VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Crnogorski premijer navodno izgubio 90 miliona dolara

    Crnogorski premijer navodno izgubio 90 miliona dolara

    Kripto preduzetnik Milojko Spajić među prvima je kao fizičko lice u aprilu 2018. godine investirao u kompaniju južnokorejskog državljanina Do Kvona Teraform Labs (Teraform), potpisivanjem ugovora nekoliko dana prije nego što je ona pod tim imenom osnovana u Singapuru, pokazuju dokumenta američke Agencije za hartije od vrijednosti (SEC), ali i izjave sadašnjeg premijera i podaci o usponu i padu te firme i njenog osnivača iz relevantnih medija, specijalizovanih za tržište kriptovaluta.

    Pet godina kasnije, ispostavilo se da je Teraform firma koja je stajala iza piramidalne šeme, u kojoj su preko 40 milijardi dolara izgubili i početni ulagači i mnogi ljudi koji su njene proizvode kupovali na kripto berzama i držali svoj novac u Do Kvonovoj kripto kompaniji, čija je likvidacija najavljena prije nekoliko dana.

    Spajić do sada nikad nije izričito tvrdio da je Do Kvon, koji trenutno u Crnoj Gori čeka da crnogorski sudovi odluče hoće li ga izručiti Sjedinjenim Američkim Državama ili Južnoj Koreji radi suđenja za teška krivična djela, prevario njega lično za 75.000 američkih dolara, već samo firmu koja je ili bila njegova ili u kojoj je radio, zavisno od izjave do izjave.

    Upravo je 75.000 dolara iznos na koji se Spajić obavezao da uplati ugovorom od 17. aprila 2018. godine sa Teraformom, prvog dana prikupljanja novca za ovaj projekat, stoji u dokumentima predatim njujorškom sudu.

    Finansijski ekspert objasnio je “Vijestima” da je Spajić time stekao 750.000 tokena luna po cijeni od 10 centi, koja je bila najmanja od svih koje su plaćali ostali ulagači u kasnijim fazama projekta, prije izlaska na tržište, jer je u prvoj fazi ulaganje najrizičnije zbog čega je i cijena luna tokena bila toliko niska.

    Tog i narednog dana, novac za početni razvoj i istraživanje kripto projekta Do Kvonove kompanije, ukupno oko 13,75 miliona dolara, uplatilo je još 14 fizičkih lica i 10 kompanija, pokazuju podaci iz tabele koju je pomoćnik glavnog računovođe SEC-a Avron Elbaum 19. aprila ove godine dostavio njujorškom sudu, pred kojim se sudilo Teraformu i Do Kvonu.

    Tera kriptovaluta je finansijski proizvod, dobijen blokčejn tehnologijom, koje je između ostalih, Teraform plasirao na berze, varajući investitore da njihovu tehnologiju koristi poznati korejski kripto platni sistem Chai za svoje poslovanje, tvrdio je SEC pred sudom.

    Druga prevara ulagača, tvrdio je SEC, je bila da će tržišna vrijednost jednog novčića Tera uvijek automatski iznositi jedan američki dolar, što nije bilo tačno. Luna token, koji se kasnije mogao prodavati, služio je da Teraform prikupi početni kapital, i da je projekat uspio, donio bi ulagačima najveći profit.

    Teraform Labs LTD registrovan je u Singapuru 23. aprila 2018. godine, a do ljeta 2021. godine u nekoliko investicionih rundi sklopljen je najmanje 81 ugovor u vrijednosti od preko 65 miliona dolara, a na račune i kripto novčanike ove firme uplaćeno je oko 35 miliona dolara u gotovini i blizu 24 miliona u kriptovalutama, odnosno ukupno blizu 59 miliona dolara, tvrdi Elbaum.

    U njegovoj tabeli navedeni su iznosi iz ugovora, kao i iznosi uplaćeni u gotovini na račun Teraforma, ali je rubrika za neke ulagače o uplati ostala prazna, među kojima i za Spajića. Prema navodima iz dokumenta SEC-a, može se zaključiti da su ovi ulagači, među kojima je i Spajić, platili ugovoreni iznos kritpovalutama, a što je potvrdio I finansijski ekspert sa kojima su Vijesti komunicirale.

    Vrijednost kriptotokena luna dostigla je u jednom momentu na proljeće 2022. godine iznos od preko 119 dolara, da bi nekoliko dana kasnije bila blizu nule. Ako Spajić prije kolapsa nije prodao nijedan od svojih 750.000 tokena luna, izgubio je blizu 90 miliona dolara, koliko su tokeni vrijedjeli početkom aprila 2022. godine.

    Spajić ni Vladina služba za odnose s javnošću nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” koliko je premijer imao luna tokena neposredno prije kolapsa.

    Nekoliko sagovornika “Vijesti” reklo je da im se Spajić žalio kako je izgubio ogroman novac zbog kolapsa lune/tere. Jedan od eksperata za finansije, rekao je listu da je Spajić najvjerovatnije zadržao barem dio ovih tokena, jer da ih je sve prodao ranije “ne bi bio prevaren”.

    Međutim, ako je svoje tokene prodavao po cijeni većoj nego što ih je kupio, morao je da plati porez na kapitalnu dobit u Crnoj Gori, gdje se vodi kao rezident najkasnije od 2020. godine.

    Teraform i Do Kvon proglašeni su odgovornim za prevaru ulagača, a sa SEC-om sklopili su nedavno sudsko poravnanje po kojem firma treba da plati 4,37 milijardi u novčanim kaznama i kamatama, a propali kralj kriptovaluta oko 200 miliona dolara u fond za nadokandu štete ulagačima sa svog računa u švajcarskoj Sygnum banci broj 84.002.088-00, kao i sa ostalih računa, kriptovaluta i tokena PYTH, koje je stekao 18. maja 2021. godine po osnovu Token Grant Ugovora sa kompanijom Tribal invest Corp.

     

  • Ekonomija raste, ali i inflacija

    Ekonomija raste, ali i inflacija

    Prema novim prognozama Centralne banke (CB) BiH, u drugom kvartalu ove godine očekuje se nešto brži rast ekonomije od 2,4 odsto na godišnjem nivou, ali i veća inflacija.

    Iz ove finansijske institucije su saopštili da se nastavak blagog rasta ekonomske aktivnosti iz prethodne godine očekuje u prvom kvartalu zbog nastavka rasta u djelatnostima uslužnog sektora i smanjenja inflatornog pritiska.

    “Rast aktivnosti u uslužnom sektoru djelimično je kompenzirao pad aktivnosti u prerađivačkom sektoru, koja je bila dijelom i posljedica smanjene tražnje na tržištima zemalja glavnih trgovinskih partnera. Imajući u vidu kako industrijska proizvodnja bilježi nešto slabiji pad aktivnosti, a izvoz blagi rast na godišnjem nivou u aprilu 2024. godine, prva preliminarna procjena je da bi ekonomska aktivnost mogla biti nešto jača u drugom kvartalu, oko 2,4 odsto”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Dodali su da posljedično preliminarna procjena intenziteta rasta realnog BDP-a iznosi 2,1 odsto za prvo polugodište 2024. godine.

    “Procjenjujemo da bi ukupna inflacija mogla iznositi 2,6 odsto, a temeljna inflacija 4,2 odsto u drugom kvartalu 2024. godine. Očekujemo kako će godišnja inflacija u drugom kvartalu biti blago viša u maju i junu kao rezultat prvenstveno niske baze u prethodnoj godini, prvenstveno u odjeljcima transporta i režijskih troškova”, ističu u CB BiH.

    Preliminarna procjena inflacije u trećem kvartalu ukazuje na blago jačanje inflatornih pritisaka u odnosu na prethodni kvartal, ali su projekcije i dalje u skladu s onim iz srednjoročnog makroekonomskog modela za 2024. godinu.

    “Inflacija u BiH je primarno pod uticajem promjena u nivou temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duvana, te energenata, što ukazuje na rast domaćih cijena”, objasnili su iz Centralne banke BiH.

    Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić smatra da prognoze Centralne banke BiH koje predviđaju rast ekonomije od 2,4 odsto uz istovremeno povećanje inflacije predstavljaju dvosjekli mač.

    “S jedne strane, rast ekonomije je pozitivan znak jer ukazuje na povećanje ekonomske aktivnosti, što može rezultirati stvaranjem novih radnih mjesta, rastom proizvodnje i većom potrošnjom. Međutim, rast inflacije može umanjiti koristi ovog ekonomskog rasta. Inflacija znači povećanje cijena robe i usluga, što može smanjiti kupovnu moć građana. Ako plate ne rastu proporcionalno sa inflacijom, standard života može opasti, jer će ljudi za isti iznos novca moći da kupe manje nego ranije”, naglasio je Pepić za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, da bi rast ekonomije imao pozitivan efekat na društvo, važno je da se inflacija drži pod kontrolom.

    “Ovo se može postići adekvatnom monetarnom politikom nad kojom nemamo stvarnu kontrolu zbog currency boarda, kao i stimulisanjem proizvodnje domaćih dobara kako bi se smanjila zavisnost od uvoza, koji često doprinosi inflaciji. Takođe, socijalne politike koje podržavaju najugroženije slojeve stanovništva mogu pomoći u ublažavanju negativnih efekata inflacije. Ukratko, rast ekonomije od 2,4 odsto je pozitivan znak, ali njegova stvarna vrijednost zavisiće od uspjeha u kontrolisanju inflacije i sposobnosti vlasti da obezbijede da korist od ekonomskog rasta stigne do šire populacije”, objasnio je Pepić.

    Ekonomista Slaviša Raković kaže za “Nezavisne novine” da je teško sve to komentarisati jer jedno umanjuje drugo.

    “Rast je skroman, ali je ipak rast, dok nam je, iz saopštenja, potpuno nepoznat rast inflacije”, navodi Raković.

  • Kako posluju hronični gubitaši

    Kako posluju hronični gubitaši

    Prema finansijskim izvještajima, “Željeznice Republike Srpske” su prvi kvartal 2024. završile u minusu od 5,5 miliona KM, dok je u istom periodu minus u “Šumama RS” bio 3 miliona KM. Ipak, situacija u ova dva hronična gubitaša se razlikuje.

    Akumulirani gubitak “Željeznica RS” iznosi nevjerovatnih 283 miliona maraka i uprkos mučnom i dugotrajnom procesu restrukturiranja, u koji je utrošeno skoro 100 miliona maraka iz kredita Svjetke banke, pitanje je da li će ovaj gigant isplivati iz dubioze.

    Istina, u odnosu na prošlu godinu, gubitak u Željeznicama RS je smanjen za oko milion KM, a preduzeće ima 142 radnika manje nego lani. Tako je broj zaposlenih, sa nekadašnjih 3.600 sveden na 1.812 radnika.

    Za razliku od “Željeznica RS” koje, uprkos tome što su gotovo prepolovila broj zaposlenih i dalje tavore u gubicima, u “Šumama RS” se nazire svjetlo na kraju tunela. Podsjećamo, prošle godine u ovo doba u “Šumama RS” je bilo opsadno stanje, a zbog nagomilanih gubitaka najavljena je “sječa direktora”.

    U prvom kvartalu ove godine gubitak je prepolovljen. Istina, šumarima je najviše pomogao “onaj odozgo”: dok lani, zbog izrazito kišnog i hladnog proljeća, u šume nisu mogli ući do juna mjeseca, ove godine im je vrijeme išlo na ruku, pa su šumski radovi počeli još u januaru.

    Blaško Kaurin, v.d. direktora “Šuma RS” je optimista, ne samo zbog sunčanog i vedrog vrmena, nego i zbog poslovnih rezultata.

    Linker
    -Još uvijek smo u minusu, ali kada poredimo prvo tromjesečje ove godine, sa istim periodom lani, možemo biti zadovoljni – kaže Kaurin za Srpskainfo.

    Navodi da je prošle godine ovo preduzeće, koje gazduje sa skoro milion hektara šuma u javnom vlasništvu, prvo tromjesečje završilo sa minusom od oko 6,5 miliona maraka.

    -Ove godine je taj gubitak smanjen na oko tri miliona. Prvo tromjesečje uvijek ima neke fiksne troškove, koji moraju da se finansiraju, a istovremeno proizvodnja bude smanjena. Ove godine su vremenske prilike bile povoljne i sa proizvodnjom smo počeli već od januara – kaže Kaurin. Dodaje da je “posao dobro išao”, pa je i otprema je bila bolja nego što su se šumari nadali, što je presudno uticalo na značajno smanjenje gubitaka.

    – Uskoro će i šestomjesečni obračun i ja sam siguran da ćemo prvu polovinu ove godine završiti u plusu, Dakle, uvjeren sam da ćemo isplivati iz gubitaka, da će poslovanje biti pozitivno, da Šume RS idu naprijed i da će poslovanje biti još bolje – kaže Kaurin.

    Dodaje i da se direktori Šumskih gazdinstava ponašaju domaćinski, pa su našli načina da dodatno smanje troškove, a povećaju proizvodnju. U privredi je računica jednostavna: kad povećaš proizvodnju, a smanjiš troškove rezultat mora biti dobar – kaže Kaurin.

    Direktor Šuma RS nije htio da istakne ni jedno šumsko gazdinstvo kao posebno uspješno, jer se situacija na terenu mijenja, u zavisnosti od vremenskih prilika, od raspoloživih drvnih sortimenata i od plasmana.

    – Važno je da svi, u skladu sa onim s čim rapolažu, doprinose boljitku. Dosta naših radnika je sada fokusirano samo na proizvodnju, i dosta radimo svojim vlastitim snagama, bez angažovanja podizvođača – kaže Kaurin.

    Priznaje da trupaca još uvijek ima na lageru, ali tvrdi da je tako samo zato što je proizvodnja povećana.

    Posebnim uspjehom u “Šumama RS” smatraju to što je informacioni sistem već uveden na oko 75 do 85 odsto šuma, a u narednom periodu će, kažu, ovaj sistem proraditi u punom kapacitetu.

  • “Evropa gubi bitku”

    “Evropa gubi bitku”

    Prošle nedelje čuli smo velike vesti iz Evropske centralne banke (ECB) koja je odlučila da smanji kamatne stope iako inflacija nije pala na dva posto.

    Prošle nedelje čuli smo velike vesti iz Evropske centralne banke (ECB) koja je odlučila da smanji kamatne stope iako inflacija nije pala na dva posto.

    Na pitanje zašto se mislilo da je pravo vjeme za to, predsednica ECB Kristin Lagarde kazala je za HRT da je upravno veće odlučilo još prošle nedelje da će smanjiti kamatne stope za 0,25 procentnih poena, prenosi Tportal.

    “Zbog dostupnih podataka smatrali smo da će inflacija i dalje nastaviti da pada prema našem cilju od dva posto. Daću vam tri podatka. Najviša inflacija iznosila je 10,6 posto, i to u oktobru 2022. Prošlog septembra iznosila je 5,2 posto. Tada smo odlučili da zamrznemo stope. Prema poslednjem čitanju, inflacija u Evrozoni iznosi 2,6 posto. Proces smanjivanja inflacije je aktivan. Sva naša predviđanja još od prošlog septembra pokazuju da ćemo dostići cilj u drugoj polovini 2025. godine”, naglasila je Lagard.

    Navela je i ključne posljedice takve odluke. “Ključna posledica naših odluka bila je malo smanjenje kamatnih stopa koje ljudi plaćaju. Ako vam treba hipotekarni kredit jer planirate da kupite kuću, ako imate firmu i želite da ulažete pa vam treba finansiranje, banke će vam ponuditi smanjene kamatne stope, niže nego pre godinu dana. To je jedna od glavnih posledica naših poteza. Finansiranje je dostupnije, a kamatne stope su niže. Inflacija u Evrozoni i dalje je veća od rasta BDP-a. Mnogo je zemalja gotovo na rubu recesije”, pojasnila je.

    Moramo li da se bojimo stagflacije? “Ne bih rekla da je to bila stagflacija. Inflacija je padala, ali imali smo i stagnaciju. Pozitivno nas je iznenadio prvi kvartal 2024. Ostvarili smo rast od 0,3 posto, a svi su očekivali 0,1 posto. To nas je navelo da poboljšamo predviđanja rasta u 2024. Znači, umesto 0,6 posto, ako se dobro sjećam, predvidjeli smo da će rast iznositi 0,9 posto”, kazala je.

    Geopolitički rizici i izazovi svetske ekonomije
    Svetska ekonomija povezana je s potencijalnim geopolitičkim rizicima. Lagard je spomenula tri vrste najvećih izazova, odnosno rizika. Prvi su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, zatim podele tržišnih privreda koje predvode SAD i Kina te rizik od klimatskih promjena.

    “Prvo, neposredni geopolitički rizici. Tu je strašan rat Rusije protiv Ukrajine. Drugi se odnosi na tragičan sukob na Bliskom istoku. To je prva kategorija geopolitičkih rizika. U drugoj su kategoriji opšti trendovi koje trenutno vidimo. To su geopolitičke podele između nekih razvijenih zemalja, koje predvode Sjedinjene Države, i nekih tržišnih privreda u razvoju, posebno Kine.

    Trenutačno vidimo znatne trgovinske napetosti između Sjedinjenih Država i Kine. I Evropa je povećala carine za Kinu. Na pitanje smatra li da je to adekvatan pristup, Lagarde je rekla da postoje pravila Svjetske trgovinske organizacije.

    “Kada bi sve zemlje poštovale ta pravila i suzdržavale se od promena, trikova, kršenja, izuzetaka i subvencija, svetska privreda bila bi u boljem stanju. Zabrinuta sam zbog sve većeg kršenja pravila dok jaz među zemljama raste. Ta se pravila krše deset puta više u protekle tri godine”, istakla je.

    Lagarde se slaže s mišljenjem analitičara koji tvrde da Evropa gubi bitku kada je reč o kompetitivnosti i da su potrebne radikalne promene. ‘To nije ništa novo. Evropu oduvijek muči manjak kompetitivnosti, bar u proteklih nekoliko decenija. Ali to se stanje sada pogoršava”, rekla je.

    Što se tiče financijske analize, Lagarde vjeruje da je “likvidno, ujedinjeno tržište kapitala jedan od odgovora na to”.

    Budućnost Evrozone
    Hoće li se uskoro pridružiti neka nova članica? “Mislim da je Evrozoni suđeno da uključi gotovo sve evropske zemlje. Nekoliko je zemalja odmah na početku odlučilo da se neće pridružiti. U redu. Ali sve ostale su na putu prema pridruženju. Mislim da je konvergenciji najbliža Bugarska. U sledećih nekoliko meseci videćemo kako će to ispasti. Nadam se da će ispasti dobro”, rekla je Lagard.

     

  • Rusija pretekla Ameriku

    Rusija pretekla Ameriku

    Rusija je u maju pretekla Ameriku po količini izvezenog gasa u Evropu, prvi put nakon skoro dve godine, uprkos naporima regiona da se oslobodi zavisnosti od fosilnih goriva, piše “Fajnenšel tajms”.

    “Iznenađujuće je videti da je uvoz ruskog gasa povećan u Evropu nakon svih nastojanja i napora da se smanji zavisnost od energenata iz te zemlje“, rekao je analitičar tržišta iz firme ICIS Tom Marzek-Menser.

    Britanski dnevnik podseća da je nakon početka sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine Rusija smanjila isporuke gasa ka Evropi i region je prekinuo sa uvozom ovog energenta, koji je potom dopreman u specijalizovanim brodovima iz Amerike.

    Amerika je u septembru 2022. godine pretekla Rusiju po količini izvezenog gasa u Evropu.

    Međutim, prema podacima ICIS-a, prošlog meseca ruski gas i isporuke tečnog gasa činile su 15 odsto od ukupnog izvoza u EU, Britaniju, Švajcarsku, Srbiju, BiH i Severnu Makedoniju, prenosi Capital.
    Isti podaci ukazuju i na to da je tečni gas iz Amerike činio 14 odsto u regionu, što je najniže od avgusta 2022. godine.

  • Republiku Srpsku svjesno zakidaju za milione!

    Republiku Srpsku svjesno zakidaju za milione!

    Republika Srpska ni ovog juna, kako sada stvari stoje, neće dobiti 30 miliona maraka koje bi trebalo da joj isplati Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na osnovu pravosnažne presude Suda BiH.

    Na osnovu pravosnažne presude Suda BiH za izmirenje duga po osnovu raspodjele prihoda za 2009. i 2010. godinu, UIO ima obavezu da isplati Republici Srpskoj 30 miliona KM sa kamatom. Sud BiH je do sada u više navrata prolongirao izvršenje te pravosnažne presude, a posljednju odluku o tome donio je u julu 2023. godine kada je odgodio izvršenje presude do 18. juna ove godine.

    – Pravobranilaštvo BiH pokrenulo je inicijativu da se naplata odgodi za još godinu dana. Ministarstvo finansija RS im je zbog toga uputilo prigovor, ali još nismo dobili odgovor od njih. Ni sud još uvijek nije odlučio šta će se desiti, ali prema našem mišljenju, sve će biti odgođeno za još godinu – kazala je “Glasu Srpske” ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović.

    Naglašava da praksa Suda BiH koji iz godine u godinu prolongira izvršenje svoje pravosnažne presude nema nigdje u svijetu.

    – Očigledno smo mi jedinstven slučaj. Sud svoju izvršnu presudu odgađa svake godine i tako već pola decenije. Ako je moguće da se sudska presuda tako prolongira i da se ona ne sprovodi kada je riječ o ovom predmetu ne znam kakvu sigurnost građani ove nazovidržave uopšte mogu da očekuju i imaju od strane pravosuđa na nivou BiH – kazala je Vidovićeva.

    Naglašava i da je inflacija učinila svoje te da i 30 miliona iz dana u dan gube na vrijednosti.

    – Taj novac, odnosno 30 miliona maraka sa kamatom nije više ni približno onoj realnoj vrijednost koja je nekada bila. Novac će nastaviti da gubi na vrijednosti. Ovakvo pravosuđe i odgađanje izvršenja odluka ne može da služi nikome na čast – zaključila je Vidovićeva.

    U UIO su ranije “Glasu Srpske” kazali da su prethodnih godina predlagali rješenje pomenute presude, ali da o istom nije zauzeo jasan stav Upravni odbor UIO.

    – S obzirom da je tužbeni zahtjev i predmetna presuda u uzročno-posljedičnoj vezi sa doznačavanjem više novca u korist FBiH i kašnjenja poravnanja za 2009. i 2010. godinu, novac potreban za ove namjene moguće je nadoknaditi iz tekućih sredstava sa Jedinstvenog računa koja pripadaju FBiH – navedeno je u prijedlogu UIO koji je upućen Upravnom odboru.

    Novac bi, kako su tada predlagali u korist Vlade RS, UIO vršio sukcesivno, odnosno na način da se svakog 11. datuma u mjesecu, od iznosa sredstava sa Jedinstvenog računa, koji prema raspodjeli za taj mjesec pripada FBiH doznače na račun Vlade RS pet miliona KM i to do konačne isplate dosuđenog iznosa. Taj iznos novca bio bi umanjen za onaj koji je RS prinudno zaplijenjen sa depozitnih računa UIO 2018. godine.

    – Nadalje novac u visini iznosa prinudno zaplijenjenih sa depozitnih računa UIO bio bi prenesen na odgovarajuće račune UIO – navedeno je u prijedlogu UIO na koji Upravni odbor te institucije nije dao zeleno svjetlo.

    Blokada

    Ministarstvo finansija Republike Srpske je još prije šest godina, odnosno 2018. godine blokadom računa UIO naplatilo 4,7 miliona KM, dok ostatak novca i pored pravosnažne presude nije isplaćen, jer Sud BiH u kontinuitetu odgađa dalje izvršenje pravosnažne presude.

  • Većina kriptovaluta u padu

    Većina kriptovaluta u padu

    ​Većina kripto valuta je u padu, a bitkoin je juče u 15.00 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens pao za 2.33 odsto na 62.668,37 evra.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 33.62 milijarde evra, što je više u odnosu na jučerašnji promet.

    Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) vezan za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, a to znači da su investitori uprkos trenutnom padu i dalje optimisti povodom daljeg rasta bitkoina.

    Vrijednost itirijuma (ETH) je pala za 3.82 odsto na 3.237,30 evra, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 3.25 odsto na 561,65 evra.

    Kripto valuta solana (SOL) je danas pala za 6.04 odsto na 139,11 evra, a avalanš (AVAX) za 4.67 odsto na 29,51 evra.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i solanom.

    Najveći rast danas trenutno bilježe kripto valute GFT, BAKE i ELF, prenosi “Telegraf”.

  • Gorivo jeftinije za 0,25 KM, najpovoljnije u regionu

    Gorivo jeftinije za 0,25 KM, najpovoljnije u regionu

    Cijene goriva unazad mjesec i po dana na pumpama u BiH su u padu do 0,25 KM po litru, ističu naši sagovornici iz ove oblasti i dodaju da su sadašnje cijene najniže u regionu.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Almir Bečarević, bh. stručnjak za energetiku, od početka maja pa do polovine šestog mjeseca cijene naftnih derivata na pumpama niže su od 0,1 do 0,25 KM, zavisno od vrste goriva.

    “Cijene goriva u BiH su dosta niže nego u zemljama regiona, tako da dizel na nekim pumpama košta 2,4 KM, što je zaista korektna cijena”, kazao je Bečarević

    Prema njegovim riječima, sadašnje cijene su u skladu sa onim šta se dešava na svjetskom tržištu.

    “Cijena barela je sada od 80 do 82 dolara, tako da cijene na bh. pumpama realno prate svjetsko tržište”, pojasnio je Bečarević.

    Kako je rekao, što se tiče predviđanja za naredni period, niko ne može dati tačnu prognozu šta će se dešavati.

    “Mada proizvođači nafte žele da cijena barela bude preko 90 dolara, vidjećemo kako će oni reagovati. Oni su čak potvrdili svoju odluku o smanjivanju kvota proizvodnje za cijelu 2025. godinu, ali opet ni to nije donijelo povratak cijena na 90 dolara, tako da ćemo vidjeti šta će proizvođači poduzeti u narednom periodu”, ističe Bečarević

    Dorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske, potvrdio je da su cijene goriva dosta niže unazad nepuna dva mjeseca, te da je cijena dizela pala za 0,25 KM po litru.

    “Što se tiče nekog narednog perioda, sigurno je da će pad stati, ali ne možemo da govorimo da li će doći do rasta cijena”, kazao je Savić i istakao da su sadašnje cijene dizela od 2,5 do 2,53 KM, dok benzin košta od 2,6 do 2,63 KM.

    Murisa Marić, direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora, kazala je da, iako su benzinske pumpe BiH spustile cijene goriva, naravno da nikada to ne prati proizvodnja.

    “Bože moj, proizvodnja je iskalkulisala svoje cijene dok su cijene goriva bile znatno više. Nikako ne možemo da dođemo do toga da osnovne životne namirnice dobiju nižu cijenu, iako znamo da je gorivo pokretač svega”, kazala je Marićeva.

    Kako je rekla, ako je cijana goriva niža, to nije razlog da i ostale cijene budu snižene.

    “Uvijek postoji disbalans i čini mi se da će to i dalje postojati sve do onog momenta dok se ne ograniči slobodno formiranje cijena”, kazala je Marićeva.

    Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženje građana “Oaza” Trebinje, istakla je da se cijene goriva mijenjaju stalno te uglavnom više rastu nego što padaju.

    “Iako bi, po nekoj logici, trebalo, kad dođe do pada cijene goriva, da dođe i do nižih cijena osnovnih životnih namirnica, ali ne smatramo da će doći do toga, jer je ranije dolazilo do nižih cijena pa nisu smanjivali ostale cijena”, kazala je Ilijićeva i istakla da je sve to na štetu potrošača.

    Podsjetimo, na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošle sedmice, treće zaredom, jer se očekuje dalje usporavanje rasta američke ekonomije, dok se kineska ne oporavlja tako brzo kako su se trgovci nadali.

    Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice pala je 2,5 odsto na 79,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 odsto na 75,53 dolara,

    Podršku cijenama je sredinom prošle sedmice pružila odluka Evropske centralne banke o sniženju kamatnih stopa, što bi trebalo da pogura rast ekonomije evrozone, a time i potražnje za naftom u tom bloku.

    Uprkos padu tri sedmice zaredom, cijene nafte su od početka godine u plusu. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo četiri, a na američkom tržištu oko 5,5 odsto.

    CIJENE GORIVA U REGIONU
    HRVATSKA:

    DIZEL: 2,64 – 3,56 KM

    BENZIN: 2,87 – 3,72 KM

    SRBIJA:

    DIZEL: 3,31 – 3,45 KM

    BENZIN: 3,14 – 3,60 KM

    CRNA GORA:

    DIZEL: 2,76 KM

    BENZIN: 3,01-3,09 KM

    BiH:

    DIZEL: 2,40-2,53 KM

    BENZIN: 2,60-2,63 KM

  • Putin produžio zabranu prodaje ruske nafte po cijeni koju su ograničile SAD

    Putin produžio zabranu prodaje ruske nafte po cijeni koju su ograničile SAD

    Ruski predsjednik Vladimir Putin produžio je do 31. decembra ukaz kojim se zabranjuje prodaja ruske nafte i naftnih derivata stranim pravnim i fizičkim licima ako ugovori sadrže uslov o ograničenju cijene koji su postavili Sjedinjene Američke Države i niz drugih zemalja, navodi se u danas objavljenoj uredbi.

    Ukaz o primjeni posebnih ekonomskih mjera u sektoru goriva i energije u vezi sa uspostavljanjem maksimalne cijene ruske nafte i naftnih derivata od nekih stranih zemalja prvi put je stupio na snagu 1. februara 2023. godine i više puta je produžavan, prenio je Interfaks.

    Zemlje Grupe 7 i Evropska unija uvele su zabranu uvoza ruske nafte i naftnih derivata, ali su dozvolile brodovlasnicima svojih zemalja da ih prevoze i pružaju posredničke i druge usluge ako se roba prodaje po cijeni koja nije veća od gornje granice cijena koju su utvrdile pomenute države.

    Svrha embarga i gornje granice cijena na rusku naftu i naftne derivate je ograničavanje prihoda ruskog budžeta od prodaje energenata, uz održavanje snabdijevanja naftom i naftnim derivatima na svjetskom tržištu.

    Kremlj smatra da je pomenuti limit vantržišni instrument.

    Sama preduzeća i pojedinci, koji su sklopili ugovore o snabdijevanju, dužni su da obezbijede da ugovori i njihove izmjene ne sadrže odredbe o gornjoj cijeni i moraju da osiguraju da se nesprovođenje ovog uslova prati do krajnjeg kupca.

  • Kada možemo očekivati pad kamatne stope u Srpskoj?

    Kada možemo očekivati pad kamatne stope u Srpskoj?

    Sada možemo da očekujemo za sve građane koji imaju određene kredite da do kraja godine osjete smanjenje kametnih stopa, rekao je za Јutarnji program RTRS, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput.

    Ono što može da iznenadi jeste da Federalne američke rezerve nisu smanjili svoju kamatnu stopu, ali s druge strane imaju ogroman rast zaposlenosti. Izborna godina u Americi je veoma populistička, moguća su određena smanjenja – napominje Šuput.

    Kada je riječ o kreditnim zaduženjima, Šuput dodaje da potražnja za istima ne pada.

    – Banke koje žele da podignu naknade, moraju da obrate nama kao regulatoru, da obrazlože zašto to rade, da bi mi mogli da dobiju ili ne dobiju saglasnot da se to uradi. Takođe, imamo i rast operativnih troškova, rastu i plate – dodaje Šuput.

    Ističe, da i banke na određen način pokušavaju da dio profita koji gube na kamatama, ostvare iz naknada.

    – Ministarstvo finansija Srpskeveć radi na određenim stvarima, što se tiče toga. Banke su i dalje aktivne što se tiče kredita. Po svim pokazateljima i dalje su najdominantniji krediti stanovništva, ono što nije dobro, raste upotreba nenamjenskih kredita. Ono što je jako dobro, jeste da rastu krediti u realnom sektoru, dakle privreda je prema bankarskom sektoru na zadovoljavajućem nivou. Ko god da ima potrebu i ako je kreditno sposoban, diže kredit kada mu je to potrebno – dodaje Šuput.