VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Usvojena uredba o ograničavanju marže – jeftinije oko 500 proizvoda

    Vlada Republike Srpske usvojila je danas Uredbu o određivanju marže u prometu proizvoda, kojom su dodatno snižene marže na osnovne životne namirnice i proširen obuhvat proizvoda na koji su ograničene marže u prometu u Republici Srpskoj.

    Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske, a važiće do 30. juna ove godine.

    Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno osam odsto u maloprodaji za sljedeće proizvode:

    Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno četiri odsto u veleprodaji, odnosno šest odsto u maloprodaji za hranu za dojenčad i hranu za bebe – isključivo zamjena za majčino mlijeko, sva pakovanja i za pelene za djecu i za odrasle – sva pakovanja.

    Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno 10 odsto u veleprodaji, odnosno 12 odsto u maloprodaji za sljedeće proizvode:

    Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno šest u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji za lijekove.

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić rekao je će oko 500 proizvoda u Srpskoj biti jeftiniji.

    • U uredbi se pominje 29 različitih artikala, cijene za oko 500 proizvoda će biti snižene u Srpskoj – rekao je Šulić nakon sjednice Vlade Republike Srpske.

    omentarišući tu izjavu, Dodik je poručio Konakoviću: “Onda uzmi pa se veži sam gdje god hoćeš”.

    Konaković je danas rekao da poštuje najnoviju odluku Kristijana Šmita, navodeći da “nije baš muštuluk” i da ne misli da je dobra odluka ako je Šmitova.

    • Kako kažu, veži konja gdje ti aga kaže – rekao je je Konaković.

    Prema ispravkama, koje je objavio OHR, šest članova aktuelnog saziva Centralne izborne komisije ostaju do 2027. godine, jer se na njih ne odnose odredbe o penzionisanju.

    Prema izvornoj odluci, Šmit je nametnuo odredbe prema kojima bi članovima CIK-a koji napune 65 godina istekao mandat.

  • Cijene nafte dostigle najviši nivo

    Cijene nafte dostigle najviši nivo

    ​Prema podacima Interkontinentalne berze (ICE) cijena referentne nafte “brent” u utorak je dostigla maksimum od 89 dolara za barel, približavajući se nivoima posljednji put viđenim u junu 2022. godine.

    Stručnjaci objašnjavaju ovaj skok izraelskim vazdušnim napadom na iranski konzulat u Damasku i prijetnjom Teherana odmazdom.

    Fjučersi “brenta” su od ponedjeljka porasli za skoro dva odsto na 89.060 dolara po barelu. Američki referentni indeks VTE (Vest Teksas intermidijejt) premašio je 85 dolara.

    Iran – veliki proizvođač nafte – zaprijetio je Izraelu “oštrim” odgovorom nakon što je u napadu na iranski diplomatski kompleks u Damasku ubijeno sedam vojnih savjetnika, uključujući tri viša komandanta.

    Izrael je više puta gađao iranska postrojenja u Siriji, zbog navodne podrške Teherana palestinskoj grupi Hamas u Gazi. Iako Izrael nije komentarisao najnoviji udar, “New York Times” je citirao četiri neimenovana izraelska zvaničnika koji su priznali da Izrael stoji iza toga.

    Cijene nafte su porasle posljednjih mjeseci zbog straha da bi rat u Pojasu Gaze mogao da se proširi na Bliski istok. Region je vodeći snabdijevač energentima i važna ruta za transport nafte. Sredinom marta, cijena “brenta” se popela na 85 dolara po barelu pošto su jemenski Huti pojačali napade na brodove u Crvenom moru.

    Prema projekciji “Bloomberga”, cijene nafte mogle bi da dostignu 150 dolara po barelu ako se Iran pridruži sukobu.

    Prema podacima ICE, “brent” je posljednji put trgovao iznad trenutnog nivoa u junu 2022. (98,460 dolara po barelu 28. juna), tokom ranih faza kampanje sankcija Zapada protiv Rusije, velikog izvoznika nafte, zbog sukoba u Ukrajini.

    Skok cijena sirove nafte je takođe podstaknut smanjenjem proizvodnje OPEK+, ekonomskim rastom Kine i očekivanjima globalnog deficita ove godine, prenosi “b92”.

  • Naplata u prvom kvartalu premašila milijardu KM

    Naplata u prvom kvartalu premašila milijardu KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvom kvartalu ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 1,048 milijardi maraka, što je za 123,6 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na prva tri mjeseca prethodne godine, saopšteno je iz ove uprave.

    Posmatrano po grupama javnih prihoda, naplata direktnih poreza u periodu januar-mart ove godine veća je za 20 odsto, dok je naplata doprinosa veća za 12 odsto, a ostalih javnih prihoda za pet procenata.

    • Doprinosi su u prva tri mjeseca ove godine naplaćeni u iznosu od 594,1 miliona KM, što je za 64,1 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO veća za 11 odsto, za Zavod za zapošljavanje i za Fond dječje zaštite veća je za po 12 odsto, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 14 procenata – ističe se u saopštenju.

    Direktni porezi su u posmatranom periodu ove godine naplaćeni u iznosu od oko 312,3 miliona KM, što je za 52,2 miliona maraka ili 20 odsto više nego u prva tri mjeseca prethodne godine.

    • Najveći rast naplate u ovoj grupi javnih prihoda ostvaren je kod poreza na dobit koji je u prvom kvartalu ove godine naplaćen u iznosu od 203,5 miliona KM, odnosno 35,6 miliona KM više. Povećanje naplate bilježi i porez na dohodak koji je u tom periodu naplaćen u iznosu od 101,5 miliona maraka, što je za 16,3 miliona KM ili 19 odsto više nego u periodu januar-mart 2023. godine – ističu iz Poreske uprave.

    Kod ostalih javnih prihoda, u prva tri mjeseca naplata je iznosila 142 miliona KM, što je za 7,3 miliona KM ili pet odsto više u odnosu na isti period 2023. godine.

    • Kada je u pitanju ova grupa javnih prihoda, nastavljen je rast naplate po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 27 procenata, dok je naplata taksi i naknada veća za devet odsto, a naplata kazni veća je za šest odsto. Što se tiče samo marta ove godine, naplata javnih prihoda je iznosila 458,4 miliona KM, što je za 46,3 miliona maraka ili 11 procenata više nego u istom mjesecu prošle godine – zaključili su u saopštenju.
  • Doznake iz inostranstva skoro 3,8 milijardi maraka, a to se odrazilo i na rast trgovine u BiH

    Doznake iz inostranstva skoro 3,8 milijardi maraka, a to se odrazilo i na rast trgovine u BiH

    Podaci Centralne banke BiH pokazali da doznake iz inostranstva bilježe rekordne iznose. U 2023. godini lični transferi dijaspore iznosili su 3,79 milijardi KM i za 203 miliona KM su veći u odnosu na godinu ranije.

    Ukupan promet trgovine namalo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u februaru 2024. godine ostvario je rast od 13,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Promet prehrambenim proizvodima porastao je za 14,5 posto.

    Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da ga rast prometa u tekućim cijenama ne čudi, jer uključuje inflaciju i ne mora značiti rast ukupnog prometa, već veću vrijednost zbog poskupljenja.

    U tom slučaju prodaja može biti čak i manja, a da ima veću vrijednost. S druge strane, rast prometa izražen u stalnim cijenama trebao bi predstavljati stvarni rast prodaje, a to je u našim okolnostima neobično, uzimajući u obzir kontinuirani pad broja stanovnika. Dijelom se može pokušati objasniti većim brojem turista, ali nisam siguran da u ovo doba godine to može biti dovoljno objašnjenje – kaže Gavran.

    ADVERTISING

    On je dodao da se dio odgovora, možda, kriju i povećane doznake iz inostranstva, jer povećanje plata i penzija zaostaje za inflacijom.

    – Povećanja primanja, plata i penzija uglavnom su zaostajala za inflacijom i opet ne mogu objasniti ovakav trend. Imali smo i pojavu prekogranične kupovine, jer građani Hrvatske često, a iz Srbije rjeđe, dolaze kod nas u kupovinu – ističe Igor Gavran, za Avaz.

  • Šulić: Uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata na sljedećoj sjednici Vlade

    Šulić: Uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata na sljedećoj sjednici Vlade

    Na sljedećoj sjednici Vlade Republike Srpske, nadamo se da će biti usvojene uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, rekao je za Јutarnji program RTRS minstar trgovine i turizma Denis Šulić.

    Pripremamo uredbu koja se tiče osnovnih životnih namirnica. Svakodnevno pratimo odnos cijena osnovnih životnih namirnica u Srpskoj, u odnosu na Federaciju, čije su namjernice dosta skuplje. Zajedno sa ljudima iz naftne industrije, završavamo uredbu o ograničavanju cijene marže naftnih derivata. Marže pojedinih životnih namirnica biće ograničene do osam odsto – istakao je Šulić.

    Kako on navodi uredbe su u samoj proceduri.

    Kada je riječ otrgovcima, koji su, prema tvrdnjama potrošača i nadležnih organa – nerealno podigli cijene namirnica, nakon povećanja minimalne plate, Šulić napominje da trgovce ne treba generalizovati.

    • Naravno da postoje slučajevi, gdje određeni trgovci, u ovakvoj situaciji žele da ostvare dodatni profit, i pokušaju to da iskoriste, ali oni će naravno, ako budu kršili zakon, biti kažnjeni. Treba da se vratimo na trgovce, koji su dio kampanje “Društveno odgovorni”, te koji se trude da tom kampanjom doprinesu tržištu – navodi Šulić.

    Kada je riječ o radu Republičke inspekcije, Šulić ističe, da ono što ministarstvo zajedno sa njima radi, jeste utvrđivanje da li trgovci rade u skladu sa uredbom.

    • Prošle godine smo imali značajni broj kontrola i značajni broj kažnjavanja, što je poražavajuće, ali pokazuje da Republička inspekcija radi. Ono što smo uvidjeli, jeste da su određeni trgovački lanci, izbjegavali marže na određene životne namirnice – ističe Šulić.

    Govoreći o snakcijama i blokadama računa pojedinih lica od strane američke ambasade, Šulić je naveo da to sve govori o tome kakva je Amerika.

    • Ljudi koji su sankcionisani imaju ogromnu podršku građana, iz ove borbe ćemo, kako i godinama prije, ali i kroz istoriju izaći kao pobjednici – navodi Šulić.
  • Bačena bomba na kuću Irfana Čengića

    Bačena bomba na kuću Irfana Čengića

    U ulici gdje živi načelnik sarajevske Opštine Stari Grad Irfan Čengić sinoć je bačena nepoznata eksplozivna naprava.

    Kako saznaje “Avaz” policija je jutros došla na uviđaj.

    Portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić, potvrdila je da je do eksplozije je došlo u 3.20.

    “PU Stari grad je obaviještena da je jutros oko 3:20 sati u ulici ulici Škaljin Sokak aktivirana eksplozivna naprava, najvjerovatnije ručna bomba. Nije bilo povrijeđenih osoba, nastupila je materijalna šteta. Uviđaj je u toku”, rekla je Mersiha Novalić za portal “Avaza”.

    Oglasio se Čengić
    Čengić je za Klix.ba kazao da ga bacanje bombe na kuću u kojoj živi sa svojom porodicom neće obeshrabriti da nastavi procese koje je obećali narodu.

    “Sinoć je na moju kuću pred sehur bačena eksplozivna naprava sa ciljem da se zastrašim kako bih obustavio procese vraćanje državne imovine narodu od onih koji je uzurpiraju godinama. Nedavno su me predstavnici ambasada pitali, da li me je strah voditi procese, odgovor njima je bio isti kao i danas. Bog i ljudi su mi dali povjerenje da vodim teške procese, neću odustati ni milimetra, jer ako se prvi čovjek zajednice povuče pod pritiskom, šta da obični ljudi očekuju sutra kada dođu na njihova vrata”, kaže Čengić.

    Dodao je da su mislili da je slučajnost što je prošle sedmice bačena bomba u ulici gdje živi porodica vijećnika Vedada Deljkovića.

    “Nakon ove sinoćnje nam je jasno da je to sistemsko zastrašivanje”, rekao je Čengić.

    Istakao je da je riječ o nastavku prijetnji koje ima kao izabrani zvaničnik da prestane provoditi zakone, odluke, nalaze revizije, inspektora, tužilaštva kako bi pojedinci mogli nastaviti zloupotrebljavati opštinske resurse.

    “Imam potpuno povjerenje u MUP KS i FUP, pozivam tužulaštva da nastave procese protiv organizovanog kriminala”, zaključio je Čengić.

  • Visoke cijene kamufliraju mizernim pojeftinjenjima

    Nema prodavnice, marketa ili velikog trgovačkog lanca koji svakog dana nema bar nekoliko artikala na akciji. Ali, ta „akcija“ uglavnom izgleda tako da uzmete neki proizvod, a on je tek 10 ili 20 pfeninga jeftiniji. Kod nas je tako, a šta mislite kako je u razvijenim evropskih zemljama?

    Naprimjer, mi smo u jednom marketu pronašli pakovanje ćurećih prsa od 100 grama koje na akciji košta 3,99 KM, a stara cijena je 4,09 KM. Ili mlijeko koje je na akciji 1,99, a bilo je 2,19 KM. Za 30 pfeninga jeftiniji je sirni namaz, a flaša jogurta za samo 0,20 KM. Za isto pfeninga jeftinije je i malo pakovanje sos paradajza.

    Osim toga, ima proizvoda na kojima je upadljivo označeno da su na akciji, pa čak i „velikoj akciji“ ali ne znamo koja mu je cijena bila ranije, jer to nije navedeno.

    U drugom marketu su uspjeli da za marku snize cijenu svježeg krastavca, a manje pakovanje paradajz da sa 2,99 spuste na 2,75 maraka. Kod njih je kilogram jabuka jeftiniji za 30 pfeninga u odnosu na pravu cijenu, svinjska krmenadla za marku, a teleći vrat za 1,5 KM. Pakovanje smrznutog oslića je 0,50 KM jeftiniji u odnosu na regularnu cijenu, pašteta 14 pfeninga, a kukuruzno brašno 0,10 KM.

    Kako je u Evropi?
    To su najčešći iznosi „akcija“ po kojima kupujemo hranu u ovdašnjim trgovinama. U zemljama Evrope mnogo drugačije. Em su im plate daleko veće od naših, plus što kod njih akcije opravdavaju taj naziv.

    Naprimjer, u Švedskoj u marketima mlijeko na akciji košta oko 2 KM. Paradajz u zavisnosti od vrste od 6 do 8 maraka. Kod nas je 5 KM. Pakovanje šampinjona od 250 grama košta 4 KM, a na akciji bude 2 KM.

    -U vrijeme praznika pakovanje od 2 kilograma krompira platite 5 marka, a inače je 7. Bez obzira koji je praznik u putanju, uvijek je na akciji ono što ljudi najčešće u te dane jedu i piju. Sada pred Uskrs na akciji su bila jaja, rotkivce, kobasice, sirovi fileti ribe u sosevima, slatkiši. Naprimjer, 300 grama dimljenog lososa sada je 14, a redovna cijena mu je 20 maraka – kaže za Srpskainfo naš čitalac iz Švedske.

    Jagnjetina sa kostima prodaje se u pakovanjima od 1,6 kilograma. Cijena je 20 KM po kilogramu na akciji, dok je redovna cijena 36 maraka. Kilogram svinjskog filea je 14, a kada nije na akciji košta 20 maraka. Pileći file je na akciji i za 10 maraka jeftiniji, pa košta 22 marke.

    Kod nas je kilogram junećeg buta 23, juneće plećke 19,50, a telećeg buta 28 maraka. Pileće bijelo meso je oko 13 maraka.

    U Švedskoj pola kilograma bijelog grožđa je 8 maraka, a na akciji manje od 5. Oni dva kilograma brašna plaćaju 3,6 kilograma na akciji, a mi 2,95 KM.

    U Švedskoj je prosječna plata 7.468 KM. A kod nas?

  • SWIFT planira platformu za digitalne valute centralnih banaka

    SWIFT planira platformu za digitalne valute centralnih banaka

    ​Međunarodna bankarska mreža SWIFT planira da kreira novu platformu za digitalne valute centralnih banaka (CBDC) u narednih godinu ili dvije, prenosi agencija “Reuters”, pozivajući se na anonimne izvore.

    U ovom trenutku je oko 90 odsto centralnih banaka uvelo sopstvene digitalne valute ili istražuju tu mogućnost.

    Direktor SWIFT-a za inovacije, Nik Kerigan je prema navodima “Reutersa” rekao da je platforma za digitalne valute već uspješno testirana. Testovi su vršeni tokom šest mjeseci i u njima je učestvovalo 38 centralnih i komercijalnih banaka.

    Rastuća popularnost kriptovaluta, posebno bitkoina, dovela je do toga da mnoge centralne banke svijeta počnu da razvijaju sopstvene digitalne valute, prenosi “b92”.

  • MMF predlaže uvođenje poreza na dividendu

    MMF predlaže uvođenje poreza na dividendu

    Međunarodni monetarni fond (MMF) je prije nekoliko dana objavio da bi Bosna i Hercegovina trebalo da ponovo uvede poreze na dividendu.

    Ipak, domaći ekonomisti su skeptični i smatraju da nisu sigurni da li BiH ima dovoljno investitora i da li je uvođenje novih poreza dobro za privrednike i postojeće, ali i buduće investitore.

    Podsjećamo, iz MMF-a su, između ostalog, saopštili da se u Republici Srpskoj i Federaciji BiH moraju mobilizovati dodatni prihodi, uključujući i smanjenje poreskih olakšica i uvođenje poreza na dividende.

    “Potrebno je zadržati jedinstvenu stopu PDV-a i PDV prag. S ciljem pospješivanja rasta, vlasti treba da ubrzaju reforme usmjerene na unapređenje fiskalnog upravljanja, zaštitu finansijskog integriteta, borbu protiv korupcije i ubrzanje procesa digitalizacije”, stoji u saopštenju.

    Dodali su da bi rastuće političke napetosti unutar zemlje mogle povećati ekonomsku fragmentiranost BiH i oslabiti perspektive rasta.

    “Republika Srpska treba izbjegavati uvođenje novih mjera podrške, kao što su one koje se razmatraju s ciljem ublažavanja uticaja koji nedavno povećanje minimalne plate ima na preduzeća, kako bi se izbjeglo dalje pogoršanje fiskalne pozicije. Vlasti BiH treba da nastave pomno da prate rizike u finansijskom sektoru i da poboljšaju pripravnost za krizu. Uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost, koji bi olakšao restrukturiranje banaka i osigurao likvidnost u izuzetnim okolnostima, značajno bi ojačalo mrežu finansijske sigurnosti”, naveli su iz Međunarodnog monetarnog fonda.


    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da trenutno nema poreza na dividendu.

    “Bilo je nekih ideja i spominjalo se neformalno da će doći do uvođenja navedenog poreza i to uglavnom vezano za fiskalne reforme u Federaciji BiH time da se smanje opterećenja na rad, a uvede porez na dividendu kako bi se kreirao određen neutralni fiskalni efekat na budžet FBiH. Međutim, još uvijek se nije krenulo značajnije u tom pravcu niti postoje neki nacrti kako bi se to ‘ubacilo'”, naveo je Čavalić.

    On kaže da je pitanje učinkovitosti uvođenja poreza na dividendu.

    “Na globalnom nivou se raspravljalo o ovom porezu i isplata dividende je vrlo zastarjeli način ekstrakcije finansijskih sredstava od strane vlasnika neke kompanije. Vjerovatno bi se koristile neke manipulacije i slično u izbjegavanju plaćanja tog poreza. Mislim da od svih mogućih poreza koji bi se mogli uvesti ovo je najbezbolnije. Ipak, naše tržište kapitala je gotovo mrtvo, nekada se desi 0 KM efektivnog prometa. Nije izvršena ključna transformacija, odnosno prelaska iz velikih d.o.o. (društvo s ograničenom odgovornošću) u DD (dioničko društvo)”, naglasio je Čavalić.

    Ekonomista Milenko Stanić rekao je da su domaći preduzetnici zainteresovani da tog poreza ne bude.

    “Ključno je pitanje da li imamo dovoljno investitora? Očigledno je da nam nedostaje investitora koji bi investirali određene projekte i pokretali biznis. Oni očekuju od svojih investicija da taj prihod po osnovu njihovih ulaganja bude što veći. Ako država uvede porez na taj prihod, onda će stimulacija za vlasnike kapitala biti manja. Gledajući stanje u našoj ekonomiji i privrednoj aktivnosti ne postoji opravdanje uvođenja poreza na dividendu jer će to dodatno destimulisati i ovako skroman i mali broj investitora. Sa druge strane, MMF gleda samo svoj interes, odnosno da budu što veći javni prihodi u budžetu koji će garantovati isplatu kredita i zajmova od njih. Mi nemamo dovoljnu privrednu aktivnost, a ona se temelji na ozbiljnim investicijama. Ako su porezi veliki, nećemo ni imati takva ulaganja”, zaključio je Stanić.

  • Tegeltija: Očekuju se bolji prihodi nakon primjene novog fiskalnog sistema

    Tegeltija: Očekuju se bolji prihodi nakon primjene novog fiskalnog sistema

    Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoran Tegeltija izjavio je danas u Trebinju da očekuje da će novi fiskalni sistem, kada bude primijenjen, dati pozitivne efekte na prihode.

    Tegeltija je naveo da očekuje da će novi sistem podstaći ljude da “prikazuju svoje objektivne promete” i istakao da je Republika Srpska duboko ušla u taj proces fiskalizacije.

    Odgovarajući na novinarsko pitanje o kontroli izdavanju fiskalnih računa, naročito u ugostiteljskim objektima, Tegeltija je naveo da se radi na novom fikalnom sistemu, jer je postojeći star desetak godina.

    • Činjenica je da je potrebno i građanima da traže svoje fiskalne račune, ali je slabost postojećeg fiskalnog sistema to što i kada dobijete svoj fiskalni račun, ne postoji garancija da je evidentiran u Poreskoj upravi kao vaš promet – istakao je Tegeltija.

    On je objasnio da stari fiskalni sistem treba da bude zamijenjen jer se formiraju bolji, budući da su informacione tehnologije napredovale.

    On je ukazao da je specifičnosti BiH to što je PDV indirektni porez za čije prikupljanje je zadužena UIO, a da je proces fiskalizacije u nadležnosti entiteta.