VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Egić: Najniža plata – mjera za trenutnu ekonomsku situaciju

    Egić: Najniža plata – mjera za trenutnu ekonomsku situaciju

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić izjavio je danas da će najniža plata u Srpskoj biti mjera za trenutnu ekonomsku situaciju.

    Egić je istakao da tvrdnje poslovne zajednice da nema posla nemaju nikakve veze sa najnižom platom.

    • Njihovi argumenti nisu ubjedljivi, ne vode smirivanju tenzija, ni stabilnosti države. Bez obzira na ovo, moramo sjediti, razgovarati – rekao je Egić novinarima u Kozarskoj Dubici.

    Egić je naglasio da je Vlada Srpske, kao svaka odgovorna vlada, bila prinuđena da donese odluku o najnižoj plati s obzirom da sindikat i Unija poslodavaca nisu htjeli da preuzmu tu odgovornost, a da sada ima kritike sa obje strane.

    • Baš zato što su kritike sa obje strane, mi smo ubijeđeni da smo pogodili mjeru, odredili onu najnižu platu koja će biti mjera za trenutnu ekonomsku situaciju – rekao je Egić.

    On je ponovio da je u najvećem insteresu Vlade je ekonomska stabilnost, da se sačuva radna snaga i suzbije siva ekonomija.

    • Da li je normalno da u jednoj firmi i inženjeri i NK radnici i SSS imaju 700 KM platu? Poslodavci, da su patriote, trebalo bi da cijene od početka to da je najniža plata institut zaštite radnika – naveo je Egić.

    Prema njegovim riječima, da su poslodavci plaćali realne plate i plaćali porez na to, budžet bi bio puniji i stabilniji, a što je jedan od načina kako se brani Srpska i kako se brine o njoj.

    Vlada Srpske je na sjednici protekle sedmice odlučila da najniža plata u Srpskoj za 2024. godinu iznosi 900 KM. Takva odluka donesena je nakon što sindikat i poslodavci Srpske nisu postigli dogovor o najnižoj plati u Srpskoj.

  • Dodik: Povećanje minimalne plate nije usmjereno protiv poslodavaca, već da se zadrže domaći radnici

    Dodik: Povećanje minimalne plate nije usmjereno protiv poslodavaca, već da se zadrže domaći radnici

    Povećanje minimalne plate u Srpskoj na 900 maraka nije mjera usmjerena protiv poslodavaca, već s ciljem da se zadrže domaći radnici, rekao je predsjednik Srpske Milorad Dodik.

    Dodik je najavio da će institucije određenim mjerama pomoći poslodavcima čije poslovanje, zbog povećanja minimalca, bude ugroženo.

    • Pomoći ćemo mjerama koje su moguće. Tačno ćemo znati kakvi su efekti na neko preduzeće i pomoćemo tom preduzeću. Poguraće i druge plate i to jeste ideja, da se pokuša putem dobro plaćnog posla da ljudi više ostaju ovdje – istakao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da treba vratiti kult da se ljudi plate za ono što rade.

    • Logika poslodavca jeste takva, dajte mi najeftiniju radnu snagu. Neki poslodavaci koje sam ja slušao kažu – ne povećavati plate. A onda kažu – odlaze nam radnici, neće da rade, pa dolaze iz Pakistana. Kakva je to logika? – rekao je Dodik.
  • Malim i srednjim preduzećima 3,3 miliona KM podsticaja

    Malim i srednjim preduzećima 3,3 miliona KM podsticaja

    Vlada Republike Srpske prihvatila je danas informaciju o provođenju procedure dodjele podsticaja za mala i srednja preduzeća u ovoj godini, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.
    Maksimalni iznosi podsticaja iznosili su 24.000 KM kod sajmova i digitalne transformacije, 48.000 KM kod tehničkih inovacija i 5.000 KM kod starih zanata.

    Iznos podsticaja po pojedinačnom korisniku određen je na osnovu ostvarenog broja bodova, procenta sufinansiranja i maksimalne vrijednosti opravdanih ulaganja, koja se sufinansira u skladu sa Uredbom.

    Ukupna vrijednost svih projekata kod subjekata koji ispunjavaju uslove iznosi 5.629.932 KM, a korisnici podsticaja su ostvarili ukupan prihod od 89.750.208 KM i zapošljavali 857 radnika, prema podacima iz 2022. godine.

    Za dodjelu podsticaja prijavilo se 277 privrednih subjekata.

    Vlada je donijela i odluku o pokretanju procesa izrade, treće po redu, strategije za unapređenje i razvoj volontiranja u Republici Srpskoj /2024 –2030. godine/.

    Riječ je o strateškom dokumentu koji definiše ciljeve, mjere i aktivnosti usmjerene ka razvoju i promociji volontiranja u Republici Srpskoj, kao aktivnosti od opšteg interesa kojom se doprinosi poboljšanju kvaliteta života, aktivnom uključivanju građana u društvene procese i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva.

    Za razliku od prethodne dvije strategije koje su obuhvatale periode od po pet godina, ova strategija će obuhvatati sedmogodišnji period, u skladu sa novim Zakonom o strateškom planiranju i upravljanju razvojem u Republici Srpskoj.

    Za realizaciju prethodne Strategije, samo putem grantova Ministarstva porodice, omladine i sporta, izdvojeno je oko 400.000 KM za različite projekte omladinskih organizacija i drugih udruženja građana, koji su doprinosili realizaciji volonterskih i humanitarnih aktivnosti, radu republičkog Volonterskog servisa, realizaciji godišnjih republičkih volonterskih akcija, te unapređenju, razvoju i promovisanju volontiranja.

  • Stevandić: Dobar početak Tegeltije

    Stevandić: Dobar početak Tegeltije

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je dobro što Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH, nakon 20 godina rada sa sjedištem u Banjaluci, ima direktora iz Republike Srpske, te izrazio nadu da će ova institucija i dalje funkcionisati bez blokada.

    “Nadam se neće biti nikakve štete ni za jedan narod niti entitet i da će se sredstva raspoređivati prema regulisanim pravilima”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci uoči svečanog prijema upriličenog povodom 20 godina rada UIO.

    On je ocijenio da je pozitivno što je na početku mandata direktora UIO Zorana Tegeltije spaseno 10.000 radnih mjesta usvajanjem odluke o pomjeranju granice za ulazak u PDV sistem.

    “Prag za PDV se pomjerio sa 50.000 na 100.000 KM, što će mnogima koji imaju male obrte omogućiti da isplaćuju plate, da ne sele u garaže i ulaze u sivu zonu. Nadam se da će biti još dobrih rješenja u mandatu Tegeltije”, istakao je Stevandić.

    Svečanom prijemu, koji je održavan u Muzeju savremene umjetnosti u Banjaluci, čiji je domaćin direktor UIO BiH Zoran Tegeltija, prisustvovala je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, poslanici u Narodnoj skupštini i Parlamentarnoj skupštini BiH, predstavnici institucija, lokalnih zajednica i preduzeća.

  • Trivić: Odluka Vlade o minimalnoj plati je neodgovorna

    Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, komentarišući odluku Vlade RS da minimalac u narednoj godini bude 900 KM rekao je da je Vlada donijela neodgovornu odluku koja će nanijeti štetu pojedinim preduzećima.

    “MI imamo najave preduzeća da će u njima doći do otpuštanja radnika. Zamjerimo Vladi i svima onima koji su učestvovali u donošenju odluke o minimalnoj plati što nisu našli za shodno da obave razgovore sa poslodavcima”, rekao je Trivić.

    On kaže i da je Vlada Republike Srpske neodgovoran poslodavac jer sada u Republici Srpskoj imamo dvije najniže plate, jedna je za javni sektor, a jedna za privatni gdje je recimo obaveza isplata toplog obroka, što u javnom nije slučaj.

    “Vlada je gledala kako da ubere dodatne prihode i nije se bavila potrebama privrede. Naprimjer sada će sva kožarska tekstila i obućarska industrija u Federaciji biti u povoljnijem položaju nego naši poslodavci koji se bave tim poslovima”, rekao je Trivić.

  • Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

    Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

    Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.

    Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

    Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.

    “Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo”, naglasio je on.

    “Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu” , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.

    Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.

    Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

    Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.

    On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.

    To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.

  • U Srpskoj BDP po glavi stanovnika najmanji, a minimalna plata najveća

    U Srpskoj BDP po glavi stanovnika najmanji, a minimalna plata najveća

    Vlada Republike Srpske sutra će donijeti odluku o minimalnoj plati, a ako se pogleda BDP po glavi stanovnika, nije jasno na osnovu kojih parametara je odlučeno da se taj minimalac dodatno povećava.

    U ovom trenutku, u odnosu na Federaciju BiH i Srbiju, Republika Srpska ima najmanji BDP po glavi stanovnika, a s druge strane i najveću minimalnu platu.

    BDP po glavi stanovnika u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosio je 12,975 KM, u Federaciji BiH 13.660 KM, a u Srbiji 17.386 KM. Istovremeno, u Republici Srpskoj, trenutno je najveća minimalna plata, a ako se obistine najave Vlade RS biće još i veća, mada nije poznato na osnovu kojih parametara je odlučeno da se ona dodatno povećava.

    Minimalna plata u Federaciji BiH u ovom trenutku iznosi 596 KM, u Srbiji 660 KM, a u Republici Srpskoj 700 KM. Uprkos ovim pokazateljima Republika Srpska odlučila je da dodatno poveća minimalnu platu iako Federacija BiH to neće uraditi, a Srbija je odlučila da za 176 radnih časova ta minimalna plata iznosi 778 KM.

  • Višković: Ukupne investicije u Srpskoj oko 11 milijardi KM

    Višković: Ukupne investicije u Srpskoj oko 11 milijardi KM

    Investicije čija je realizacija u toku u Republici Srpskoj iznose preko šest milijardi KM. Radi se projektna dokumentacija za još neke projekte u vrijednosti od pet milijardi KM, što znači da je ukupan investicioni ciklus u nekoliko godina ispred nas, 11 milijardi KM, istakao je premijer Srpske Radovan Višković, nakon sastanka sa funkcionerima i direktorima javnih preduzeća Republike Srpske.

    Danas je ovaj sastanak imao za cilj da uozbiljimo sve i ubrzamo investicije – poručio je Višković.

    Premijer Srpske je istakao da će u narednim danima formirati tim u kabinetu, koji će izvjestiti šta je u zastoju i koji članovi zakona su problematični.

    • Nema tog zakona koji se ne može promijeniti da bismo ubrzali procedure – poručio je Višković.
  • Kako će se slabljenje dolara odraziti na bh. ekonomiju i građane?

    Kako će se slabljenje dolara odraziti na bh. ekonomiju i građane?

    Stručna javnost u BiH podijeljena je po pitanju uticaja slabljenja dolara na bh. ekonomiju i građane.

    Američka valuta je, inače, oslabila te pala na najniži nivo još od jula, a stručnjaci širom svijeta već prave projekcije o uticajima ovakvih kretanja.

    U BiH jedni smatraju da je to za nas dobra vijest, a drugi očekuju da će nam ovakav razvoj situacije donijeti više štete nego koristi.

    Ekonomista Igor Gavran ističe da bi najbrži efekat trebalo da bude pozitivan, a to je smanjenje cijene nafte, odnosno naftnih derivata, jer se na globalnom nivou njihova cijena određuje u dolarima i svaki pad vrijednosti dolara u odnosu na evro znači i pad cijene u odnosu na KM. “Nažalost, uvijek je upitno koliko će to i stvarno domaći distributeri prenijeti na njihove maloprodajne cijene”, navodi Gavran za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, eventualni negativan efekat bi mogao biti na izvoz na tržišta gdje se koristi dolar i valute vezane za vrijednost dolara, ali većina bh. izvoza ide na tržište EU i regije, pa to nije veliki rizik.

    “Kada je riječ o kamatnim stopama u EU one prije svega zavise od referentnih stopa, a one od odluka ECB, međutim ako evro nastavi jačati u odnosu na dolar, što iskreno ne očekujem, već naprotiv, mogao bi to biti argument za pad referentnih kamatnih stopa u budućnosti. Kamatne stope u BiH ne bi trebalo da se mijenjaju jer su uslovi na tržištu drugačiji, ali viša vrijednost evra je dodatni argument protiv njihovog rasta”, kaže Gavran.

    Efekti na dugove BiH su, naglašava, takođe pozitivni, jer rast vrijednosti evra nam ne povećava dug nominiran u evrima, pošto je svakako naša valuta vezana za evro, a dio duga u dolarima sada pada u vrijednosti.

    I ekonomista Milenko Stanić kaže da je riječ o pozitivnim signalima za bh. ekonomiju kada govorimo o dugovima ovdašnjih preduzeća i države koji su iskazani u dolarima.

    “Svako slabljenje snage dolara će značiti i smanjenje tereta otplate dugova. Mi imamo dugova povučenih u dolaru, ali to nisu veliki iznosi, već su u pitanju više zaduženja u evrima”, naveo je Stanić za “Nezavisne novine”.

    On kaže da jačanje evro valute, kao rezervne valute, za bh. ekonomiju jeste dobar signal. To, pojašnjava, povećava snagu domaće valute (KM).

    “Sigurno da će jačanje domaće valute, preko rezervne valute, značiti mogućnost veće zarade za bh. ekonomiju, odnosno da će u transakcijama koje se odvijaju u spoljnotrgovinskoj razmjeni naša privreda imati mogućnost da bolje prolazi na inostranim tržištima”, naveo je Stanić.

    S druge strane, Aleksandar Ljuboja, generalni sekretar Područne privredne komore Banjaluka, kaže da kurs dolara varira u odnosu na kurs evra, a nama, kako tvrdi, ne odgovara rast evra.

    “Većinu robe koju izvozimo mi indeksiramo u evru i samim tim naša roba postaje skuplja. Mnogo manje indeksiramo u američkom dolaru. A naša valuta, KM, vezana je za vrijednost evra i imamo taj problem gdje veća vrijednost evra dovodi do nekonkurentnosti na svjetskim tržištima. Međutim, to su aktivnosti i oscilacije koje nisu toliko velike i ne utiču značajno na ono što se dešava kod nas, koliko smanjenje potrošnje i potražnje u našem okruženju, odnosno u zemljama koje su naši najveći spoljnotrgovinski partneri”, naveo je Ljuboja za “Nezavisne novine”.

  • Amidžić: Zemlja se zadužuje, a na računima ima stotine miliona KM

    Amidžić: Zemlja se zadužuje, a na računima ima stotine miliona KM

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić ukazao je na činjenicu da se BiH nastavlja zaduživati dok na računima ima stotine miliona KM vlastitih sredstava.

    On je napomenuo da je riječ o sredstvima “Elektroprenosa”, Regulatorne agencije za komunikacije, milionima KM namijenjenim za višegodišnje kapitalne projekte, a na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH nije usvojen način raspodjele namjenskih sredstava za izgradnju i sanaciju puteva i auto-puteva.

    Istovremeno, BiH se kod EBRD-a zadužila za dodatnih 110 miliona evra za izgradnju dionice auto-puta kod Mostara.

    Amidžić je naveo da je to razlog zbog kojeg je izjavio da je BiH ekonomski neodrživa zemlja.

    • Ranije sam govorio o 700 miliona KM, ali mogu reći da trenutno na računima, po različitim osnovama, imamo više od 800 miliona KM. Volio bih da imam obrazloženje zbog čega ne koristimo sredstva od putarine, jer ono što neko smatra obrazloženjem je sve, osim obrazloženja – rekao je Amidžić za “Dnevni avaz”.

    Amidžić, koji je i predsjednik Upravnog odbora UIO BiH, pojasnio je da je riječ o iznosu koji će do kraja godine narasti na oko 250 miliona KM, te da su to namjenska sredstva koja ne mogu biti korištena za budžetsku potrošnju, već isključivo za izgradnju putva i auto-puteva.

    Bez obavezne rezerve, Federacija BiH bi iz ukupnog iznosa dobila oko 150 miliona KM, a Republika Srpska oko 80 miliona KM.

    Koeficijenti raspodjele su privremeni, pa bi se eventualne razlike nadoknadile finalnim poravnanjem.

    • To se do sada četiri puta podijelilo, a odjednom peti put ne može. Nakon prigovora izmijenili smo odluku, otklonili prigovore, pa opet ne može. A nemam odgovora kako može. To nema nikakve veze sa političkim opredjeljenjem. Mi imamo svoje političke stavove koje branimo i od kojih ne odustajemo, to je normalno, ali to nema nikakve veze sa ovim da ono što imamo jede inflacija, dok se sa druge strane zadužujemo i plaćamo kamatu – rekao je Amidžić.