetu ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosau Savjetu ministara Staša Košarac.

    Pored toga, kako je istakao, Banjaluka je zainteresovana za proširenje interakcije sa BRIKS-om, a željela bi i da obezbijedi dodatne rute za isporuku gasa iz Ruske Federacije u Republiku Srpsku.

    – Razvoj trgovinsko-ekonomske saradnje između Ruske Federacije i Republike Srpske olakšavaju dobri odnosi ruskog lidera Vladimira Putina i našeg predsjednika Milorada Dodika – naveo je Košarac.

    Ističe da Rusija građanima i preduzećima u BiH obezbjeđuje jeftin gas.

    – Pritom se u prozapadnom Sarajevu malo ko sjeća da je 2023. godine Ruska Federacija postala najveći strani investitor u ekonomiju BiH – naveo je Košarac.

    Košarac je ukazao na značaj izgradnje, uz učešće ruskih kompanija, gasovoda”Nova istočna konekcija BiHa – Srbija”, čije bi puštanje u rad moglo dati dodatni zamah privredi Republike Srpske i Federacije BiH.

    – Nažalost, projekat je blokirao bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović – naglasio je on.

    Ministar je naglasio da BiH nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji.

    – Ovo se dogodilo zahvaljujući principijelnom stavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Da su političari iz muslimansko-hrvatske federacije imali priliku da zaobiđu Republiku Srpsku po ovom pitanju, oni bi to učinili. Političko Sarajevo u potpunosti sledi na tragu spoljne politike EU i Sjedinjenih Američkih Država – podsjetio je Košarac.

    Košarac je rekao da je inicirao razmatranje u Savjetu ministara BiH pitanje ulaska BiH u BRIKS, koje su potom blokirali predstavnici političkog Sarajeva.

    – Tako je bošnjačka elita još jednom pokazala svoju potpunu lojalnost Zapadu – rekao je on.

    – Orijentacija samo ka Evropskoj uniji, po mom mišljenju, predstavlja ulazak u jednosmjernu ulicu gdje se disciplinuju institucije da slijede isključivo okvire briselske politike, Republika Srpska ne može prihvatiti takvu praksu, ali nećemo nikada prihvatiti tuđi diktat i instrukcije EU. Ali će oni kasnije shvatiti da je to bilo uzaludno, o čemu sam razgovarao i sa predstavnicima Saudijske Arabije i drugih arapskih država. Vidio sam njihov interes za približavanje BRIKS-u. Postoji želja Turske da se približi ovoj organizaciji kao alternativi EU. Bošnjaci su, nažalost, pod potpunom kontrolom Zapada, nisu spremni da brane svoje interese i odupiru se američkoj i EU diktaturi. Smatramo ovo greškom – naveo je Košarac.

    Istakao je da Republika Srpska vodi i nastaviće samostalan kurs, zasnovan na Ustavu i Dejtonskim mirovnim sporazumima, jačajući ekonomske veze sa partnerima iz BRIKS-a.

  • Hranu plaćamo kao da imamo evropske plate

    Hrana je izuzetno skupa i svaki put me iznenadi da se neke namirnice mogu naći po jeftinijim cijenama u Njemačkoj, iako su tamo plate mnogo veće. Ovdje me iznenadila cijena trešanja od 8 KM ili oko 4 evra, jer im je sada sezona i lokalni su proizvod ovog regiona.

    Priča ovo za Srpskainfo Milenko K. koji u inostranstvu živi 15 godina. U Banjaluku, rodni grad, dolazi nekoliko puta godišnje. Primjećuje kako je kod nas svake godine sve skuplje, a posebno hrana.

    “Pitam se kako ljudi sa ovim platama ovdje uopšte uspiju sebi da priušte osnovne životne namirnice. Uvijek me iznenade cijene ovdje. Ali me iznenadi i kako je pored ovakvog standarda na ulicama ogroman broj automobila, skoro je nemoguće naći parking, a o izgradnji stambenih zgrada da ne govorim”, kaže on.

    Njegova porodica trećinu mjesečnih primanja izdvaja za hranu, dok preostali iznos odlazi na stanarinu i osiguranja, kao i troškove čuvanja djece. Prema njegovim riječima, jesti u restoranu je jeftinije u BiH nego u Njemačkoj, ali su namirnice u njemačkih trgovinama jeftinije ili veoma slične kao kod nas.

    Naprimjer, litra ulja u banjalučkim trgovinama uglavnom je oko 2,6 KM. U Njemačkoj je oko 2,8 maraka. Kilogram brašna kod nas je od 1,15 do 1,5 maraka, a u Njemačkoj se može kupiti i za 0,85 evra, odnosno oko 1,6 KM.

    U ovoj državi srednje Evrope u prodavnicama kilogram jabuka “zlatni delišes” je 1,45 evra ili oko 2,8 maraka, a u našim domaćim marketima je oko 2,5 KM.

    “Nevjerovatna je cijena grožđa. U nekoliko trgovina u Banjaluci sam vidio da su i crno i bijelo grožđe oko 13 maraka, što bi bilo više od 6 evra. U Njemačkoj bijelo košta malo više od 2 evra, a crno je oko 4 evra. Ovdje su banane skoro 3 KM, a u Njemačkoj oko 1,3 evra, odnosno oko 2,5 maraka”, objašnjava nam naš sagovornik.

    Ove njegove riječi bile su povod da uporedimo cijene nekih sličnih artikala i namirnica iz njemačkih i domaćih prodavnica.

    Nutela, jedan od omiljenih mnogima, skuplja je u Banjaluci nego u Njemačkoj. Kilogram ovo namaza kod nas košta 15,5 maraka, a u njemačkim marketima je oko 14 maraka. Kilogram grčkog jogurta oni moju da kupe za 2 evra. Kod nas pakovanje od 400 grama košta više od 1,5 evro. Osim toga, klasični sos za tjesteninu u teglici od 400 grama kod nas je, u prosjeku oko 4,7 maraka, a kod njih 1,59 evra odnosno tek nešto više od 3 marke.

    “I cijena jaja je slična. Tamo su oko 2 evra, odnosno 4 marke, a ovdje su od 3,5 KM. Primjetio sam da je ovdje generalno povrće i voće skupo. U Njemačkoj za 1,5 evro možete da kupite kilogram i po crvenog luka, pakovanja šampinjona od 400 grama je oko 1,6 evra, mladi krompir 1,2, kilogram mrkve je jedan evro, a paradajza oko 1,3”, nabraja on cijene hrane. Mandarine u njemačkim prodavnicama koštaju oko 1,7 evra, narandže od 1,3 evra, nektarine su skoro 4 evra, a kivi je oko 2,8.

    U domaćim marketima kilogram mješanog mljevenog mesa je od 16 do 19 maraka, u zavisnosti koju vrstu mesa koristite. Kilogramsko pakovanje ovog mesa u Njemačkoj je oko 7,3 evra, odnosno oko 14,2 KM. Kod nas je litar mlijeka, u prosjeku, najmanje 2,1 maraka dok kod njih može da se kupi za 0,95 evra, odnosno 1,8 KM.

    Razlike u cijeni hrane nisu drastične, ali u prosječnoj plati i te kako jesu. U četvrtom kvartalu 2023. godine prosječna mjesečna neto zarada po radniku u Njemačkoj iznosila je 2.450 evra.

    Prosječna neto plata u aprilu u Srpskoj iznosila je 1.400 KM, odnosno oko 700 evra. Prosječna neto plata u Srpskoj 2023. godine bila je 1.274 KM. To bi bilo oko 653 evra.