VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vlada priznala: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

    Vlada priznala: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

    Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

    To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

    Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

    U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

    „Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

    „Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

    Najniža plata puni budžet RS

    Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

    U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

    „Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

    Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

    Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

    „Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

    Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

    Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

    U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

    „Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

    „Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

    Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

    „Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

    Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

    Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

    Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

    Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

    „Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

    Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

    „Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

    Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

  • Zadržavanje domaće radne snage mora biti prioritet

    Zadržavanje domaće radne snage mora biti prioritet

    Nedostatak radne snage je u svim sektorima, ali najizraženiji u oblasti građevinarstva.

    Usindikatu kažu da su osnovni razlog za to niske plate ali i dio koji se i dalje dobija u kovertama.

    Iz privrednog sektora smatraju da je nedostatak građevinara odliv radnika u zemlje Evropske unije.

    Iako mnogi posežu za uvozom radne snage i dalje ima privrednika koji uspijevaju da zadrže domaće radnike i mogu poslužiti za primjer.

    Plata se dobija u koverti, ta koverta odnosno u plati uglavnom bude u tom istom mjesecu.

    Ovako je pričao jedan građevinski radnik prije tri godine, koji je dio svoje plate dobijao u koverti. Iako, danas pred kameru više niko ne želi, u Sindikatu kažu problem je i dalje isti – siva ekonomija nije iskorijenjena.

    – Znamo da je u građevinskom sektoru zastupljene koverte sa tim treba da se bavi neko drugi – rekla je predsjednik Sindikata radnika građevinarstva i stambeno komunalne djelatnosti Republike Srpske Dragana Brabičić.

    Ipak ima i poslodavaca koji mogu poslužiti za primjer u građevinskom sektoru. U firmi zaposlena samo domaća radna snaga, plata nije u kovertu, niti je kao prosječna u garđevinskom sektoru od 1097 maraka. I pored toga problem je nađi dobrog građevinca.

    – Iako su plate u GP Krajini iznad nivoa prosiječnih u Republici Srpskoj mi ipak imamo veliki problem sa angažovanjem adekvatne radne snage vezano za građevinarstvo svih profila neophodnih u građevinarstvu kao što su zidari, tesari, armirači i slično – kaže direktor finansijsko – koemrcijalne službe “GP Krajina” Ana Cvetković.

    Poslodavci smatraju da zakoni i procedure nisu konkurentni i da se oni ne mogu u tome takmičiti sa poslodavcima zemalja Evropske unije i regiona. Problem je i starenje radne snage pa je jedino rješenje kažu, u uvozu radnika.

    – U suštini možemo reći da cijelokupna prerađivačka industrija malte ne u ovom momentu iskazuje potrebu i mi na neki način to namirujemo time što tražimo povećanje radnih dozvola za strance za ovu godinu je negdje oko 1400 stotine vjerujemo da će u narednim godinama to biti mnogo veće – istakao je direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

    Zadržavanje domaće radne snage mora biti prioritet, ne samo u građevinarstvu jer je nedostatak kvalifikovane radne snage, vidno izražen.

    – Svake godine izrađuje kvotu o uvozu radnika prema potrebama našeg tržišta, tako i ove godine i na osnovu te kvote vrši se uvoz strane radne snage prema sektorima i prema izraženim potrebama – dodao je sekretar Udruženja građevinarstva, industrije i građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske Mile Petrović, prenosi RTRS.

     

  • Najveći trgovinski rat ikada: Bajden povećao carine 100%

    Najveći trgovinski rat ikada: Bajden povećao carine 100%

    Predsednik SAD Džozef Bajden uveo je danas niz oštrih povećanja carina na različite kineske proizvode koji uključuju električna vozila (EV).

    Bajden će zadržati tarife koje je uveo njegov republikanski prethodnik Donald Tramp, dok će povećavati druge, saopštila je Bela kuća.

    Ovaj potez se pravda “neprihvatljivim rizicima” za “ekonomsku sigurnost” SAD koji potiču od onoga što Bela kuća smatra nepravednom kineskom praksom koja preplavljuje globalna tržišta jeftinom robom.

    Nove mere će se odnositi na kineski uvoz čija vrednost iznosi 18 milijardi dolara, a uključuje čelik i aluminijum, poluprovodnike, baterije, ključne minerale, solarne ćelije i dizalice, saopštila je Bela kuća.

    Rojters navodi da će Bajden ove godine povećati tarife na EV prema članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. sa 25 na 100 odsto, tarife na litijum-jonske baterije za EV sa 7,5 na 25 odsto i tarife na fotonaponske ćelije koje se koriste za pravljenje solarnih panela sa 25 do na 50 odsto.
    Tarife na “određene” kritične minerale će biti podignute sa nula na 25 odsto.

    Tarife na dizalice za premeštanje robe sa brodova će porasti sa nula na 25 odsto, tarife na špriceve i igle sa nula na 50 odsto, a tarife na određene komade lične zaštitne opreme koja se koristi u medicinskim ustanovama će porasti sa nula na 25 odsto.

     

  • Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u porastu usljed naznaka povećanja potražnje u Kini i potencijalnih prekida u isporuci iz Kanade.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora veća za 34 centa ili 0,4 odsto i sad je 83,13 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 55 centi ili 0,7 odsto i iznosi 78,81 dolar po barelu.

    Prema podacima iz Kine, potrošačke cijene u toj zemlji su u porastu treći mjesec za redom, dok su proizvodne cijene u padu, što ukazuje na poboljšanje potražnje.

    Investitori sa pažnjom prate i mogućnost prekida isporuke sa zapada Kanade zbog šumskih požara.

  • Zapadni Balkan dobio stroge uslove za dobijanje 6 milijardi od EU

    Zapadni Balkan dobio stroge uslove za dobijanje 6 milijardi od EU

    Ako Bosna i Hercegovina želi milijarde iz novog, šest milijardi evra vrijednog fonda EU koji je osnovan za zapadni Balkan, moraće primijeniti rigorozne standarde zaštite evropskog novca i sprečavanja zloupotreba.

    Naime, kako stoji u konačnoj verziji dokumenta koja je usvojena prije nekoliko dana, svaka zemlja zapadnog Balkana će morati da podnosi detaljne izvještaje kako se troši evropski novac, a uvedena je i jedna zanimljiva novina svi troškovi moraće da budu dostupni na internetu.

    – Kako bismo osigurali povećanje transparentnosti, naši partneri na zapadnom Balkanu će biti u obavezi da izrade web-portal, na kojem će objavljivati osvježene podatke o računima koji prelaze 50.000 evra tokom cijelog perioda trajanja projekta – navedeno je na stranici Savjeta EU, institucije koja predstavlja zemlje članice.

    Osim toga, Kancelarija za suzbijanje prevara EU (OLAF) i Kancelarija javnog tužioca EU (EPPO) imaće pravo da sprovode istrage kako se evropski novac troši.

    – OLAF bi trebalo da bude u poziciji da sprovodi istrage, koje uključuju i provjere na licu mjesta i inspekcije s ciljem da se utvrdi da li je došlo do bilo kakvih prevara, korupcije ili drugih ilegalnih aktivnosti koje se odnose na finansijske interese EU – navedeno je u dokumentu.

    Osim toga, navedeno je da će se od zemalja zapadnog Balkana tražiti da dozvole pristup EPPO i evropskim revizorima. Od istražnih organa zemalja regiona će se tražiti da Evropsku komisiju i evropske istražioce odmah obavijeste u slučaju da posumnjaju na bilo kakve zloupotrebe.

    Iako su i u ranijim evropskim programima postojale odredbe o kontroli trošenja sredstava, ovog puta će kontrole biti mnogo strože i da se može očekivati reagovanje na svaku sumnju na zloupotrebe. Ove odredbe uvedene su posebno na insistiranje zemlja EU koje uplaćuju velike sume u evropske fondove. Glavni razlog je što je EU značajno povećala izdavanja za pomaganje Ukrajini, što znači da je ostalo manje novca na raspolaganju za druge svrhe. Novac za zapadni Balkan nije upitan, ali neće ga biti za one zemlje koje ne sprovode reforme ili ga zloupotrebljavaju.

    U saopštenju koje je izdato nakon konačnog usvajanja dokumenta, istaknuto je da će zemlje članice EU imati ključnu ulogu u odobravanju reformskih agendi koje budu podnosili partneri. Osim toga, kako su pojasnili, partneri će morati da objasne kako će mjere koje su predložili doprinijeti napretku i stalnom usaglašavanju s ciljevima evropske bezbjednosne i spoljne politike. To znači da će uslov za dobijanje sredstava biti usaglašavanje sa stavovima EU o ratu u Ukrajini.

    Napomene radi, prema ovom programu, BiH bi mogla maksimalno dobiti milijardu evra, od čega bi čak i do polovine moglo biti dodijeljeno u vidu grantova, za projekte koji se odnose na jačanje vladavine prava, institucionalne reforme, infrastrukturne radove, ljudska prava i jačanje ekonomske koherentnosti zemlje. BiH je jedina zemlja u regionu koja još nije podnijela plan, koji je uslov za dobijanje sredstava. Sve je izglednije da bi BiH, barem u prvoj tranši, mogla ostati bez ovog novca. Imajući u vidu rigorozne kriterijume, kao i minimalnu mogućnost za bilo kakve zloupotrebe, može se pretpostaviti da političari nisu zainteresovani za evropski novac koji bi se isključivo koristio za dobrobit zemlje i građana, pišu Nezavisne novine.

    Podsjećanja radi, OLAF i EPPO prošle sedmice su potvrdili da će biti uključeni u praćenje trošenja ovih sredstava, jer se, kako su istakli, radi o zaštiti finansijskih interesa EU.

     

  • Litijum iz BiH strateški interes EU

    Litijum iz BiH strateški interes EU

    Evropska unija ima veliki strateški interes u Bosni i Hercegovini.

    Razlog toga su nalazišta minerala i metala koji bi joj pomogli u njenoj ‘zelenoj’ tranziciji, a međunarodne kompanije iskorištavaju kompleksnu državnu strukturu kako bi crpile te materijale ali i time štetile lokalnom stanovništvu i okolinu, navodi se u tekstu za Le Monde.

    Navodi se da je projekat iskopavanja litija u Republici Srpskoj došao “kao naručen” obzirom na finansijske poteškoće u kojima se nalazi Republika Srpska, ali da, obzirom na neriješeno pitanje državne imovine, ove kompanije djeluju na “pravno nesigurnom terenu”.

    Nakon što su izvršena geološka istraživanja, utvrđeno je da se na Majevici nalaze dragocjeni minerali i metali.

    U jesen 2022. godine saznalo se da je švajcarska kompanija Arcore AG otkrila prilikom tajnih probnih bušenja na planini Majevici veliko nalazište litija, kao i magnezija, kalija i bora.Strateški interes EU
    Majevica planinsko područje čiji najviši vrh doseže 916 metara, pretežno je obraslo listopadnim drvećem i dom je brojnim vrstama životinja.

    Le Monde Dimplomatique objašnjava da minerali sa tog područja spadaju u strateški važne resurse za koje Evropska unija želi da smanji svoju zavisnost od trećih zemalja, posebno od Kine koja raspolaže najvećim svjetskim nalazištima rijetkih zemnih metala i najveći je izvoznik litija, koji se do sada uglavnom iskopavao iz slanih jezera Latinske Amerike.

    Kao globalni predvodnik, EU želi do 2050. godine preći sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Međutim, za izgradnju električnih vozila, punionica, vjetroelektrana i fotonaponskih sistema još uvijek su potrebne sirovine poput olova, bora, bakra, kobalta, nikla, cinka i litija.

    U tom procesu želi učestovati Arcore AG koji ima velike planove. U saopštenju za medije iz novembra 2023. godine, ova firma je najavila strateško partnerstvo s kanadsko-njemačkom tvrtkom “Rock Tech Lithium”, koja je specijalizovana za proizvodnju litijeva hidroksida i gradi postrojenje za konvertovanje u brandenburškom Gubenu.

    U ovoj rafineriji, litij firme Arcore pretvaraće se u litijev hidroksid, koji je potreban za proizvodnju automobilskih baterija.

    Ovo se smatra jednim od ključnih projekata njemačke energetske i prometne tranzicije. Za izgradnju tvornice u Brandenburgu, Rock Tech Lithium je zatražio 200 miliona eura iz saveznih i pokrajinskih budzeta.

    Međutim, o tome još nije donesena odluka, piše Le Monde.

    Dodaje se da je navodno koncern Mercedes-Benz spreman kupiti kalijev hidroksid iz planirane rafinerije Rock Tech Lithiuma i godišnje proizvoditi do 150.000 automobilskih baterija. To je posao vrijedan dvije milijarde dolara koji i te kako privlači pažnju industrije.

    Rock Tech Lithium se na svojoj internetskoj stranici predstavlja kao čista tehnološka firma koja bi sirovine uglavnom dobavljala iz rudnika u Kanadi. Međutim, pokazalo se da bi moglo proći još nekoliko godina prije nego što litij doista stigne iz inostranstva u Guben.

    – Zbog toga se pojavila Arcore AG i ponudila da dragocjeni materijal dovede iz bliže okoline. Sve to treba, naravno, provesti prema najstrožim standardima, transparentno, održivo, ekološki i socijalno odgovorno – i to duž cijelog lanca proizvodnje, uključujući i u mjestu Lopare – navodi Le Monde.

    Međutim, Adrijana Pekić iz udruženja “Čuvari Majevice”, smatra da “to nije vrijedno ni papira na kojem je napisano”.

    Ona navodi da ne postoji nikakva transparentnost, te da je stanovništvo tek nedavno iz medija saznalo da su provedena probna bušenja. Takođe tvrdi da se ne poštuju zakoni.

    – Ovdje se računa samo profit nekoliko pojedinaca -rekla je ona.

    Le Monde navodi da je kontaktirao Mathiasa Schmida, predsjednika upravnog odbora Arcore AG, no da on nije bio voljan dati intervju te da je na pitanja odgovarao samo putem e-maila.

    Kristijan Šmit, je naveo da je u BiH moguće provoditi ekološki i socijalno prihvatljivu rudarsku djelatnost i da se cijeli projekt provodi prema propisima i zakonima lokalnih vlasti i države Bosne i Hercegovine.

    “Na upit kako će to ići u jednoj od najkorumpiranijih zemalja u Europi pod režimom koji je na američkoj listi sankcija, Šmit nije odgovorio”.

    Le Monde je upitao i Radu Savića, gradonačelnik Lopara, na čijoj opštini se nalazi planina Majevica, da li je izdata dozvola za Arcore Ulaganja, podružnicu Arcore AG sa sjedištem u Banjaluci, za istražne bušotine u njegovoj opštini.

    – Nikada! Nikada mi nisu podneseni zahtjevi. Nikada nas ta firma nije na bilo koji način uključila u svoje planove – odgovorio je on ljutito.

    Savić je objasnio da se odluke donose se na drugom mjestu.

    “Jedan čovjek se za sve pita u Republici Srpskoj”
    – U Republici Srpskoj, posebno jedan čovjek sve diktira: Predsjednik RS Milorad Dodik – piše Le Monde, navodeći da on vlada već 18 godina.

    Dalje navodi da je Njemačka zbog Dodikove politike prošle godine zaustavila četiri infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj u vrijednosti od 105 miliona evra, te da su Sjedinjene Američke Države već prije nekoliko godina uvele sankcije njemu i njegovim najbližim suradnicima.

    Prošlog marta je Vašington još jednom pooštrio taj pristup: Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) stavio je Dodika i njegove sljedbenike na popis sankcionisanih osoba, što je rezultiralo zatvaranjem svih njihovih privatnih i poslovnih računa u Bosni i Hercegovini.

    – Posao s litijem u Loparama dolazi kao naručen, jer bi RS svaka investicija bila od koristi. A upravo ovaj projekt obećava milionske dobitke – piše Husić.

    On dalje navodi da je Petar Đokić, Dodikov ministar industrije, rudarstva i energije i njegov dugogodišnji suradnik, “takođe bio umiješan u brojne korupcijske afere”.

    Naime, 2007. godine je Đokić je osuđen na tri mjeseca zatvora zbog prevare Telekoma RS. Le Monde takođe navodi da su ga 2020. godine tužioci pokušali dovesti pred lice pravde zbog brojnih povreda propisa o zaštiti okoline.

    Le Monde navodi: “U periodu od šest godina, on je dopustio izgradnju malih hidroelektrana ne uzimajući u obzir zakonske odredbe. Rezultat su uništena korita rijeka, posječene šumske površine i smanjenje lokalne vodosnadbijevanja”.

    “I to su, valja napomenuti, predstavnici zemlje u kojoj bi se projekt u Loparama trebao ostvariti prema pravnim propisima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kako je to rekao predsjednik uprave Arcorea Mathias Schmid”, ističe Le Monde.

    “Ljudi strahuju za svoju egzistenciju”
    Prema procjenama Arcorea, u planiranom rudarskom području na planini Majevici, na površini od oko 25 kvadratnih kilometara, nalazi se 1,5 miliona tona litijevog karbonata, 14 miliona tona borne kiseline, 35 miliona tona kalija i 94 miliona tona magnezijevog sulfata.

    Mineralni nalazi trebali bi se prema planovima Arcorea eksploatisati površinskim kopanjem tokom 50 godina.

    Kada su stanovnici Lopara u septembru 2023. saznali za te planove, nakon nekoliko sedmica se organizovao lokalni otpor kojem se pridružilo oko 13.000 stanovnika. Na sastanku građana krajem februara lokalni političari obećali su da se ovdje neće otvarati rudnik litija.

    Zajedno s opštinom Čelić, udaljenom 20 kilometara na jugoistočnoj strani Majevice u Federaciji Bosne i Hercegovine, građani su sastavili peticiju protiv rudarskog projekta i predali je Narodnoj Skupštini RS.

    Dodik je komentarisao taj otpor, navodeći da bi projekat predstavljao veliku priliku za cijelu regiju, te da bi se stvorila radna mjesta i da neće predstavljati nikakvu opasnost za okolinu.

    – Pa ako to kaže Dodik, onda mora da je tako – rekao je sarkastičnim tonom Admir Hrustanović, gradonačelnik Čelića.

    – Ljudi ovdje zaista strahuju za svoju egzistenciju. Boje se da će se toksične tvari iz rudnika litija preko rijeke Gnjice, koja se provlači kroz planinu Majevicu, ispustiti u rijeku Šibošnicu i time ugroziti vodoopskrbu naše zajednice. Sva naša poljoprivredna zemljišta bi bila ugrožena – rekao je on.

    Le Monde piše da nije čudo što su ljudi uznemireni, te da mediji već mjesecima izvještavaju o masovnom uništavanju okoline zbog rudnika u malom gradu Varešu, u FBiH.

    Ovdje je britanska korporacija Adriatic Metals osigurala prava na iskopavanje i traži srebro, zlato, olovo, cink, bakar i antimonske rude. Procjenjuje se da se tamo nalazi 22,5 miliona tona metala, u kojima EU također ima strateški interes.

    Dalje navodi da se stanovnici područja žale na previsoku koncentraciju teških metala u vodi za piće i masovno uništavanje okoliša zbog sječe šuma.

    – To ne želimo imati ovdje – kaže Hrustanović i vjeruje da će se stanovnici sigurno pobuniti, iako dobro znaju koliko su moćni njihovi protivnici.

    -Ako treba, blokiraćemo transportne puteve za litij kroz našu opštinu – rekao je on.

    Hrustanović je naveo da za cijelu regiju Majevice postoje sasvim drugi planovi.

    Le Monde objašnjava da dvije pretežno srpske i tri pretežno bošnjačke opštine, koje su se nekada međusobno sukobljavale, već četiri godine zajedno rade na projektu “Via Majevica”.

    Plan je da područje bude potpuno deminirano kako bi se otvorilo za turizam. Planiraju se biciklističke i pješačke staze.

    Projekt takođe podržava Njemački savezni parlament s devet miliona evra.

    – S jedne strane, dakle, dobivamo podršku od država EU-a da sačuvamo netaknutu okolinu, s druge strane, EU ima interes da istovremeno na istom mjestu obavlja rudarske poslove. To se ipak proturječi – kaže Hrustanović.

    “Strane kompanije djeluju na pravno nesigurnom terenu”
    Le Monde navodi da u današnjoj Bosni i Hercegovini to, međutim, nije jedini paradoks, te da “kompleksna struktura poslijeratnog perioda u ovoj maloj državi s gotovo 3,4 miliona stanovnika obiluje paradoksima”.

    – Za kompaniju poput Arcorea, međutim, to je zapravo od koristi – ističe on.

    Zatim objašnjava strukturu BiH koja je uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, a po kojoj entieti imaju visok stepen autonomije.

    Kako bi se osiguralo da se obje strane pridržavaju mirovnog sporazuma, stvorena je pozicija Visokog predstavnika koji ima široka ovlaštenja, te može donositi zakone i propise kojih su se svi obavezni pridržavati.

    Od avgusta 2021. tu dužnost obavlja političar CSU-a Kristijan Šmit. Ovaj njemački državljanin ima veliku odgovornost i, kako navodi Le Monde, “igra ključnu ulogu kada je u pitanju dodjela prava na eksploataciju rudnih resursa”.

    – Od kraja rata u BiH, traje spor oko toga kome pripada zemljište u državi, entitetima ili cjelokupnoj državi? Kao nasljednica socijalističke jugoslavenske republike Bosne i Hercegovine, država koja je priznata 1992. godine je vlasnik zemljišta. Međutim, Dejtonski sporazum ne regulše eksplicitno koji državni nivoi mogu raspolagati zemljištem na koji način – navodi Le Monde, te dodaje da posebno Republika Srpske insistira da je zemljište na toj teritoriji vlasništvo RS.

    On objašnjava da je 2005. godine bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun izdao privremenu zabranu direktnog ili indirektnog raspolaganja državnim vlasništvom, dok se ne postigne konačni dogovor, što je odluka koju Dodik i dalje ignoriše, te ponavlja prijetnje secesijom ako bi se pitanje vlasništva nad zemljištem rješilo na način koji mu ne odgovara.

    – Dakle, strane kompanije djeluju na pravno nesigurnom terenu – piše on, navodeći da je zbog toga vlada Federacije BiH u novembru 2023. godine uputila zahtjev za pravo vlasništva Visokom predstavniku, jer su planirali dodijeliti rudarsku koncesiju Adriatic Metalsu u Varešu.

    “Šmitova kontroverzna interpretacija”
    Le Monde smatra da je Šmit imao “veoma kontroverznu” interpretaciju odluke svog prethodnika Ešdauna.

    Prema mišljenju Visokog predstavnika, ako vlada privremeno dodjeljuje korištenje zemljišta i imovine nekom preduzeću, pitanje vlasništva se ne dotiče.

    – Time bi i Arcore u RS bila pravno zaštićena. Jer ono što je u Federaciji zakonito, u Republici Srpskoj može biti prihvatljivo – piše Le Monde.

    – Zanimljiv detalj je da je CDU-ov poslanik u Bundestagu i advokat Peter Beyer postao član odbora Arcorea u aprilu 2023. godine. Beyer se godinama bavi političkim prilikama na Zapadnom Balkanu i član je Upravnog odbora Njemačkog Atlantskog društva, čiji je predsjednik Šmit. Dakle, poznaju se – ističe on.

    Dodaje da Beyer nije želio odgovarati na upite na tu temu.

    – Politički, angažman gospodina Beyera ostavlja gorak ukus, kada njegov prijatelj Kristian Šmit u isto vrijeme igra ključnu ulogu u pravnim okvirima rudarskih projekata – komentarisao je stručnjak Bodo Weber iz Demokratskog političkog vijeća (Democratization Policy Council).

    A stručnjak Muharem Cero, koji je u poslijeratnim godinama bio odgovoran za izradu registra vlasništva i godinama se bavi ovom temom, objašnjava da su “posljedice odluka o rudarstvu u ovoj zemlji mnogo šire nego drugdje“.

    On navodi da se u ratu u BiH takođe radio o zemljištu.

    Cero smatra Šmitov pristup pitanju korištenja zemljišta “plitkom izmišljotinom”.

    – Samo korištenje zemljišta znači da korisnik mora vratiti zemljište vlasniku u istom stanju u kojem ga je primio. U Varešu se radi o državnoj šumi koja je još za vrijeme jugoslovenskih vremena deklarisana kao takva – navodi Cero.

    – Međutim, Adriatic Metals sječe drveće i crpi resurse iz zemlje. To nije privremeno korištenje šume. Ovdje se mijenja način korištenja javnog dobra, čime se dotiču pitanja vlasništva o kojima može odlučiti samo centralna država – ističe on.

    Zbog toga se Šmitova odluka takođe osporava pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Jer promjena namjene državne imovine ne može biti odluka ni jednog entiteta.

    Ostaje nejasno kada će biti donesena presuda po ovom pitanju. Le Monde objašnjava da je, pod pritiskom Dodika, jedan od sudija koji dolazi iz RS, dao ostavku, te da Dodik blokira imenovanje daljnjih sudija iz entiteta.

    – Ove okolnosti, naravno, poznate su i korporacijama i Visokom predstavniku – navodi Le Monde.

    “Zapadne države vjeruju da je njihova zelena transformacija vrijednija od naših života”

    I u Tuzli je projekt Lopare visokoaktuelna tema. Univerzitetski grad smješten je na jugozapadnom podnožju planine Majevica na teritoriji FBiH. Tihomir Knežiček ovdje predaje geologiju i rudarstvo.

    “Bez rudarstva i eksploatacije soli, ovog grada ne bi bilo“, kaže on, te ističe da je rudarstvo u njegovom gradu omogućilo ljudima rad i prosperitet i dodaje, “kako bih mogao biti protiv takvih projekata?“.

    Knežiček objašnjava kako bi se mogla izvesti ekološki prihvatljiva eksploatacija, navodeći da bi za to trebalo izgraditi zatvorene sisteme kako bi se spriječila kontaminacija vode i okolnog područja.

    – Međutim, ove tehnologije su vrlo skupe. I naravno, najgori mogući scenarij bi bio ako bi rudarska kompanija jednostavno pustila vodu u zemlju – navodi on.

    U susjednoj Srbiji, australijsko-britanska rudarska kompanija Rio Tinto prije nekoliko godina naišla je na nalazište litijuma u blizini grada Loznica. Prema izjavama geologa, riječ je o istoj rudi kao u Loparama.

    Samo nekoliko ulica dalje od fakulteta u Tuzli nalazi se kancelarija “Karton Revolucije”, nevladine organizacije koja se bori protiv korupcije u zemlji.

    -Prijeti nam rudnik litijuma u neposrednoj blizini naseljenog područja. U krugu Majevice živi oko 400.000 ljudi – rekao je Adi Selman iz ove organizacije.

    -Pogotovo ne mogu shvatiti da zapadne države očito vjeruju da je njihova zelena transformacija vrijednija od naših života i naše prirode ovdje -kaže on.

    Navodi da je međunarodnim korporacijama moguće tako lako ostvariti svoje interese u BiH upravo zato što među stanovništvom ne postoji velika svijest o ovoj temi.

    Selman smatra da političari podstiču nacionalizam etničkih grupa kako bi skrenuli pažnju sa svojih koruptivnih poslova.

    Trenutno, Rock Tech Lithium navodi da je postignut dogovor o isporuci s kineskom kompanijom C&D Logistics od 2025. godine. Time bi osigurali pristup bitnim sirovinama za rad pogona u Gubenu. Međutim, ostaje nejasno odakle tačno dolazi litijum.

    Mercedes-Benz se u međuvremenu distancirao od rudarskog projekta u Loparama. Pismeno su saopštili da ne postoje nikakve veze između planova eksploatacije i odnosa korporacije s kompanijom Rock Tech Lithium.

    Le Monde navodi da se Adrijana Pekić samo blago nasmijala kada je saznala ovu vijest i da mu je pokazala pismo koje je dobila od advokata Arcore Ulaganja, te da prijete joj tužbom za klevetu.

    -Navode da štetim poslovanju i da bih mogla biti tužena na naknadu štete – rekla je.

    Le Monde piše da je Dodikova stranka u NSRS donijela zakon o stranim agentima.

    – Za nas je sve teže boriti se protiv litijumskog projekta, to me zaista plaši – kaže Pekić.

    “Ali ne mogu odustati”, dodala je, prenosi N1/ Le Monde.

     

  • Šta će Srbiji donijeti Ugovor o slobodnoj trgovini sa Kinom?

    Šta će Srbiji donijeti Ugovor o slobodnoj trgovini sa Kinom?

    Ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović naglasio je danas da će Ugovor o slobodnoj trgovini sa Kinom, koji stupa na snagu 1. jula, donijeti veliku dobrobit Srbiji i srpskim proizvođačima i naglasio da će, između ostalog, zahvaljujući tome 10.412 domaćih proizvoda biti oslobađano od carine.

    “Srbija je jedina zemlja u Evropi koja ima taj sporazum, za naše kompanije i privredu otvorili smo vrata najvećeg tržišta na svetu. Više od 10.400 proizvoda će biti oslobođneo na tom tržištu, i to je po mom mišljenju mala revolucija – velika šansa za sve kompanije”, kazao je Momirović novinarima na aerodromu “Nikola Tesla” gdje je ispratio drugi avion humanitarne pomoći namijenjene ugroženom stanovništvu u Pojasu Gaze.

    Ministar je naglasio da je Ugovor konkretna mjera koja će doprinijeti ostvarivanju ciljeva iz Programa “Skok u budućnost”.

    Podsjetio je da je samo u prošloj godini izvoz smrznute maline imao rast na kineskom tržištu od 350 odsto.

    “Od prvog jula, kada ugovor stupi na snagu, carina za smrznutu malinu više neće postojati. Tako da su to velike stvari, veliki revolucionarni koraci”, naglasio je i podsjetio da će taj sporazum i svi postignuti sporazumi davati svoje efekte u narednim godinama i da je to veoma dobra stvar.

    Momirović je to izjavio odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše posjetu kineskog predsednika Si Đinpinga Beogadu i benefite koje se mogu očekivati u ekonomskom pogledu, navodi Tanjug.

  • Cijena stanova u Srpskoj veća za 24,1 odsto

    Cijena stanova u Srpskoj veća za 24,1 odsto

    Prosječna cijena po metru kvadratnom završenog i prodatog stana u prvom kvartalu ove godine u Republici Srpskoj iznosila je 2.851 KM i veća je za 24,1 odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.

    Kako se navodi u saopštenju Zavoda, prosječna cijena metra kvadratnog završenog i prodatog stana u RS u prvom kvartalu je veća za 9,9 odsto u odnosu na prosječnu prošlogodišnju cijenu.

    U najvećem gradu Srpske, Banjaluci prosječna cijena metra kvadratnog završenog i prodatog stana u prvom kvartalu ove godine iznosila je 3.492 KM.

    “U prvom kvartalu ove godine prodato je ukupno 487 završenih stanova, od toga 188 u Banjaluci”, navode u podacima Republičkog zavoda za statistiku.

  • Prihodi od indirektnih poreza do aprila u BiH veći za 398 miliona KM

    Prihodi od indirektnih poreza do aprila u BiH veći za 398 miliona KM

    Prihodi od indirektnih poreza za četiri mjeseca ove godine iznosili su 3,602 milijarde KM i veći su za 398 miliona KM ili 12,42 odsto u odnosu na isti period 2023. godine kada su bili 3,204 milijarde KM, saopštili su u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Nakon što je UIO u četiri mjeseca 2024. godine privredi vratila 691 milion KM po osnovu povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima iznosili su 2,911 milijarde KM i veći su za 422 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine.

    “Samo u aprilu 2024. godine prikupljeno je 972 miliona KM indirektnih poreza”, navedeno je u saopštenju, prenosi Srna.

    Za finansiranje zajedničkih institucija u četiri mjeseca raspoređeno je 337 miliona KM.

    “Najveći dio prihoda od indirektnih poreza, kao i sav prikupljen višak prihoda, završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federaciji BiH (FBiH) u četiri mjeseca raspoređeno 1,567 milijardi KM, Republici Srpskoj 878 miliona KM i Brčko distriktu 88 miliona KM”, precizirali su iz UIO BiH.

    Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, FBiH je dobila dodatnih 70,3 miliona KM, Republika Srpska 46,5 miliona KM i Brčko distrikt 2,3 miliona KM.

  • Srpskoj prijeti gubitak pola milijarde maraka

    Srpskoj prijeti gubitak pola milijarde maraka

    Energetski sektor u Republici Srpskoj trpi značajne finansijske udarce, a u prilog ovoj tvrdnji, govori činjenica da je Srpska u 2024. godini definitivno izgubila dva arbitražna spora, zbog kojih će dvjema slovenačkim kompanijama morati da isplati sa kamatama nešto manje od 340 miliona maraka.

    Ali, tu nije kraj problemima, jer Republici prijeti još jedan arbitražni spor, ovoga puta sa Hrvatskom, a u igri je ponovo 200 miliona KM, koliko u vidu odštete od Rudnika i termoelektrane “Gacko” planira da traži “Hrvatska elektroprivreda” (HEP).

    Prvo ćemo se ukratko posvetiti onome što je već izgubljeno.

    Naime, 1. maja ove godine, Arbitražno vijeće u Londonu odbacilo je zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, da se poništi arbitražna odluka kojom je Srpska bila obavezana da isplati 90 miliona KM odštete slovenačkoj kompaniji “Vijadukt”, zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, a koji je potpisan 2004. godine.

    Ovo je za portal “Capital” potvrdio Predrag Baroš, pravni zastupnik “Vijadukta”.

    Kompletan slučaj datira iz 2004. godine, kada je Vlada Republike Srpske sa “HES Vrbas”, potpisala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju “HE Krupa” i HE “Banjaluka – Niska”, vrijedan 165 miliona KM.

    Međutim, uslijedili su protesti građana Banjaluke, koji su se protivili projektu, što je dovelo do toga da se nije realizovao do 2015. godine, čime je ugovor raskinut.

    Zbog raskida ugovora, kompanija “Vijadukt” iz Slovenije, koja je većinski vlasnik “HES Vrbas”, podnijela je Vladi Srpske odštetni zahtjev vrijedan 46 miliona evra (90 miliona KM). Pošto do dogovora nije došlo, “Vijadukt” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu.

    Drugi poraz od Slovenaca potvrđen je u januaru ove godine.

    Tada su predstavnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, “Elektrogospodarstva Slovenije” i Holdinga “Slovenske elektrane” potpisali tri ugovora povodom arbitražnog spora koji je trajao deceniju i po, između ugljevičkog preduzeća i slovenačke elektroprivrede, a kojim je traženo da RiTE, odnosno “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS), treba da plati 67 miliona evra (131 milion KM), na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene trećine proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. godine, do 31. decembra 2021. godine.

    Srpska se ugovorima obavezala da će novac iz svojih sredstava platiti ERS u 14 polugodišnjih rata, kao i da će iz RiTE Ugljevik isporučivati trećinu proizvedene struje Sloveniji, sve dok bude radila. Međutim, to nije sve.

    RiTE Ugljevik će takođe morati da plati i kamatu zbog neisporučene struje, a ona iznosi dodatna 58,2 miliona evra, odnosno oko 116 miliona KM.

    Sličan problem sa neispunjenim obavezama koje se tiču isporuke struje ima i Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko, s tim da oni muku muče sa Hrvatima.

    “Nezavisne novine” već su pisale o čemu se radi, ali nije zgoreg podsjetiti da “Hrvatska elektroprivreda” od RiTE Gacko traži 100 miliona evra (oko 200 miliona maraka) i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

    Tada se RiTE obavezala da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

    HEP je na tom planu 2017. godine, poslao zahtjev za mirno rješavanje spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona evra. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se hrvatska strana okrenula namjeri da pokrene međunarodni arbitražni spor.

    “Nezavisne” od rukovodstva RiTE Gacko nisu uspjele saznati da li ima novih informacija u vezi s ovim pitanjem, a isto smo prošli u pokušaju da dobijemo stav od Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske.

    Vrijedi podsjetiti da je Radovan Višković, premijer Srpske, najavio da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

    Ekonomista Slaviša Raković ističe za “Nezavisne” da će Srpska preživjeti gubitak novca, ali da je šteta nenadoknadiva u smislu da su se tim parama mogli pokrenuti novi projekti. Stava je da u ovom slučaju ne možemo na isti način gledati na slučajeve u Ugljeviku, Gacku i Banjaluci, jer se radi o različitim periodima.

    “Da se radilo po propisima, u Vrbasu nikad ne bismo došli u situaciju da imamo spor. To je zaista vrijedno istrage da se vidi zašto je došlo do toga i neko bi trebalo da odgovara”, smatra Raković, dodajući:

    “Ugljevik je izgubio. Što se tiče RiTE Gacko, tu imamo mnogo kompleksnije odnose sa HEP-om, jer se u isti koš u taj slučaj mogu staviti i Hidroelektrane u Dubrovniku”.

    Raković kaže da je ključ svega ispitati gdje godinama nestaju milioni maraka iz javnih energetskih preduzeća te da Srpska u bilo kom trenutku može biti suočena sa nekom arbitražom, ukoliko sa druge strane projekta stoji neki strani investitor.

    “Uzmite samo Rašida Serdarova, evo, ja čekam da on počne da tuži za bilo šta. Ne bi me čudilo. Podsjetiću vas i na to da je kroz IRB RS nestalo 300-400 miliona KM, pa nikom ništa. Kad nestane neki novac, treba da se zapitamo gdje je on ispario, pa nije u termoelektrani. Kako vrijeme prolazi, trag novca se uništava, a niko ne odgovara za to”, upozorio je Raković.