VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • “Proces je nepovratan”

    “Proces je nepovratan”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da je proces dedolarizacije među članicama BRIKS-a nepovratan.

    “Nepovratni proces dedolarizacije uzima maha, ulažu se napori da se razrade efikasni mehanizmi za međusobna poravnanja i monetarnu i finansijsku kontrolu”, naveo je Putin u video-obraćanju tokom samita BRIKS-a u Johanesburgu, prenosi Tas.

    Dodao je da udeo dolara u plaćanju koje se odnosi na izvoz i uvoz opada, te da je prošle godine iznosio 28,7 odsto.

    Predsednik Rusije je istakao da članice BRIKS-a sarađuju na principu jednakosti i međusobne podrške, kao i da su se međusobna ulaganja zemalja članica povećala šest puta u poslednjih 10 godina.

    “Ulaganja u globalnu ekonomiju se se udvostručila, a njihov ukupni izvoz je dostigao 20 procenata izvoza na svetskom nivou”, rekao je Putin.

    On je naveo da je inflacija, koja je danas jedan od najvećih problema u svetu, delimično izazvana štampanjem novca u nizu zemalja usled pokušaja da se saniraju posledice pandemije koronavirusa.

    Govoreći o sporazumu o žitu, Putin je poručio da se Moskva povukla iz dogovora jer nisu ispunjene odredbe koje su joj obećane. Dodao je da je Rusija spremna da se vrati sporazumu, ukoliko bude bilo ispunjeno ono što joj je obećano.

  • Srpska primorana na novo zaduženje na berzi od 130 miliona KM

    Srpska primorana na novo zaduženje na berzi od 130 miliona KM

    Samo dan nakon što je ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović priznala da Vlada ima problema zbog sankcija koje trpi u sukobu sa Visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom, kojeg RS ne priznaje, Srpska je krenula u novo zaduženje „teško“ 130 miliona maraka, saznaje portal CAPITAL.

    Naime, odluka je „pala“ na posljednjoj sjednici Vlade, prošli četvrtak, ali vlast u Srpskoj je očigledno smatrala da sa tim ne treba opterećivati građane, pa je kao i mnogo puta do sada kada je riječ o sličnim informacijama, pokušala da je sakrije.

    Tako smo u izvještaju sa sjednice mogli da saznamo da je donesena odluka da se promijeni ime Studentskog doma u Foči, kao i da Ministarstvo uprave i lokalne samouprave sa Fondom za dječiju zaštitu elektronski razmjenjuje podatke te da će se postaviti dvije automatske protivgradne stanice na području opštine Šamac, ali o novom velikom zaduženju nije bilo nijednog jedinog slova.

    A plan je da se emituje 130.000 obveznica vrijednosti od po 1.000 maraka koje će da se vraćaju u narednih pet godina po kamati od šest odsto na godišnjem nivou.

    „Glavnica se isplaćuje godišnje u pet jednakih rata, a kamata se računa na neotplaćeni dio glavnice i isplaćuje jednom godišnje“, stoji u odluci Vlade.

    Inače, Republika Srpska je do sada emitovala devedeset emisija obveznica.

    Ukupno je 61 emisija emitovana javnom ponudom, a vlast je na taj način građane i budžet zadužila za preko 3,5 milijarde maraka.

    Takođe, deset emisija je iskorišteno za izmirenje obaveza po osnovu stare devizne štednje, dvije emisije za plaćanje obaveza prema dobavljačima, jedna za plaćanje izgubljenih sudskih presuda. Šesnaest emisija emitovano je kako bi se platila ratna šteta.

  • BiH daleko od EU: BDP po stanovniku čak 65 odsto ispod prosjeka

    BiH daleko od EU: BDP po stanovniku čak 65 odsto ispod prosjeka

    Bruto domaći proizvod (BDP) BiH po stanovniku u 2022. godini bio je čak 65 odsto ispod prosjeka Evropske unije (EU), a dodatna otežavajuća okolnost za bh. građane je činjenica da situacija nije dobra ni kada je u pitanju poređenje sa regionom, jer podaci koje je objavio Eurostat kažu da je gore samo u Albaniji.
    Informacije koje stižu iz istog izvora govore da je i stvarna individualna potrošnja građana BiH bila daleko od Evrope, preciznije rečeno 58 odsto ispod prosjeka EU.

    Zbog navedenog, struka u odgovoru na pitanje koliko je ovo realna slika ne može reći ništa blaže od toga da – nema ekonomskog razvoja i boljeg života bez strateškog pristupa domaćih vlasti da se iskorijene dugogodišnji problemi poput korupcije i političkih nesuglasica, te poboljšanja poslovnog okruženja.

    “Nažalost, bojim se da mi u ovom smislu jedino statistički ‘popravljamo’ stanje jer se stanovništvo nastavlja masovno iseljavati i da zbog manjeg broja ‘glava’ uskoro možemo imati fiktivno statističko povećanje svih pokazatelja po glavi stanovnika”, navodi ekonomista Igor Gavran.

    On ipak podsjeća da je iznos sredstava koje BiH dobija iz inostranstva prilično veliki, te jedan od razloga što bh. ekonomija uopšte opstaje već dugo godina, uprkos lošim ekonomskim parametrima.

    “Sve to nam govori da individualni napori uspješnih bh. privrednika, kojih svakako ima, nisu dovoljni za ekonomski razvoj bez ozbiljnog strateškog pristupa domaćih vlasti i poboljšanja poslovnog okruženja, koje bi onda domaćim kompanijama olakšalo poslovanje, a strane privuklo da ulažu u BiH. Odavde ulagače odvlače politička nestabilnost, korupcija”, kaže Gavran, koji na pitanje šta još može realno podići BDP, odgovara:

    “Efikasno upravljanje javnim finansijama i plasiranje rekordnih sredstava od prikupljenih poreza i drugih dažbina u svrhu podrške ekonomskom razvoju i kapitalnih projekata. U suprotnom je jedino izvjestan trend s početka komentara – dalje iseljavanje i privremeni fiktivni statistički napredak, uz stvarno dalje pogoršanje stanja”, dodao je ovaj ekonomista za “Nezavisne novine”.

    Iz udruženja potrošača, osim što potvrđuju svaku izgovorenu riječ ekonomskih stručnjaka, još oštrije pristupaju komentarisanju ove teme.

    “Moramo znati da je BiH jedna od zemalja sa najvećom korupcijom na svijetu. Tu će teško doći do stranih investicija, ne trebamo se zavaravati, tu pravi i veliki poduzetnici neće doći. Ovaj ambijent privlači samo ološ iz regiona i svijeta, dakle ne prave investitore, koji su nama prijeko potrebni”, kaže Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

    Ništa umjerenije Bago se nije osvrnuo ni na podatak da je potrošnja bh. građana gotovo 60 odsto ispod prosjeka Evropske unije, prenose Nezavisne.

    “Naša prosječna plaća je manja nego što je stvarna slika. Mi uzimamo srednju statističku vrijednost te plaće, jer u obzir uzimamo plaće ljudi iz administracije, a kojih možda imamo najviše u regionu, pa čak i u svijetu. Kod njih su plaće veće, pa dobijemo nekakav iznos koji nije prosjek, jednostavno 1.200 KM nije prosjek u BiH, jer imamo ljude koji rade u trgovinama i na drugim radnim mjestima”, naglasio je Bago.

    Kada je u pitanju region, očekivano, ubjedljivo najbolje stoji Slovenija, čiji je BDP po stanovniku bio ispod 10 odsto prosjeka EU.

    Slijedi Hrvatska sa 30 odsto, Crna Gora sa 50 odsto ispod prosjeka EU, Srbija sa 56 odsto, Sjeverna Makedonija sa 58 odsto, te Albanija sa 66 odsto ispod prosjeka EU.

    Bez konkurencije kada je u pitanju BDP po stanovniku u Evropi je Luksemburg, koji je, kada se u obzir uzme svih 36 država uključenih u ovo poređenje, imao dva i po puta jači bilans od prosjeka EU.

    Na drugom mjestu među državama članicama EU je Irska, sa 133 odsto iznad prosjeka, a slijede Danska, Nizozemska, Austrija, Švedska i Belgija.

  • Pomoć Evropske unije za građane još na računima entiteta

    Pomoć Evropske unije za građane još na računima entiteta

    EU će provjeriti da li su vlasti u entitetima i Brčko distriktu na pravedan i transparentan način isplatile sredstva energetske pomoći ugroženom stanovništvu i firmama za povećanje energetske efikasnosti, rečeno je “Nezavisnim” u Delegaciji EU u Sarajevu.
    Podsjećanja radi, EU je još u februaru odobrila 70 miliona evra BiH kako bi se isplatila pomoć građanima BiH koji su imali probleme s plaćanjem računa za energetiku, kao i firmama da ugrade solarne panele i drugu opremu za povećanje energetske efikasnosti u svojim postrojenjima.

    EU je svoj dio obaveze ispunila još u maju.

    Nataša Krsman, portparolka Ministarstva finansija i trezora BiH, 18. maja nam je potvrdila da je novac legao na njihov račun i da je odmah proslijeđen Centralnoj banci BiH na realizaciju.

    Ona je pojasnila da je uplaćena prva tranša od 63 miliona evra, dok bi ostatak trebalo da bude isplaćen naknadno.

    Do sada smo nekoliko puta kontaktirali s nadležnim ministarstvima u RS i FBiH i uvijek su nam rekli da je sve spremno i da će isplata početi “uskoro”, ali do toga još nije došlo.

    Prošle sedmice obratili smo se Ministarstvu rada i socijalne politike Vlade FBiH i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ali nam ni do danas nije stigao odgovor kada bi isplata trebalo da počne.

    U EU su “Nezavisnim” pojasnili da je upravljanje sredstvima u potpunosti odgovornost vlasti u BiH, s obzirom na to da je, kako su naglasili, paket osiguran kao budžetska podrška uz direktan prenos sredstava institucijama korisnicama.

    “Ovo je prvi put da su bosanskohercegovačke vlasti dobile pomoć za isplatu javnosti na ovaj način. Kako BiH bude napredovala na svom putu ka EU, vlasti u BiH će morati pokazati da raspolažu kapacitetima za implementaciju značajnih resursa na koje će BiH steći pravo kao članica EU. Način na koji BiH bude upravljala sredstvima iz Paketa energetske podrške će biti važan pokazatelj za svaku buduću direktnu podršku institucijama BiH. EU će naknadno provjeriti da li je dogovorena metodologija isplate sredstava sprovedena na pravedan i transparentan način”, objasnili su oni.

    Precizirali su da paket energetske podrške BiH uključuje 50 miliona evra za ugrožena domaćinstva i 20 miliona za podršku energetskoj efikasnosti, kao vid ulaganja u budućnost.

    “Prva tranša od 90 odsto sredstava uplaćena je BiH, a vlasti u FBiH, RS i distriktu Brčko rade na isplati sredstava putem nadležnih entitetskih ministarstava i entitetskih fondova za zaštitu okoliša i upravnih jedinica u distriktu Brčko”, rekli su oni.

    Paket energetske podrške realizuje se u skladu sa usvojenim Akcionim planom aktivnosti koje BiH treba da sprovede. Evaluaciju sprovedenih aktivnosti iz Paketa energetske podrške će izvršiti EU u prvom kvartalu 2024. godine, što će predstavljati osnov za isplatu druge tranše iz Paketa energetske podrške, odnosno preostalih deset odsto.

    Predstavnici vlada entiteta, koji su prisustvovali predstavljanju paketa energetske podrške, na pres-konferenciji rekli su da već imaju spiskove u okviru institucija koje se bave socijalnim pitanjima i da će već postojeće spiskove iskoristiti kako bi svi koji imaju pravo na ova sredstva do njih i došli. Takođe su pojasnili da građani neće morati da se registruju i prijavljuju, već da će dobiti obavještenje putem pošte.

  • BRIKS + još 20?

    BRIKS + još 20?

    Južnoafrički predsednik Siril Ramafosa izrazio je podršku proširenju međunarodnog saveza BRIKS.

    “Prošireni BRIKS će predstavljati raznoliku grupu nacija koje dele zajedničku želju da stvore uravnoteženiji svetski poredak”, rekao je Ramafosa u televizijskom obraćanju naciji u nedelju, prenosi Blumberg.

    Samitu će prisustvovati generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš i više od 30 šefova afričkih država, kao i drugih lidera takozvanog “globalnog juga”.

    Lideri BRIKS-a — Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike — održaće trodnevni samit koji počinje 22. avgusta, a moguće proširenje saveza je visoko na dnevnom redu. Više od 20 nacija se zvanično prijavilo za pridruživanje, rekao je Ramafosa.

    Zvanično formiran 2009. godine, BRIKS se trudio da stekne onu vrstu geopolitičkog uticaja koji odgovara njegovom kolektivnom ekonomskom dometu.

    Sadašnje članice bloka predstavljaju više od 42 odsto svetske populacije i čine 23 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda i 18 odsto trgovine, prenosi portal Biznis.

  • UIO protiv pomjerenja roka za naplatu PDV-a

    UIO protiv pomjerenja roka za naplatu PDV-a

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH protiv je pomjeranja roka za naplatu PDV-a sa 10. u mjesecu na kraj mjeseca.

    “Usvajanjem ovog prijedloga došlo bi do značajnog pomijeranja (odgode) u naplati javnih prihoda”, navedeno je u mišljenju Uprave za indirektno oporezivanje BiH nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio prijedlog izmjena Zakona o PDV-u koji su predložili Mladen Bosić i Darko Babalj, poslanici SDS-a.

    Na toj sjednici usvojen je i zaključak kojim se od UIO traži da dostavi mišljenje na mijenjanje Zakona o PDV, a u tom mišljenju navodi se i da bi pomjeranje roka za naplatu PDV-a, uz obavezu UIO sa povratom obveznicima ugrozila stabilnost naplate javnih prihoda koja bi mogla biti ugrožena.

    “Prijedlogom da se rok za podnošenje prijava sa 10. u mjesecu pomjeri za kraj mjeseca zanemaruje se to da se na taj način pomjera i rok za plaćanje PDV-a. Usvajanjem ovog prijedloga došlo bi do značajnog pomjeranja u naplati javnih prihoda, a kako odredba koja se odnosi na povrat PDV-a obveznicima ostaje nepromijenjena, povrat PDV-a i dalje bi bio 30 dana od dana podnošenja prijave. Podaci pokazuju, da obveznici podnose prijave za povrat i prije 10. u mjesecu, te time dobijaju povrat ranije. Ovakav disbalans bi mogao dovesti do otežanog izvršenja zakonske obaveze povrata PDV-a obveznicima”, navedeno je u mišljenju UIO koje je na twiteru objavila Aleksandra Pandurević iz SDS-a.

    Babalj i Bosić u svojoj inicijativi naveli su da postojeće zakonsko rješenje ne ostavlja dovoljno vremena poreskim obveznicima za podnošenje PDV prijava te da su radnici u knjigovodstvu stavljeni pod veliki pritisak.

  • Vidović: Rebalans budžeta neophodan zbog rasta prihoda i ušteda

    Vidović: Rebalans budžeta neophodan zbog rasta prihoda i ušteda

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da će Republika Srpska i dalje održavati finansijsku stabilnost, te istakla da će biti usvojen rebalans budžeta jer su direktni prihodi značajnije rasli nego što je planirano, a ostvareno je dosta ušteda na troškovnoj strani.

    Rebalans budžeta će se donositi. Procijenićemo da li će to biti septembar ili oktobar, ali sigurno će biti donesen, naglasila je Vidovićeva.

    Ona je navela da je rebalans budžeta potreban jer direktni prihodi imaju značajniji rast nego što je planirano, ima dosta ušteda na troškovnoj strani, a indirektni prihodi su niži od planiranih.

    Vidovićeva je rekla da će se sigurno na kraju godine pokazati manji deficit nego što je planiran.

    Vidovićeva je istakla da Republika Srpska uspijeva održati fiskalnu stabilnost,te navela da se uredno isplaćuju plate, penzije, socijalna davanja i sve ostalo što je poterebno iz budžeta. Ona je rekla da će se takvo stanje održati do kraja ove godine, ali i u narednom periodu.

    – U ovoj godini otplatili smo mnogo više duga nego što smo se zadužili. Zadužili smo se oko 380 miliona KM, a otplatili smo više od 750 miliona KM dugova – precizirala je Vidovićeva.

    Ona je rekla da Republika Srpska definitivno ima problem zbog sankcija koje postoje, ali nisu nigdje javno objavljene.

    – Nelegalni i nelegitimni takozvani visoki predstavnik poziva da investitori ne dolaze, jer navodno nije naša imovina, pa nemamo čime garantovati, kao i da se u nekim stranim ambasadama preisiptuju banke koje nas finansiraju. To su sve otežavajuće okolnosti za Republiku Srpsku. Bez obzira na sve to, održaćemo fiskalnu stabilnost – poručila je Vidovićeva.

    Ona je navela da je stanje duga Republike Srpske u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) sada daleko manje nego na kraju prošle godine jer je više sredstava vraćeno nego što je zaduženo.

    – Stanje javnog duga je oko 33 odsto od BDP, a ukupnog duga blizu 40 odsto od BDP. Na kraju ove godine očekujemo da će ti procenti biti još manji, što znači da Republika Srpska apsolutno nije prezadužena – istakla je Vidovićeva.

    Ona je pojasnila da javni dug, prema zakonu, može ići do 55 odsto BDP, a da je taj odnos sada 33 odsto, kao i da je zakonski određeno da ukupan dug može ići do 60 odsto BDP-a, a sadašnji nivo je ispod 40 odsto.

    Vidovićeva naglasila da se vodi briga u vezi sa zaduženjem Republike Srpske i da se neće dozvoliti ni da se dođe blizu zakonske granice, a kamoli da se ona pređe.

    – Mi smo mala ekonomija i na nas utiču mnoge stvari iz okruženja. Uvijek moramo biti u oprezu da ne premašimo dug koji možemo da vraćamo – izjavila je Vidovićeva.

    Što prije donijeti odluku o novim koeficijentima raspodjele
    Ministar finansija Republike Srpske navela je da stopa rasta prihoda od indirektnih poreza sada nešto veća nego na početku godine, kada je bilo daleko manje i od plana na nivou BiH. Vidovićeva je podsjetila da je Republika Srpska dobila veći koeficijent raspodjele prihoda od tih vrsta poreza.

    – Od 1. jula ove godine, prema analizi koju je napravila Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, mi bismo trebali imati koeficijet raspodjele od 34,44 odsto. Takva odluka se ne može donijeti, jer još nije izabran ministar finansija u Savjetu ministara – napomenula je Vidovićeva.

    Ona je rekla da Republika Srpska i dalje dobija sredstva po koeficijentu raspodjele od 33,35 odsto, nižem od onog kojeg treba imati, zbog čega Srpska već gubi i dio sredstava od prihoda od indirektnih poreza, ali i dio novca od poravnanja za prvo tromjesječje.

    – Računamo da ćemo, ako ovako ostane, do kraja godine izgubiti oko 60 miliona KM. Očekujemo imenovanje novog ministra finansija u Savjetu ministara, kako bi mogla da se održi sjednica Upravnog odbora UIO na kojoj će se donijeti odluka o novim koeficijentima raspodjele – izjavila je Vidovićeva.

  • Dvije zemlje odbacuju američki dolar

    Dvije zemlje odbacuju američki dolar

    Zalihe američkih obveznica u Saudijskoj Arabiji pale su na najniži nivo u više od šest godina, piše “Bloomberg”.

    Zalivska zemlja je u junu prodala više od tri milijarde dolara državnog duga SAD, dok je njihov susjed, Ujedinjeni Arapski Emirati prodao skoro četiri milijarde dolara.

    Naftne države u regionu Persijskog zaliva traže nove načine za investiranje kako bi ostvarile veće prinose u svijetu kome je dosta hegemonije američkog dolara.

    Iako “Bloomberg” saudijska ulaganja u “rizičnu imovinu” (sve osim nafte) poput proizvođača električnih vozila “Lucid”, “Uber” ili fudbalski klub “Njukasl” predstavlja kao moguće potencijalne gubitke za Kraljevstvo, globalno gledano, preraspodjela saudijskog bogatstva mogla bi da dovede do viših američkih kamatnih stopa.

    Kina je takođe rasprodala američke obveznice u vrijednosti od 11.3 milijarde dolara, kako bi svoj “dolarski novčanik” svela na najniži nivo od sredine 2009. Japan i Velika Britanija bili su među najvećim kupcima onoga što se i dalje smatra jednim od najsigurnijih sredstava za posjedovanje.

    Saudijska Arabija je najveći svjetski izvoznik nafte i stub petrodolarskog sistema uspostavljenog 1970-ih koji se oslanja na cijene izvoza sirove nafte u američkoj valuti, prenosi “b92”. Iako je decenijama održavala vezu sa dolarom i ulagala u američku imovinu, sada nastoji da ojača svoje odnose sa ključnim trgovinskim partnerima, uključujući Kinu, kao dio napora da diverzifikuje ekonomiju dalje od energije.

  • Stanovništvo u Srpskoj više štedi, raste dobit banaka

    Stanovništvo u Srpskoj više štedi, raste dobit banaka

    Povećana dobit banaka, pad ukupnih depozita i odluka građana da se više štedi, ključne su odlike polugodišnjeg izvještaja koji je objavila Agencija za bankarstvo RS, a koji se odnosi na poslovanje bankarskog sektora u Republici Srpskoj u 2023. godini.

    Ipak, izvještaj kao početnu tačku izdvaja da je bruto bilansna aktiva bankarskog sektora od 1. januara do 30. juna tekuće godine iznosila 9,8 milijardi KM, što je za oko dva odsto manje u odnosu na kraj 2022. godine, kada je iznosila 10,070 milijardi KM.

    Ovaj blagi pad nije uticao na to da sve banke u Srpskoj, zaključno sa krajem juna, iskažu neto dobit u ukupnom iznosu od 94 miliona KM, što je u odnosu na uporedni period u 2022. godini za oko 16 miliona KM više (tada je dobit bila 78 miliona KM).

    A dok su banke prijavile neto dobit, ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora bilježe pad u prvom polugodištu ove godine.

    “Ukupni depoziti iznose 7,3 milijarde KM i za četiri odsto su niži u odnosu na kraj 2022. godine, a tada su iznosili 7,595 milijardi KM”, stoji u izvještaju republičke agencije, iz koje dalje navode da se od ovog iznosa tri milijarde odnose na depozite pravnih lica, dok se 4,3 milijarde odnose na depozite fizičkih lica.

    “Kada su u pitanju depoziti fizičkih lica, 2,4 milijarde KM ili 56 odsto odnosi se na štednju stanovništva. Depoziti stanovništva bilježe kontinuirani rast u 2023. godini”, dodaje se u izvještaju.

    Rast je zabilježen i kad su u pitanju ukupni bruto krediti, koji su u odnosu na kraj 2022. godine povećani za gotovo 100 miliona.

    “Ukupni bruto krediti iznose 5,892 milijarde KM i povećani su za 99 miliona KM ili dva odsto u odnosu na kraj 2022. godine, kada su iznosili 5,793 milijarde KM. Krediti pravnih lica iznose tri milijarde, dok su krediti fizičkih lica 2,9 milijardi KM. Od tog iznosa, 1,8 milijardi KM ili 62 odsto otpada na potrošačke kredite”, piše, između ostalog, u pomenutom izvještaju.

    Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da poslovanje bankarskog sektora u BiH, a samim tim i u Republici Srpskoj, prati pozitivne evropske trendove, čija je odlika, kako navodi, povećanje aktivnih kamatnih stopa na kredite koje plaćaju građani.

    “Sa druge strane, to nije praćeno rastom pasivne kamatne stope, odnosno kamatne stope na depozite. To je, vidjeli smo ovih dana, dovelo do toga da, recimo, u Italiji država uvede oporezivanje od 40 odsto čiste dobiti od bankarskog sektora, budući da banke stvaraju ogromnu dobit”, rekao je on.

    Kada je u pitanju pad ukupnih depozita, Đogo ističe da je jasno da Republika Srpska povlači svoje depozite, budući da je nedavno zabilježen i najveći iznos kada se radilo o otplati spoljnog duga.

    “Prosto, državi trebaju sredstva koja država ima po raznim osnovama na računima”, navodi Đogo, dodajući da nije iznenađenje činjenica da je povećan obim štednje građana.

    “Oni nastavljaju da štede uprkos tome što kamatne stope na depozite ne prate inflaciju ili aktivne kamatne stope. Građani trenutno nemaju alternativu. Finansijsko tržište Republike Srpske je dosta plitko i usko. Evo, sad se govori o tim nacionalnim obveznicama Republike Srpske koje će možda biti jedna alternativa bankarskim depozitima, zavisno od modela koji budu izabrani. Tada će građani moći da na neku štednju, u iznosu od, recimo, 500 KM koje polože državi, dobiju nešto višu kamatnu stopu”, pojašnjava Đogo, dodajući da je za obične građane veoma komplikovano da kupuju akcije i obveznice, pa su se okrenuli kupovini nekretnina i polaganju depozita u bankama.

    “Iako se sve kod nas vrti oko nekretnina i depozita u bankama, treba podsjetiti da su nekretnine prošle godine poskupjele skoro 60 odsto, pa više nije povoljno ni u njih investirati. Evo, sada je počeo neki pad cijena nekretnina, zbog čega mogu reći da su ti depoziti koje polaže stanovništvo ostali jedina sigurna alternativa”, zaključio je Đogo.

  • Panika u Kini: Juan “puca”?

    Panika u Kini: Juan “puca”?

    Najveće kineske banke kupuju juane da spreče depresijaciju.

    Najveće kineske državne banke ove nedelje bile su zauzete prodajom američkih dolara za juane, i na kopnenim i na ofšor deviznim tržištima, u pokušaju da uspore depresijaciju juana. Iako takođe trguju u svoje ime ili da bi izvršavale naloge klijenata, državne banke često deluju po nalogu centralne banke kada je juan pod pritiskom, kao u ovom trenutku.

    “Prodaja dolara u državnoj banci postala je ‘nova normala’ za usporavanje tempa depresijacije juana”, rekao je jedan neimenovani finansijski trejder sa sedištem u Šangaju za Rojters, prenosi portal Biznis.

    Ofšor filijale državnih banaka takođe su uočene kako prodaju dolare tokom trgovanja u Londonu i Njujorku ove nedelje, izjavila su u četvrtak dva insajdera. Takva prodaja dolara mogla bi ograničiti pad vrednosti tzv. ofšor juana.

    Juan je od početka ovog meseca izgubio oko 2,4 odsto u odnosu na dolar, a ukupno šest procenata od početka godine.

    Nedavno ubrzanje pada juana rezultat je sve veće razlike u prinosima u Kini u odnosu na SAD i sve veće zabrinutosti investitora zbog slabog ekonomskog rasta Kine i rastućih rizika neispunjenja obaveza u njenom sektoru nekretnina, kao i bankarskom sektoru u senci.

    Sporo sprovođenje vladinih podsticajnih mera za jačanje rasta razočaralo je investitore. U međuvremenu, Narodna banka Kine (PBOC) je ublažila monetarnu politiku kako bi podržala ekonomiju, iako je cena plaćena za smanjenje kamatnih stopa veći pritisak na juan.

    Ove nedelje, razlike u prinosima između Kine i SAD porasle su na najviši nivo u poslednjih 16 godina, pošto su investitori spekulisali da će PBOC dodatno ublažiti politiku nakon iznenadnog smanjenja stope ove nedelje.

    Slična taktika viđena je u septembru 2022. godine, kada je PBOC takođe zatražila od velikih državnih banaka da budu spremne da prodaju dolare za juane na ofšor tržištima dok je pokušavala da zaustavi pad juana.

    Centralna banka je u julu prilagodila parametar kako bi omogućila kompanijama da se više zadužuju u inostranstvu, kako bi mogle da unose devize za konverziju na kopnu, podržavajući tako juan. Ali više kamatne stope na inostrane kredite i dalje odvraćaju zaduživanje u inostranstvu, podrivajući uticaj te promene politike, piše Rojters.

    Jedna taktika koja izgleda da je funkcionisala je da državne banke nude da pozajmljuju manje juana na ofšor tržištu Hong Konga, pošto je ograničenost likvidnosti tamo pomogla da se zaustavi pad juana ove nedelje, rekli su trgovci.

    Troškovi pozajmljivanja u juanima u Hong Kongu u sredu su skočili na najviši nivo od aprila 2022. godine, a porasla je prekonoćna kamatna stopa CNH Hong Kong (CNH HIBOR). Smanjenje likvidnosti nije bilo mnogo drastično jer bi agresivno uklanjanje likvidnosti juana sa tog tržišta moglo negativno uticati na raspoloženje na tržištu obveznica, zaključili su analitičari Reutersa.