Kategorija: Ekonomija

Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine je u prva četiri mjeseca ove godine manji za 281,58 miliona KM, pokazuju zvanični podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

Tako je u prva četiri mjeseca prošle godine izvoz električne energije iznosio 500,9 miliona KM, a u istom periodu ove godine 219,4 miliona KM.

Izvoz struje je u 2023. i 2022. godini premašio milijardu KM.

Kako se navodi u njihovom izvještaju, razlog slabijeg izvoza električne energije uglavnom su niže cijene električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu.

“U sektoru rude, metali i proizvodi izvoz je smanjen za 167,1 milion KM ili 14%, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza tekstilne industrije od 66 miliona KM”, stoji u ovom izvještaju.

Od proizvoda koji imaju rast izvoza treba pomenuti proizvode namjenske industrije, gdje imamo povećanje izvoza od 66 miliona KM u referentnom periodu, a procentualno najveći rast ostvaren je kod izvoza oružja i municije za 97%, potom rast izvoza proizvoda agroindustrijskog sektora u iznosu od 31 milion KM ili 9,35%, te rast farmaceutskog sektora od skoro 70% ili 17 miliona KM.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH kažu da je u periodu januar – april ove godine Bosna i Hercegovina ostvarila ukupan obim razmjene od 14,93 milijarde KM, što je više za 0,09%, odnosno 13.339 KM u odnosu na isti period 2023. godine.

Od toga, ukupna vrijednost izvoza iznosi 5,47 milijardi KM, što je manje za 477 miliona KM ili 8,03% u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 9,46 milijardi KM i veći je za 491 milion KM ili 5,48% u odnosu na prethodnu godinu

Ekonomista Bojan Lučić kaže za “Nezavisne novine” da je izvoz električne energije ogroman potencijal Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

“To je proizvod koji izvozimo najviše i u kome smo konkurentni. Izvozno smo najviše orijentisani ka Srbiji i Hrvatskoj. Ako posmatramo oba entiteta, možemo zaključiti da je RS mnogo kvalitetniji segment i mnogo bolje organizovan, sa značajno većim brojem projekata. Mislim da je RS u prednosti jer su locirali energiju kao jedan od najvećih potencijala i veliki dio ulaganja su usmjerili u tom pravcu. Takođe, nisam upoznat da je od strane ‘Elektroprivrede RS’ pokrenuta inicijativa rasta cijene, uz napomenu da je struja u BiH najjeftinija u Evropi”, naveo je Lučić.

Prema njegovim riječima, smanjenje izvoza električne energije će uticati na privredu.

“Ipak, treba uzeti u obzir i objektivne okolnosti tog smanjenja (nešto blaža zima, kao i cijena energije na globalnom tržištu). Ne bih rekao da imamo problem, ali svakako je neophodno raditi monitoring ovog sektora i na vrijeme reagovati. Prvi kvartal je donio smanjenje izvoza, ali već na pola godine možda budemo imali drugačiju perspektivu. Energija je naša velika šansa i prednost, i mislim da su nam neophodna stalna ulaganja, inovacije i praćenje svjetskih trendova u ovoj oblasti”, naglasio je Lučić.

Zbog političke situacije u BiH, ali i zbog situacije u svijetu, kako strani, tako i domaći investitori se manje odlučuju da investiraju u BiH.

Sagovornici ističu da se dosta investitora suzdržava od investiranja, jer ne želi se izložiti dodatnom političkom i društvenom riziku.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, ističe da je zbog trenutne političke situacije u BiH došlo do smanjenja investicija, kako stranih, tako i domaćih.

– Niko sa ozbiljnim kapitalom neće ovdje doći, u ovakvu političku situaciju. Sa druge strane, dobavljači koji rade sa firmama iz BiH će smanjivati biznis jer se povećava rizik, te niko neće potpisati dugoročne ugovore na pet-šest godina, jer kod nas se priča o ratu, tako da daju ugovore po pola godine ili godinu – rekao je Smailbegović.

Da je došlo do smanjenja investicija u BiH, ali i u regionu, smatra i Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

– Generalno, investicije su smanjene ne samo kod nas, nego i u drugim zemljama, a sve zbog neizvjesnosti koja je prisutna i za koju niko sigurno ne zna kakva će biti u narednih pet-šest mjeseci – rekao je Ćorić.

Kako je rekao, firme koje su imale dugoročnije ugovore sada se teže odlučuju na to u ovoj neizvjesnoj situaciji, jer svi žele da ti ugovori budu na kraći period, jer niko ne zna šta se može desiti za dvije godine.

– Naime, dešavalo se da su firme imale dugoročne ugovore, te da su energenti poskupjeli za 200-300 odsto, da su rasle cijene rada, da je bila neizvjesnost u poslovanju u smislu uslova koji su prisutni na tržištu. Tako da svi sada žele da budu prilagođeni trenutnoj situaciji, nema dugoročne stabilnosti -rekao je Ćorić.

Istakao je da su investitori sada oprezniji i u domenu novih investicija, te kako je rekao, one koje su počete, one su i završene.

– Ljudi se sada teže odlučuju da investiraju u ovim uslovima jer ne znaju šta će biti za godinu-dvije, kako će to funkcionisati – rekao je Ćorić. Dodao da je kod ljudi prisutan oprez zbog trenutne političke situacije i u BiH, ali i u svijetu.

– Svi koji ulažu svoje pare će malo bolje razmisliti gdje i kako će ih uložiti, a ovo je sada trenutak politički, u BiH, ali i u svijetu, koji će investicije staviti na čekanje dok prilike ne budu predvidljive i da se mogu donijeti konkretnije i hrabrije odluke da se uđe u nove investicije – zaključio je Ćorić.

Admir Čavalić, ekonomista, ističe da bi neko odlučio da radi neke investicije u nekoj zemlji, jako je bitno kakvi su politički i ekonomski rizici.

– Politički rizici su veoma visoki kada je riječ o BiH, što stvara investicionu neizvjesnost, odnosno ne vidi se poslovna budućnost. A što je kraća poslovna budućnost, to je manja mogućnost da se investicija omogući – rekao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, problem nisu samo strane investicije, nego i domaće.

– Dosta domaćih investitora se suzdržava od investiranja jer se ne želi izložiti dodatnom političkom i društvenom riziku- rekao je Čavalić.

Kako je rekao, u posljednje vrijeme imamo promjenu unutar država koje su zainteresovane za investiranje u BiH.

– Rusija se u posljednje vrijeme tu pojavljuje, moguće da je to zbog sankcija koji imaju od stane Zapada, tako da se BiH nameće kao jedno od investicionih utočišta – rekao je Čavalić.

Kako je pojasnio, pored problema nedostatka investiranja, dodatni problem predstavljaju skromne investicije, a to znači da se izbjegavaju megaprojekti, pišu Nezavisne.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na tržište BiH tokom četiri mjeseca ove godine stiglo je alkoholnih pića u vrijednosti većoj od 75,6 miliona maraka, što je za oko 6,1 miliona KM više nego u istom periodu lani, a kao omiljeno izdvaja se pivo.

Kada je riječ o količini, podaci UIO pokazuju da je od januara do aprila uvezeno više od 48,6 milion kilograma alkohola, dok je u istom period prošle godine iz inostranstva stiglo više od 45,6 miliona kilograma alkohola u vrijednosti većoj od 69,5 miliona maraka.

– Tokom ove godine BiH je najviše uvezla piva i to u vrijednosti većoj od 46,1 miliona maraka, od čega je najviše stiglo iz Srbije i to u vrijednosti većoj od 27,9 miliona maraka – podaci su UIO BiH.

Kada je riječ o alkoholnim pićima, BiH je osim piva najviše uvozila vina od svježeg grožđa, uključujući i pojačana vina.

-Od januara do aprila BiH je uvezla 2,3 miliona kilograma ovog alkoholnog pića u vrijednosti nešto većoj od 12,9 miliona maraka – podaci su UIO. Vino je na domaće tržište tokom ove godine najviše stizalo iz Hrvatske. Osim toga, likera i rakija tokom četiri mjeseca uvezeno je u vrijednosti većoj od 14 miliona maraka, takođe najviše iz Hrvatske.

Tokom ove godine alkoholna pića uvozila su se još iz Slovenije, Njemačke, Meksika, Belgije, Irana, Izraela, Fidžija, Brazila, Venecuele, Čilea, Danske, Tajvana i drugih zemalja širom svijeta.

Sa druge strane kada je riječ o izvozu, situacija je dosta drugačija.

Podaci UIO pokazuju da je BiH tokom četiri mjeseca ove godine izvezla 5,6 miliona kilograma alkoholnog pića u vrijednosti većoj od 12,3 miliona maraka.

-Tokom ove godine BiH je najviše izvozila pivo dobijeno od slada i to u vrijednosti većoj 3,7 miliona maraka – podaci su UIO. Najviše domaćeg piva je otišlo na tržište Srbije i to u vrijednosti od 2,3 miliona KM, piše Glas.

Od januara do aprila prošle godine BiH je u inostranstvo izvezla nešto manje alkoholnih pića i to u vrijednosti većoj od 11,8 miliona maraka. Takođe i tokom tog perioda najviše je izvezeno piva od slada i to u vrijednosti nešto većoj od 2,9 miliona marka.

-Za prva četiri mjeseca 2023. godine najviše piva BiH je izvezla na tržište Srbije i to u vrijednosti većoj od 7,2 miliona maraka – pokazuju podaci UIO.

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da ga ne iznenađuje činjenica što je porastao uvoz alkohola u BiH.

-Alkohol je sastavni dio naše kulture druženja i poklanjanja, tako da se ne treba iznenaditi što nam raste uvoz ali izvoz alkohola – rekao je Pavlović.

Pozitivno je to što su, kako kaže, domaći pivari odlučili da prošire tržište.

-Neke naše domaće firme su odlučile da se orjentišu ka tržištu Srbije i da na taj način obezbijede povećanje prodaje i plasmana – rekao je Pavlović.

Kako na to gledaju potrošači?

Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže da im se niko nije žalio na cijene alkoholnih pića, ali su se potrošači žalili na cijene flaširane vode

.-BiH dosta piva uvozi iz Srbije, Hrvatske, Njemačke i Češke, ali naši kupci većinom se odlučuju za domaća piva – rekao je Vasilić.

On je dodao da su piva iz uvoza svakako malo skuplja.

–Potrošači nam se nikada nisu žalili na cijene alkohola. Tačnije to nikada nisu ni komentarisali. Mnogo više se komentarišu cijene cigareta i sličnih stvari –rekao je Vailić.

Na pitanje da li to znači da građani Srpske ne žale novac na alkohol, Vasilić se nasmijao, pa dao simpatičan odgovor.

-Nije im izgleda mnogo stalo koliko će koštati alkohol, a podaci sami pokazuju da se on baš konzumira. To se vidi i po tome koliko imamo kafića u odnosu na proizvdne pogone bio čega. Po svemu sudeći to sve znači da cijene alhohola mnogo ne zabrinjavaju naše stanovnike – rekao je Vasilić.

Iz ugla psihologa

Psiholog Aleksandar Milić kaže da ljudi pribjegavaju alkoholu zbog nekog nekog nedostatka u stilu življenja.

-Nije im dovoljno osmišljen i obogaćen stil života i nije im razvijena socijalna osnova onako kako treba, pa konzumiranjem alkohola popunjavaju neke praznine. Generalno sve nedostatke nadoknađuju upotrebom bilo kog sredstva ovisnosti, alkohol je tu na prvom mjestu, a onda su tu cigarete, pa čak i narkotici – rekao je Milić.

Cijene gotovo svih potreba građana u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina značajno su skočile, a među onima na koje se građani najviše žale su novci koje je sada potrebno izdvojiti da bi se kupio stan ili kuća.

Jedna sarajevska firma poslala je portalu Klix.ba nabavne cijene koje dobijaju od ponuđača i, u poređenju s onim cijenama iz 2019. godine, jasno se vidi da su materijali poskupjeli od devet do čak 89 posto.

Cijene ciglenih blokova, u zavisnosti od dimenzija, skočile su od 70 do 82 posto. Tako je cijena onog najmanjeg u 2019. godini bila 1,36 KM po komadu, a u ovoj godini čak 2,48. Cijena srednjeg 1,73 u 2019. i 2,94 u 2024. godini. Najveći blok je skočio sa dvije KM po komadu na čak 3,40 KM.

Cijena betona MB 30, bez prevoza, u 2019. godini iznosila je 111 KM po metru kubnom, a ove godine iznosi 135 KM što predstavlja povećanje od 22 posto.

Jedan od materijala koji su najviše skočili je siporeks. Ako gledamo onaj dimenzija 625x200x200 mm vidjećemo da je prije pet godina cijena iznosila 3,45 KM po komadu, a da je u ovoj godini čak 5,74 što je povećanje za čak 66 posto.

Cijena stiropora u 2019. iznosila je četiri KM po metru kvadratnom, a ove godine iznosi pet KM što je povećanje od 25 posto. Skoro za 100 posto je skočila cijena rigips ploče. U 2019. godini iznosila je 3,7 KM po metru kvadratnom, a ove godine iznosi čak sedam KM što je povećanje od 89 posto. Najviše je skočila cijena kamene vune, za čak 96 posto. Prije je iznosila pet KM, a danas iznosi 9,8 KM.

Najmanje je skočila cijena armaturne mreže – za svega devet posto. U 2019. je iznosila 57 KM po komadu, a ove godine 62 KM. Vreća cementa takođe nije skočila puno, pa sa 5,35 sada iznosi 5,9 KM što je povećanje za 10 posto. Pijesak 0-4 mm je sa 11,11 KM skočio na 14,7 KM, a šljunak sa 6,87 na 10,2 KM što su povećanja od 32 do 48 posto.

Cijene radova
Ni cijene radova nisu ništa manje skočile u odnosu na cijene materijala. Tako ćete za štemanje keramičkih pločica ove godine izdvojiti 10 KM po kvadratu, a prije pet godina je to bilo za 3 KM manje. To predstavlja povećanje od 43 posto.

Štemanje ciglenog zida uz odnos materijala na deponiju danas košta 300 KM po metru kubnom, a ranije je koštalo 50 KM manje. Nabavka i transport materijala te izrada pregradnog zida po sistemu ‘Knauf’ sada košta 100 KM po kvadratnom metru, a 2019. godine je koštalo 65 KM. Za malterisanje zidova i plafona sada morate izdvojiti 25 KM po kvadratu, a prije ste 18 KM. Sve su to povećanja između 20 i 39 posto.

Najviše je poskupio moleraj za koji sada morate izdvojiti 5,74 KM po metru kvadratnom, a prije ste 3,45. To je povećanje od čak 66 posto. Nove keramičke pločice uz nabavku, transport i ugradnju koštaju prosječno 70 KM po kvadratu sada, a ranije su koštale 60 KM. To je povećanje za 17 posto. Montaža sanitarnih uređaja za kompletno kupatilo ranije je koštala 400 KM, a danas košta 600.

Treba napomenuti da su cijene ovih radova napravljene na osnovu srednjih uslova rada i srednjih ostalih faktora koji utiču na cijenu. Odstupanja mogu biti značajnija u odnosu na više faktora, a neki od njih su lokacija objekta koji se renovira, pristup objektu vozilom, sprat na kojem se nalazi stan ili prostor, da li zgrada ima lift ili ako se radovi iznose u otežanim uslovima u smislu da je potrebna zaštitna oprema.

Izgradnja stanova i kuća
Iz ove firme su proslijedili podatke o tome koliko su ih koštale izgradnje posljednjih zgrada ili kuća na kojima su radili.

Tako izgradnja stana u zgradi od 24 do 60 stanova, sa PDV-om, iznosi 2.384 KM po kvadratu u 2024. godini što je za 83 posto više u odnosu na 2019. godinu kada je iznosila 1.306 KM. U cijenu nije uključeno vanjsko uređenje, troškovi rente, troškovi marketinga i prodaje i priključci za struju, vodu i gas.

Kada je u pitanju izgradnja kuće od 100 do 150 metara kvadratnih, cijena po kvadratu ove godine iznosi 2.100 KM, dok je ranije iznosila 1.330 KM. To je povećanje za 58 posto. U cijenu nije uključeno vanjsko uređenje, troškovi rente, troškovi marketinga, priključci za struju, vodu i gas.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su ostale na istom nivou, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 2,5%, pokazuju zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Ovo znači da u odnosu na prethodni mjesec nije došlo do poskupljenja, te da su, bar prema ovim podacima, cijene robe i usluga za godinu dana veće za prihvatljivih 2,5 odsto.

“Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u jedanaest, a niže cijene u jednom odjeljku. Najveći godišnji rast cijena u aprilu 2024. godine zabilježen je u odjeljku restorani i hoteli 6,9%, usljed povećanja cijena u grupi usluge smještaja od 13,3%, zatim u odjeljku ostali proizvodi i usluge 5,4%, usljed viših cijena u grupi usluge lične higijene od 8,8%, potom u odjeljku rekreacija i kultura 4,5%, zbog viših cijena u grupi knjige i udžbenici od 10,5%, zatim u odjeljku alkoholna pića i duvan 4,5%, usljed povećanja u grupi pivo od 9,1%, dok je rast od 3,0% zabilježen u odjeljku prevoz zbog viših cijena u grupi ostale usluge vezane za motorna vozila od 24,6%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku RS.

Dodaje se da slijedi odjeljak zdravstvo sa višim cijenama od 2,9%, usljed povećanja u grupi medicinski proizvodi, pribor i oprema od 6,0%.

“Zatim je tu odjeljak namještaj i pokućstvo sa rastom od 2,3%, zbog viših cijena u grupi popravak aparata za domaćinstvo od 37,0%, potom odjeljak stanovanje sa povećanjem od 2,1%, usljed viših cijena u grupi usluge održavanja i popravak stambene jedinice od 15,2%. Rast od 2,0% zabilježen je u odjeljku hrana i bezalkoholna pića, zbog viših cijena u grupi mineralna voda i sokovi od 9,0% i u grupi ostali prehrambeni proizvodi od 7,4%, slijedi povećanje od 1,5% u odjeljku komunikacije, usljed viših cijena u grupi telefonske i telekomunikacijske usluge od 1,7%, dok su više cijene od 0,8% zabilježene u odjeljku obrazovanje, usljed rasta u grupi obrazovanje koje se ne definiše prema nivou od 7,9%”, piše u ovim podacima.

Sa druge strane, niže cijene na godišnjem nivou su zabilježene u odjeljku odjeća i obuća za 7,5%, zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, naveo je za “Nezavisne novine” da ovi podaci pokazuju da je nastupio period obuzdavanja inflacije, koji se poklapa sa istim trendom u Evropskoj uniji.

“Tamo je usljed restriktivne monetarne politike oličene u povećanju referentne kamatne stope, sa jedne, te stabilizacije lanaca snabdijevanja, sa druge strane, došlo do takozvanog “mekog prizemljenja” i svođenja inflacije u ciljane okvire od 2%. Imajući u vidu da je inflacija kod nas najvećim dijelom imala karakter uvezene inflacije, to se pozitivno odrazilo i na kretanje cijena na našem tržištu”, naglasio je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, stabilizacija inflacije je važna jer će standard našeg stanovništva biti zaštićen od dalje erozije.

“Takođe, usljed pada inflacije treba očekivati i pad nominalnih kamatnih stopa, što može dovesti do rasta investicija. Obaranje inflacije u EU i posljedični rast realne tražnje kod njih imaće pozitivne efekte na rast našeg izvoza”, zaključio je Mlinarević.

Prema prognozama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Bosna i Hercegovina će ove godine imati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u iznosu od 2,8 odsto, što je jedan od najmanjih ako se govori o zemljama regiona.

Tako će, prema ovim prognozama, manji rast BDP-a od BiH imati Slovenija, 2,3 odsto i Sjeverna Makedonija 2,5 odsto.

Predviđanja EBRD-a su da će Srbija i Crna Gora imati rast od 3,5 odsto, a Hrvatska 2,9 odsto.

“Ekonomski rast nastaviće da se oslanja na potrošnju domaćinstava, inostrana ulaganja, a s proizvodne strane, na usluge. Doprinos projekata infrastrukture i građenja u širem smislu na ekonomski rast može biti ograničen s obzirom na usko tržište rada i potencijalno potreba za uvozom radnika, kao i nedostatak konsenzusa za određivanje prioriteta i odobravanje projekata. Rizici od nepovoljnih vremenskih uslova takođe mogu pogoditi Bosnu i Hercegovinu slično kao i u ostatak regije”, navodi se u izvještaju EBRD-a.

Dodaje se da se predviđa da će BDP u 2025. godini porasti na tri odsto, uz poboljšanje spoljnje potražnje i realizaciju velikih investicijskih projekata.

“Ekonomija BiH je porasla za 1,7 odsto u 2023. u uslovima globalne i domaće političke neizvjesnosti. Slab podsticaj rasta nastavio se u 2024, pri čemu je u prva dva mjeseca industrijska proizvodnja pala. Sa druge strane, turizam i trgovačka maloprodaja rastu, podstaknuti nižom inflacijom. U prva dva mjeseca porastao je robni uvoz, kao rezultat povišene domaće potražnje, dok je izvoz pao”, stoji u izvještaju ove finansijske institucije.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, naveo je za “Nezavisne novine” da je rast BDP-a Bosne i Hercegovine od 2,8% solidan s obzirom na trenutne ekonomske okolnosti.

“Međutim, ovaj rast pretežno se oslanja na potrošnju domaćinstava i strana ulaganja, što može ukazivati na potrebu za većom raznovrsnošću u izvorima ekonomskog rasta. Važno je razvijati nove sektore i proširivati ulaganja kako bi se stvorila stabilnija osnova za dugoročni prosperitet. Investicije u oblastima kao što su infrastruktura, obrazovanje, tehnologija i inovacije mogu pomoći diversifikaciji ekonomije, što znači manju zavisnost samo od potrošnje domaćinstava ili određenih sektora usluga”, istakao je Pepić.

Dodao je da održiv rast treba da bude prioritet u ovoj situaciji, posebno imajući u vidu globalnu ekonomsku nesigurnost.

“Rad na smanjenju administrativnih prepreka, unapređenje poslovnog okruženja i podrška razvoju malih i srednjih preduzeća mogu biti ključni faktori koji će pomoći BiH da ostvari jači i održiviji ekonomski rast u budućnosti”, naglasio je Pepić.