Kategorija: Ekonomija

Cijene goriva na benzinskim pumpama širom BiH u posljednjih nekoliko dana su u padu, u prosjeku za oko 10 feninga po litru, a trend nižih cijena može se očekivati i u narednom periodu, ističu stručnjaci iz ove oblasti.

Naime, kako kažu, nove niže cijene su upravo iz razloga što cijena barela nafte na svjetskom nivou iznosi 71 dolar, što je najniže od decembra 2021. godine.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe za “Nezavisne novine” da je zbog dešavanja na svjetskim berzama došlo do pada cijene goriva i na bh. pumpama.

“Već je došlo do pada cijena goriva na pumpa za pet do deset feninga po litri, ali će u narednim danima upravo zbog dešavanja na berzama doći do dodatnog pada”, kazao je Bečarević i istakao da bi to ukupno moglo da bude i do 15 feninga po litru.

I Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrola”, kazao je za “Nezavisne novine” da je došlo do pada cijene i dizela i benzina, za nekih 10 feninga.

“Došlo je do stabilnosti tržišta, a i smanjena je potrošnja goriva, budući da su gotovi godišnji odmori, manja je cirkulacija ljudi”, rekao je Bajić.

Dodao je da je u posljednjih nekoliko dana dva puta dolazilo do korekcije cijena.

“U posljednjih deset dana dva puta je spuštana cijena goriva, i benzina i dizela, pa sigurno oko 10 feninga po litri”, kazao je Bajić.

Ističe da je jako teško prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu, jer se na svjetskim tržištima konstantno mijenjaju cijene.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača “Klub potrošača srednje Bosne” Travnik, ističe za “Nezavisne novine” da cijene nafte i svih vrsta goriva u BiH u prvom redu zavise od kretanja tih cijena na svjetskom tržištu.

“Uglavnom, naši distributeri i prodavci goriva to baš ne prate na dnevnoj osnovi – što zbog objektivnih razloga, jer su kupovali gorivo po višim cijenama, što zbog subjektivnih razloga i ostvarivanja ekstraprofita, na šta su reagovale inspekcije”, kazao je Arnautović.

Kako je rekao, u svakom slučaju, bilo kakvo smanjenje cijene goriva pozitivno utiče na potrošače, ali tu postoji jedan drugi problem, o kome obično niko ne vodi računa.

“Poskupljenje goriva u BiH je bio uvijek izgovor za podizanje cijena i svega ostalog, od hljeba u pekarama, preko poljoprivrednih proizvoda, do građevinskog materijala i usluga u ugostiteljskim objektima. U nekim slučajevima opravdano, u nekim baš i ne. Da li će sada neko od ovih spustiti cijene svojih proizvoda i usluga zato što je pojeftinilo gorivo? Nažalost, iz ranijeg iskustva, znamo da neće i time će ostvariti ekstraprofite koje će platiti iz svog džepa potrošači. I tu redovno najgore prođu penzioneri i radnici s minimalnim platama”, zaključio je Arnautović.

Sa benzinskih pumpa u Srpskoj ističu da je prethodnih dana došlo do pada cijene goriva, te da se cijene dizela kreću od 2,33 do 2,43 KM, dok benzin košta od 2,39 do 2,47 KM.

Podsjetimo, na londonskom tržištu prošle sedmice cijena nafte potonula je gotovo 10 odsto, zaronivši na najniže nivoe od kraja 2021. godine, jer se trgovci plaše da će zbog sporog rasta svjetske ekonomije oslabiti potražnja za “crnim zlatom”.

Na londonskom tržištu je cijena barela prošle sedmice potonula 9,8 odsto, na 71,06 dolara, najniži nivo od decembra 2021. godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio osam odsto, na 67,67 dolara, najniži nivo od juna 2023.

Nakon što su cijene nafte pale u avgustu, na početku septembra nastavljen je njihov negativni trend, te trgovce zabrinjava usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija, zbog čega slabi potražnja za “crnim zlatom”.

Na tržištu Republike Srpske trenutno je velika ponuda peleta, ali su i cijene niže od 20 do 30 odsto u odnosu na prošlu godinu, ističu proizvođači i dodaju da je potražnja jako mala, a tržište prezasićeno

Naime, kako kažu naši sagovornici, prošle godine u ovom periodu pelet je koštao i više od 600 marka, dok je sada cijena peleta oko 450 KM.

Naime, kako je rekao Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori Republike Srpske, cijena peleta po toni kreće se od 350 do 450 KM, u zavisnosti od proizvođača, ali i od kvaliteta, ali i zavisno od toga da li firme u cijenu imaju uključen prevoz.

“Budući da se približavamo sezoni grijanja, možda proizvođači peleta sada imaju nešto više posla”, kazao je Andrić.

Ističe da su sadašnje cijene peleta niže za 20-30 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Iz kompanije “Drvoprodex” Banjaluka kazali su da kod njih pelet, koji se prodaje u paleti teškoj tonu i 50 kilograma, košta 466 KM sa prevozom.

“Oko 20 maraka je jeftinija varijanta kada kupac dolazi samostalno po robu”, kazali su iz ove firme.

Ističu da je interesovanje kupaca za kupovinu solidno.

“Na svakodnevnom nivou primamo narudžbe, ali u posljednje dvije-tri godine upravo zbog blagih zima manja je potražnja”, ističu iz “Drvoprodexa” i dodaju da kupci bukvalno dokupljuju pelet, te da ne kupuju velike količine.

“Što se tiče cijena peleta, paleta koja sada košta 466 maraka u jednom periodu lani je bila i 609 KM”, ističu iz ove firme.

Iz firme “Ensa BH” iz Srpca kazali su da su skladišta ovih preduzeća puna, upravo zbog zabrane izvoza.

“Naše tržište je prezasićeno i veliki broj proizvođača ne proizvodi pelet, zato što imaju ogromne zalihe na lagerima. Nije nikako dobra situacija za nas proizvođače, a i potražnja je jako slaba ove godine”, kazali su iz “Ensa BH”.

Kako su rekli, pelet je lani koštao 560 maraka, dok je ove godine cijena 450 KM.

“I pored tako niskih cijena, nemamo kupaca, jer građanima je ostala izvjesna količina peleta od prošle godine, zato što je zima bila blaga, tako da je mala potražnja što se tiče naših građana, ljudi bukvalno nešto malo dokupe”, ističu iz “Ensa BH”.

Dodaju da će cijene ostati na istom nivou i narednih mjeseci.

“Ne vjerujem da će se cijene mijenjati, odnosno vjerovatno će sadašnja cijena biti i u narednim mjesecima, jer na taj način čuvamo naše kupce”, kazali su iz ove firme.

Građani u Srpskoj su ovu vijest dočekali sa velikom radošću, jer, kako kažu, nakon svih poskupljenja s kojima se skoro svakodnevno susreću, ovo pojeftinjenje je vrlo značajno.

Bojan V. iz Banjaluke istakao je da je nedavno kupio pelet po cijeni od 450 KM, sa prevozom.

“Prošle godine sam kupio pelet za skoro 600 KM po toni, a tokom zime potrošim između dvije i tri tone”, kazao je on.

Nakon što su posljednjih nekoliko dana iz Volkswagena stigla brojna upozorenja o rezanju troškova, šef Volkswagen grupacije Oliver Blume izjavio je kako je ekonomska situacija u kompaniji alarmantna.

U intervjuu za Bild am Sonntag, Blume je izjavio kako će kompanija pooštriti mjere štednje zatvaranjem radnih mjesta, ali i moguim zatvaranjem tvornica.
“Kod VW-a je situacija toliko ozibljna da ne možete jednostavno pustiti da se sve nastavi kao prije. Manje vozila se kupuje u Evropi. Istovremeno, novi konkurenti iz Azije snažno ulaze na tržište. Torta je postala manja, a imamo više gostiju za stolom”, rekao je Blume.

Poručio je kako teška situacija ne pogađa samo Volkswagen.

“Čitava evropska automobilska industrija nalazi se u veoma izazovnoj situaciji kakva do sada nije viđena. Ekonomsko okruženje je postalo još teže, posebno za VW brend”, poručio je.

Iako je kompanija poduzela određene mjere, Blume ističe kako smanjenje troškova nije dovoljno.

“Moje kolege, Thomas Schafer i Thomas Schmall stoga rade sa svojim timovima na daljim mjerama”, naveo je.

VW grupacija se godinama bori s visokim troškovima. Općenito, automobili se manje kupuju, a istovremeno raste pritisak konkurencije.

Također, grupacija se suočava sa sve većim pritiskom sindikata.

Najveći njemački sindikat IG Metall je predložio skraćenje radne sedmice u Volkswagenu kako bi se sačuvala radna mjesta u ovoj kompaniji.

Glavni pregovarač IG Metalla Thorsten Groger je upozorio da bi čak pola miliona radnika do kraja oktobra moglo učestvovati u štrajkovima.

Prvi put u istoriji, cijena zlatne poluge premašila je milion dolara. Na svjetskim berzama cijena zlata iz dana u dan su sve veće, pa se i centralne banke odlučuju na kupovinu dodatnih zaliha. Srbija je nedavno kupila pet tona zlata i regionalni je lider po zlatnim rezervama. Hrvatska ne posjeduje zlatne rezerve kao ni Crna Gora a procjenjuje se da Centralna banka BiH ima oko jednu tonu.

Zlato je oduvijek bilo mjerilo bogatstva. Vremenom je, zbog pronalaska i primjene drugih prirodnih resursa, palo u drugi plan, međutim u posljednje vrijeme zlatna grozinica trese svjetske banke. Devizne rezerve Centralne banke BiH sredinom avgusta iznosile su 15, 8 milijardi maraka. Udio zlata u tim rezervama je svega jedan odsto, odnosno oko jedne tone.

– Strateško opredjeljenje Centralne banke BiH jeste da taj iznos učešća monetarnog zlata u ukupnim devizim rezervama može da ide i do tri odsto tako da je za očekivati da će u narednom periodu, kada se steknu uslovi, taj procenat se možda i poveća – kaže Marko Vidaković, viceguverner Centralne banke BiH.

Imala je BiH ranije i više zlata. Međutim, bivša uprava Centralne banke odlučila je da trećinu rezervi proda i, prema mišljenju ekonomista, napravila grešku.

– Kada se tržište destabilizuje padne i vrijednost vaute na koju se mi oslanjamo kao rezervu. S druge strane, što je kriza veća zlatu vrijednost raste zato što je zlato stvarna tradicionalna vrijednost kojoj duguročno vrijednost uvijek raste i BiH je trebala i još uvijek treba rezerve zlata čuvati i povećavati – istakao je ekonomista Igor Gavran, ekonomista.

Play Video

Za razliku od BiH, zlatne rezerve Srbije iznose 46,5 tona, protuvrijednosti 3,3 milijarde evra i ubjedljivi je lider u regionu po tom parametru. Cijena zlata u posljednjih deset godina povećana je za 127 odsto i svi trendovi pokuzuju da će cijena i dalje rasti. Kao što i Srbija planira da povećava svoje rezerve.

– Kad vidimo da najveće i najozbiljnije države na svijetu gomilaju svoje rezerve zlata, da SAD imaju više od 8.000 tona tog najplemenitijeg metala. Јasno je da to zlato jeste prava vrijednost koja obezbjeđuje ako ništa barem malo mirniju budućnost – naglasio je Dušan Stojaković, urednik ekonomske rubrike Večernjih novosti.

Potpuno drugačija situacija je u Hrvatskoj. Ta država uopšte nema rezerve zlata. Sve što je naslijedila iz Јugoslavije, Hrvatska je prije 23 godine prodala. U međuvremenu postala je član evropske monetarne unije i nema potrebu za zlatnim rezervama, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotni.

– Snaga nacionalne valute se ne mrjeri više na tome kakvu podlogu zlata imaju, taj zlatni standard je napušten 70-ih godina. Današnje moderne monetarne politike upravljanja novcem u nekoj nacionalnoj ekonomiji se zapravo oslanjaju na snagu te ekonomije – rekao je Damir Novotni, ekonomski analitičar iz Zagreba.

Hrvatska je vezana za Evro i Evropsku centralnu banku koja garantuje određenu stabilnost. BH ekonomija je nestabilna i nedovoljno jaka, da bi se oslanjala na sebe. Pritom, veliku neizvjesnost izaziva isključiva zaisnost o Evropskoj uniji.

– Ako se desi kriza u Americi ona se prelijeva na EU, to se prelijeva na BiH i mi nemamo izlaz. Kada bismo imali jače ekonomske odnose sa Kinom, Rusijom, Indijom, onda bi naša sigurnost bila veća. Pošto to nemamo, zlato je jedan od mehanizama gdje možemo makar malo da se odvojimo od ovisnosti od Zapada i EU – istakao je ekonomista Igor Gavran.

Procjenjuje se da je do sada iz prirode izvučeno više od 200 hiljada tona zlata. Upravo Rusija i Kina spadaju među pet zemalja koje posjeduju najveće rezerve. Pojedini zapadnii analitičari procjenjuju da Narodna banka Kine posjeduje od 5.000 do 15.000 tona zlata.

Vijesti iz iste rubrike

Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u Srpskoj aktuelne su nove cijene omiljenog napitka među stanovnicima, te kako kažu naši sagovornici, postalo je nemoguće naći pola kilogram kafe koja košta manje od 10 maraka.

Vlasnik pržionice “Bel cafe” iz Čelinca Goran Trivić ističe da su cijene sirove kafe na berzama dostigle maksimume, a sve zbog suše koje je pogodila glavne proizvođače kafe.

“Cijene sirove kafe su skočile više od 100 odsto u zadnjih osam mjeseci, pa je tako vreća od 60 kilograma sa 400 maraka skočila je na 950 KM”,  kazao je Trivić i istakao da je vrlo teško predvidjeti šta će se dešavati u narednom periodu, upravo zato što je kafa berzanska roba.

Da cijene sirove kafe  rastu  i da to utiče i na naše tržište, potvrdio je i Dragan Grbić, glavni pržioničar u “Caffemio”.

“Na berzama su cijene drastično porasle, čak i preko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu. Sirovina poskupljuje iz razloga što je mala količina kafe u ponudi, a velika je potražnja. Cijene skaču i na londonskoj i na američkoj berzi”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine”.

Ističe da, što se tiče robuste, tu je najveći problem, jer kako kažu, ona je sad u nekim slučajevima čak i skuplja od arabike.

“Mi  pokušavamo na sve načine da ne podižemo cijene, barem ne onoliko koliko bi trebalo, već samo da se preživi”, kazao je Grbić.

Ističe da je primjetno da je po marketima nemoguće naći pola kilograma kafe koja košta manje od 10 KM.

“Prema prognozama, očekuje se dalji rast kafe pa čak i do proljeća”, kazao  je Grbić.

Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, kaže za “Nezavisne novine” da se cijene kafe određuju pod uticajem mnogih faktora.

“Uključujući ponudu i potražnju, vremenske prilike i špekulacije na tržištu, a za proizvođače kafe, troškovi proizvodnje, radne snage i transporta takođe igraju značajnu ulogu u određivanju cijena kafe”, kazao je  Samardžija.

Kako kaže, pored ovih faktora, pandemija, geopolitička previranja, uključujući i aktuelne ratove, doprinijeli su tome da je od početka pandemije virusa korona do danas cijena sirove kafe doživjele astronomski rast, a ključni faktori koji su doprinijeli ovom trendu bili su povezani prije svega s poremećajima u lancima snabdijevanja.

“Mjere zatvaranja i ograničenja putovanja usporile su transport kafe iz zemalja proizvođača do potrošačkih tržišta, što je izazvalo zastoje i povećalo troškove. Dodatno, pandemija je uticala na dostupnost radne snage u industriji kafe, ograničavajući kapacitete za berbu i obradu. Smanjena radna snaga u ključnim fazama proizvodnje i distribucije dovela je do kašnjenja i smanjenja u isporuci, što je imalo direktan uticaj na cijene”, kaže Samardžija.

Vlasnik firme “Fabrika kafe” iz Banjaluke Dario Brkić kaže da, uprkos stalnom rastu nabavnih cijena, još nisu podigli cijenu kafe, ali ističe da su to već najavili u svojim lokalima.

“Domaće vrste kafe su u posljednjih sedam do osam mjeseci poskupjele duplo, pa je tako sada nemoguće naći kafu koja košta manje od 10 KM za 500 grama”, kazao je Brkić.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da, uprkos visokim cijenama kafe, ne bi trebalo očekivati više cijene ovog napitka u ugostiteljskim objektima.

“Sama cijena kafe na berzama ne igra veliku ulogu nama u ugostiteljskim objektima, jer na samu cijenu kafe utiče niz drugih  faktora”, kazao je Kurtinović.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinja, ističe za “Nezavisne novine” da je  ovo poskupljenje novi udar na džep potrošača.

“Pola kilogram kafe može se naći po cijeni od 8,5 do 10 KM, zavisno od proizvođača”, kazala je Ilijićeva.

Ističe da smo takva nacija koja će teško odustati od ispijanja kafe, nebitno je kolika je cijena.

Građani kažu da nova poskupljenja nisu nikakvo iznenađenje. Banjalučanka Sanja M. kaže  da bi bilo iznenađenje kada bi cijene ostale iste.

“Kafa je već odavno luksuz, a šta ćemo kada smo je navikli piti”, kazala je ona.