VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vidović: Očekivan kreditni rejting nova potvrda stabilnosti Srpske

    Vidović: Očekivan kreditni rejting nova potvrda stabilnosti Srpske

    Kreditni rejting Republike Srpske “B” sa stabilnim izgledima koji je dala agencija “Standard end purs” je očekivan i sigurno bi bio veći da nema političkih problema, jer najnižu ocjenu u kreditnom rejtingu ima administrativno uređenje BiH, izjavila je danas Srni ministar finansija Srpske Zora Vidović.

    Vidovićeva je naglasila da su svi drugi parametri na koje Republika Srpska može uticati sa daleko boljim ocjenama.

    • Taj rejting govori da je u Republici Srpskoj stabilno stanje i da ima stabilnost prema spoljnom i unutrašnjem zaduženju, to jest može da izlazi na međunarodne berze i kvalifikuje se kao neko ko se zadužuje sa stabilnom stanjem, bez rizika da taj dug neće biti vraćen – rekla je Vidovićeva.

    Play Video

    Vidovićeva je istakla da to mnogo znači za Republiku Srpsku, uprkos tome što mnogi političari i ekonomisti iz zemalja koje joj ne žele dobro plasiraju negativne priče o Srpskoj iako je dobila takav rejting od stručne međunarodne institucije.

  • Petrović: Miješanje politike u poslovne procese, nema problema sa pronalaskom novih finansijera

    Petrović: Miješanje politike u poslovne procese, nema problema sa pronalaskom novih finansijera

    Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović rekao je da ovo preduzeće nema problem sa pronalskom novih finansijera i izvođača radova na realizaciji energetskih projekata vjetropark “Hrgud” i revitalizaciji Hidroelektrane Trebinje jedan, koje je nedavno obustavila njemačka Vlada iz političkih razloga.

    Petrović je naglasio da se u ovom slučaju politika umiješala u poslovne procese i da je zbog toga njemačkoj Vladi upućeno pismo.

    • Shvatili smo da ćemo od 15. maja 2024. godine ostati bez finansijske podrške za izgradnju vjetroparka. Međutim, zainteresovanost za njegovu realizaciju je ogromna i na vratima kucaju mnogi finansijeri, ali i isporučioci neke druge opreme a ne one koja je bila predviđena u nacrtu projekta. Mi nemamo nikakav problem, jedva čekamo da raspišemo tender, da pronađemo izvođača koji će da donese novac za vjetroelektranu i to možemo da dobijemo u roku od par mjeseci od provođenja procedure – istakao je Petrović.

    On je rekao da za obnovljive izvore i jedan takav projekat danas nije nikakav problem naći i izvođača i finansijera.

    Kada je riječ o revitalizaciji HE “Trebinje jedan”, Petrović je izjavio da imaju vremena da se reorganizuju, te da je oprema u pogonu ove hidroelektrane u dobrom stanju, a poslovanje stabilno.

    Prema njegovim riječima, već su provedene određene faze ovog projekta i ostalo je da se uradi zamjena agregata generatora i turbina na samoj elektrani.

    • Zbog starosti agregata planirana je revitalizacija i modernizacija cijele HE pod finansiranjem njemačke KFV banke, naravno kreditni aranžman, i uz određena grantovska sredstva. Međutim, oni su započeli proceduru nabavke opreme za revitalizaciju koja traje najmanje četiri godine i išla je veoma sporo, a ne znamo zbog čega, jer je prije više godina završena u HE Rama i Јablanica, a kod nas nije. Bila su odobrena sredstva, oko 10,4 miliona evra, a ukupna vrijednost za zamjenu dva od tri sklopa generatora turbina je oko 30 miliona evra – pojasnio je Petrović.

    On je naveo da se tenderska procedura završava i još nije donesena odluka o izboru izvođača.

    • Mi svakako imamo vremena da se reorganizujemo i znamo da HE na Trebišnjici posluju veoma dobro, da imaju vlastita sredstva i da će oni i pored izgradnje sistema HE Dabar i budućih elektrana u svom hidro-sistemu raditi i na revitalizaciji i osnaživanju postojećeg stanja na HE na Trebišnjici. Za nas to neće biti problem, ali nam je žao da su poslovne aktivnosti, koje teku 23 godine, prekinuli zbog nekih političkih miješanja i političkih konotacija. Dakle, našli su razlog da raskinu aranžman koji je bio potpisan 2000. godine – naglasio je Petrović za Herceg televiziju.

    On je ocijenio da to više govori o njima i njihovim potezima, a pitanje zašto su poslovne aktivnosti miješali sa političkim treba postaviti njemačkim vlastima i “KfV” banci, te da je nakon nedavnih aktivnosti upitna bilo kakva dalja saradnja.

    Prošle sedmice njemačka Vlada je odlučila da obustavi četiri infrastrukturna projekta u Srpskoj čija je vrijednost 105 miliona evra. Riječ je o projektima rehabilitacije HE Trebinje, vjetroparka “Hrgud” i zbrinjavanje otpadnih voda u Gradišci

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Američke banke u opasnosti?

    Američke banke u opasnosti?

    Analitičari Fič rejtingsa upozorili su da se američka bankarska industrija približila još jednom izvoru turbulencija.

    U pitanju je rizik od sveobuhvatnog pada rejtinga desetine američkih banaka koje bi mogle uključivati čak i banke poput JPMorgan Chasea.

    Agencija je smanjila svoju procenu zdravlja industrije u junu, potez za koji je analitičar Kris Vulf rekao da je prošao uglavnom nezapaženo jer nije izazvao sniženje rejtinga banaka.

    Ali još jedno smanjenje ocene industrije za jedan stepen, na A+ s AA-, prisililo bi Fič da preispita rejting svake od više od 70 američkih banaka koje pokriva, rekao je Vulf za CNBC u ekskluzivnom intervjuu u sedištu kompanije u Njujorku.

    “Ako bismo ga premestili na A+, onda bi to rekalibriralo sve naše finansijske mere i verovatno bi se pretočilo u negativne akcije ocenjivanja”, rekao je Vulf.

    Kompanije za ocenjivanje kreditnog rejtinga na koje se oslanjaju ulagači u obveznice u poslednje vreme su uzburkale tržišta svojim postupcima. Prošlog nedelje je Moody's smanjio rejting 10 malih i srednjih banaka i upozorio da bi moglo doći do rezova za još 17 zajmodavaca, uključujući veće institucije poput Truista i U.S. Banke.

    Ranije ovog meseca, Fič je snizio dugoročni kreditni rejting SAD-a zbog političke disfunkcije i rastućeg duga, potez koji su ismejali poslovni čelnici, uključujući izvršnog direktora JPMorgana Džejmija Dajmona, prenosi seebiz.

    Ovog puta, Fič namerava da signalizira tržištu da snižavanje rejtinga banaka, iako nije gotova stvar, predstavlja pravi rizik, rekao je Vulf.

    Junski postupak kompanije podigao je ocenu “operativnog okruženja” industrije na AA- s AA zbog pritiska na kreditni rejting zemlje, regulatornih praznina izloženih bankrotom regionalnih banaka u martu i neizvesnosti oko kamatnih stopa.

    Problem koji stvara još jedno snižavanje na A+ je to što bi rezultat industrije tada bio niži od nekih njegovih najbolje ocenjenih zajmodavaca. Dve najveće banke u zemlji po imovini, JPMorgan i Bank of America, verovatno bi u ovom scenariju bio smanjen na A+ s AA-, budući da banke ne mogu da dobiju ocenu veću od okruženja u kojem posluju.

  • Do kraja godine minimalno još jedno povećanje referentne kamatne stope

    Do kraja godine minimalno još jedno povećanje referentne kamatne stope

    Odluka Evropske centralne banke da ponovo poveća referentnu kamatnu stopu ne bi trebalo značajnije da se odrazi na većinu građana, rekao je ekonomista Igor Gavran.

    On je rekao da se u septembru očekuje novo povećanje ove stope.

    • Različite su prognoze da će to biti posljednje povećanje u ovoj godini ili će biti još jedno, zavisi od stope inflacije u Evropi – naveo je Gavran za RTRS.

    On je naveo da bi dalje povećanje uticalo na privredu što najviše pogađa cijelu ekonomiju.

    Gavran je rekao da je inflacija u Evropi u opadanju.

  • Višković: U Rafineriji Modriča problemi postoje, radi se na zamjenskim projektima

    Višković: U Rafineriji Modriča problemi postoje, radi se na zamjenskim projektima

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je “Rafinerija ulja Modriča” u određenim problemima, ali da se radi na zamjenskim projektima.

    Prema njegovim riječima, problemi su nastupili poslije havarije u rafineriji u Brodu, te zbog svih dešavanja od pandemije virusa korona, pa do rusko-ukrajinskog sukoba.

    • Mi smo u kontaktu sa rukovodstvom Rafinerije i tamo se rade projekti koji bi trebali, na određen način, da budu zamjenski – izjavio je Višković u Doboju.

    On je podsjetio da je sa hrvatske strane do Rafinerije izgrađen gasovod i da se ozbiljno razgovara o izgradnji gasnih elektrana u samom prostoru Rafinerije.

    • Postoje namjere, i u Modriči u Rafineriji ulja i u Petrolu u Banjaluci, da rade neke druge investicije, ali moramo razumjeti da trenutno ruska država i sve kompanije koje dolaze iz Ruske Federacije imaju ozbiljne probleme da funkcionišu u inostranstvu – rekao je Višković.

    Navodeći da novčani tokovi ka Rusiji ne mogu nesmetano da funkcionišu, Višković je rekao da je sve pod plaštom prismotre, zbog čega je otežano poslovanje ruskih preduzeća.

    • “Rafinerija” je u jednom momentu prema Republici Srpskoj imala milionske obaveze, koje su prelazile stotinu miliona KM, ali da su sve izmirene. To znači da je riječ o ozbiljnoj kompaniji, ozbiljnim ljudima, ali moramo razumjeti da trenutno imaju problema – zaključio je Višković.
  • Ko je jači?

    Ko je jači?

    Prijem novih članica i alternativa globalnoj dominaciji američke valute – to su glavne teme predstojećeg Samita Briksa u Johanesburgu.

    Brazil, Rusija, Indija, Kina i predsedavajuća Južna Afrika, okupljaju se, da razmotre zahteve za članstvo 22 države, među kojima su i Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Argentina, Saudijska Arabija i Iran. Može li blok koji se posmatra i kao kontrateža G7, grupi najrazvijenijih država sveta, da se saglasi oko alternative za američki dolar, piše RTS.

    Levičarskog lidera Brazila jedno pitanje noćima drži budnim. Zašto sve zemlje moraju da trguju u dolarima? Članice BRIKS-a već su premašile četvrtinu međusobne razmene u nacionalnim valutama. I cilj im je da u naredne tri godine, ona dostigne trećinu.

    “Mnogo je jeftinije trgovanje u nekim drugim valutama i zato smo videli trend trgovanja u juanima, rubljama, rupijima, u drugim nacionalnim valutama. Nisu sve te zemlje članice Briksa, neke su članice Šangajske organizacije za saradnju ili Aseana, koje su takođe donele odluku da neće ubuduće da trguju ni u dolarima, ni u evrima, ni u jenima”, objašnjava prof. Dragana Mitrović sa Fakulteta političkih nauka.

    Ali u dolarima je i dalje više od 80 odsto međunarodnih transakcija i više od polovine deviznih rezervi. Otuda je za američku ministarku finansija Dženet Jelen dominacija dolara neupitna. Preispitali bi je mnogi – Rusija zbog sankcija, Kina zbog ekonomskog nacionalizma Vašingtona. Ostali, zato što svako podizanje referentnih kamatnih stopa američkog FED-a, čekaju sa nelagodom.

    Profesorka Mitrović, međutim, smatra da neka druga valuta neće zameniti dolar jer, kako kaže, pomenute države nemaju zajedničku monetarnu politiku i usklađenost pravnih i ekonomskih politika.

    “Ali radi se na digitalnoj ili obračunskoj valuti i predlozi su da ona ima zlatno pokriće”, kaže Mitrovićeva.


    Zlatni padobran je ono što mnogim prezaduženim državama globalnog juga, nudi Nova razvojna banka Briksa. I za povoljnije kredite i finansijske injekcije, ne postavlja uslove. Za razliku od MMF-a ili Svetske banke, Briks cilja finansijski sistem koji predvodi Zapad, ali ga ne izaziva, već nudi alternative.

    “Zemlje koje su deo G7 su mnogo bliže naslonjene jedna na drugu kao što su NATO ili EU. Ali vidimo da zemlje G7, iako su razvijene i imaju visok dohodak, beleže nisku stopu ekonomskog rasta dok se, sa druge strane, zemlje u razvoju iako nisu bogate razvijaju brže, tako da se postavlja pitanje da li će one u jednom trenutku uspeti da dostignu dohodak razvijenih zemalja poput Nemačke, Kanade i SAD”, kaže ekonomista Mihajlo Gajić.

    Pored ekonomije važnu ulogu igra i politika

    Sličnog udela u globalnom BDP-u, oko trećine, ali u članicama G7 živi oko 10 odsto svetske populacije, a u državama Briksa više od 40 odsto ljudi na planeti. U taj klub bi četrdesetak zemalja, 22 su podnele i zvanični zahtev.

    “Vi sa jedne strane možete ostvariti učešće na tržištu Kine ili Indije, to su tržišta sa više milijardi ljudi. Pored ovih ekonomskih razloga izuzetno važni su i politički razlozi u sve više polarizovanom svetu, vi ćete u Briksu naći kontratežu zapadnim narativima. Ali da ne zaboravimo da je zapravo džin u tom klubu Kina, ona čini oko 90 odsto ukupne moći tog kluba”, kaže Stefan Vladisavljević iz Fondacije BFPE.

    “Dve decenije imamo uspon globalnog juga, ali je najveći deo tog prosperiteta zabeležen u Kini, tako da je ona neka vrsta sile koja vuče u tom domenu. Iako nama deluje da je to zamena za zapadne investicije, sve te zemlje ne prekidaju veze sa zapadnim ekonomijama”, kaže Gajić.

    Na Samitu u Johanesburgu, Rusiju će predstavljati šef diplomatije, zbog naloga MKS za hapšenje ruskog predsednika. Članice Briksa i one koje bi to tek da postanu uglavnom su se uzdržale od osude ruskog napada na Ukrajinu, a u afričkoj mirovnoj inicijativi čak se navodi i ukidanje poternice za Vladimirom Putinom.

    “Dok Kina vidi proširenje kao mogućnost za podizanje legitimiteta i značaja same platforme, za Indiju je važno da ona ipak bude neko ko zastupa i svoje interese unutar platforme, i zato bi nove članice morale da budu one koje bi se zalagale za održanje platforme na principima koji su važni i za samu Indiju”, kaže Vladisavljević.

    Seme Briksa posejano je baš u investicionoj banci “Goldman Saks” – u izveštaju iz 2001. osvanuo je akronim zemalja rastućih ekonomija, onih koje će do 2050. dominirati svetskom ekonomijom.

  • Nafta pojeftinjuje zbog nestabilnog oporavka Kine

    Nafta pojeftinjuje zbog nestabilnog oporavka Kine

    Cijene nafte opale su danas pošto su zabrinutost zbog nestabilnog ekonomskog oporavka Kine i jačanje dolara uzeli maha nakon sedam sedmica rasta cijena ovog energenta zbog umanjenog snabdijevanja.

    Cijena barela brent nafte opala je za 63 centa na 86,18 dolara, a barel sirove nafte u SAD pojeftinio je za 59 centi i sada košta 82,60 dolara.

    Tržišni igrači su podijeljeni i odmjeravaju odnos ponude i potražnje u odnosu na znakove slabljenja tražnje u Kini, rekao je Fil Flin, analitičar iz kompanije “Prajs fjučers grup”.

    Jači dolar vrši pritisak na potražnju za naftom jer ona postaje skuplja za kupce koji koriste druge valute.

  • Kvadrat u Banjaluci pojeftinio za 244 KM

    Kvadrat u Banjaluci pojeftinio za 244 KM

    Prosječna cijena završenih i prodatih novih stanova u Banjaluci u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle pala je za 244 marke po kvadratnom metru, a drastičan pad je zabilježen i u Trebinju.

    Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kvadrat je u gradu na Vrbasu sa 3.627 pao na 3.383 marke, a u gradu na Trebišnjici sa 2.636 na 2.247 KM.

    S druge strane, u Bijeljini je došlo do skoka cijena kvadratnog metra sa 1.822 na 2.112, ali i u Doboju, gdje je kvadrat umjesto 1.970 plaćan 2.259 maraka.

    Na internetu smo juče pregledali brojne oglase za prodaju stanova u Banjaluci i zaista se primijeti pad cijena.

    Onima koji planiraju da kupe stan ekonomisti poručuju da još pričekaju, dok trgovci priznaju da se pad potražnje već bilježi.

    “Rekao bih da je došlo do blagog stabilizovanja tržišta, a ne do izduvavanja balona. Stanogradnja još bilježi značajne aktivnosti, ali pad cijena svakako predstavlja ohrabrujući znak”, rekao je ekonomista Slaviša Raković.

    Prema njegovim riječima, potencijalnim kupcima bilo bi pametno da pričekaju zbog bankarskih uslova jer rast kamatnih stopa, kako je ocijenio, nije opravdan. To, međutim, nije jedini argument za odlaganje kupovine stana.

    “Trebalo bi možda sačekati da se kamate vrate, ali i da cijene dodatno padnu jer su ovakve kakve su sada neodržive. Osim toga, svi grade stanove da bi prodavali i jasno je da aktuelne cijene ne mogu opravdati troškove gradnje”, istakao je Raković za “Nezavisne novine”.

    Senka Gatarić Vasilić, vlasnik banjalučke agencije “Euro-agent”, koja je u ovom poslu već 34 godine, kaže da je trend koji se odnosi na pad cijena bio očekivan pošto je maksimum postignut.

    “Rast cijena je stao. One zadugo neće ići ka gore. Koliko će one padati teško je predvidjeti. Sada se bilježi stagnacija i pomalo klize ka dolje, kako starih stanova, tako vjerovatno i novih, pošto je malo smanjena i potražnja, to osjete ovi koji grade”, rekla je Gatarić Vasilićeva za “Nezavisne novine”.

    Kako je pojasnila, sve ima svoje vrijeme, odnosno maksimum, koji je zabilježen, a sada se osjeti smanjen interes za kupovinu, odnosno da je tržište zasićeno.

    Kada je riječ o cijeloj Srpskoj, prema podacima statističara, porasla je prodaja stanova u odnosu na isti period prošle godine, ali je zabilježen pad u odnosu na cijelu 2022.

    “Broj prodatih završenih novih stanova u Republici Srpskoj u drugom tromjesečju 2023. godine veći je u odnosu na drugo tromjesečje 2022. godine za 10,9 odsto, a u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2022. manji je za 3,7 odsto”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

    I cijene su, kada govorimo o cijeloj Srpskoj, išle ka gore.

    “Prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju 2023. godine u odnosu na drugo tromjesečje 2022. viša je za jedan odsto i u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2022. godini viša je za 4,9 odsto”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

  • Na aukciji prodato 20,7 miliona KM trezorskih zapisa

    Na aukciji prodato 20,7 miliona KM trezorskih zapisa

    Ministarstvo finansija Republike Srpske danas je posredstvom Banjalučke berze na aukciji uspješno prodalo 20,7 miliona KM vrijedne šestomjesečne trezorske zapise Republike Srpske, uz kamatnu stopu 2,95 odsto.

    Vrijednost posljednjeg objavljenog šestomjesečnog Euribora iznosila 3,928 odsto, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

    U saopštenju se ističe da je emisija trezorskih zapisa planirana republičkim budžetom i vrši se u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske i odlukom o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za ovu godinu.

    U skladu sa zaduživanjem vrši se i otplata dospjelih dugovanja, koja se vrši redovno po dospijeću.

    Iz Ministarstva finansija navode da je javni dug Republike Srpske na dan 30. jun 33,3 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok je gornja granica javnog duga 55 odsto BDP-a.

    Ukupan dug na isti dan, koji čine i spoljni i unutrašnji dug /uključujući dug Republike Srpske, dug opština i gradova, javnih preduzeća i IRB-a, te fondova socijalne sigurnosti/ je 39,6 odsto BDP-a, a njegova gornja granica je 60 odsto BDP-a.

    Navedeni podaci pokazuju da Republika Srpska nije prezadužena i da će sve dospjele obaveze, kako prema kreditorima, tako i prema svim budžetskim korisnicima izvršiti na vrijeme i u skladu sa planiranim budžetom, naglašava se u saopštenju Ministarstva finansija.

  • Poruka iz Srpske: Ima kapitala u svijetu i bez njemačkog

    Poruka iz Srpske: Ima kapitala u svijetu i bez njemačkog

    Ima kapitala u svijetu i bez njemačkog kapitala – poruka je iz Fiskalnog savjeta Republike Srpske nakon odluke Njemačke da obustavi kreditiranje četiri projekta u Republici Srpskoj.

    Riječ je o geopolitičkoj odluci, kojom Njemačka samo potvrđuje da slijedi interese Sjedinjenih Američkih Država, ali i da je faktor destabilizacije BiH, stav je geopolitačara.

    Da je riječ o nastavku političkih pritisaka dovoljno govori i činjenica da je istovremeno kreditni rejting američka agencija Standard end Purs Republike Srpske ocijenila stabilnim.

    Sasvim je jasno da štiteći ustav i Dejton Republika Srpska ne izaziva secesionizam, što je njemački izgovor za obustavljanje projekata, već da haos pravi upravo Njemačka, jer u spoljnoj politici slijepo slijedi Sjedinjene Američke Države, ističe geopolitičar Srđan Perišić.

    Njemačku, dodaje, demantuje i povećanje kreditnog rejtinga BiH.

    -Јasno je da se ovdje radi o tome da je Njemačka ta koja destabilizuje BiH, da je to strani faktor, dakle zapadni faktor je glavni koji destabilizuje BiH, naravno uz pomoć nekih unutrašnjih elemenata, a mislim prije svega na elitu u Sarajevu, političkom Sarajevu – istakao je Perišić.

    Osim što slijedi američku geopolitiku na Balkanu, naglašava Perišić, Njemačka želi i da zaštiti Kristijana Šmita što je dodatno izazivanje haosa, jer i Šmit, bez podrške Savjeta bezbjednosti UN-a, sam po sebi izaziva probleme u BiH.

    Da je Šmit jedan od razloga smatra i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    • Mi smo ovdje u kolinijalnom statusu, mi imamo Šmita kojeg je poslala Berbokova ovdje da nam zagorča život, jer oni hoće ovdje da oni plasiraju svoju robu, oni hoće da plasiraju svoje, oni hoće da nam otmu elektrane da bi oni mogli da prodaju struju, oni bi htjeli da nas stave u kvote i da nam kaže šta je cijena, a ne da mi određujemo cijene i to je taj eksploatatorski odnos – istakao je Dodik.

    Da njemačka odluka o obustavljanju opravdanih i investiciono-profitabilnih projekata nema nikakve ekonomske logike, potvrđuju i u Fiskalnom savjetu Republike Srpske.

    • Kapitala ima u svijetu i bez njemačkog kapitala – s tom bi rečenicom poslao poruku onima koji donose geopolitičke odluke, a ne ekonomske, ima kapitala i bez njemačkog kapitala u svijetu, ja mislim da ne treba ni biti previše orijentisan na jedno tržište. Velika tržišta kakvo je kinesko, indijsko, rusko, brazilsko bi ovoj zemlji dobro došla – poručio je Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske.

    Kapital ne poznaje granice i nikad ne zaboravlja svog vlasnika, a geopolitičke odluke će biti i proći, ističe Krajišnik i dodaje da Njemačka generalno u posljednje dvije godine donosi čudne ekonomske odluke koje štete njenoj vlastitoj privredi.

    Što samo potvrđuje tezu o slijepom slijeđenju američkih interesa.