VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Evo šta su carinici oduzimali na graničnim prelazima

    Evo šta su carinici oduzimali na graničnim prelazima

    Vrijednost robe koju su prošle godine privremeno oduzeli pripadnici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH iznosi 8.750.109 KM, a riječ je o širokom spektru raznih proizvoda: od alkohola, preko obuće, odjeće i dijelova za vozila, do oružja i municije.
    Razlozi oduzimanja takve robe su brojni, a u pitanju su, recimo, krijumčarenje, carinski prekršaji ili neprijavljivanje robe.

    Roba je, između ostalog, oduzimana u carinskim ispostavama, ali i kod samih obveznika, ako bi se ispostavilo da nije prijavljena.

    Na pitanje koje poznate robne marke se najčešće kopiraju, iz UIO BiH su nam rekli da su to uvijek renomirani svjetski brendovi.

    Ono što je zanimljivo jeste da u širokoj lepezi zaplijenjene robe, koja se u plijenu carinika našla u 12 mjeseci 2023. godine, nema ni grama zlata, ali se našlo srebro vrijedno 97.807 maraka, kao i bižuterija za 5.657 KM.

    Kako je “Nezavisnim novinama” potvrđeno iz UIO BiH, zaplijenili su tekstil vrijedan 2.852.909 maraka, te obuću za 352.710 maraka.

    Našli su se tu i duvan, cigarete te srodni, akcizni proizvodi, čija je ukupna vrijednost 1.633.554 marke, ali nije oduzet nijedan gram duvana u listu.

    Iz UIO BiH su prije nekoliko mjeseci za “Nezavisne novine” rekli da ulažu mnogo napora da se ilegalna prodaja ove robe smanji, te će i dalje kontinuirano sprovoditi aktivnosti na suzbijanju crnog tržišta duvana i duvanskih prerađevina.

    Oduzeli su pripadnici UIO BiH u 2023. godini i alkohol, ukupne vrijednosti 3.670 KM, kao i kafu u vrijednosti 13.688 maraka.

    Impozantna je i vrijednost mobilnih telefona i tableta koji su zaplijenjeni jer cifra premašuje 207.000 maraka, a našli su se tu i računari i prateća oprema (4.010 KM).

    Na spisku su se, kako nam je potvrđeno iz UIO BiH, našla i putnička vozila, ukupne vrijednosti 509.200, ali i auto-dijelovi, gdje je riječ o cifri 484.764 KM, kao i polovne šasije (40.800 KM).

    I to nije sve jer je oduzeta i bijela tehnika, odnosno kućanski aparati, a riječ je o iznosu od 23.775 maraka, kao i namještaj i stolarija (79.154 KM), te tehnička roba (67.987 KM).

    Zanimljivo je da su se u plijenu pripadnika UIO BiH našle i sunčane naočare vrijedne 62.550 KM, te satovi čija je vrijednost procijenjena na čak 291.190 KM, ali i kaiši, torbe, novčanici i ruksaci vrijedni 291.795 KM.

    Zaplijenjeni su i oružje i municija vrijedni 27.140 maraka, ali i igračke, procijenjene na skoro 12.000 KM.

    Kada se podvuče crta, osim oko 8,75 miliona maraka vrijedne robe koju su oduzeli pripadnici UIO, tu se našao i oko 13,1 milion KM vrijedne robe koju su oduzeli drugi organi, pa ukupna cifra dostiže oko 21,9 miliona maraka.

  • Poslodavci predlažu minimalac od 800 KM

    Poslodavci predlažu minimalac od 800 KM

    Svakodnevna opravdana ili neopravdana poskupljenja, otkazivanje inostranih poslova, gašenje radnih mjesta, skoro pa izjednačavanje primanja nekvalifikovanih radnika u javnoj upravi sa njihovim kolegama sa srednjom stručnom spremom…

    Uz radnike koji su zadovoljni jer su umjesto 700 KM dobili 900 maraka na račun ovo su neki od efekata povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.

    Prošao je prvi mjesec obračuna na osnovu decembarske odluke Vlade RS da minimalac u Srpskoj od 1. januara bude 900 KM. Neki radnici su dobili platu po novom obračunu, a neki tek treba da je dobiju.

    Ono što prosječan građanin svakodnevno osjeti na novčaniku jeste inflacija, ili masovna poskupšljenja roba i usluga. Odgovor na sve je isti – to je zbog minimalca.

    Šta je vlast u RS nagnalo da ostane pri odluci da značajno podigne najnižu platu, dok je vlast u FBiH odlučila da je neznatno poveća na 619 maraka? Teško je sada reći, ali prema riječima predsjednika RS Milorada Dodika, cilj je bio zaustavljanja masovnog odlaska radne snage iz Srpske. Nezvanično, prevagnula je ipak želja ministarke finansija Zore Vidović i premijera Radovana Viškovića da na ovaj način obezbijede veće prihode u budžet po osnovu poreza i doprinosa.

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    -Dodik je u jednom trenutku bio za dogovor s poslodavcima, ali su Vidovićeva i Višković čvrsto ostali pri tome da se minimalac poveća po svaku cijenu – kaže izvor Srpskainfo.

    “Pitanje je šta se sada može uraditi”
    Poslovna zajednica je od početka bila protiv 900 KM. A, kakve su sada njihove procjene o uticaju povećanja minimalca?

    -Mi smo potrošili dosta vremena, radili smo analize i nema nikavog drugog rješanja osim vraćanja minimalca sa 900 na 800 maraka. Pitanje je da li je i to sada rješenje jer su ljudi prema inostranim partnerima poslali informaciju da sve mora da bude skuplje. Dio poslova je već izgubljen, kao i neka radna mjesta. Tako da je pitanje šta se sada može uraditi – kaže za Srpskainfo Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS.


    Da je vlast u Srpskoj, na neki način, priznala da je napravila probleme odlukom o minimalcu, pokazao je i nedavni sastanak u Palati RS čiji je domaćin bio Milorad Dodik. Postavlja se pitanje – da li je to potvrda spekulacija da je Dodik naknadno saznao da mu najbliži saradnici nisu predstavili sve posljedice drastičnog povećanja minimalca? Podsjetićemo da je on govorio o cifri od čak 1.050 KM.

    Kako je nakon sastanka u Palati rečeno, dogovoreno je da u narednih nekoliko dana poslodavci, zajedno sa Vladom, pokušaju da nađu način kako da pomognu onim firmama koje su u problemu zbog rasta minimalca.

    –Sastanaka sa Vladom nije bilo. I ako ih ga bude, oni su zakasnili – rekao nam je Saša Trivić.

    “Nered u oblasti zarada”
    Bez posljedica nije ni javna uprava. Mada se nisu protivili povećanju minimalca, sada su se našli u drugim problemima.

    -Povećanje minimalca je unijelo apsolutni nered u oblast zarada za zaposlene čije plate se uređuju zakonom o platama. Podsjetiću da je takvih 54.000 radnika u RS i da to nije problem samo u javnoj pravi. To je problem i u prosvjeti, pravosuđu, policiji, oblasti zdravstva jer su svim tim ljudima plate regulisane na osnovu zakona. I bez njihovih izmjena u NSRS nemoguće je ispraviti ovaj nered. A, on se ogleda u tome da su ljudi koj rade kao nekvalifikovani radnici, koji nemaju nikakvu odgovornost, sustigli sa svim primanjima službenike sa srednjom stručnom spremom, koji će sada biti demotivisani – kaže za Srpskainfo predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić.

    Jer, dodaje Marić, takav radnih postavlja pitanje zašto bi, gotovo za isto primanje, radio odgovorniji posao od onoga bez odgovornosti.

    –Kvalitet javne uprave će znatno opasti ukoliko ne dođe do povećanja ostalih plata. Dakle, pošto su neke poruke u javnosti loše interpretirane, naglašavam da mi nismo protiv povećanja minimalca i smatramo da ni on nije dovoljan za život. Ali, rast minimalca mora da prati i rast ostalih plata jer onda se postavlja pitanje čemu ljudi ulažu vrijeme i novac u obrazovanje da bi bili stručni, da bi mogli da odgovore najtežim zahtjevima – poručuje Marić.

    Đogo: Na početku više negativnih efekata
    Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je činjenica da sada vidimo mnogo više negativnih efekata povećanja minimalca, dok će se ostali efekti vidjeti tek za nekoliko godina.

    -U ovo trenutku vidimo da određene firme, ne samo da najavljuju, nego su neke već zatvorile pogone. Znam konkretno da je nedavno jedna tekstilna firma ugasila 60 radnih mjesta i skoro je direktno povezano sa odlukom da se poveća minimalac. Ali i zbog stanja na inostranom tržištu koje u EU, pogotovo u Njemačkoj, nije bajno. Ali, ispod tri mjeseca rano je govoriti o prvim efektima. A tek koz par godina moći ćemo da podvučemo crtu i da kažemo da je to bilo dobra ili loša odluka – kaže Đogo za Srpskainfo.

    Činjenica je, dodaje on, da minimalac u RS probija sve evropske norme o odnosu prosječne i minimalne plate. Sada su tri četvrtine prosječne plate u RS minimalac.

    -To nije poznato u ekonomskoj teoriji da je to neko uspio uspješno da uradi, ali s obzirom da smo mi zemlja čuda, nije isključeno da to kod nas može da ima neki pozitivan efekat u smislu stabilizacije migracionih kretanja. Uvijek, kada se preduzme neka radikalna mjera, prvo se osjete negativni efekti, tek nakon proteka vremena se počnu osjećati pozitivni efekti – kaže Đogo.

    U proteklim sedmicama vidjeli smo da mnoge firme ili javne ustanove podižu cijene svojih usluga iako je jasno da nemaju radnike koji rade na minimalac. Ili ih imaju jako malo. Da li u tome postoji ekonomska logika?

    -Ima logike. Ne možete dopustiti da radna snaga koja je rijetka radi za platu blizu minimalca. Primjera radi, ako povećate minimalac čistačici na 900 KM, onda ne možete dopustiti da vaspitačica koja je imala platu 1.100 KM sada ima platu veću za samo 200 KM. Ne bih rekao da je to u potpunosti neosnovano. Ljudi su socijalna bića, ravnaju se spram drugih ljudi. Ako plate rastu onima „na dnu“, onda moraju da rastu plate i onima iznad njih kako bi se održala ta neka razlika – ilustruje Đogo.

  • Proizvođači peleta i ogrevnog drveta obaraju cijene

    Proizvođači peleta i ogrevnog drveta obaraju cijene

    Proizvođači peleta i ogrevnog drveta u Srpskoj obaraju cijene, rekao je Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Većina proizvođača se žali da su im skladišta puna i da nemaju gdje plasirati svoje proizvode, i zbog toga imamo pojeftinjenje peleta i ogrevnog drveta – rekao je Andrić.

    Tona peleta košta između 400 i 500 KM.

    • Većina dobavljača je ukalkulisala u cijenu i prevoz do kupca. Imamo informaciju da neki proizvađači prodaju tonu jeftinije od 400 KM. Ako znamo da je prošle godine prosječna cijena bila 560 KM, a u pojedinom periodu i do 700 KM, onda je jasno da se cijena ovog ogreva sada znatno povoljnija – kaže Andrić.

    Prema njegovim riječima, paleta drveta košta od 180 do 210 KM, što je takođe dostupačnije za kupce nego ranije.

  • Poslodavci tvrde: Niko nas iz Vlade nije zvao na razgovore o minimalnoj plati

    Poslodavci tvrde: Niko nas iz Vlade nije zvao na razgovore o minimalnoj plati

    Sa posljednjeg sastanka predstavnika poslovne zajednice Srpske sa republičkim vrhom poslata je poruka da će u idućih sedam dana tražiti rješenja kako bi pomogli firmama zbog rasta najniže plate. To vrijeme je isteklo, a niti jedan sastanak na tu temu nije održan.
    Takvo ponašanje nadležnih u Vladi Srpske poslodavci ocjenjuju kao neodgovonost i izostanak brige za privrednike.

    – Niti jedan sastanak nije održan, niti će ga biti. Zvali smo i pitali za razgovore i niko nam ništa nije odgovorio. Ostaje nam da isplatimo minimalac od 900 maraka kako su oni odlučili. Neka se svako snalazi kako može i umije – rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić i dodao da su i ovaj put izostali razgovori kao i o pitanju određivanja najniže plate u Srpskoj za 2024. godinu.

    Naglašava i da sa republičkom Vladom već dvije godine nemaju nikakvu komunikaciju.

    – Jasno je da Vlada ne funkcioniše. Nije ih briga za poslodavce i probleme u koje su dovedeni njihovom odlukom. Firme su počele da isplaćuju minimalac od 900 maraka, ko će to moći podnijeti, vidjećemo. Jasno je da mnogi neće moći izdržati, odnosno otpuštaće radnike, dok će drugi biti primorani da stave ključ u bravu – poručio je Trivić.

    Poslodavci su, između ostalog, naveli da su republičkim zvaničnicima predložili da se u najnižu platu pored minulog rada ugradi i iznos toplog obroka.

    – Naš prijedlog je da se minuli rad i topli obrok ugrade u najnižu platu i da se minimalac poveća na 950 maraka. Ti troškovi po jednom zaposlenom sada iznose od 1.050 do 1.100 maraka. Smatramo da je to najbolje rješenje i da bi sva druga mogla biti problematična – rekao je Trivić.

    Takođe, naveli su da će od Vlade tražiti da neoporeziva osnovica pri isplati plata bude povećana sa 1.000 na 1.300 KM, te da bi time podrška Vlade poslodavcima bila od 13 do 15 maraka po radniku u smislu smanjenja efekata minimalne plate.

    Iz Vlade Srpske juče nismo uspjeli dobiti stav o tome zašto razgovori sa poslodavcima nisu održani kako je najavljeno nakon sastanka koji je održan u Palati Republike, a kojem su, pored predsjednika Srpske Milorada Dodika, prisustvovali i premijer Radovan Višković te ministarka finansija Zora Vidović i ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović.

    Vlada Srpske je krajem decembra 2023. godine donijela odluku o povećanju najniže plate za 200 maraka za ovu godinu, odnosno sa 700 na 900 maraka.

    FBiH

    Iako je iz FBiH ranije najavljivano da će najniža plata u tom entitetu od početka 2024. godine biti 1.000 maraka, to se nije desilo jer set najavljivanih fiskalnih zakona nije usvojen. Federalna Vlada je na sjednici početkom januara donijela odluku da minimalac u 2024. godini iznosi 619 maraka.

  • Rjabkov: Zemlje BRIKS-a nastoje da potisnu dolar iz svojih transakcija

    Rjabkov: Zemlje BRIKS-a nastoje da potisnu dolar iz svojih transakcija

    Države organizacije BRIKS aktivno će tražiti rješenja kako se u svojoj trgovinskoj saradnji ne bi oslanjale na američki dolar, rekao je danas zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova i ruski predstavnik u BRIKS-u, Sergej Rjabkov.

    Naravno, unutar BRIKS-a imaćemo aktivnu, zajedničku potragu za rješenjima koja će nam dozvoliti da pomerimo našu interakciju od tako štetnog uticaja Zapada. Ovo je delikatno pitanje – rekao je Rjabkov, govoreći na temu o novim sistema međusobnih transakcija, prenosi TASS.

    Visoko rangirani ruski diplomata ocijenio je da je teško i “nije neophodno djelovati ishitreno u ovoj oblasti”.

    • Prići ćemo ovome kreativno, zapravo, mi već to radimo. Mislim da treba da sačekamo konkretne rezultate, a nagađati na ovu temu, generalno, znači pomagati našim protivnicima. Nema svrhe brzati – rekao je Rjabkov.
  • Šta bi iskopavanje litijuma donijelo Republici Srpskoj?

    Šta bi iskopavanje litijuma donijelo Republici Srpskoj?

    Približava se trenutak kada će poslanici Narodne skupštine Republike Srpske definitivno odlučiti hoće li se ozbiljnije i ubrzano ući u proces eksploatacije litijuma na Majevici. Zagovornici ovog posla na javnim slušanjima iznose ekonomske, energetske i ekološke faktore. Protivnici sve glasnije iznose kontraargumente i strijepe od trajnog ugrožavanja životne sredine u Loparama i cijeloj regiji.

    Mišljenja o ovom pitanju u Јutarnjem programu RTRS-a iznijeli su Vladimir Rudić, direktor kompanije Arkor, Snežana Јagodić Vujić iz Udruženja Eko put Bijeljina i Stjepan Mitrović, diplomirani inženjer rudarstva i pomoćnik direktora za plan, razvoj, projektovanje i odnose s javnošću u RiTE Ugljevik.

    Rudić je rekao da je kompanija Arkor, čije je sjedište u Švajcarskoj, provela detaljna geološka istraživanja koja su pokazala značajan depozit magnezijuma, kalijuma, borona i litijuma na Majevici, u regiji Lopare.

    • Mi smo inicijalno aplicirali za istraživanje litijuma i borona, ali smo došli do otkrića da ima mnogo magnezijuma i kalijuma – naveo je Rudić.

    On je rekao da su u Loparama identifikovane tri od četiri mineralne sirovine koje je evropska industrija mapirala kao nedostajuće.

    Rudić je rekao da se iskopavanje litijuma provodi u šest država Evrope i da navodi o prljavoj industriji koja se premješta u siromašnije zemlje nemaju uporište.

    On tvrdi da je moguće održivo i ekološki čisto rudarstvo i da projekat eksploatacije litijuma na Majevici donosi niz prednosti u odnosu na, kako kaže, hipotetičke nedostatke za koje će dokazati da ne postoje.

    Јagodić Vujić, pak, tvrdi da ne postoji održivo, zeleno rudarstvo.

    • Prljave tehnologije se koriste za vađenje litijuma i to može dovesti do velikog hemijskog zagađenja podzemnih voda, zemljišta, a potom i vazduha kada ruda bude prerađivana – rekla je ona.

    Јagodić Vujić kaže da Udruženje Eko put nije protiv razvoja zemlje i geoloških istraživanja, ali jeste protiv toga da interes jednog preduzeća bude iznad svega.

    • Rudić polazi sa stanovišta privatnog interesa i profita i zato kaže da to neće uticati na životnu sredinu. Građani imaju pravo da odlučuju o putu vlastitog razvoja, a rudarenje je svuda u svijetu pokazalo isto – gdje god je vršeno, došlo je do velikog zagađenja životne sredine – navodi ona.

    Јagodić Vujić ističe da bi u slučaju rudarenja litijuma na Majevici moglo da dođe do kompletnog raseljavanja stanovništva ovog područja.

    • Interes građana Semberije i Majevice važniji je od interesa jednog preduzeća i njegovog profita – poručila je Јagodić Vujić.

    Mitrović je rekao da su geolozi uradili svoj dio posla na Majevici i da su sada na redu rudari.

    On tvrdi da “jak napad ekoloških pokreta stvara pogrešnu sliku o onome što bi rudari trebalo da rade”.

  • Mišković ulazi na tržište BiH sa svojom verzijom Amazona

    Mišković ulazi na tržište BiH sa svojom verzijom Amazona

    Regionalni div online prodaje Ananas, koji je u vlasništvu Delta Holdinga, planira ove godine veliki ulazak na tržište Bosne i Hercegovine.

    Ananas je dio poslovnog carstva Miroslava Miškovića, jednog od najbogatijih ljudi u regionu, i zamišljen je kao regionalna inačica američkog Amazona, što mu već i sama sličnost u imenu sugerira, piše BiznisInfo.ba.

    Projekt je krenuo iz Srbije a u 2023. je zabilježio izuzezno veliki rast – na 94 posto poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.

    Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko ove platforme bude preko 70 miliona evra, rečeno je na godišnjoj konferenciji Delta Holdinga koja je danas održana u Beogradu.

    Regionalna ekspanzija već je počela. Ananas je prošle godine otvorio svoje kancelarije u Sjevernoj Makedoniji, a takođe je preuzeo neke lokalne konkurente.

    Kako je danas rečeno, u ovoj godini planiraju je izlazak na nova tržišta regiona – Crnu Goru već u prvoj polovini godini, a početkom druge polovine ove godine i na tržište BiH.

    U planu su i tržišta Kosova i Metohije i Albanije.

    Inače, kako je danas rečeno, cijeli Delta Holding je u 2023 godini ostvario rekordne prihode od prodaje u iznosu od 860 miliona evra, što je 12 posto više nego u prethodnoj godini. Profit prije oporezivanja bio je 88 miliona evra (+18 posto).

    U 2024. Delta Holding planira prihode koji će prvi put preći milijardu evra.

    Kompanija je u 2023. investirala više od 140 miliona evra, dok do 2027. godine planira investicije preko 900 miliona evra, od čega najviše u sektor nekretnina.

  • Koliko iznosi povećanje penzija u Srpskoj, a koliko u FBiH?

    Penzioneri u Republici Srpskoj i Federaciji BiH dobili su od nove godine povećanje penzija, a ono će se na njihovim računima obračunavati od februara.

    U Republici Srpskoj to uvećanje iznosi 9,2 odsto, dok je u Federaciji BiH pet odsto, što će na računima najstarije, ali i najbrojnije populacije u BiH, donijeti nekoliko desetina maraka više.

    Međutim, ni to, kako su za “Nezavisne novine” istakli predstavnici penzionera, za većinu neće značiti mnogo toga, s obzirom na to da su poskupjele i svakodnevne životne potrebe.

    Ali, prije nego što se vratimo razgovoru sa penzionerima, u nastavku ćemo u brojkama predstaviti koliko iznosi povećanje penzija.

    Podsjećanja radi, najniža penzija u Republici Srpskoj određena je u pet nivoa, u zavisnosti od dužine penzijskog staža osiguranika, a sve to je definisano Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju RS.

    Prema tome, Vlada RS je 26. januara 2024. godine uskladila povećanje penzija od 9,2 odsto, počevši od 1. januara ove godine, a za gorepomenutih pet nivoa to izgleda ovako.

    Za osiguranike koji imaju 15 godina radnog staža, penzija se sa sadašnjih 275 maraka, povećava na 300,60 KM, što je povećanje od 25 KM.

    Svi oni koji su svoj radni vijek završili između 15 i 20 godina radnog staža, imaće penziju nešto veću od 360 KM, umjesto dosadašnjih 330 maraka. Dalje, za radni staž između 20 i 30 godina, najniža zagarantovana penzija biće 420,90 KM, a do sada je to iznosilo 385 maraka.

    Oni čiji je radni staž između 30 i 40 godina, imaće povećanje penzija sa sadašnjih 440,55 KM, na 481 KM, a svi koji su imali puni radni staž, dobiće povećanje penzije od oko 50 KM, ili u prevodu, na njihovim računima će ubuduće umjesto 550,69 KM biti iznos od minimalno 601,35 maraka.

    Iz Fonda penzijskoinvalidskog osiguranja (PIO) nisu mogli da nam odgovore koliko penzionera u Srpskoj će od februara obuhvatiti najniža penzije, jer je, kako su naveli, obrada podataka još u toku.

    “Prilikom isplate penzije za decembar 2023. godine, korisnika najniže penzije u svih pet nivoa bilo je ukupno 78.000”, pojasnili su iz Fonda PIO.

    Pošto se novi podaci još obrađuju, nismo uspjeli ni saznati koliko će iznositi prosječna penzija u Srpskoj u 2024. godini, ali nam je iz Fonda rečeno da je ona na kraju 2023. godine iznosila 541 KM, što je nešto više od 42 odsto prosječne plate u Srpskoj.

    “Broj korisnika koji ostvaruju penziju u približno tom nivou (raspon od 500,01 do 550,69 KM) je 21.959”, rečeno je iz Fonda PIO.

    Prema istim podacima, u Republici Srpskoj je u decembru prošle godine isplaćena penzija za 282.671 korisnika, od čega je 227.450 sa prebivalištem u Srpskoj, dok je van Republike 55.221.

    Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera RS, podsjeća da se u ovom slučaju ne radi ni o kakvom novom povećanju iznosa penzija, već isključivo o redovnom godišnjem usklađivanju, onako kako je to propisano zakonom.

    “Koeficijent rasta potrošačkih cijena na malo i procenat rasta prosječne plate, odredio je da polovina od toga bude 9,2 odsto i za taj iznos je po zakonu propisano redovno usklađivanje penzija. Dakle, ponavljam, ne radi se o povećanju penzija”, ističe Trifunović.

    Dalje navodi da svako povećanje penzija dobro dođe za penzionere, ali da je potpuno jasno da ni ovaj novi iznos nije dovoljan za pokrivanje troškova, a s obzirom na rast cijena.

    “Mi se naravno nadamo da će Vlada RS, ako se budu prihodi u budžetu, odnosno u Fondu PIO ostvarivali onako kako treba, a s obzirom na to da se evo povećala i najniža cijena rada, a sa njom vjerovatno da će i druge plate biti veće, onda i tokom ove godine moći izvršiti još jedno vanredno povećanje penzija, odnosno stvarno povećanje”, rekao je Trifunović, dodajući da će nove penzije za januar biti isplaćene najkasnije do 8. februara ove godine.

    Sličan iznos povećanja penzija slijedi i za Federaciju BiH.

    Upravni odbor Federalnog zavoda MIO/PIO, donio je, na hitnoj sjednici održanoj 26. januara, a nakon što je usvojen budžet Federacije BiH, odluku o akontativnom usklađivanju penzija u iznosu od pet odsto.

    U skladu sa tim, najniža penzija u FBiH za januar 2024. godine, iznosiće 565,18 KM, umjesto dosadašnjih 538,27 KM. Takođe, zagarantovana penzija u FBiH biće povećana za nešto više od 30 KM, pa će umjesto 642 marke, koliko je to dosad iznosilo, to biti 674 KM.

    Pored toga, prosječna samostalna penzija u Federaciji od sada će biti nešto veća od 700 KM, a dosad je bila 675,53 KM. Treba dodati da su iz Federalnog zavoda naglasili da će najviša penzija, prema aktuelnom Zakonu o MIO/PIO, do daljeg ostati 2.800 KM.

  • SAD se suočavaju sa “spiralom smrti”

    SAD se suočavaju sa “spiralom smrti”

    Sjedinjene Američke Države se suočavaju sa rastom dugova koji podsećaju na “spiralu smrti”, izjavio je libansko-američki ekonomista Nasim Nikolas Taleb.

    Autor čuvene knjige “Crni labud” o posledicima nepredvidivih događaja na svetsku ekonomiju rekao je da američki deficit raste do te mere da bi bilo potrebno čudo da se popravila šteta, prenosi Blumberg.

    “Sve dok imate Kongres koji nastavlja da povećava limit zaduženja i sklapa poslove jer se boji posledica ispravnih odluka, to je politička struktura političkog sistema, na kraju ćete imati spiralu duga”, istakao je Taleb.

    On je dodao da je spirala duga nalik “spirali smrti”.

    Američki državni dug je krajem 2023. godine prvi put u istoriji premašio 34 biliona dolara pošto je Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država objavilo da je “ukupni neizmireni javni dug” SAD porastao na 34,001 biliona dolara, preneli su mediji.

  • Pad zaposlenja u brojnim sektorima u Srpskoj: Koliko je ljudi lani našlo posao

    Pad zaposlenja u brojnim sektorima u Srpskoj: Koliko je ljudi lani našlo posao

    Posao u Republici Srpskoj tokom prošle godine prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske pronašlo je 22.930 nezaposlenih osoba, što je manje u odnosu na 2022. godinu.

    Kako su za “Nezavisne novine” istakli u Zavodu, po osnovu zaposlenja i obavljanja privatne djelatnosti sa evidencije nezaposlenih lani su brisane 6.652 nezaposlene osobe manje nego u 2022. godini.

    U toku 2022. godine po istom osnovu brisana su ukupno 29.582 lica, istakli su oni.

    Najveći broj radnika, njih 4.983, posao je pronašlo u prerađivačkoj industriji, međutimu odnosu na 2022. godinu u oblasti ove djelatnosti zaposleno je 1.566 radnika manje.

    U djelatnosti veleprodaja i maloprodaja, odnosno popravka vozila i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo, tokom 2023. godine posao je pronašlo 4.027 osoba, navodi se u podacima Zavoda za zapošljavanje.

    Među djelatnostima koje su zabilježile najveći broj zaposlenih našle su se ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti, gdje je posao našlo 3.929 osoba, dok je u obrazovanju u 2023. godini uposleno 2.216 nezaposlenih.

    U sferi hotela i restorana zaposlenje je pronašla 2.171 osoba, dok je 2022. godine u istoj djelatnosti posao dobilo 2.506 nezaposlenih, istakli su iz Zavoda.

    U djelatnosti građevinarstva posao je tokom prošle godine našlo 1.450 osoba, dok je u 2022. godini u toj sferi posao našlo 1.805 radnika.

    U djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite u 2022. godini posao je dobilo 1.226 osoba, dok je prošle godine u ovoj sferi posao pronašla 871 osoba, navodi se u podacima Zavoda za zapošljavanje Srpske.

    Da je pala proizvodnja, ali i zaposlenje u prerađivačkoj industriji potvrdila je i Dragana Kokot, generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske, koja ističe za “Nezavisne novine” da je smanjenje broja zaposlenih posljedica smanjenja obima privredne djelatnosti u zemljama okruženja, ali i Evropske unije.

    “Svjedoci smo dešavanja, posebno u posljednje vrijeme, usporavanja privrednih aktivnosti u Evropskoj uniji i ono što mi imamo informacije od privrednika, većina

    izvozno orijentisanih preduzeća nije zaključila ugovore za 2024. godinu”, navodi ona, dodajući da ni privrednici u EU nemaju definisane planove za ovu godinu.

    Kako dodaje, veliki uticaj na domaću privredu i na smanjenje obima posla imaju dešavanja iz okruženja.

    Potpuno je neizvjesna 2024. godina. Još nema definisanih ugovora, niti je poznato pod kojim uslovima će se dalje poslovati, ističe Kokotova.

    Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da ni sva sredstva planirana za podršku povećanom zapošljavanju nisu iskorištena.

    “Poslodavci sve manje otvaraju nova radna mjesta zato što je jednostavno manje posla. Kriza pomalo dolazi i nema novih poslova. To se preslikava takođe i na Zavod za zapošljavanje”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.