VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Njemačka najveći razlog pada izvoza iz BiH

    Njemačka najveći razlog pada izvoza iz BiH

    Uvoz i izvoz iz Republike Srpske, ali i BiH, prošle godine su pali u odnosu na godinu ranije.

    Tako je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srpskoj u periodu od januara do decembra 2023. godine ostvaren izvoz u vrijednosti od pet milijardi 185 miliona KM, što je za 4,6 odsto manje nego godinu ranije, dok je uvoz iznosio sedam milijardi 40 miliona KM, što je za 1,9 odsto manje nego godinu ranije, a procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 73,6 odsto.

    Samo u decembru izvoz je bio manji za 11,8, a uvoz za jedan odsto u odnosu na isti mjesec 2022. godine.

    Darko Milunović, direktor Zavoda, istakao je da “smo u prethodnom periodu svjedoci izazova u kojima su se nalazili Republika Srpska, BiH, ali i čitav svijet”.

    “I uvoz i izvoz bilježe pad. Uprkos brojnim izazovima, Srpska je izašla na način da je ostala poprilično stabilna. Zabilježen je privredni rast, usporen je rast cijena, životni standard doživljava blagi rast. Imamo najnižu stopu nezaposlenosti otkako se mjeri ovaj podatak”, kazao je Milunović.

    Prema njegovim riječima, Srbija je zemlja u koju se najviše izvozilo i iz koje se najviše uvozilo.

    “Najviše se izvozila električna energija, oko 10,4 odsto. Zanimljiv podatak je da 23 odsto ukupnog obima izvoza ostvaruje grad Banjaluka. Inflacija je obilježila 2022. godinu, a u 2023. godini je manje izražena. U decembru je zabilježen pad inflacije za 0,3 odsto u odnosu na novembar. Kad pogledamo januar prošle godine, možemo reći da je pad inflacije preko 10 odsto. Prosječna inflacija je oko sedam odsto za 2023. godinu. Najveći rast cijena je zabilježen u sektorima stanovanje i električna energija. Ipak, prosječna plata uspijeva da iznese bitku sa inflacijom u 2023 godini”, naglasio je Milunović.

    Kada je u pitanju BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do decembra 2023. godine izvoz je iznosio 16 milijardi 700 miliona KM, što je za 7,1 odsto manje nego u istom periodu 2022. godine, a uvoz 27 milijardi 768 miliona KM, što je za tri odsto manje nego u istom periodu prethodne godine.

    “Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 60,1 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 11 milijardi 68 miliona KM. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio tri milijarde 121 milion KM, što je za 5,5 odsto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio tri milijarde 240 milijuna KM, što je za 7,9 odsto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 96,3 odsto”, navode iz Agencije za statistiku BiH.

    Prema riječima Saše Stevanovića, ekonomskog analitičara, eksterna tražnja i eksterni faktor negativno su uticali i ove godine na domaći ekonomski sistem.

    “Za razliku od prethodne godine, ekonomski šok je mnogo niži nego u 2022. Naime, godinu iza nas ekonomski sistem Republike Srpske je po osnovu trgovinskog bilansa zabilježio dodatni gubitak od 107 miliona KM. Kada posmatramo ukupni odnos sa svijetom, svijet umanjuje ekonomiju Srpske za 1,85 milijardi KM. Već treću godinu zaredom gubimo novac u odnosu sa svijetom. Najveći uticaj na pad izvoza i eksterne tražnje je loša ekonomska politika Evrope, Njemačke”, ističe Stevanović za “Nezavisne”.

    Kako kaže, restriktivna fiskalna i monetarna politika rezultiraju padom ekonomske aktivnosti.

    “Dakle, traju loše ekonomske politike u Evropi, a mi na domaćem terenu ih moramo kompenzovati, kratkoročno stimulisanjem domaće tražnje do granica do kojih je to moguće, a dugoročno kreiranjem povoljnog ekonomskog ambijenta i kreiranjem industrijskih politika na način kako to rade najjački ekonomski sistemi u svijetu”, zaključio je Stevanović.

  • Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj u narednih par dana biće korigovane najvjerovatnije za oko 10 feninga naviše, te bi tako litar dizela mogao koštati oko 2,70, a benzina 2,60 maraka.

    Kaže predsjednik Grupacije za trgovinu naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić, pojašnjavajući kako se ove cijene mogu očekivati na osnovu trenutnih nabavnih cijena naftnih destilata na regionalnom tržištu.

    „Naftni distributeri koji imaju stare zalihe vjerovatno neće odmah podizati cijene, ali oni koji budu sada nabavljali nove količine biće prinuđeni da izvrše određene korekcije, možda i za oko 10 feninga. Da li će toliko i biti, vidjećemo, jer nikako ne bi trebalo zaboraviti i da je ovo jedan, uslovno rečeno, mrtav period, odnosno vrijeme kada nema toliko prometa na benzinskim pumpama, kao u vrijeme turističke sezone pa će vjerovatno i to dobrim dijelom uticati koliko će ovo poskupljenje iznositi“, poručio je Savić, piše „Glas Srpske“.

    Od septembra do kraja 2023. godine cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj korigovane su u prosjeku za oko 50 feninga naniže. Do toga je došlo nakon što je vrijednost jednog barela sirove nafte pala sa 93 na 74 dolara.

    Međutim, od početka januara globalna dešavanja i berzanske spekulacije ponovo su pogurale cijene “crnog zlata” na svjetskom tržištu te je tako jedan barel sirove nafte juče “otišao” na 84 dolara, što predstavlja povećanje od oko 14 odsto. Ovaj skok je posebno bio evidentan u posljednje dvije sedmice, a razloga za isti, prema riječima Savića je nekoliko.

    Na svjetskim tržištima, navodi on, cijene sirove nafte rasle su u prethodnom periodu jer su trgovce ohrabrile nove poticajne mjere u Kini i stabilan rast američke ekonomije, što je onda podržalo potražnju za “crnim zlatom”.

    A onda je, ističe on, do novog skoka cijena na ovom turbulentnom i nepredvidivom tržištu došlo nakon posljednjeg napada dronom u Jordanu u kom su poginula tri američka vojna službenika. Ova vijest zajedno sa onom da Huti iz Jordana, a koje podržava režim iz Teherana, nastavljaju sa napadima na brodove u Crvenom moru – sirovu naftu “brent” pogurali su naviše, a eventualni američki odgovor na ovaj napad mogao bi najvjerovatnije dodatno negativno uticati na ovo tržište.

    Prema ocjenama pojedinih analitičara da bi barel ponovo dostigao vrijednost od 90 dolara i više, trebalo bi da se desi scenario – da dođe do direktnog udara na bliskoistočni naftni teret ili infrastrukturu za proizvodnju nafte.

    Ono što zabrinjava jeste to što Huti nastavljaju sa ometanjem plovidbe kroz Crveno more i Suecki kanal. Lista kompanija koje izbjegavaju strateški prolaz – moreuz Bab el Mandeb nastavlja da se širi svakim danom, u rasponu od naftnih kompanija kao što su “Britiš petroleum” ili “Šel” pa sve do azijskih rafinerija.

  • Uprkos padu inflacije cijene hrane i dalje rastu

    Iako zvanični podaci pokazuju kako inflacija u Bosni i Hercegovini polako pada, prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i dalje rastu.
    Tako su se, prema ovim podacima koji su objavljeni u četvrtak, u decembru prošle godine u odnosu na mjesec ranije, cijene hrane i bezalkoholnih pića i dalje povećavale, u ovom slučaju za 0,2 odsto.

    Ipak, poredeći decembar prošle godine sa decembrom 2022. godine nivo cijena je viši za 2,2 odsto, a hrane i bezalkoholnih pića za 3,4 odsto.

    “Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile pad nivoa za 0,2%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrana i bezalkoholna pića za 0,2%, zdravstvo za 0,2%, restorani i hoteli za 0,3% te ostala dobra i usluge za 0,3%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen pad cijena u odjeljcima odjeća i obuća za 1,5%, te prevoz za 2,2%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Dodali su da je nivo cijena u decembru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 2,2%.

    “Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 3,4%, alkoholna pića i duvan za 4,8%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 5,2%, zdravstvo za 3,4%, komunikacije za 2,3%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 2,1%, restorani i hoteli za 7,0% te ostala dobra i usluge za 8,4%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 6,2%, stanovanje i režijski izdaci za 0,3% i prevoz za 3,6%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, rekao je za “Nezavisne novine” da dvije trećine kućnih budžeta kod većine građana upravo odlaze na hranu.

    “Kod velikog broja građana, posebno onih sa nižim primanjima, ogroman procenat budžeta odlazi na hranu i upravo iz tog razloga hrana i sve što ide uz hranu, odnosno promjene njihovih cijena su najbitnije za potrošače. Mislim da bi cijene trebale ići niže, posebno mesa, mlijeka, ulja, brašna i ostalih namirnica bez kojih ljudi ne mogu živjeti. Bez obzira na ove statističke podatke, građani ne osjete olakšanje”, naglasio je Arnautović.

    Istakao je da je definitivno da je potrošačima najbitnije da hrana pojeftini.

    “Sve ostalo je sporedno, a očigledno da je hrana na trećem ili četvrtom mjestu kada su u pitanju rast ili pad cijena. Bojim se da stanje nije sjajno, a kako će biti dolaskom proljeća, to tek treba da vidimo”, kazao je Arnautović.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe da se podizanje minimalne zarade u Republici Srpskoj već odrazilo na cijene proizvoda, posebno hrane.

    “Kroz ovakvu odluku mi imamo sigurno povećanje cijena, bilo kojih proizvoda. Ako ostane ovako, sigurno neće doći do smanjenja cijena hrane. Problem je u tome što država mora nešto da uradi, a ona jedino može da to uradi smanjenjem određenih stopa poreza ili doprinosa. Ne može se tražiti smanjenje cijena proizvoda, a povećavati lične dohotke. Sve ovo će se preliti na potrošače, jer povećanje minimalne cijene rada povećava i doprinose koji privrednici moraju da uplate. Na osnovu onoga što vidimo u prodavnicama, svaki dan se povećavaju cijene. Potrošačima je najbitnije da cijene hrane budu niže”, zaključio je Vasilić.

  • Londonski fond se kladi u milijardu evra na pad njemačke ekonomije

    Londonski fond se kladi u milijardu evra na pad njemačke ekonomije

    “Kjub riserč end tehnolodžis” pokušava da profitira od ekonomske bijede njemačke, piše “Blumberg”, navodeći da je ovaj hedž fond uložio više od milion evra u opkladu na pad cijene akcija njemačkih kompanija.

    Ovaj hedž fond je povećao opklade protiv vrednosti akcija niza kompanija sa reputacijom dobrog poslovanja, od “Folksvagena” do “Rajnmetala”, uključujući i 121 milion evra protiv akcija “Dojče banke”, postavši tako najveći ulagač u šortovanje akcija u Njemačkoj.

    Еnergetska kriza, pad izvoza i rastuće kamatne stope uticali su na mnoge njemačke kompanije, navodi “Blumberg” i dodaje da vlada u Berlinu planira strukturne reforme kako bi poboljšala rast, dok se nada da će pad cena energije i pad inflacije pružiti određeno olakšanje potrošačima ove godine.

    Ipak, ovaj medij ističe da najveći njemački berzanski indeks “Daks” (još) ne ukazuje da je opklada “Kjuba”, pošto pokazuje rekordno visoke vrijednosti, a što “Blumberg” objašnjava nadom u to da će Еvropska centralna banka agresivno srezati kamatne stope ove godine.

    Međutim, suosnivač britanskog fonda “Maršal Volas” i drugog najvećeg “šortselera” u Njemačkoj, Pol Maršal, skeptičan je po pitanju politike nemačke vlade.

    “Njemačka je, odustavši od sopstvene energetske konkurentnosti, u suštini izvršila ekonomsko samoubistvo. Populistička politika u Njemačkoj dovela je do brzog gašenja nuklearnih i termoelektrana, tako da su elektrane na gas sada jedini pouzdan izvor fleksibilne energije kada obnovljivi izvori pokleknu”, napisao je Maršal u pismu investitorima u koje je “Blumberg” imao uvid, prenosi RT Balkan,

  • Dodik nakon sastanka sa privrednicima: Najniža plata ostaje 900 KM

    Dodik nakon sastanka sa privrednicima: Najniža plata ostaje 900 KM

    Predsjedik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da u Srpskoj ostaje najniža plata od 900 KM.
    “Tragamo za konkretnim privrednim djelatnostima i uslugama i onima koji bi mogli da imaju probleme u poslovanju. Moraće da dokazuju da imaju taj problem i država će sa njima te probleme rješavati”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon sastanaka sa privrednicima i predstavnicima Vlade.

    Dodik je istakao da Republika Srpska želi da sačuva kvalitetna radna mjesta ali ne na uštrb njihovog gubitka i poslodavaca koje, kako je rekao, veoma cijeni i poštuje, jer daju doprinos razvoju Srpske, prenosi Srna.

    Sastanku u Palati Republike prisustvovali su premijer Radovan Višković, ministri finansija Zora Vidović, privrede i preduzetništva Vojin Mitrović, rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić, kao i predstavnici Privredne komore i Unije poslodavaca Srpske.

  • Inflacija u padu, blago smanjenje nezaposlenosti

    Inflacija u padu, blago smanjenje nezaposlenosti

    U BiH je u posljednjem kvartalu prošle godine došlo do značajnog pada inflacije, navedeno je u najnovijem ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje u procesu pristupanja.

    Kako je naglašeno u izvještaju, u prvih 11 mjeseci lani prosječna stopa inflacije iznosila je 6,4 odsto, za razliku od 13,9 odsto u prethodnoj godini.

    Na smanjenje inflacije, kako je istaknuto, najviše su uticale visoke cijene za energente tokom 2022. godine i njihovo smanjenje tokom prošle godine.

    Dobra vijest je i da je, prema iznesenim podacima Evropske komisije, došlo do blagog smanjenja nezaposlenosti, a u prvih 11 mjeseci je, kako ističu, prosječan rast zaposlenosti iznosio 1,1 odsto. Glavni razlog za povećanje zaposlenosti je, kako su istakli, bolja situacija u hotelijerstvu i gastronomiji, u sektoru informacionih i komunikacionih tehnologija, te u oblasti obrazovanja.

    Sudeći prema ovim podacima, nezaposlenost omladine pala je na 32 odsto u trećem kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine, što je stoodstotni pad u odnosu na period prije korone, kada je nezaposlenost mladih bila iznad 60 odsto.

    U posljednjem kvartalu je došlo do usporavanja rasta plata na 11 odsto u odnosu na 14,8 odsto u trećem kvartalu.

    U izvještaju se podsjeća i na glavni izvještaj Evropske komisije, koji je objavljen sredinom novembra, u kojem je konstatovano da je BiH i dalje u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije, te da u ovoj oblasti protekle godine nije bilo napretka. Podsjećaju i da u BiH i dalje postoje politička neslaganja koja uzrokuju probleme i u ekonomskoj oblasti.

    Svijetla tačka ekonomije u BiH je, sudeći prema ovim podacima, i dalje u turizmu. Naime, u prvih 11 mjeseci protekle godine broj noćenja porastao je za 19,1 odsto, dok je broj dolazaka bio veći za 14,7 odsto, pišu Nezavisne novine.

  • Višković: Od prvog januara povećane penzije za 9,2 odsto

    Višković: Od prvog januara povećane penzije za 9,2 odsto

    Vlada Republike Srpske danas će na sjednici donijeti odluku da penzije u Republici Srpskoj od 1. januara 2024. godine budu isplaćivane uvećane za 9,2 odsto, najavio je premijer Srpske Radovan Višković.

    “Povećali smo invalidnine za 10, odsto, boračka davanja za više od 30 odsto, a od 1. januara svim zaposlenima u prosvjeti i kulturi koji imaju visoku stručnu spremu biće povećane plate za 100 KM”, rekao Višković sinoć za RTRS.

    Višković je najavio da u februaru kreće testna faza nove fiskalizacije u Republici Srpskoj gdje će svi privredni subjekti dobiti fiskalnu kasu i biti u obavezi da izdaju fiskalni račun u realnom vremenu.

    “Ovo se mora uraditi ukoliko želimo da se ozbiljnije uhvatimo u koštac sa sivom zonom”, istakao je Višković.

    Govoreći o nezadovoljstvu privrednika u Republici Srpskoj o iznosu minimalne plate od 900 KM, Višković je rekao da će Vlada, ukoliko se vidi da ova odluka pravi štetu, pomoći tim privrednim subjektima.

    “Mislim da je nezadovoljstvo privrednika krenulo zbog toga što su mnogi svoje radnike prijavljivali na minimalnu platu na koju su plaćali obaveze prema državi, a povećanjem minimalca imaju obavezu da plaćaju veće doprinose prema državi i to im je najveća smetnja”, pojasnio je Višković.

    Govoreći o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj, Višković je rekao da je Srpska zadužena 6,234 milijarde KM, dok je Federacija BiH zadužena za 200 miliona KM više.

    “BDP Republike Srpske biće oko 15 milijardi KM, dok je lani bio 14,5 milijardi KM i ako to posmatramo, to je zaduženje Srpske od 40,3 odsto BDP-a, dok limit zaduženja po međunarodnim standardima iznosi 60 odsto BDP-a”, pojasnio je Višković.

    On je naveo da zaduženost Republike Srpske iznosi 40,3 odsto za ukupni i 34,2 odsto za javni dug, ističući da je ovo najmanja zaduženost od nastanka Srpske.

    Višković je rekao da je pokrivenost uvoza izvozom Republike Srpske za 2023. godinu iznosila 73,6 odsto, ističući da Srpska ima 290.745 zaposlenih radnika, što je najveća zaposlenost u njenoj istoriji.

    Prema njegovim riječima, inflacija je u decembru 2023. godine u Republici Srpskoj iznosila 3,3 odsto, ukupna inflacija lani iznosila je sedam odsto, dok je rast plata iznosio 11,4 odsto.

    On je rekao da Vlada izdvaja 180 miliona KM kao subvenciju za poljoprivredu, što je najveća subvencija u odnosu na broj stanovnika i poljoprivrednih gazdinstava u regionu.

  • Formirano jedinstveno tržište rada “Otvorenog Balkana”

    Formirano jedinstveno tržište rada “Otvorenog Balkana”

    Ministar informisanja i telekomunikacija Srbije Mihailo Јovanović izjavio je da će ubuduće svaki građanin Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije koji se registruje na portalu elektronske uprave svoje zemlje, moći da postane i građanin “Otvorenog Balkana”, odnosno da radi u bilo kojoj od tih zemalja bez boravišne ili radne dozvole.

    Јovanović je naveo da je protokolima, koji su potpisani juče u Skoplju u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, završen administrativni dio formiranja jedinstvenog tržišta rada u tri zemlje članice inicijative.

    • To znači da će praktično radnici iz Albanije ili Sjeverne Makedonije moći da dođu u Srbiju da rade bez ikakvih administrativnih i bilo kakvih drugih prepreka ili za te građane ili za njihove poslodavce i da će moći slobodno da rade u Srbiji bez potrebe da imaju boravišnu dozvolu, da imaju neke radne dozvole. Naravno, isto važi i za državljane Srbije ako odu u Albaniju ili Sjevernu Makedoniju – rekao je Јovanović za RTS.

    Građani ove tri zemlje mogu da konkurišu na tržištu rada preko svih nacionalnih portala elektronske uprave.

    • Svako ko ima nalog na portalu elektronske uprave, moći će istovremeno da postane i građanin “Otvorenog Balkana” i da dobije svoj open Balkan identifikacioni broj i odmah da aplicira za slobodan pristup tržištu rada. Dobiće jedinstvenu potvrdu sa kju-ar /QR/ kodom, sa kojom će moći da ode kod svog poslodavca – objasnio je Јovanović.

    Podsjećajući da je prelazak granica između ove tri zemlje odavno omogućen samo sa ličnom kartom, Јovanović je ocijenio da će sve to zajedno pomoći u daljem razvoju srpske privrede i bržoj fluktuaciji radne snage, što je bitno i u kontekstu specijalizovane izložbe koja će se održati u Beogradu “Ekspo 2027”.

    Јovanović je naveo da će postojati uvid u sva slobodna radna mjesta u tri države, kao i da su nacionalne službe za zapošljavanje sastavni dio tog sistema.

    On je dodao da drugi protokol koji je juče potpisan omogućuje da se sa nalogom na e-upravi jedne zemlje mogu koristiti elektronske usluge na portalima drugih zemalja.

  • Zanatlije odlučile da dignu cijene

    Zanatlije odlučile da dignu cijene

    Od kada je minimalac u Srpskoj “skočio” na 900 maraka, polemisanje oko najniže plate ne prestaje. Poslodavci viču kako su ugroženi, a građani skoro svakodnevno gledaju kako jedna po jedna stvar poskupljuje.
    Mnoge najviše brine je da li će poskupiti cijena hljeba. Od pojeftinjena, naravno, nema ništa. Naviknuti na ionako skupu hranu, mnoge je šokiralo da će i zanatlije da podignu svoje cijene.

    Naveliko se priča kako će usluge frizera da idu gore i do 30 odsto. U frizerskim salonima koje smo juče obišli kažu da je poskupljenje neminovno, ali ne žele da govore koliko bi to bilo. U mnogim salonima cijene još nisu mijenjali. Ali, korekcija može da se očekuje od februara.

    “Žensko šišanje je 10 maraka, muško 7. Najvjerovatnije od sljedećeg mjeseca će biti skuplje za dvije, tri marke i jedno i drugo. Za druge frizereske usluge ćemo da vidimo još, ali biće skuplje, svakako”, kažu za Srpskainfo u jednom frizereskom salonu u centru Banjaluke. Razlog je, ističu, povećanje minimalne plate koja sa sobom vuče više zakonskih obaveza, pa “treba nekako preživjeti”.

    U jednoj obućarskoj radnji, takođe u centru grada, poručuju da će i kod njih cijene ići gore, da moraju i da drugog izbora nemaju. Kako su nam rekli, oko 20 maraka sada košta da vam pođone cipele.

    “Poskupljenje će biti najmanje 20 odsto. Naš repromaterijal je veoma skup. Nemam ništa protiv da mininalna plata bude i 1.500 maraka, ali neka država onda smanji sve obaveze i davanja koja imamo, jer je ionako teško raditi”, kaže jedan od banjalučkih obućara.

    U jednom krojačkom salonu kažu da su simbolično podigli cijene rastom cijene struje i da će morati opet, samo još ne znaju za koliko.

    “Normalno je da svi treba da imamo veće plate, ali je potreba veća podrška vlasti za zanatlije. Dažbine su nam velike, bez obzira što jedva sastavljamo kraj sa krajem i niko nas ne pita da li možemo da opstajemo”, poručuje jedna krojačica.

  • Banke će smanjivati kamatne stope

    Banke će smanjivati kamatne stope

    Centralne banke širom sveta će ove godine smanjivati kamatne stope, ali one će i na kraju 2024. godine biti iznad nivoa pre pandemije virusa korona.

    To je objavila njujorška agencija Fič rejtings na svom sajtu.

    “Kamatne stope su blizu vrhunca, ali će tempo njihovog pada biti mnogo sporiji od rasta koji je započeo 2022. godine. Stope se ni u u srednjem vremenskom roku neće vratiti na nivo pre pandemije”, izjavio je glavni ekonomista Fič rejtingsa Brajan Kolton.

    Fič rejtings smatra da američka centralna banka FED, Evropska centralna banka (ECB) i Banka Engleske (BoE) ove godine neće povećavati kamatne stope, već da će ih smanjiti za po 75 baznih poena.

    Njujorška agencija prognozira da će globalni ekonomski rast u 2024. godini iznositi 2,1 odsto.

    Privreda Sjedinjenih Američkih Država će porasti za 2,4 odsto, a kineska ekonomija za 5,3 odsto, tvrdi Fič.