VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Tegeltija: Nelogično da nije utrošeno 245 miliona KM od putarine

    Tegeltija: Nelogično da nije utrošeno 245 miliona KM od putarine

    Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zoran Tegeltija izjavio je da se na posebnom podračunu Jedinstvenog računa UIO kod Centralne banke BiH trenutno nalazi 245 miliona KM prikupljenih od putarine, namijenjenih za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva, te naglasio da je nelogično što ova sredstva nisu utrošena.

    “Zaista je potpuno nelogično da ova sredstva stoje neutrošena, dok se u isto vrijeme entitetska preduzeća koja grade auto-puteve i puteve u BiH kreditno zadužuju kod međunarodnih finansijskih institucija”, ocijenio je Tegeltija u intervjuu za Srnu.

    Tegeltija smatra da Upravni odbor UIO treba donijeti odluku da se 245 miliona KM rasporedi korisnicima u skladu sa odlukom o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine za izgradnju auto-puteva i drugih puteva, a da se što prije postigne dogovor oko konačne metodologije za raspodjelu prihoda od putarine.

    “Osim činjenice da ovaj prikupljeni prihod stoji neraspoređen i neutrošen, UIO je samo u posljednje tri godine morala platiti Centralnoj banci BiH više od 270.000 KM, kao naknadu za držanje na računu tako velikog iznosa novca”, rekao je Tegeltija.

    On je napomenuo da je riječ o namjenskim sredstvima koja se naplaćuju u iznosu od 0,25 KM po litru derivata koji se proda na tržištu BiH i dostavljaju entitetskim preduzećima koja se bave izgradnjom auto-puteva i puteva.

    NA SVAKOM PORЕSKOM OBVЕZNIKU ODLUKA ŽЕLI LI OSTATI U SISTЕMU PDV-a
    Govoreći o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u i povećanju praga za ulazak u sistem PDV-a sa 50.000 na 100.000 KM, Tegeltija je naglasio da UIO neće po službenoj dužnosti deregistrovati obveznike koji se već nalaze u sistemu PDV-a.

    On je rekao da je na svakom poreskom obvezniku da donese odluku želi li ostati u sistemu PDV-a ukoliko ostvaruje promet manji od 100.000 KM.

    “To je stvar poslovne politike svakog obveznika, kao i njihova procjena da li im se više isplati ostati ili izaći iz sistema PDV-a. Dakle, svaki obveznik sam mora podnijeti zahtjev UIO za deregistraciju, nakon čega će biti izvršena kontrola poslovanja obveznika, provjeriće se da li su plaćane sve obaveze po osnovu indirektnih poreza, te ukoliko su ispunjeni svi uslovi, Uprava će donositi rješenja o deregistraciji”, pojasnio je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, obveznici su svakako već upoznati o zakonskim propisima, prije svega da se prije izlaska iz sistema PDV-a mora obračunati i platiti PDV na sve zalihe robe, te izvršiti ispravka korištenog ulaznog PDV-a u situacijama gdje je to zakonski predviđeno.

    “Generalno ne očekujemo neka veća odstupanja po osnovu prikupljanja prihoda u narednoj godini ako to posmatramo sa aspekta povećanja praga za ulazak u sistem PDV-a”, smatra Tegeltija.

    OVJЕRAVANjЕ JANUARSKIH PDV PRIJAVA NA NOVI NAČIN
    Tegeltija je rekao da će januarske PDV prijave koje će se predavati u UIO do 10. februara morati biti ovjerene na novi način, uz upotrebu digitalne kvalifikovane potvrde.

    “To je novina koja sve poreske obveznike čeka vrlo brzo, a s obzirom na to da je u ovom trenutku manje od 20 odsto obveznika ispunilo ovu obavezu, koristim i ovu priliku da još jednom pozovem obveznike da što prije dostave nadležnom regionalnom centru Uprave ovjeren i potpisan Ugvor o korištenju elektronskih usluga UIO i obrazac prijave zastupnika, te da pribave digitalni kvalifikovani potpis”, naglasio je Tegeltija.

    On je izrazio želju da se ova obaveza shvati ozbiljno i da se pojedinci ne dovedu u situaciju da ne mogu predati svoju PDV prijavu za januar.

    PRVI PUT PRIHODI PRЕMAŠILI 10 MILIJARDI KM
    Tegeltija je istakao da su prihodi od indirektnih poreza u 2023. iznosili 10,636 milijardi KM i da je to prva godina od uspostavljanja UIO u kojoj su premašili 10 milijardi KM.

    On je naveo da se, gledajući strukturu indirektnih poreza, najveći iznos prikupljenih prihoda – čak 73 odsto odnosi na one od PDV-a, dok prihodi od akciza čine 15,5 odsto, od putarina 6,5 odsto, te carina oko pet odsto.

    “S obzirom na činjenicu da je u toku 2023. godine vrijednost uvoza robe u BiH bila manja za oko tri odsto u odnosu na 2022, nisu ni mogli biti naplaćeni veći prihodi po osnovu uvoznih dažbina. Najveći rast bilježimo po osnovu PDV-a u unutrašnjem prometu, koji su PDV obveznici prikazivali u svojim PDV prijavama”, ukazao je Tegeltija.

  • Stanje u RiTЕ “Gacko” znatno popravljeno u 2023.

    Stanje u RiTЕ “Gacko” znatno popravljeno u 2023.

    Direktor Rudnika i Termoelektrane “Gacko” Maksim Skoko izjavio je da je stanje u tom preduzeću u 2023. godini u značajnoj mjeri popravljeno, posebno kada je riječ o ekologiji i stanju rudarske mehanizacije, sa čim planiraju da nastave i u sljedećoj godini, kao i sa pripremama za najvažniji projekat ugradnje sistema za prečišćavanje uglja.

    • Sa sigurnošću mogu da tvrdim da je stanje u preduzeću u značajnoj mjeri popravljeno u odnosu na početak godine, pri čemu bih istakao poboljšanje ekološke situacije u Gacku, promjenu strukture radne snage, razvoj kopa, kao i ispumpavanje vode iz eksploatacionog kopa Ce, gdje skoro godinu dana zbog plavljenja nije mogla da se vrši eksploatacija uglja – naveo je Skoko u intervjuu Srni.

    POBOLjŠANA ЕKOLOŠKA SITUACIJA U GACKU NAKON RЕMONTA

    Skoko je pojasnio da su u 2023. godini, tokom remonta, uspjeli riješiti ključno ekološko pitanje povećane emisije čvrstih čestica iz dimnjaka, što je u ranijem periodu izazivalo znatno ekološko zagađenje u Gacku i okolnim područjima.

    On je kao veoma značajan rezultat RiTЕ “Gacko” u 2023. godini naveo i to što je Termoelektrana uspjela da ostvari više od 7.000 časova rada na mreži.

    Međutim, Skoko je istakao da je, uprkos dobroj pogonskoj spremnosti Termoelektrane, loš kvalitet uglja onemogućio bolji proizvodni rezultat.

    Među najvažnijim rezultatima tog preduzeća u 2023. godini, Skoko je naveo i to što su uspjeli da obezbijede kontinuitet proizvodnje, jer su početkom godine bili u veoma teškoj situaciji, pošto je zbog poplava iz decembra 2022. pola eksploatacionog polja rudnika bilo poplavljeno.

    U NARЕDNOM PЕRIODU PRIPRЕMЕ ZA SISTЕM ZA PRЕČIŠĆAVANjЕ UGLjA

    Direktor RiTЕ “Gacko” najavio je da će u narednom periodu raditi na tome da obezbijede bolji kvalitet uglja iz gatačkog ležišta i poboljšaju lanac snabdijevanja tom rudom, koji zbog starosti i dotrajalosti opreme predstavlja veliki problem.

    • U 2024. godini jedna od najvažnijih aktivnosti koja je u planu da se radi, a koju je za potrebe RiTЕ “Gacko” ugovorilo matično preduzeće Еlektroprivreda Republike Srpske uz podršku institucija Srpske, jeste početak implementacije sistema za prečišćavanje uglja, koji bi trebao da bude završen za oko dvije godine – naveo je Skoko.

    On je kao jedan od važnih zadataka u kontinuitetu u RiTЕ “Gacko” u 2024. godini naveo nabavku nove mehanizacije, jer je postojeća stara i izraubovana, što otežava eksploataciju uglja i obezbjeđivanje dovoljnih količina tog energenta za rad Termoelektrane.

    POTRЕBNO PODMLAĐIVANjЕ PROIZVODNOG KADRA I MOGUĆNOST ZAPOSLЕNjA DO 100 RADNIKA

    U RiTЕ “Gacko” je potrebna i promjena strukture radne snage i dodatno podmlađivanje zaposlenih, odnosno zapošljavanje radnika u proizvodnji i na drugim poslovima gdje nedostaje potreban kadar, rekao je Skoko, te podsjetio da je u ovoj godini putem konkursa za stimulativne otpremnine i prirodnim odlivom smanjen broj radnika za oko 100.

    On je najavio da sada imaju prostora da zaposle i do 100 proizvodnih radnika, jer im nedostaje te radne snage i specifičnih zanimanja, s tim da i dalje imaju i određene viškove zaposlenih u administraciji.

    • Naravno, nećemo odjednom zaposliti toliko ljudi, nego postepeno, a krajnji cilj je podmlađivanje i promjena strukture radne snage – ukazao je Skoko.

    ZNAČAJNA STABILIZACIJA RiTЕ “GACKO” U 2023.

    Skoko je ocijenio da je jedna od bitnijih godina za to preduzeće bila 2023, u kojoj je došlo do značajne stabilizacije po pitanju eksploatacije uglja i ekologije, ali je ukazao da to još nije dovoljno i da očekuju da će i 2024. za to preduzeće biti samo za nijansu lakša od prethodne.

    • Tek nakon ove dvije godine mogli bismo reći da smo stabilizovali preduzeće – rekao je Skoko.

    On je napomenuo da svi planovi kada je riječ o razvoju rudnika i remonti termoelektrana moraju biti posmatrani dugoročno i biti dobro pripremljeni, te ukazao da su to spori procesi koji se, ako se nešto ne radi kako treba, ne mogu popraviti za mjesec-dva ili za godinu dana, već je potrebno i više od godinu ili dvije da bi se korigovali eventualni propusti.

    Direktor RiTЕ “Gacko” rekao je da očekuje da će, uz sve do sada urađeno i na čemu planiraju da rade u 2024. godini, za godinu dana moći da kažu da se nalaze u još boljoj situaciji.

  • Centralna banka BiH objavila očekivanja u vezi sa inflacijom u ovoj godini

    Centralna banka BiH objavila očekivanja u vezi sa inflacijom u ovoj godini

    U ovoj i narednoj godini očekuju se pozitivna inflacijska kretanja koja će daljim padom inflacije uticati na poboljšanje privrede u Bosni i Hercegovini, piše u rezultatima ankete o inflacijskim očekivanjima iz decembra 2023. godine koju provodi Centralna banka BiH.

    “Očekivana agregirana inflacija za tekuću godinu iznosi 5,8 odsto, što implicira blagi pad u odnosu na 2023. godinu, kada su učesnici, prema septembarskom anketiranju, predviđali prosječnu inflaciju 7,9 odsto”, kazali su iz Centralne banke BiH.

    Dodali su da inflacijska očekivanja u prvom krugu za 2025. godinu iznose 5,5 odsto, što navodi na zaključak da se očekuje i dalji pad inflacije, s obzirom da su inflacijski pritisci u protekloj godini bili daleko iznad višegodišnjeg prosjeka.

    “Evidentno je da na kretanja inflacije utiču interni i eksterni faktori, što rezultira razlikama u očekivanoj inflaciji, ne samo u samoj državi, već i među državama uopće. Inflacija kao makroekonomski indikator i dalje predstavlja osnovnu odrednicu donošenja odluka potrošača, finansijskih institucija, države i ostalih učesnika makroekonomskog sistema. S tim u vezi, CBBiH, kao važan segment komunikacijske strategije redovno, provodi anketu o inflacijskim očekivanjima, sa ciljem analize i kontinuiranog praćenja inflacijskih očekivanja ekonomskih subjekata. Učesnici ankete su predstavnici finansijskog sektora, komercijalne banke i osiguravajuća društva”, objasnili su iz Centralne banke BiH.

  • Vidović: Impozantni rezultati uprkos teškoj godini

    Vidović: Impozantni rezultati uprkos teškoj godini

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je u intervjuu Srni da je 2023. godina bila vrlo teška, ali da su ostvareni impozantni rezultati, te da se u 2024. očekuje pad inflacije, ali taj proces mogu omesti krupna geopolitička dešavanja.

    ATV
    Vidovićeva je naglasila da će glavni pravci rada resornog ministarstva biti smanjenje rashoda i povećanje prihoda u 2024. godini, koja će biti vrlo izazovna za održavanje fiskalne stabilnosti, ali da očekuje veće prihode i rast bruto domaćeg proizvoda /BDP/.

    Ona je u intervjuu Srni rekla da je usvojeni budžet za 2024. godinu veći za četiri odsto, a da će se nastojati da u novoj godini BDP ima rast od tri odsto.

    “U 2024. godini imamo i značajna povećanja davanja penzionerima s obzirom na usklađivanje penzija sa rastom cijena i inflacijom, a kod boračkih kategorija imamo dosta značajno povećanje za borački dodatak. Imamo i mnogo davanja za zdravstvo”, ukazala je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, najveći izvor povećanja prihoda biće uvođenje nove fiskalizacije koja prikazuje promet u realnom vremenu.

    “To znači da u realnom vremenu promet dolazi u Poresku upravu i u tom smislu ćemo otkriti mnogo prometa koji nije bio prikazivan u prethodnom periodu”, navela je Vidovićeva.

    MNOGO IZAZOVA NA KOJЕ SЕ MORA RAČUNATI

    Govoreći o održavanju fiskalne stabilnosti u 2024. godini, Vidovićeva je navela da tu može biti mnogo problema i da je nova godina vrlo izazovna.

    “Potrošnja u Еvropi je jako smanjena, tako da domaći privrednici koji izvoze na evropsko tržište već sada imaju otkazivanja određenih ugovora i plašimo se da se to ne nastavi u narednom periodu”, navela je Vidovićeva.

    Ona je ukazala da se, s druge strane, u 2024. godini očekuje pad inflacije, te da taj proces može omesti neka krupna geopolitička dešavanja jer, ukoliko se takav jedan potres dogodi, može doći do rasta cijena i inflacije.

    “To su sve izazovi koji su pred nama i na koje moramo računati, ne samo mi, nego i Еvropa i svijet. Ali, bićemo optimisti. Mnogi ekonomisti predviđaju da će u 2024. godini doći do porasta potrošnje i stabilizacije inflacije”, napomenula je Vidovićeva.

    Ona je podsjetila da ekonomisti govore o tome da je vrijeme velike inflacije u prošlosti, da će inflacija iznositi oko tri odsto, a da je ЕU sebi zadala da je svede na nivo od dva odsto.

    SVЕ OBAVЕZЕ IZ BUDžЕTA BIĆЕ IZVRŠЕNЕ

    Vidovićeva je naglasila da će budžet za 2023. godinu izvršiti sve obaveze prema korisnicima onako kako je to i planirano usvajanjem rebalansa, napomenuvši da se u 2024. godini očekuju, osim većih prihoda i rasta BDP-a, i neki od izazova koji se ogledaju u mogućim poremećajima na međunarodnom tržištu – rast cijena energenata, inflacija i drugo.

    Osvrćući se na 2023. godinu, Vidovićeva je navela da je to bila veoma teška godina ne samo u Republici Srpskoj, već i u svijetu, istovremeno izrazivši zadovoljstvo što će Srpska, uprkos poteškoćama, imati rast BDP-a od oko 1,7 odsto, što je dobro jer se nije otišlo “u minus”.

    “Zadovoljni smo što smo uspjeli da iz budžeta isplatimo sve naše korisnike prema njihovim pravima, kao i da otplatimo u 2023. godini preko milijardu KM, a zadužili smo se manje”, rekla je Vidovićeva i sve to ocijenila kao impozantan rezultat.

  • Amidžić: Neće biti problema u funkcionisanju institucija

    Amidžić: Neće biti problema u funkcionisanju institucija

    Zajednčke institucije BiH, već tradicionalno od 1. januara su na režimu privremenog finansiranja. Što znači da će za prva tri mjeseca dobiti onoliko novca koliko je za taj period bilo predviđeno u prošloj godini. Budžeta za 2024. godinu nema jer o njemu nije bilo dogovora u Fiskalnom savjetu u kome sjede entitetski premijeri, predsjedavajući Savjeta ministara i resorni ministri.Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić rekao je da je i FBiH u režimu privremenog finansiranja, te dodao da je jedino Srpska pravovremno usvojila budžet.
    – Što se tiče nivoa BiH, neće biti problem u funkcionisanju. Moje viđenje je da je to potrošački budžet. Imamo pritisak da taj budžet raste, ali ne dobijam racionalan odgovor zašto – naveo je Amidžić.

    Poruči je da se politika ne treba previše miješati u ekonomiju.

    – Neko misli da ako ima više potrošnje na nivou BiH, da je jača država. To su gluposti i nije tačno. Imaju agencije na nivou BiH koje ne znaju ni šta rade. Јa bih i smanjio budžet, jer život se odvija u entitetima – naveo je Amidžić.

    Istako je da ni jedan budžetski korisnik neće imati problema.

  • Spoljnotrgovinski deficit BiH skoro 13 milijardi KM

    Spoljnotrgovinski deficit BiH skoro 13 milijardi KM

    Spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prošloj godini je iznosio 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
    Naime, kako piše u podacima koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”, uvoz je tokom 2023. godine iznosio 29,95 milijardi KM, dok je izvoz težak 17,05 milijardi KM.

    Tako je prošle godine najviše došlo proizvoda iz Hrvatske, i to u iznosu od 5,86 milijardi KM. Potom slijedi Srbija, iz koje je došlo robe za 3,91 milijardu KM pa Njemačka 2,69 milijardi KM.

    Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla iz Švajcarske proizvode za 2,4 milijarde KM, pa Italije za 2,2 milijarde KM.

    S druge strane, BiH je najviše robe izvezla u Njemačku za 2,7 milijardi KM, pa u Hrvatsku za 2,56 milijardi KM, te Srbiju za oko dvije milijarde.

    Najviše smo izvozili robe još u Austriju za 1,7 milijardi KM, te Sloveniju za 1,46 milijardi.

    U BiH je u toku 2023. godine najviše stiglo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija, te mineralnih voskova za 4,2 milijarde KM.

    Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 2,6 milijardi KM, te vozila, osim šinskih vozila i njihovih dijelova i pribora za 2,3 milijarde KM.

    Najviše smo u inostranstvo plasirali mineralnih goriva i ulja, koje smo i najviše uvozili, i to za iznos 1,6 milijardi KM.

    Dalje smo izvezli električne mašine te opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode u iznosu od 1,4 milijarde KM.

    Ekonomista Saša Stevanović smatra da ćemo za dva mjeseca svjedočiti rezultatima koje je ekonomija BiH ostvarila u proteklom periodu.

    “Podatak o spoljnotrgovinskoj razmjeni ukazuje da ostvarujemo deficit. Deficit je iznosio 12,9 milijardi KM i za 500 miliona KM je niži nego godinu ranije kada je iznosio 13,4 milijardi. Bilježimo pad izvoza usljed činjenice da tražnja u Evropskoj uniji opada, da je ekonomija Evropske unije imala mršav rast, da se sprovode mjere štednje, fiskalne i monetarnog zatezanja. To se reflekuje na naš spoljnotrgovinski bilans putem pada izvoza. Kad želite da postavite kratkoročni ekonomski model BiH onda posmatrate agregatnu tražnju. Nastojite djelovati na komponente agregatne tražnje, koja ukazuje da ćete, na primjer, mjerama supstitucije uvoza povećati ekonomski rast na svaku marku kojom smanjite uvoz, i to će se reflektovati na veći ekonomski rast od 0,89 KM”, objašnjava Stevanović.

    Prema njegovim riječima, treba da tragamo za odgovorom na koji način supstituisati uvoz.

    “Jedan od načina je da djelujemo na svijest potrošača da svakom markom za koju odlučimo da potrošimo na proizvode domaćih proizvođača mi pomažemo domaćoj ekonomiji, a gotovo pola tog novca ostvaruje država putem većih javnih prihoda, tako da se državnim mjerama može razmišljati o kampanjama na svijest naših potrošača. Pored toga što djeluje pozitivno ova aktivnost na ekonomiju, djeluje pozitivno na javne prihode i domaće budžete. Kao mala otvorena zemlja BiH ipak mora da traži model zasnovan na otvorenosti ekonomije. Nemamo veliki broj stanovnika da možemo unutrašnjom tražnjom da se razvijamo, te moramo razmišljati o izvozu, o rastu konkurentnosti. Ipak, ta otvorena ekonomija košta, košta nas većeg deficita, košta nas uvozom eksternih šokova”, istakao je Stevanović.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da je BiH već odavno ovisna o uvozu u mnogim segmentima, jer nema dovoljno domaćih kapaciteta.

    “Međutim, u mnogim slučajevima je ta ovisnost vještački stvorena i potpuno neopravdana. Uvoz iz Srbije i Hrvatske je upravo najbolji primjer jer uvozimo ogroman broj proizvoda (prije svega poljoprivrednih i prehrambenih) koje i te kako možemo sami proizvesti i čime se direktno guši domaća proizvodnja. Dok je nerealno očekivati da budemo konkurentni kineskom uvozu i nadomjestimo vlastitim kapacitetima visokotehnološke proizvode iz ove i sličnih naprednih ekonomija, apsolutno nema nikakvog opravdanja za masovan uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo i koji su u BiH vrhunskog kvaliteta. Kada je riječ o deficitu s ovim državama, osim povećanja našeg izvoza sigurno se najviše može promijeniti supstitucijom uvoza domaćim proizvodima. Iako i vlasti treba da daju doprinos stvaranjem povoljnijeg poslovnog okruženja za domaću proizvodnju i strožim kontrolama uvozne robe, a u međunarodnim odnosima da rade na uklanjanju barijera našem izvozu, ipak najviše mogu doprinijeti sami domaći kupci izborom domaćih proizvoda i izbjegavanjem uvoznih”, naglasio je Gavran.

  • Raste siva zona u BiH, “guta” trećinu ekonomije

    Raste siva zona u BiH, “guta” trećinu ekonomije

     Nakon nekoliko godina blagog pada, siva ekonomija u BiH se ponovo počela povećavati, a sudeći prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, rastu je doprinijela korona.

    Naime, Evropska komisija procjenjuje da je virus korona doveo do toga da je dio ljudi počeo raditi u sivoj zoni, kako bi povećali prihode za svoje porodice.

    “I dalje se čini da je do jedne trećine bruto domaćeg proizvoda u sivoj zoni. Pandemija je možda povećala značaj neformalne ekonomije za egzistenciju, nadoknađujući gubitak radnih mjesta u formalnoj ekonomiji. Dakle, neformalnost i dalje značajno doprinosi neregistrovanoj zaposlenosti, ali to narušava konkurenciju i nagriza poresku osnovicu”, naglašavaju u Evropskoj komisiji.

    Neformalna ekonomija, kako ističu, dovodi do toga da privrednici moraju da plaćaju veće poreze i doprinose za socijalno osiguranje svojih radnika, što, kako tvrde, dovodi do toga da se od privrede uzima više nego što bi to inače bilo potrebno.

    “To takođe rezultira nižim penzijskim beneficijama, povećava rizik od siromaštva za starije i povećava značajno fiskalno opterećenje za rad, što zauzvrat otežava formalno zapošljavanje i negativno utiče na međunarodnu konkurentnost BiH”, kažu u Briselu.

    Kako bismo uporedili BiH s okolnim zemljama, pronašli smo nekoliko izvještaja objavljenih u proteklih nekoliko mjeseci. Prema ovim podacima, siva zona u Hrvatskoj iznosi oko šest odsto BDP-a, odnosno oko tri milijarde evra. U Crnoj Gori je, kako je naglašeno, oko 21 odsto ili oko 1,5 milijardi evra, dok je u Srbiji siva zona oko 11,7 odsto BDP-a, odnosno oko 6,5 milijardi evra.

    Ukoliko su ovi podaci Evropske komisije za BiH tačni, to znači da je u sivoj zoni oko sedam milijardi evra.

    Jedan od glavnih pokretača sive zone u BiH je nedostatak adekvatne legislative, posebno kada je u pitanju pranje novca. Moneyval, nezavisno tijelo u okviru Savjeta Evrope za procjenu mjera za suzbijanje pranja novca u zemljama članicama,  za “Nezavisne” je potvrdilo da će narednog mjeseca doći u Sarajevo i Banjaluku kako bi procijenili šta je BiH uradila od proteklog izvještaja koji su sproveli 2014. i 2015. godine.

    “Moneyval je već počeo pripreme za petu rundu procjene BiH”, rekli su nam, i pojasnili da će debata o rezultatima procjene nakon posjete BiH biti obavljena u trećem kvartalu 2024. godine, a finalni izvještaj naredne godine.

    Komentarišući stalne napise u bh. medijima o “sivim ili crnim listama”, pojasnili su nam da Tim za finansijsku akciju (FATF) objavljuje listu zemalja koje imaju “strateške manjkavosti” u svojim sistemima, a neformalno se za ove zemlje kaže da su na “crnoj listi”. “Siva lista” se, prema ovoj neformalnoj klasifikaciji, odnosi na zemlje koje aktivno sarađuju s FATF-om na otklanjanju uočenih nepravilnosti, i podsjećaju da FATF svoje liste osvježava svakih šest mjeseci.

    Ukoliko BiH ne usvoji zakon o sprečavanju pranja novca do posjete delegacije Moneyvala, mogla bi biti vraćena na “sivu listu”, što bi, kako smatraju stručnjaci, imalo katastrofalan efekat za bh. privredu.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, smatra da je nerealno očekivati da se BiH izbori sa sivom ekonomijom kada postoji nekažnjena visoka korupcija na najvišim političkim nivoima.

    “Tako je nerealno očekivati da nefunkcionalne institucije, politizirane od ulaza i portirnice do najviših funkcija, efikasno rade svoj posao čak i da je pravni okvir savršen, a daleko je od takvog”, kaže on.

    Prema njegovom mišljenju, institucionalni problemi odnose se na niske kazne za one koji participiraju u sivoj ekonomiji, slab pravni okvir, nedovoljnu stručnu i kadrovsku osposobljenost institucija, ali i nedostatak mjera za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjivanje poreskih i drugih opterećenja za one koji legalno posluju.

    “Ukratko, potrebno je kreiranje jasnih prednosti legalnog poslovanja u odnosu na nelegalno, koje se dodatno destimuliše rigoroznim kažnjavanjem”, smatra Gavran.

    Gavran kritikuje i samu EU što, kako je rekao, vrlo rado sarađuje s korumpiranim političarima i ne djeluje ozbiljno na suzbijanju nezakonitih aktivnosti.

    “Tako da je pitanje koliko su ova njihova upozorenja iskrena, a koliko su eventualno tek zabrinutost da siva ekonomija stvara konkurenciju kompanijama u njihovim vlasništvu jer sumnjam da im je šteta za domaće subjekte i građane naročito bitna jer valjda bi se među prioritetima za pristupanje EU jasnije vidjela i ova oblast”, smatra on.

  • Si prvi put javno priznao: Kritično je…

    Si prvi put javno priznao: Kritično je…

    Kineska preduzeća se bore, a nezaposleni ljudi imaju problema s pronalaženjem posla, priznao je kineski predsednik Si Đinping tokom svog novogodišnjeg govora.

    Ovo je prvi put da je Si spomenuo ekonomske izazove u svojim novogodišnjim porukama otkako je počeo da ih upućuje 2013.

    Izjava dolazi u kritičnom trenutku za drugu najveću svetsku ekonomiju, koja se bori sa strukturnim usporavanjem obeleženim slabom tražnjom, rastom nezaposlenosti i narušenim poslovnim poverenjem.

    “Neka preduzeća su trpela teška vremena. Neki ljudi su imali poteškoća u pronalaženju posla i zadovoljavanju osnovnih potreba”, kazao je Si u televizijskom govoru, piše CNN, a prenosi Indeks.

    “Sve ovo ostaje u mom prvom planu. Konsolidovaćemo i ojačati zamah ekonomskog oporavka”, poručio je Si u govoru koji su preneli i državni mediji. Nekoliko sati pre nego što je Si govorio, Nacionalni zavod za statistiku (NBS) objavio je svoje mesečno istraživanje Indeksa menadžera nabavke (PMI), koje je pokazalo da je industrijska aktivnost pala u decembru na najniži nivo u šest meseci.

    Ogromni proizvodni sektor u zemlji bio je slab veći deo 2023. godine. Kineska privreda suočena je s nizom problema, uključujući produženi pad nekretnina, rekordno visoku nezaposlenost mladih, tvrdoglavo niske cene i sve veći finansijski stres lokalnih vlasti.

    Peking se bori da oživi rast i podstakne zapošljavanje nakon što je prošle godine uveo niz mera podrške i obećao da će pojačati fiskalnu i monetarnu politiku 2024. Međutim, sve više etatistički pristup ekonomiji, koji naglašava partijsko-državnu kontrolu ekonomskih i društvenih pitanja na račun privatnog sektora, uplašio je preduzetnike.

    Vladino slamanje preduzeća u ime nacionalne bezbednosti takođe je uplašilo međunarodne ulagače. U subotu je Narodna banka Kine objavila da je odobrila zahtev za uklanjanje kontrolnih deoničara u Alipeju, sveprisutnoj platformi za digitalno plaćanje, koju vodi Ant grupa Džeka Maa.

    Ovaj potez znači da je Ma službeno prepustio kontrolu nad kompanijom čiji je saosnivač. Ma, koji je takođe saosnivač Alibaba grupe, najavio je prošlog januara da će se odreći kontrole nad Antom u sklopu povlačenja iz svog internet poslovanja. Njegove kompanije bile su rane mete pekinškog slamanja velikih tehnoloških kompanija za koje se smatralo da su postale previše moćne u očima Komunističke partije.

  • Mišić: Povećanje najniže plate trebalo bi da znači i veće plate za sve radnike

    Povećana najniža plata sa kojom je Srpska započela novu godinu nije samo zaštitni mehanizam za radnike koji obavljaju najjednostavnije poslove, nego bi trebalo da znači veće plate za sve radnike, izjavila je Ranka Mišić, predsjedica Saveza sindikata Republike Srpske, gostujući u našem Јutarnjem programu.

    • Većina poslodavaca, neće primanja radnika povećati za 200 maraka, koliko je rasla najniža plata, ali sve plate trebalo bi da rastu linearno bar za 100 maraka – navodi Mišićeva.

    U Novu godinu ušli smo s minimalnom zagaratnovanom platom od 900 KM. Odluku o tome donijela je Vlada Srpske, nakon što se Sindikati i poslodavci nisu mogli dogovoriti, pa naniža plata neće biti ni 1.050 koliko su tražili sindikalni predstavnici, ali ni 750-780 KM koliko su bili spremni ponuditi poslodavci.

    • Oni koji imaju najviše su protiv povećanja minimlane plate. Ti poslodavci bi se trebali odreći dijela dobiti i podijeliti je sa svojim radnicima. Naravno, da niko nije protiv profita, ali ti poslodavci da se odreknu malog dijela, imali bi mnogo zadovoljnije i produktivnije radnike, pa onda i veću samu dobit – naglasila je Mišićeva.

    Svu odgovornost prebacvuje na poslvnu zaje3dnicu.

    • Nikakva odgovornost nije bila na Savjetu sindikata, jer poslovna zajednica nije htjela da pregovara. Najniža plata je osnov za povećanje plata svim radnicima – poručila je Mišićeva.

    Mišićeva ističe da bi priritet našeg društva trebalo biti pitanje kako sučuvati radnu snagu, i spriječiti masovne odlaske mladih u inostranstvo.

    • Odgovor na to bi trebalo biti ulagati i osposobljavati, stvoriti povoljan ambijent, ali bez jeftine radne snage – dodala je Mišićeva.
  • BiH: Više od 6.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u 2024.

    BiH: Više od 6.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u 2024.

    Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u narednoj godini iznosi 6.073, od kojih se na FBiH odnosi 4.295 dozvola, Republiku Srpsku 1.400, a Brčko distrikt 378, rečeno je Srni iz Agencije za rad u zapošljavanje BiH.

    Godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.450, i to 1.950 za FBiH, 400 za Republiku Srpsku, a 100 radnih dozvola za Brčko distrikt, dok su za novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini predviđene 3.623 radne dozvole.

    Od ukupnog broja godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca, na FBiH odnosi se 2.345, Republiku Srpsku 1.000, a na Brčko distrikt 278 radnih dozvola.

    Za novo zapošljavanje stranaca u građevinarstvu predviđeno je najviše radnih dozvola 1.550, od kojih je 600 za FBiH, 800 za Republiku Srpsku, a 150 za Brčko distrikt.

    Predviđene su i 762 radne dozvole za novo zapošljavanje stranaca u prerađivačkoj industriji, odnosno 600 u FBiH, a 102 Republici Srpskoj, za hotelijerstvo i ugostiteljstvo 349 radnih dozvola, za vađenje ruda i kamena 210, za proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom 158, a za ostale uslužne djelatnosti 152 radne dozvole.

    U BiH je u prvom polugodištu ove godine ukupno izdato 2.490 radnih dozvola, i to 1.485 koje se računaju u kvotu i 1.005 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote, dok ih je najviše izdato za građevinarstvo 999.

    U FBiH ukupno je izdata 1.031 radna dozvola, od koje se 482 računaju u kvotu, a 549 je izdatih nezavisno od utvrđene kvote, u Republici Srpskoj 1.236, i to 907 u kvoti i 329 nezavisno od utvrđene kvote, a u Brčko distriktu BiH 223 radne dozvole, odnosno 96 u kvoti i 127 nezavisno od utvrđene kvote.

    Od ukupnog broja izdatih radnih dozvola u BiH u prvih šest mjeseci 113 radnih dozvola je poništeno, i to u FBiH jedna, Republici Srpskoj 69 i u Brčko distriktu 43.

    Kada je riječ o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji, od 2013. godine, početka realizacije Sporazuma o zapošljavanju, pa do kraja novembra 2023, izdato je 113.149 radnih dozvola, potpisano 88.214 ugovora o radu, a posredstvom oglasa registrovano je 133.421 slobodno radno mjesto.

    Broj posredovanja pri zapošljavanju državljana BiH u Njemačkoj od 2013. godine, pa do 26. decembra 2023. iznosio je 7.208.