VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Veći broj radnih viza za Njemačku urušava ekonomiju u BiH

    Veći broj radnih viza za Njemačku urušava ekonomiju u BiH

    Nakon što je Njemačka odlučila da udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima zapadnog Balkana u svrhu rada, na 50.000 viza, naši sagovornici ističu da će to sigurno loše uticati na privredu BiH, ali da će doći i do pada ekonomije, kao i smanjenja broja radnika.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da odlazak radnika nikako nije dobar za privredu BiH.

    “Njemačka je prije nekoliko godina imala potrebu za milion i nešto radnika, a sada se to može samo povećavati. Kod nas je već katastrofalno stanje što se tiče radne snaga, a što se tiče dalje liberalizacije, to će postati još gore, bukvalno ćemo se isprazniti”, kazao je Smailbegović.

    Dodao je da država ništa ne radi u vezi s tim pitanjem, odnosno, kako kaže, potrebno je da otvori granice za strane radnike.

    “Mislim da će ekonomija početi da pada, da će početi da se smanjuje broj radnika, tako da će to biti udar i na budžete i na sve ostalo”, pojasnio je Smailbegović.

    Kako je rekao, privrednici će biti prinuđeni da smanjuju broj radnika, što će, kako ističe, biti udar na državu, društvo, na kompletan životni standard stanovnika BiH.

    “Sa manjim brojem zaposlenih smanjuju se prometi, bruto nacionalni dohodak, manji su budžeti, ide se u minus sa ekonomijom, to je najgore što se može desiti jednoj državi”, kazao je Smailbegović.

    Da za privredu BiH, ali i Republike Srpske, odlazak radnika nije dobar i da će to biti opterećenje smatra i Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

    “Samo određenje Njemačke da sada poveća taj broj će još više odvući naših radnika na njemačko tržište. Sigurni smo da će otići bolji radnici, odnosno oni radnici sa boljim znanjem, kompetencijama i što će dodatno urušiti kvalitet radnika koji će ostati u Srpskoj”, kazao je Ćorić.

    Kako je rekao, trenutno su negativni trendovi u privredi u Srpskoj, ali ističe da se treba nadati da će u narednom periodu doći do oporavaka i stabilizacije.

    “Ako se vrati obim proizvodnje na planirane nivoe, a u međuvremenu radnici napuste prostor Srpske, tada će doći do velikog problema”, kazao je Ćorić.

    Igor Gavran, ekonomista, kazao je da ga ne čudi to što je Njemačka povećala broj izdatih radnih viza te, kako kaže, to je trend već godinama.

    “Sve veća liberalizacija uslova i sve lakši uvoz radne snage za nas znači ‘izvoz’, odnosno iseljavanje. Naravno, ne znači to automatski da će za toliko povećati broj građana BiH u Njemačkoj, ali sigurno će značajan broj tih dodatnih viza iskoristiti naši građani”, kazao je Gavran.

    Dodao je da će domaće vlasti to vjerovatno proslaviti, jer to će značiti priliv više doznaka iz inostranstva, što, kako kaže Gavran, najviše pomaže našem BDP-u, puno više od direktnih stranih ulaganja.

    “Jedino bi drastično poboljšanje života u BiH moglo promijeniti ovaj trend, jer onda ne bi bilo toliko važno koliko je lako ili teško iseljavati se ako nema toliko razloga kao danas. A poslodavci se dobrim dijelom nadaju otvaranju tržišta rada za lakši uvoz jeftine radne snage u BiH umjesto da i sami pokušaju zadržati naše građane boljim uslovima”, kazao je Gavran.

    Podsjetimo, od 1. juna ove godine građani Albanije, BiH, samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije uživaće povlašten pristup njemačkom tržištu rada. Naime, Njemačka je odlučila udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati građanima ovih šest zemalja u svrhu rada, na 50.000 viza, prenosi “SchengenVisaInfo”. Regulativa za zemlje zapadnog Balkana bila je ograničena do kraja 2023. Međutim, nakon usvajanja novog Zakona o imigraciji kvalifikovanih radnika, Njemačka je odlučila promijeniti pravila za te zemlje.

    Kako je pojašnjeno iz Ambasade Njemačke, nova pravila će biti distribuirana u odgovarajuće vrijeme, a do tada će se svi termini i dalje dodjeljivati putem sistema lutrije. Međutim, zbog velikog interesa ovih nacionalnosti za dobijanje radnih viza za Njemačku od stupanja na snagu ove uredbe, Njemačka je odlučila dodijeliti datume za vize na temelju sreće.

    Njemačke ambasade u ovim zemljama zapadnog Balkana uspostavile su sistem mjesečne lutrije koji nasumično bira osobe kojima će biti dopušteno da zakažu termin za podnošenje zahtjeva za vizu.

    Termin za radnu vizu za Njemačku i zapadni Balkan otvara se 8. maja i traje sedam dana, do 14. maja.

    U tom sedmodnevnom periodu mogu se registrovati svi državljani Albanije, BiH, samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a postupak registracije nije potrebno obavljati preko posrednika ili drugih agencija, jer je vrlo jednostavan. Kandidati treba da imaju na umu da se mogu prijaviti samo jednom. Takođe, nije dopuštena naknadna promjena podataka ili prenos termina na drugu osobu. Oni koji budu izvučeni u sistemu lutrije biće obaviješteni od strane njemačkih vlasti i tada će moći proći kroz proces podnošenja zahtjeva za vizu.

  • Velika ekonomska sila se vraća

    Velika ekonomska sila se vraća

    Nemačku hemijsku industriju je snažno pogodilo divljanje cene energenata iz prethodne dve godine. Cene su se smirile i važan sektor domaće privrede je, kako sada izgleda, najgore ostavio iza sebe, saopštio je u utorak ekonomski institut Ifo.

     

    Raspoloženje u sektoru se popravlja, rekla je Ana Volf, specijalista minhenskog instituta za branšu.

    “Stanje knjiga narudžbi može, doduše, da se popravi, ali najniža tačka krize je izgleda prošla,” rekla je.

    Martovski indeks raspoloženja u hemijskoj industriji je u negativnoj zoni, na minus 10,5 poena, ali znatno se popravio sa februarskih minus 15,5.

    Još je izraženiji zaokret ka optimizmu po pitanju poslovnih očekivanja: Indeks se popeo sa minus 14,9 na minus 2,9 poena.

    Raspoloženje reflektuje mesečni rast proizvodnje od 4,6 odsto od januara do februara, navodi Ifo pozivajući se na državnu statistiku.

    Trend rasta se zadržao i u martu, uz istovremeno usporavanje otpuštanja i stope neuposlenosti.

    “Hemijska industrija impulse tražnje pre svega očekuje iz inostranstva,” navodi Ifo.

    Hemija je treća po snazi grana nemačke privrede, iza automobilske i mašinske. Nju je, osim cene energije, pogodila slabost privrede u Nemačkoj i svetu.

    Prema podacima Udruženja hemijske industrije, sektor je 2023. istrpeo pad obrta od 12 odsto, na 229,3 milijardi evra.

  • Nova cijena goriva u Srpskoj

    Nova cijena goriva u Srpskoj

    Cijene naftnih derivata u Republici Srpskoj povećane su u prethodnom periodu, a možemo očekivati i novo povećanje od dva do tri pfeniga u narednih nekoliko dana, rekao je u Јutarnjem programu RTRS Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

    – Prije 10 dana došlo je do povećanja cijena dizela i benzina. Nadamo se da cijena neće dostići najavljenih 2,75 KM – navodi Savić.

    Savić navodi da je na svjetskoj berzi došlo do povećanja cijena što se samim tim refleksovalo na rafinerijske i ulazne cijene distributera.

    Dodaje da su brojni faktori ti koji utiču na cijenu naftnih derivata, od dešavanja na globanom nivou do sukoba u Ukrajini.

    – Rast cijena u proteklih nekoliko dana je prestao i nadam se da će tako i ostati – navodi Đurić.

    Danas na osnovu juerašnjeg rasta ili pada formiramo cijenu za sutra, ističe Đurić.

  • Cijene nafte u blagom padu

    Cijene nafte u blagom padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u blagim padu nakon što je Amerika najavila planove za nove sankcije protiv Irana.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 15 centi ili 0,17 odsto i sada je 89,95 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za osam centi ili 0,9 odsto i iznosi 85,33 dolara po barelu.

    Američki ministar finansija Dženet Jelen upozorila je nešto ranije da SAD namjeravaju da u narednim danima uvedu nove sankcije Iranu zbog nedavnog napada na Izrael i da će time težiti da umanje kapacitete Teherana za izvoz nafte.

  • Tesla otpušta 10 posto radne snage, kompanija se bori s padom prodaje

    Tesla otpušta 10 posto radne snage, kompanija se bori s padom prodaje

    Tesla otpušta više od 10 posto svoje globalne radne snage, pokazuje interni dopis koji je poslan uposlenima, a u koji je Reuters imao uvid u ponedjeljak.

    Kompanija se bori sa padom prodaje i intenzivirajućim ratom cijena električnih vozila (EV).

    “Otprilike svakih pet godina moramo reorganizirati i pojednostaviti kompaniju za sljedeću fazu rasta”, komentirao je izvršni direktor Elon Musk u objavi na X.

    Dva viša čelnika, šef razvoja baterija Drew Baglino i potpredsjednik za javnu politiku Rohan Patel, također su najavili svoj odlazak.

    “Dok pripremamo kompaniju za našu sljedeću fazu rasta, izuzetno je važno sagledati svaki aspekt kompanije radi smanjenja troškova i povećanja produktivnosti”, rekao je Musk u dopisu poslanom cijelom osoblju.

    “Kao dio ovog napora, izvršili smo temeljnu reviziju organizacije i donijeli tešku odluku da smanjimo broj naših zaposlenih za više od 10 posto na globalnom nivou”, navodi se.

    Musk je posljednji put najavio ukidanje radnih mjesta 2022. godine, nakon što je rekao direktorima da ima “super loš predosjećaj” o ekonomiji. Ipak, broj zaposlenih u Tesli porastao je sa oko 100.000 krajem 2021. na više od 140.000 krajem 2023., prema podacima američkih regulatora.

    Baglino je bio Teslin veteran i jedan od četiri člana, zajedno s Muskom, u vodstvu tima navedenog na web stranici kompanije za odnose s investitorima.

    Akcije Tesle u ponedjeljak su zabilježile pad od 5,6 posto na 161,48 dolara.

     

  • Naftaši u Srpskoj traže veće marže

    Naftaši u Srpskoj traže veće marže

    Naftni distributeri u Republici Srpskoj smatraju da Vlada Republike Srpske treba da im dozvoli povećanje zarade minimalno za 5 do 10 feninga po litru prodatog goriva na benzinskim pumpama.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS , Vlada Srpske treba da poveća maržu sa 25 feninga po litru na minimalno 30 do 35 feninga kako bi mogli živjeti kao što su živjeli prije četiri godine.

    “Neko pametan je sjeo i prije nekoliko godina izračunao da je nama dovoljno 25 feninga za funkcionisanje. Jasno je da je sada nama tih 25 feninga znatno manje nego kada je Uredba donesena, jer su svi troškovi porasli”, objašnjava Savić i ističe da im sadašnja marža nikako ne odgovora, te dodaje da nije upoznat u kojem smjeru Vlada RS ima namjeru da promijeni Uredbu o ograničenoj marži.

    “Nadamo se da nova Uredba o ograničenim maržama na promet naftnim derivatima ne bi trebala da dovede do smanjena marže”, pojasnio je Savić za “Nezavisne novine”.

    Ističe da benzinske pumpe u Srpskoj polako podižu cijene benzina i dizela, te da će da koštaju do 2,75 KM.

    U RS je od 1. aprila 2021. godine na snazi Uredba o ograničenoj marži na promet naftnim derivatima i to u iznosu na maksimalno šest feninga u veleprodaji i na najviše 25 feninga u maloprodaji.

    Vlada Srpske na pretposljednjoj sjednici proširila je listu prehrambenih proizvoda na koje je ograničila maržu trgovcima i uvela maržu na promet lijekovima, a Denis Šulić, ministar trgovine i turizma RS izjavio je da u tom resoru pripremaju i novu uredbu o ograničenim maržama na promet naftnim derivatima.

  • Pale cijene nafte u svijetu

    Pale cijene nafte u svijetu

    Cijene nafte su pale u ranoj azijskoj trgovini nakon što je Iran izveo odmazdu na Izrael zbog ranijeg napada na konzulat u Damasku.

    Nafta Brent, ključna referentna vrijednost za cijene nafte na međunarodnom nivou, bila je niža, ali se i dalje trgovala blizu 90 dolara po barelu u ponedjeljak ujutro.

    Cijene su već porasle u očekivanju akcije Irana, a nafta Brent se prošle sedmice približila šestomjesečnom vrhuncu.

    Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je da konfrontacija s Iranom “još nije gotova”.

    “Jasno je da tržište nafte u ovom trenutku ne vidi potrebu da se uzme u obzir bilo kakva dodatna prijetnja snabdijevanjem“, rekla je energetska analitičarka Vandana Hari.

    Nafta Brent bi mogla pasti ispod granice od 90 dolara, ali je malo vjerovatno da će doći do značajnog povlačenja jer su trgovci i dalje fokusirani na rizike povezane sa sukobima u Gazi i Ukrajini, dodala je.

    Analitičari su također rekli da će reakcija Izraela na napad biti ključna za globalna tržišta u narednim danima i sedmicama.

    “Mislim da ćemo vidjeti prirodnu volatilnost. Ako bi došlo do neke vrste protupoteza od strane Izraela, onda bi to, mislim, pokrenulo energetska tržišta u velikoj mjeri na gore”, rekao je Peter McGuire iz trgovačke platforme XM.com BBC.

    Tržišta dionica u azijsko-pacifičkoj regiji također su pala u ponedjeljak jer investitori procjenjuju utjecaj napada.

    Hang Seng u Hong Kongu, japanski Nikkei i Kospi u Južnoj Koreji bili su više od 1% niži u jutarnjoj trgovini.

    Iran je tokom vikenda lansirao bespilotne letjelice i projektile prema Izraelu nakon što je obećao odmazdu za napad na njegov konzulat u glavnom gradu Sirije Damasku 1. aprila.

    Izrael nije rekao da je izveo napad na konzulat, ali se vjeruje da je stajao iza njega.

    Krajem prošle sedmice cijena nafte tipa Brent dostigla je 92,18 dolara po barelu, najviše od oktobra, prije nego što je ponovo pala na 90,45 dolara.

    Iran je sedmi najveći proizvođač nafte u svijetu, prema američkoj Upravi za energetske informacije, i treći po veličini član kartela proizvođača nafte Opeca.

    Analitičari kažu da je ključno pitanje za buduće cijene nafte da li će to utjecati na transport kroz Hormuški moreuz.

    Tjesnac – koji se nalazi između Omana i Irana – je ključna brodska ruta, jer oko 20% ukupne svjetske zalihe nafte prolazi kroz njega. Članice Opec-a Saudijska Arabija, Iran, UAE, Kuvajt i Irak šalju većinu nafte koju izvoze kroz moreuz.

    Iran je u subotu zaplijenio komercijalni brod koji je imao veze s Izraelom dok je prolazio kroz Hormuški moreuz.

  • Višković: U Srpskoj u toku realizacija investicija od 11 milijardi KM

    Višković: U Srpskoj u toku realizacija investicija od 11 milijardi KM

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da se u Srpskoj realizuju investicije vrijedne 11 milijardi KM, što je dokaz da je Republika Srpska finansijski stabilna i pored velikih političkih i ekonomskih pritisaka.

    Višković je rekao da je Republika Srpska u najsnažnijem investicionom ciklusu od kada postoji i da je sve više komanija iz EU koje grade svoje pogone u Srpskoj.

    On je istakao da Srpska trenutno ima najveći broj zaposlenih u svojoj istoriji i javni dug na nižem nivou ikad, a da sve obaveze prema budžetskim korisnicima ispaćuje na vrijeme.

    Višković je dodao da će u aprilu biti isplaćene dvije penzije, te podsjetio da su od njegovog dolaska na čelo Vlade Republike Srpske penzije porasle za 60 odsto.

    On je naglasio da su u istom periodu rasle i plate za čak 100 odsto, ta da su i plate i penzije realno rasle više od i inflacije.

    Višković je rekao za Radio-televiziju Gradiška da je prosječna plata u Republici Srpskoj veća u odnosu na Federaciju BiH, gdje su prisječne cijene više nego u Srpskoj.

  • Građani Srpske sve češće prinuđeni da rade i nakon penzionisanja

    Građani Srpske se sve češće odlučuju za rad i nakon penzionisanja, o čemu svjedoči podatak da su 2013. godine radila samo 33 penzionera, a 31. decembra 2023. njih 8.053.

    Štaviše, od 8.053 penzionera koji su radili posljednjeg dana prošle godine, njih čak 93,5 odsto, odnosno 7.530, ostvarilo je starosne penzije, a preostalih 6,5 odsto, odnosno 523, u invalidskoj je penziji.

    “Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo i drugo, gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Potom, tu su oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i drugo u manjem broju”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske.

    Kako dodaju iz Fonda PIO RS, najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, i oni su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati a da nemaju zaposlenog tog profila.

    “To su elektroinženjeri, mašinski inženjeri, građevinski inženjeri, hemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade, ali i ljekari-vještaci pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i lica sa srednjom stručnom spremom, npr. zaposlenih u različitim udruženjima, takođe i NK radnika na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata i slično”, precizirali su iz Fonda PIO RS.

    U Uniji poslodavaca Republike Srpske nisu iznenađeni što je sve više penzionera koji rade.

    “Tržište rada je u posljednjih pet godina značajno promijenjeno. Firme koje su imale zaposlene radnike, poslovođe i ljude koji znaju svoj posao, a još su sposobni da rade, iskoristile su zakonsku mogućnost da te ljude zaposle na određeno vrijeme”, rekao je za “Nezavisne novine” Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Ali to, prema riječima lidera poslodavaca Republike Srpske, nije dugoročno rješenje.

    “Mogućnost zaposlenja, odnosno ostanka na radu penzionera je u svakom slučaju pozitivna stvar i nije strana ni na drugim tržištima. Međutim, to nije dugoročno rješenje problema nedostatka radne snage”, istakao je Škrebić.

    Slobodan Brdar, predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora, ocjenjuje da su penzioneri i poslije višedecenijskog radnog vijeka prinuđeni da se dodatno angažuju ukoliko ih zdravlje služi.

    “Na taj način zarade koju marku da bi mogli prehraniti sebe i liječiti sebe. Kada imamo u vidu da su sve životne namirnice poskupjele, a da su penzije, da ne kažem jako loše, ali loše, šta drugo očekivati nego da se onaj ko je zdrav malo angažuje i dodatno zaradi koju marku kako bi sebi obezbijedio egzistenciju za život”, rekao je Brdar za “Nezavisne novine”.

    Najveći broj penzionera koji su zasukali rukave bilježi se u većim i razvijenijim ekonomskim i administrativnim središtima, odnosno u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, te Istočnom Sarajevu, ali ih ima i u manjim opštinama.

    “Prijave na osiguranje kreću se u rasponu od punog radnog vremena (osam časova), pola radnog vremena (četiri časa), na dva časa, do prijave po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, autorskog ili drugog ugovora, članstva u organima upravljanja i drugo, što ne spada u obavezni vid osiguranja, u smislu radnog odnosa”, ističu iz Fonda PIO.

    Za penzionere-radnike gdje je prijava po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme plaćaju se sve obaveze državi u pogledu poreza i doprinosa, za ugovor o djelu plaća se porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20.

    Važećim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je stupio na snagu od 1. januara 2012. godine, tačnije od Odluke Ustavnog suda Republike Srpske od oktobra 2013. godine, koja je integrisana u izmjene i dopune Zakona o PIO, stvorena je mogućnost da korisnik samostalne penzije (starosne i invalidske), može steći status osiguranika, a da mu se pri tome ne obustavlja isplata penzije za period dok je u osiguranju.

    Korisniku porodične penzije, ukoliko stekne status osiguranika, isplata penzije obustavlja se za period dok traje osiguranje, a preostalim korisnicima porodične penzije ponovo se određuje penzija.

  • Hoće li BiH uskoro uvesti evro?

    Hoće li BiH uskoro uvesti evro?

    Šef Delegacije Evropske unije Johan Zatler, izjavio je da bi Bosna i Hercegovina trebala pristupiti jedinstvenom području plaćanja u evrima.

    Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da naša zemlja ne ispunjava sve potrebne kriterijume za prelazak na evro i da ne bi imala značajnije benefite.

    “To bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i preduzeća. Planiramo proširiti i takozvane zelene trake na granicama EU kako bi se koristila tehnologija i saradnja između carine i službenika za provođenje zakona da bi se robi omogućio brži i lakši prelaz granica”, rekao je Zatler.

    Bivšeg guvernera Centralne banke Kemala Kozarića čudi Zatlerova izjava, jer bi, kaže, trebao da zna uslove pod kojima se ulazi u evropsku monetarnu uniju. Prvi je da BiH postane članica EU, pa onda da ispuni četiri kriterijuma.

    “Mi od 4 kriterijuma imamo dva: fiksni kurs i nisku inflaciju. S druge strane, imamo nezaposlenost preko 10 posto i tekući račun koji je negativan tako da ne ispunjavamo master kriterijume. Inače unilateralna evrozacija nije dozvoljena, moramo ispuniti te kriterijume da bi razmišljali o evropskoj valuti”, rekao je Kozarić.

    Građani Bosne i Hercegovine vjeruju u konvertibilnu marku i to pokazuje i rast depozita, kaže profesor Branimir Skoko. Napominje da je Hrvatska početkom prošle godine prešla na evro, što su trgovci iskoristili da dignu ili zaokruže cijene, pa su rast cijena platili građani.

    “Ja ne znam koje bi to bili značajniji benefiti. Trenutno smo u procesu uvođenja SEPA platnog prometa i to treba olakšati platni promet, ali nije vezan za evro, to je proces koji je poguran dobivanjem kandidatnog statusa i nije uvjetovan ni vezan uvođenjem eura”, ističe Skoko.

    Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da je dvadeset članica Evropske unije zamijenilo nacionalne valute jedinstvenom valutom evrom.

    “Dvadeset godina nakon uvođenja eura sedam zemalja u evrozoni odbilo je pridružiti se monetarnoj uniji, jer žele da zadrže nacionalnu valutu i ekonomsku nezavisnost”, podsjetio je on, a prenosi BHRT.