VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Slobodan pad na tržištu kriptovaluta

    Slobodan pad na tržištu kriptovaluta

    Vrijednost tržišta kriptovaluta u nedjelju je pala jer su ulagači nastavili rasprodavati rizičnu imovinu. Predvođena padom bitcoina od 11% u posljednja 24 sata i padom ethera od 21%, ukupna vrijednost kriptovaluta potonula je za oko 270 milijardi dolara, prema podacima CoinGecka.

    Rasprodaja na kripto tržištu poklopila se sa širim padom dionica na azijsko-pacifičkim tržištima. Japanski Nikkei 225 pao je čak 7%, produživši gubitke započete prošlog tjedna, nakon što je Banka Japana objavila da će povećati svoju referentnu kamatnu stopu na najviši nivo u 16 godina.

    U SAD-u Nasdaq je prošle nedjeljeskliznuo 3,4% u područje korekcije, prekinuvši najgore tronedjeljno razdoblje tehnološkog indeksa od setembra 2022., kada je tržište bilo u slobodnom padu. Amazon i Nvidia doprinijeli su padovima.

    Prošlonedjeljni pad dionica bio je dijelom povezan s razočaravajućom zaradom, slabijim izvješćem o zapošljavanju od očekivanog, većom nezaposlenošću i padom proizvodnog sektora. Američka centralna banka odlučila je zadržati svoju referentnu stopu stabilnom i nije obećala smanjenje stope u septembru, što su mnogi tržišni stručnjaci ugradili u svoju prognozu. Niže kamatne stope obično su povezane s boljom izvedbom rizične imovine.

    Ulagači takođe očekuju nove trgovinske podatke iz Kine i Tajvana ovog tjedna, kao i odluke centralne banke u Indiji i Australiji.

    Najnovije brisanje kriptovalute osjetit će šira baza ulagača nakon što je SEC ove godine odobrio nove promptne fondove kojima se trguje na burzi za bitcoin i ether. ETF-ovi su vidjeli kako se stotine miliona dolara slivaju u kovanice. U petak je CNBC izvijestio da će Morgan Stanley uskoro dopustiti svojim 15.000 finansijskih savjetnika da svojim klijentima ponude bitcoin ETF-ove, prvi put na Wall Streetu, prenosi Bankar.me.

  • Ukrajina bankrotirala: Zelenski, šta sad?

    Ukrajina bankrotirala: Zelenski, šta sad?

    Američka kreditna agencija S&P objavila je kako je smanjila dugoročne i kratkoročne rejtinge Ukrajine zbog neplaćanja kamata na obveznice.

    S&P Global Ratings smanjio je dugoročne i kratkoročne kreditne rejtinge Ukrajine u stranoj valuti s nivoa SD/SD na CC/C jer vlada u Kijevu nije izvršila isplatu kamata na euroobveznicu s rokom dospeća 2026. godine, koja je trebalo da bude plaćena 1. avgusta 2024.

    ‘Takođe smo obavešteni da je vlada odlučila da obustavi plaćanja na zahvaćene obveznice pre restrukturiranja duga. U skladu s tim, ne očekujemo da će plaćanje biti izvršeno unutar ugovorenog razdoblja odgode plaćanja od 10 radnih dana”, navodi se u saopštenju S&P-a, prenosi Tportal.

    Zbog toga je S&P snizio rejting obveznice s rokom dospeća 2026. godine na rejting ‘D’ (neispunjenje obveza ili ‘selektivni bankrot) s ‘CC’, te je takođe potvrdio rejting ‘CC’ na preostalim neosiguranim dugovima u stranoj valuti Ukrajine.

    Istovremeno, agencija je potvrdila svoje rejtinge ‘CCC+/C’ u domaćoj valuti (LC) i ‘uaBB’ na nacionalnoj skali za dug u ukrajinskim grivnjama.

     

  • Poskupjelo zlato, pala cijena nafte i pšenice

    Poskupjelo zlato, pala cijena nafte i pšenice

    ​Evropski i američki berzanski indeksi su danas neujednačeni, zlato je poskupjelo, a cijena nafte i pšenice je pala.

    U 11.00 sati će biti objavljeni preliminarni podaci o stopi ekonomskog rasta evrozone u drugom kvartalu 2024, što će svakako uticati na kretanja na berzama.

    Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati porastao na 18.368,35 poena, kao i francuski CAC 40 na 7.464,22 poena, dok je britanski FTSE 100 pao na 8.275,81 poen, a moskovski MOEX na 2.895,73 poena, prenosi Tanjug.

    Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 40.539,93 poena, dok je indeks S&P 500 porastao na 5.463,54 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 17.370,20 poena.

    Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 75,638 dolara, a cijena nafte Brent na 79,418 dolara.

    Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 33,9 evra za megavat-sat.

    Cijena zlata je porasla na 2.389,61 dolar za uncu, a cijena pšenice pala na 5,2517 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

    Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,08219, što je otprilike isto kao u ponedjeljak.

  • Oštri pad na svjetskim berzama, analitičari strahuju od globalne recesije

    Oštri pad na svjetskim berzama, analitičari strahuju od globalne recesije

    Berze širom svijeta u protekla 24 časa doživjele su veliki pad zbog straha da bi u Sjedinjenim Državama moglo doći do ekonomskog pada.

    Pali su svi glavni indeksi na Wall Streetu a prethodno su pokrenute rasprodaje na svim globalnim tržištima, uključujući Evropu i Aziju.

    Neposredan uzrok pada je izvještaj o performansama američke ekonomije objavljen u petak, koji je pokazao znatno lošije pokazatelje od očekivanih, uključujući i broj zaposlenih.

    BBC piše da je japansko tržište doživjelo najveći pad u istoriji, a u Americi ovako nagli pad nije zabilježen godinama. Pale su berze u Tajvanu, Južnoj Koreji, Indiji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju, a svi čekaju na potez Centralne banke SAD, od koje se očekuje da hitno smanji kamatne stope.

    Međutim, nije samo zabrinutost za američku ekonomiju pokretač globalne rasprodaje na berzama. Investitiori su dodatno zabrinuti lošim performansama najvećih svjetskih tehnoloških kompanija.

    “Dionice u kompanijama kao što su Amazon, Facebook (Meta), Apple i Alphabet (koja posjeduje Google) porasle su tokom prošle godine usred nade da će njihova velika ulaganja u vještačku inteligenciju (AI) dovesti do velikih profita. Proizvođač čipova Nvidia je nakratko postala najvrednija kompanija na svijetu zbog tog očekivanja. Međutim, prošle sedmice je nekoliko ovih tehnoloških divova objavilo razočaravajuće finansijske rezultate, izazivajući strah da bi uzbuđenje moglo biti izduvani balon”, piše BBC.

    Samo u posljednjih mjesec dana dionice Amazona i Nvidije pale su za 20 odsto, vlasnika Facebooka Mete za 13 odsto, a Applea za osam odsto brišući milijarde sa njihove tržišne vrijednosti.

  • Državne kase nikad punije, džepovi građana sve prazniji

    Državne kase nikad punije, džepovi građana sve prazniji

    Za razliku od državnih kasa, koje su sve punije, situacija za građane nije nimalo ružičasta, jer sve ukazuje da su im džepovi sve prazniji.

    Tim riječima borci za zaštitu potrošača i sindikalci porede svakodnevicu “običnih smrtnika” s jedne, te prihode institucija koje se bave prikupljanjem poreza s druge strane.

    Prije nekoliko dana, odnosno u četvrtak, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pohvalila se da je prvi put u istoriji za mjesec prikupila više od milijardu KM, tačnije u julu im je “leglo” milijardu i 73 miliona KM, što je za 122 miliona više u odnosu na jul 2023.

    Već sutradan, Poreska uprava Republike Srpske je saopštila da je za sedam mjeseci ove godine naplatila 2,373 milijarde KM javnih prihoda, odnosno 288 miliona KM, tj. 14 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine.

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, ističe da od ubiranja poreza najviše koristi ima država, a nikako građani. Tako će se, dodaje, desiti i ovaj put.

    “Što je više poreza, bolje je svima koji su u vlasti da to lakše rasporede, a nikako nema ni povećanja penzija ni plata, tako da građani od svega ovoga imaju najmanje koristi. Ipak treba nahraniti silnu administraciju koju imamo, tako da ubiranje poreza nije na dobrobit građana”, kaže Marićeva.

    U prošloj godini smo, dodaje, više trošili nego u ovoj, a to je pokazatelj da mi koji živimo u BiH imamo sve manje novca.

    “Sveukupno, slika nije nimalo ružičasta, već je vrlo loša što se tiče građana BiH. Situacija je davno bila alarmantna, a ovo sada prelazi u to da se bavimo samo politikanstvom, a suštinske stvari ne rješavamo”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, kaže da je stav i sindikalaca da su građani sve siromašniji. Kako to izgleda u praksi, objasnila je na primjeru svoje branše.

    “Prosječna plata u građevinarstvu je oko 1.100 maraka, što je svega oko 200 maraka više od najniže plate. Ali u tu prosječnu platu ulaze plate od menadžera i vlasnika, pa do onih koji imaju minimalac. To je jako malo i ne pokriva ni 45 odsto sindikalne potrošačke korpe, tako da radnici u građevinskom sektoru i dalje žive na minimumu egzistencije i nema naznaka da će to u narednom periodu biti popravljeno”, kazala je Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

    Ona takođe ističe da su novčanici građana sve prazniji.

    “Građani su sve siromašniji uprkos punjenju budžeta. Sve više se zadužuju i dižu kredite da bi preživjeli”, navela je Vrabičićeva.

    Adis Kečo, šef stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da razlog za to što su budžeti sve puniji, a džepovi radnika sve prazniji, leži u činjenici da se svaki dan suočavamo sa poskupljenjem svih dobara i usluga koje građani koriste.

    “Tome je jednim dijelom rezultirala inflacija, ali možemo slobodno reći i pohlepnost poslodavaca da korištenjem situacije na svaki mogući način uvećaju svoju dobit. Sve to ide preko leđa radnika”, rekao je Kečo.

    Ekonomista Slaviša Raković kaže da od povećanih poreskih prihoda bolje “živi” država.

    “Ne vjerujem da će to uticati na poboljšanje životnog standarda građana”, rekao je Raković za “Nezavisne novine”.

    Prema podacima UIO BiH, prihodi od indirektnih poreza za sedam mjeseci 2024. godine iznosili su šest milijardi i 495 miliona KM i veći su za 543 miliona KM ili za 9,12 odsto u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili pet milijardi i 952 miliona KM. UIO je za sedam mjeseci 2024. godine privredi vratio jednu milijardu i 196 miliona KM.

    Iz Poreske uprave Republike Srpske su rekli da su dobri rezultati u naplati javnih prihoda rezultat ne samo rada Poreske uprave Republike Srpske, nego i povećanja stepena odgovornosti poreskih obveznika kada je u pitanju izvršavanje obaveza i, uopšte, povećanju svijesti građana o plaćanju poreza.

  • S&P i Moody's potvrdili kreditni rejting BiH

    S&P i Moody's potvrdili kreditni rejting BiH

    Međunarodne rejting agencije Standard and Poor's (S&P) i Moody's potvrdile su kreditni rejting Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Centralne banke Bosne i Hercegovine

    Agencija Standard and Poor's potvrdila je rejting ‘B+’ sa stabilnim izgledima.

    U izvještaju, analitičari S&P navode da je, uprkos unutrašnjim i vanjskim utjecajima, bh. ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovici 2024. godine, te da očekuju da će povećana potrošnja, podržana sniženom inflacijom i rastom realnih plaća, podići realni rast u BiH na 2,8% u ovoj godini. Očekuju također da će od 2025. godine doći do nešto snažnijeg investiranja, posebno u oblasti energije i izgradnje puteva, i povećanja vanjske potražnje, usljed ekonomskog oporavka ključnih trgovinskih partnera u eurozoni, što će rezultirati realnim rastom od skoro 3% u periodu 2025-2027. godine.

    Neto dug Bosne i Hercegovine je ispod 20% GDP-a, što je umjeren dug za zemlje u razvoju. Oko 65% konsolidovanog bruto duga opšte vlade odnosi se na bilateralne i multilateralne kreditore sa dužim rokom dospijeća i povoljnim kamatnim stopama.

    Analitičari nadalje očekuju da će deficit tekućeg računa ostati nizak u naredne četiri godine, na nešto iznad 3%, te da će Bosna i Hercegovina zadržati aranžman valutnog odbora.

    Prema navodima analitičara, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko se postignu na konsenzusu zasnovane političke odluke, što bi moglo ubrzati strukturalne reforme, uključujući i one koje se odnose na pristupanje zemlje Evropskoj uniji, kao i ekonomski rast.

    Moody's Rating potvrdio je kreditni rejting Bosni i Hercegovini, B3 sa stabilnim izgledima.

    Potvrda kreditnog rejtinga odražava stav analitičara agencije Moody's da vrlo visoka politička nestabilnost BiH i dalje ometa provedbu reformi i odražava institucionalnu slabost. Moody’ s očekuje oporovak rasta realnog BDP-a na 3% u 2025. godini.

    Reformski zamah mogao bi pomoći u otključavanju pristupa novom pretpristupnom finansiranju koje može podržati veće investicije. S druge strane, privreda se suočava sa značajnim negativnim rizicima od predstojeće implementacije Mehanizma Evropske unije za podešavanje granica ugljika (EU CBAM), što će negativno utjecati na veliki dio izvoza BiH u nedostatku značajnih reformi dekarbonizacije, navodi se u izvještaju Moody's-a.

    Stabilni izgledi odražavaju, između ostalog, stav analitičara da će dug opšte države ostati umjeren čak i u slučaju povećane socijalne potrošnje.

    Kreditni rejting, kako navodi Moody's, može biti povećan ukoliko dođe do implementacije reformi koje bi ojačale upravljanje zemljom i riješile dugogodišnje strukturalne izazove, te vodile do vidljivog progresa na putu ka Evropskoj uniji. Tome bi doprinijela bliska saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom i Evropskom unijom.

  • Vidović: Projektovan okvirni budžet za naredne tri godine zasnovan na rastu BDP-a

    Vidović: Projektovan okvirni budžet za naredne tri godine zasnovan na rastu BDP-a

    Projektovan okvirni budžet za naredne tri godine je baziran na rastu BDP od 2,7 odsto u 2025. godini pa do 3,3 odsto koliko je planirano u 2027. godini, izjavila je ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović na konferenciji za novinare.

    Prema njenim riječima, “projekcija je da će prosječna inflacija biti 2,2 odsto, dok će u 2027. godini biti 1,9 odsto”.

    – Do 2027. godine imaćemo suficit u budžetu od 266 miliona KM. Na taj način će se konsolidovati budžet koji je bio u deficitu od perioda pandemije virusa korona. Privredni ambijent Srpske najpovoljniji je u regionu, a dokaz za to su privrednici koji iz Evrope investiraju u Srpsku – rekla je Vidovićeva.

     

    Vidovićeva je naglasila da “stavljanje kompanija na crnu listu OFAK-a nanosi štetu jer je 800 radnika ostalo bez posla”.

    – To je nezmislivo da ostavljate ljude bez sredstava i plate. Nalazićemo rješenje za te radnike. Pohvalno je što su se pojedini već javili da će pomoći kada je riječ o zbrinjavanju radnika. Sa sankcionisanim kompanijama ranije su potpisani ugovori, ali neće doći do zastoja ili problema u sistemu funkcionisanja, kao što je proces fisklaizacije u Republici Srpskoj. Riječ je o konzorcijumu od tri firme. Kase su obezbijeđene i kupljene i taj posao će biti završen – poručila je Vidovićeva.

    Vidovićeva je istakla da “Republika Srpska ispunjava sve obaveze te da nije bilo kašnjenja kada je riječ o isplati duga”.

    – Ove godine je vraćeno 450 miliona KM više nego što se Srpska zadužila. Plate, penzije, borački dodatak i socijalna davanja prioritetne su u budžetu i to se izvršava redovno i uredno. Nemamo problema – rekla je Vidovićeva.

    Komentarišući oglašavanje američke Ambasade o stanju finansija u Srpskoj Vidovićeva je naglasila da je riječ o neistinitim i zlonamjernim objavama.

    – Čudi me da jedna ambasada iznosi takve stvari. Pitati gdje je potrošen novac je smiješno. Naš budžet je na svim stranicama koje su dostupne javnosti. I prošle godine smo vratili više kredita nego što smo se zadužili. Ružno je da se takvi komentari puštaju u medije. To je nepovezano. Bilo koji ekonomista koji to pročita konstatovaće da to nema smisla. Riječ je o pritiscima da bi se uznemirio narod plasiranjem neistinitih informacija, a sve dolazi pred izbore. Njihova je želja da SNSD što lošije prođe na izborima, ali mislim da će biti obrnuto – istakla je Vidovićeva.

  • Od danas niže cijene životnih namirnica u stotinama marketa u RS

    Mlijeko, jaja, pavlaka, jogurt, grašak, riža, tjestenina, šampon i deterdžent samo su neki od proizvoda koji su se našli na listi artikala čija je cijena od danas snižena u određenim marketima u Republici Srpskoj.

    Naime, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske u saradnji sa privrednom zajednicom od danas je nastavilo realizaciju kampanje “Društveno odgovorni”.

    “U sklopu kampanje proizvodi će po nižim cijenama biti dostupni u nekoliko stotina maloprodajnih objekata trgovaca i trgovačkih lanaca koji posluju na području Republike Srpske, a koji su se na dobrovoljnoj osnovi uključili u ovu kampanju”, istakli su iz nadležnog ministarstva.

  • Koliko će pad BDP-a Njemačke uticati na BiH?

    Koliko će pad BDP-a Njemačke uticati na BiH?

    BDP Njemačke u drugom kvartalu ove godine pao je za 0,1 odsto, a zavisno od strukture vrlo vjerovatno da će to imati posljedice i po BiH, u kojoj izvoz već pada, isto kao i industrijska proizvodnja, a po nekim informacijama i zaposlenost.

    Kada je riječ o Njemačkoj, ukupan nivo razmjene sa BiH je u padu. U prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 2,562 milijarde KM, dok je u istom periodu prošle godine iznosio 2,621 milijardu KM. U ukupnoj razmjeni – ona sa Njemačkom na nivou je oko 11 odsto.

    Što se tiče ukupnog izvoza iz Bosne i Hercegovine, u prvih šest mjeseci on je iznosio 8,2 milijarde KM i za čak 8,18 odsto manji je nego u istom periodu prošle godine.

    Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza iz BiH je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke, a sve analize koje su do sada rađene ukazuju na to da je ključni razlog za toliki pad izvoza smanjena privredna aktivnost u Evropskoj uniji.

    Ipak, za razliku od Njemačke koja je zabilježila pad, ukupno posmatrano Evropa je povećala svoju ekonomsku aktivnost za 0,6 odsto.

    “Njemačka kao velika ekonomija loše utiče na Evropu i sve je veći problem”, rekao je ekonomista Saša Stevanović, dodajući da je uzrok tome opsesija ustavnim fiskalnim pravilima da budžet bude sa niskim deficitom, ali i loše vođene ekonomske politike.

    Što se tiče pada BDP-a Njemačke i uticaja na Bosnu i Hercegovinu, Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da sve zavisi od struktore pada, odnosno u kojim sektorima je bio najveći pad i koliko oni utiču na tražnju bh. proizvoda, a samim tim i izvoz.

    “Sigurno je da neće uticati pozitivno i to odgađa nade u održivi oporavak njemačke privrede. Već su odavno prisutni negativni efekti slabljenja njemačke privrede na bh. izvoz, tako da svaki dalji pad neke sektore pogoršava”, rekao je Gavran za “Nezavisne”.

    Uz pad izvoza, u Bosni i Hercegovini značajno opada i industrijska proizvodnja, koja je prema podacima Agencije za statistiku BiH u periodu januar – jun ove godine u odnosu na isti period prošle godine pala za 4,4 odsto.

    Ekonomisti u BiH, uzimajući u obzir pad izvoza, industrijske proizvodnje, ali i zaposlenosti, kažu da domaće vlasti treba da jačaju privredu kroz tehnološki razvoj kako bi postali konkurentniji, ali i ističu da sami privrednici treba da pokušaju da nađu druga tržišta.

    Gavran ističe da ukoliko postanemo konkurentniji, njemačka tražnja ipak može da “izabere” bh. proizvode kao bolje od drugih, a paralelno s tim treba tražiti priliku i povećavati izvoz na neka druga tržišta.

    “Dijelom tome mogu doprinijeti vlasti mjerama podrške privredi, ali puno moraju učiniti i sami privrednici kojima, recimo, niko ne brani da pokušaju pronaći kupce izvan EU umjesto da čekaju na oporavak svojih standardnih kupaca”, naglasio je Gavran.

    Osim toga, Stevanović kaže da se treba fokusirati i na razvoj rudarstva i eksploataciju prirodnih bogatstava radi formiranja dodatnog javnog i privatnog kapitala, ali i agresivnije preuzeti dug jer, kako naglašava, “jedna marka duga je tri do četiri marke ekonomije”. Takođe, naglašava i da treba smanjiti birokratizaciju domaće privrede, ali i reklamirati činjenicu da se na ovim prostorima za sedam godina isplaćuje investicija.

    “Efikasnije korištenje resursa koje imamo su dugoročni poželjni pravci postavljanja domaće ekonomije. Na kratak rok, sve ovo što je rađeno i prethodne četiri godine, stimulacija privatne potrošnje, preraspodjela novostvorene vrijednosti u korist jačanja društvene kohezije, razmišljanja na koji način povećati platu i penziju su pravilne mjere”, rekao je Stevanović.

     

  • Veći računi za struju donose novo divljanje cijena

    Veći računi za struju donose novo divljanje cijena

    Za dobar dio potrošača u FBiH od danas je na snazi papreniji cjenovnik električne energije, s tim što se to u najvećoj mjeri odnosi na domaćinstva, pa nema razloga da poskupe ostale usluge i roba, ali će se to, ipak, najvjerovatnije desiti, smatraju stručnjaci.

    Podsjetimo, nakon što je Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) prihvatila zahtjev “Elektroprivrede BiH”, danas počinje obračun potrošnje struje po cijenama koje su više za 10,29 odsto za domaćinstva, te za 7,29 odsto za jaslice, vrtiće, domove za smještaj učenika, studenata, starijih osoba, vjerske objekte, kuhinje humanitarnih organizacija i druge kupce iz kategorije ostala potrošnja.

    Ekonomisti kažu da ovdje privreda nije direktno na udaru, ali to istovremeno ne znači da neće doći do novog talasa poskupljenja. Naprotiv!

    “Direktnih efekata ne bi trebalo da bude puno, skoro nikako, jer se poskupljenje uglavnom odnosi na domaćinstva, a tek malim dijelom ili posredno na poslovni sektor. Međutim, gotovo je neograničen broj subjekata i vrsta proizvoda i usluga kojima bi mogli povećati cijene uz neopravdan izgovor povećanja cijene struje iako ih to direktno ne pogađa, ali javnost sada očekuje poskupljenja jer ih sama osjeća i lakše ih je plasirati paralelno s rastom cijene struje”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomski analitičar Igor Gavran.

    Kako dodaje, svaki vlasnik malog biznisa osjeća poskupljenje kao građanin i potrošač, s tim što to ne bi trebalo da se prenosi na njegove cijene, ali vjerovatno je da hoće.

    “Teško je nabrojati nešto konkretno jer, kao što sam rekao, poskupljenja u stvari ne bi nikako trebalo biti, ali bi puno toga moglo neopravdano poskupjeti pod izgovorom poskupljenja struje”, naveo je Gavran.

    Ko se o mlijeko opeče i u jogurt duva, tako da su zabrinuti i borci za zaštitu potrošača, koji podsjećaju da su građani svaki put na svojoj koži osjetili bilo koje povećanje cijene energenata.

    Da nam slijedi neopravdani talas poskupljenja smatra Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik. Prema njegovim riječima, tome su nas podučila iskustva iz ranijih godina i decenija.

    “Poučeni iskustvima odranije, poskupljenje električne energije za domaćinstva vodi ka poskupljenju svega ostalog. Činjenica je da će domaćinstvima poskupjeti struja, kao i da je stanovanje u BiH u zadnjih godinu dana poskupjelo više od 10 odsto. Međutim, ovo će biti dodatni udar na potrošače ne samo kroz cijenu struje, nego svega”, kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

    Objasnio je to i jednim primjerom koji bi mogao da se događa u praksi…

    “Ako uzmemo ugostitelja koji drži objekat, on će dići cijene zato što on kod kuće mora plaćati skuplju struju i onda će to još pravdati na način da će povisiti plate svojim zaposlenima jer su njima porasli troškovi života i tako dalje. Dakle, direktno ovo neće pogoditi privredu, ali će privrednici, kao lovci u mutnom, pokušati da dignu svoje cijene, tako da će definitivno poskupjeti sve”, rekao je Arnautović.

    I Adis Kečo, šef stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da je praksa do sada pokazala da smo na udaru lančanih poskupljenja životnih namirnica kada se poveća cijena bilo kojeg energenta – od goriva do struje.

    “To je postala normalna pojava i nemamo se više kome ni žaliti. Imate situaciju da je sindikalna potrošačka korpa u FBiH gotovo 3.000 KM sa tendencijom blagog rasta i za izvjesno vrijeme ona će nadmašiti i taj iznos”, rekao je Kečo za “Nezavisne novine”.