VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Evro ojačao prema dolaru, koji je blizu najnižeg nivoa

    Evro ojačao prema dolaru, koji je blizu najnižeg nivoa

    Vrijednost evra prema dolaru prošle nedjelje je porasla jer je američka centralna banka smanjila kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

    Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, prošle nedjelje je oslabio 0,4 odsto, na 100,74 poena, blizu najnižeg nivoa u godinu dana.

    Pritom je kurs dolara prema evru pao 0,8 odsto, pa je cijena evra dosegnula 1,1160 dolara. Ali, američka valuta je ojačala prema japanskom jenu, za 2,1 odsto, pa je njen kurs skočio na 143,85 jena.

    Kurs dolara prema evru znatno je pao jer je Fed u prvom popuštanju monetarne politike nakon četiri godine smanjio kamate više nego što se očekivalo.

    Na tržištu se, naime, procjenjivalo da će centralna banka kamate smanjiti za 0,25 postotnih poena, ali njeni čelnici odlučili su cijenu novca srezati za agresivnih 0,50 postotnih poena, u raspon od 4,75 do 5 odsto, piše “SEEbiz”.

    Čelnici Feda poručili su nakon redovne sjednice da se inflacija postupno spušta prema ciljanom nivou od 2 odsto i da su sada rizici po njihove ciljeve u vezi tržišta rada i inflacije uravnoteženi.

    Nakon što su godinama povećavali kamatne stope kako bi suzbili inflaciju, čelnici Feda procjenjuju da će, nakon ovog agresivnog reza, do kraja godine dodatno smanjiti kamate za 0,50 postotnih poena, a u sljedećoj godini za cijeli postotni poen.

    – Nastojimo postići stabilnost cijena, a da ne izazovemo bolan rast nezaposlenosti. Ovaj potez pokazuje našu predanost da postignemo taj cilj – rekao je na konferenciji za medije predsjednik Feda Jerome Pavel.

    Pavel je poručio da je situacija u ekonomiji dobra, da ono raste, dok se inflacija spušta. Trenutno, kazao je, u ekonomiji ne vidi ništa što bi ukazivalo na mogućnost recesije.

  • IRB će naplaćivati prijevremenu otplatu kredita

    IRB će naplaćivati prijevremenu otplatu kredita

    Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske uvela je naknadu za prijevremeno vraćene kredite koje plasira preko finansijskih posrednika, odnosno banaka.

    Nova pravila plasmana sredstava po kreditnim linijama i zajmovima koja je Vlada Repubike Srpske usvojila na sjednici 12. septembra, objavljena su u Službenom glasniku i stupila su na snagu.

    Po njima, za zajmove vraćene prije roka, plaćaće se naknada od jedan odsto.

    “Ako finansijski posrednik vrati zajam prije roka utvrđenog otplatnim planom, dužan je da o svojoj namjeri obavijesti IRBRS i plati Fondu naknadu za prijevremenu otplatu u visini od jedan odsto od iznosa neotplaćene glavnice i drugih dospjelih, a neizmirenih obaveza, osim u slučajevima kada Vlada Republike Srpske u funkciji Skupštine odluči drugačije”, navodi se u odluci.

    IRB je tako počela sa praksom koja je ustaljena kod komercijalnih banaka koje u zavisnosti od vrste kredita i plasmana uzimaju naknadu od jedan do dva odsto za iznose preko 10.000 KM.

    Međutim, u IRB-u kažu da ovde nije riječ o komercijalizaciji banke.

    “Ova dopuna pravila pružiće dodatnu fleksibilnost kada je u pitanju upravljanje portfeljima fondova koji su u nadležnosti IRB-a, te ispunjavanju njihovih razvojnih uloga i funkcija na domaćem tržištu”, kazali su iz IRB-a.

  • Da li će manja potražnja spustiti cijene stanova u Srpskoj

    Da li će manja potražnja spustiti cijene stanova u Srpskoj

    Iako u Republici Srpskoj pada potražnja za nekretninama, niko još ne može da kaže da li će to uticati da cijene stanova konačno budu niže.

    Stanovi se i dalje prodaju, ali ne tom brzinom i intenzitetom kao što je to ranije bilo.

    Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kazao je za “Nezavisne” da je primjetno da je došlo do manje potražnje za stanovima u Republici Srpskoj.

    Sigurno da je to nastalo kao rezultat i viših troškova finansiranja same kupovine stanova, jer imamo situaciju da su kamate u bankama porasle. Sa druge strane, imamo i situaciju da je Investiciona razvojna banka (IRB) Republike Srpske ograničena mogućnostima za finansiranje te kupovine tako da veliki broj stanova čeka finansiranje od strane banaka kako bi se ta kupovina i realizovala”, kazao je Račić.

    Dodao je da je teško prognozirati da li će to uticati da dođe do pada cijena nekretnina.

    “Činjenica je da će i sama potražnja u narednom periodu diktirati gradnju stanova”, kazao je Račić.

    Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka ističe da je primjetno da je u najvećem gradu u Srpskoj došlo do pada potražnje.

    “Što se tiče cijene stanova u novoj gradnji, ona nije padala, a što se tiče stare gradnje, to je individualna stvar. Kad duže vrijeme neka nekretnina stoji u oglasima ili je neka cijena previsoko formirana za taj momenat i ne može da se proda, a ljudima se žuri, onda se oni odluče da koriguju cijene i tako se na nekim primjerima može vidjeti da je došlo do pada cijene stanova”, kazao je Milanović i istakao da generalno nije došlo do pada cijene, ali dodaje da nije bilo ni rasta.

    Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” iz Prijedora kazao je da je početkom ove godine bila ekspanzija prodaje stanova, kada su se prodavali stanovi za jedan dan.

    “I dalje imamo stabilnu prodaju, jer cijene kvadrata u centru grada se kreću od 2.500 do 3.000 KM”, kazao je Gruban i istakao da cijene padaju kako se udaljavamo od centra.

    “Stanovi se i dalje prodaju, ali ne kao ranije”, kazao je Gruban.

    Milenko Stanić, ekonomista, ističe da su cijene nekretnina u Srpskoj previše “naduvane”.

    “Tražnja je značajno smanjena i logično je da bi smanjena tražnja trebalo da znači korekciju cijena naniže, ali na tržištu nekretnina taj pad ne ide očekivanom dinamikom”, kazao je Stanić i dodao da u manjim sredinama već dolazi do nižih cijena.

    “Što se tiče većih sredina, poput Banjaluke i Bijeljine, padanje cijena ide dosta manjim tempom”, kazao je Stanić i dodao da se tek naredne godine mogu očekivati niže cijene nekretnina kao konkretan odgovor na smanjenu potražnju.

  • Palo povjerenje investitora u EU, problemi i za BiH

    Palo povjerenje investitora u EU, problemi i za BiH

    Povjerenje investitora u evrozonu palo je na najniži nivo od početka ove godine, te treći mjesec zaredom.

    Tako je “Sentix”, koji se bavi istraživanjem tržišta sa sjedištem u Frankfurtu, objavio podatke indeksa opšteg povjerenja investitora u evrozonu za ovaj mjesec.

    Kako se navodi u rezultatima, indeks povjerenja investitora, koji je u avgustu iznosio minus 13,9 poena, pao je na minus 15,4.

    “Indeks očekivanja, kojim se mjere očekivanja investitora za narednih šest mjeseci, porastao je sa minus 8,8 poena na minus 8 poena, dok je indeks trenutne situacije pao sa minus 19 poena na minus 22,5 poena”, naveli su iz “Sentixa”.

    Ističe se da je evrozona i dalje na ivici recesije i da politička i ekonomska situacija u Njemačkoj predstavlja težak teret za cijelu evrozonu.

    “U tom kontekstu, jedina nada za investitore je mogućnost podrške monetarnoj politici”, navodi se u saopštenju i dodaje da je anketa sprovedena od 5. do 9. septembra te da je učestvovalo 1.142 investitora.

    Pitali smo ekonomiste šta ovo znači za BiH, koliko smo ovisni o evrozoni te da li je moguće da se ovo na neki način odrazi i na našu državu.

    Ekonomista Bojan Lučić smatra da je povjerenje investitora u evrozoni poljuljano od pandemije virusa korona.

    “Tom nepovjerenju dodatno je kumovala i činjenica da se rat u Ukrajini ne stišava, a da sukobi u Crvenom moru i dalje stvaraju ozbiljne probleme. Evropa se bori sa nekoliko faktora i kao cilj za 2024. godinu postavila je kontrolisanje inflacije. Za sada akcije koje su preduzete ne daju dobre rezultate i najveća evropska ekonomija Njemačka nailazi na velike probleme koje nastoji riješiti u hodu. Bosna i Hercegovina zavisi od izvoza, gdje je značajan dio izvoznih aktivnosti usmjeren na evropska tržišta. Evropska unija je ključni trgovinski partner, a na ekonomske aktivnosti utiču događaji u širem kontekstu Evrope”, objašnjava Lučić za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da je BiH kao mala, otvorena ekonomija posebno osjetljiva na spoljne faktore, uključujući fluktuacije u potražnji, trgovinsku politiku i ekonomske uslove u evrozoni.

    “Upotreba evra u svakodnevnim transakcijama i zavisnost od evropskih tržišta naglašava složenu ekonomsku međuzavisnost između Bosne i Hercegovine i evrozone i samim tim vodi ka činjenici da će problemi evrozone biti i naši problemi”, naglasio je Lučić.

    Sličnog mišljenja je i ekonomista Slaviša Raković, koji kaže da nema sumnje da se ova situacija već reflektovala na BiH, što se vidi u smanjenju izvoznih aktivnosti.

    “Mislim da Evropa plaća račune eskalacije sukoba na liniji Ukrajina – Rusija te da su svi drugi regioni u svijetu bolje prošli. Što se naše pozicije tiče, ona je čvrsto vezana uz EU i evrozonu tako da ćemo dijeliti sudbinu razvoja ekonomije”, zaključio je Raković.

  • Recesija? Ne – Americi prijeti nešto još gore

    Recesija? Ne – Americi prijeti nešto još gore

    Generalni direktor Džej Pi Morgan Čejs ukazao je šta je “najgori ishod” za američku ekonomsku budućnost, pored recesije.

    “Najgori ishod je stagflacija. I ne bih je skinuo sa dnevnog reda”, rekao je Džejmi Dajmon.

    Čelnik najveće investicione banke u SAD sa aktivom od 3,4 milijarde dolara, dao je svoj komentar početkom nedelje na Savetu institucionalnih investitora u Njujorku, prenosi Capital.

    Stagflacija, naziv nastao od skraćenica za stagnaciju i inflaciju, označava stanje u kojem se ekonomski rast usporava dok inflacija i nezaposlenost rastu.

    Ekonomske posledice stagflacije mogu dovesti smanjenja penzionih fondova, kao i kraha berze. Poslednji put je viđena u SAD tokom 1970-ih.

    Dok je inflacija u avgustu porasla manje nego što se očekivalo na 2,5 odsto, izgledi za savezni dug su mračni, sa rastućim brojem od više od 35,3 biliona dolara.

    Otplate kamata na državni dug koje dospevaju u oktobru sada premašuju troškove i zdravstvenog osiguranja (Medicare), i nacionalnog budžeta za odbranu. Državni dug može doprineti daljoj inflaciji koja je na horizontu.

    Ovo je prvi put u američkoj istoriji da su otplate kamata na državni dug porasle iznad jedan bilion dolara.

    “Dakle, teško je imajući to u vidu reći da smo izašli na zelenu granu. Mislim da to nije slučaj”, rekao je Dajmon.

    Dok je inflacija pala tako da je skoro dostigla krajnji cilj Nacionalnih rezervi (FED) od dva odsto, izveštaj koji je u ponedeljak podelila Banka federalnih rezervi Njujorka pokazuje da su pogledi potrošača na tržište generalno pomešani.

    Amerikanci su odgovorili da očekuju da će njihova potrošnja porasti za pet odsto, ali da će prihodi njihovih domaćinstava porasti samo za 0,1 odsto u odnosu na prošlu godinu.

    Dajmon veruje da je verovatnoća stagflacije u budućnosti oko 35 procenata, što znači da je recesija verovatnija.

  • Tegeltija: Planirana naplata veća od 11 milijardi KM

    Tegeltija: Planirana naplata veća od 11 milijardi KM

    Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoran Tegeltija izjavio je u intervjuu Srni da je za ovu godinu planirana naplata veća od 11 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza i da sadašnji pokazatelji potvrđuju da je to moguće ostvariti.

     U julu i avgustu smo ostvarili prihode na mjesečnom nivou koji su veći od jedne milijarde KM. Ako pogledamo osam mjeseci ove godine, naplaćeno je više od 7,5 milijardi KM ili 8,5 odsto više nego u istom periodu lani. Sa ovim danima septembra pređen je iznos od osam milijardi KM – naveo je Tegeltija.

    On je napomenuo da su u prošloj godini naplaćeni prihodi bili veći od 10 milijardi KM, što je prvi put od uspostavljanja UIO.

    Tegeltija je ukazao da na naplatu prihoda utiče više faktora, među kojim je osnovni uslov – nivo privredne aktivnosti, zatim poreska disciplina, te kvalitet rada institucija koje se bave prikupljanjem prihoda i izmjena poreskih propisa, pri čemu oni o naplati poreza na dodatu vrijednost /PDV/ u BiH nisu mijenjani od uspostavljanja te vrste poreza.

    – Ne možemo reći da nivo privredne aktivnosti pozitivno djeluje na naplatu prihoda, jer industrijska proizvodnja u BiH, kao i neki drugi parametri nisu na očekivanim nivoima i svjesni smo toga unazad dvije do tri godine – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je istakao da su u UIO zadovoljni odnosom poreskih obveznika prema izmirivanju PDV-a.

    – Uvijek postoji određeni broj poreskih obveznika koji su skloni prevarama i švercu, ali najveći dio njih vrlo uredno izvršava svoje obaveze po osnovu PDV-a. Naravno i da na poresku disciplinu utiče i rad kontrolnih organa, a naše preventivne kotrole i rad dovode do poreske discipline – naveo je Tegeltija.

    On je rekao da UIO ne utiče na raspodjelu sredstava od prikupljenih prihoda, niti na njihovu potrošnju, već ih prikuplja na dnevnom nivou i isti dan se novac dodjeljuje Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu, koji ga troše u skladu sa svojim odlukama.

    ZA OSAM MЈESECI POVRAT PDV-a 1,28 MILIЈARDI KM

    Osvrćući se na povrat PDV-a, Tegeltija je naveo da je za osam mjeseci ove godine vraćeno 1,28 milijardi KM po tom osnovu i da to pravo imaju privredni subjekti nakon izvršenog izvoza robe ili usluga.

    – To u apsolutnom iznosu znači mnogo, ali ako se pogleda u relativnom iznosu vraćeno je 5,8 odsto sredstava manje nego u istom prošlogodišnjem periodu. To odslikava situaciju šta se dešava sa izvozom, koji je manji za više od šest odsto nego u uporednom prošlogodišnjem periodu – pojasnio je Tegeltija.

    KRIVIČNIM DЈELIMA NASTALA ŠTETA OD 10,9 MILIONA KM

    Tegeltija je naveo da je za osam mjeseci ove godine UIO nadležnim tužilaštvima podnio 34 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima kojim je napravljena šteta od 10,9 miliona KM.

    Prema njegovim riječima, tu su ključne poreske utaje i nezakoniti promet akciznih proizvoda, gdje dominiraju duvanske prerađevine.

    Tegeltija je naveo da su tu još i djela koja spadaju u zonu prekršaja, kao i da se krijumčarena roba privremeno oduzima do okončanja cijelog procesa.

    – To je svakodnevnica u našem poslu. Time se bave carinici, ali i naše službe kao što je Odsjek za sprečavanje krijumčarenja – rekao je Tegeltija.

    On je istakao da je sprečavanje krijumčarenja robe među osnovnim ciljevima UIO.

    – Јednostavno, nekim pojedinicima ne možete da kažete da je to nedozvoljena radnja i onda smo prinuđeni da to procesuiramo kod nadležnih pravosudnih institucija – ukazao je Tegeltija.

    DNEVNO SE RASPOREDI 90 ODSTO SREDSTAVA OD PUTARINE

    Tegeltija je rekao da na računima sredstava za izgradnju auto-puteva leži neraspoređeno 279 miliona KM.

    – UIO na dnevnoj osnovi naplaćuje tu putarinu i prihodi se u prosjeku /mjesečno/kreću od 35 do 40 miliona KM, što godišnje dostigne do 400 miliona KM. Prošle godine smo naplatili 423 miliona KM, a za osam mjeseci ove godine 324 miliona KM – naveo je Tegeltija.

    On je napomenuo da UIO svaki dan na dnevnoj osnovi rasporedi 90 odsto prikupljenih sredstava, a 10 odsto stoji na računu do donošenja konačne odluke o raspodjeli, koju donosi Upravni odbor UIO.

    Tegeltija je dodao da pet i po godina nije donesena odluka o raspodjeli tih rezervi i da se tako došlo do iznosa od 279 miliona KM.

    – Za to vrijeme Uprava je naplatila više od 2,5 milijardi KM tih sredstava. Raspoređeno je 2,5 milijardi KM i sada se pravi problem oko tih 279 miliona KM. Nije problem samo iznos, već i period u kojem se nalaze ta sredstva – naveo je Tegeltija i istakao da se nada da će postojati spremnost za donošenje te odluke, budući da se preduzeća koja se bave izgradnjom auto-puteva susreću sa problemom likvidnosti.

    On je rekao da, ako se uzme u obzir da u prosjeku 40 miliona KM tih sredstava ostane na računu i da je iznos koji je još 2019. godine prikupljen i dalje na računu, svako može procijeniti koliko taj novac gubi na vrijednosti zbog inflacije i promjene cijena.

    SVI PODRŽAVAЈU OSLOBAĐANjE OD PDV-a ZA PRVU NEKRETNINU

    Tegeltija je istakao da prijedlog za izmjenu Zakona o PDV-u kojim je predviđeno da se ova vrsta poreza ne plaća pri kupovini prve nekretnine predstavlja prvu inicijativu za koju je dato pozitivno mišljenje otkako je na čelu UIO.

    – U skladu sa našim pozitivnim mišljenjem, mi smo i kreirali tekst tog zakona i dostavili Upravnom odboru UIO, koji dalje pokreće inicijativu. Za sada svi podržavaju tu inicijativu. Mislim da bismo do kraja godine mogli imati tekst tog zakona, koji će proći potrebne procedure, a u narednoj godini i njegovu primjenu – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je naveo da je većina inicijativa koje su dolazile za izmjenu PDV-a u vezi sa smanjenjem stope za određene grupe proizvoda ili ukidanja te vrste poreza za pojedine proizvode ocijenjena kao loša za makrostabilnost BiH.

  • Evropa strahuje: Industrija puca?

    Evropa strahuje: Industrija puca?

    “Evropska naivnost bi mogla da dovede do kolapsa njene industrije”, upozorila je novoizabrana predsednica Odbora za ekonomska i monetarna pitanja Evropskog parlamenta Aurora Lalik u intervjuu za Euraktiv.

    Prema njenim rečima, Evropa treba da pojača napore za jačanje svoje industrijske baze kako bi se nadmetala sa Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama.

    Ona je navela da Evropa rizikuje da postane kontinent potrošača umesto da bude kontinent proizvođača. Svet se promenio i više ne doživljavamo “srećnu globalizaciju”.

    Sjedinjene Američke Države brane svoju privredu, Kina takođe, mi moramo da uradimo isto to, dodala je Lalik. Evropi prema njenom mišljenju nedostaje sveobuhvatna strategija za podršku zelenim i digitalnim firmama i olakšavanje ključnih javnih investicija.

    “Ne radi se o tome da budete protekcionisti sami po sebi. Samo treba da prestanemo da budemo tako naivni”, smatra Lalik.

  • Broj nezaposlenih u BiH raste drugi mjesec zaredom

    Broj nezaposlenih u BiH raste drugi mjesec zaredom

    Nezaposlenost u BiH raste već drugi mjesec zaredom, što sindikalce nije iznenadilo, ali ih je svakako zabrinulo.

    Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, neprekidan niz u padu nezaposlenosti trajao je od avgusta prošle do maja ove godine, a onda dolazi do obrta.

    Ili, konkretnije, u julu 2023. imali smo 350.461 nezaposlenog, a onda je cifra iz mjeseca u mjesec klizila sve do maja ove godine, kada je dostigla 324.517.

    Međutim, već u junu imali smo 325.568, a u julu 328.674 ljudi koji su na evidencijama službi i zavoda u BiH tražili posao.

    Ekonomskog analitičara Igora Gavrana rast nezaposlenosti ne iznenađuje, uzimajući u obzir stanje ekonomije. Iznenađuje ga, ipak, zbog drugih okolnosti.

    “S obzirom na kontinuirano iseljavanje radno sposobnog stanovništva i činjenicu da upravo u ljetnim mjesecima mnogi nezaposleni, pa čak i zaposleni, idu u Hrvatsku, Crnu Goru i druga područja obavljati sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu, a ulazimo i u period izborne kampanje i povremenih poslova za ove aktivnosti, što bi logično trebalo voditi padu nezaposlenosti, nisam očekivao statistički rast nezaposlenosti”, naveo je Gavran u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Posebno je, dodaje, zanimljivo da se najvećim dijelom rast nezaposlenosti odnosi na Federaciju BiH, gdje je, kako ocjenjuje, ekonomska situacija još uvijek nešto povoljnija, a prilika za zapošljavanje je, tvrdi, više.

    “Osim manjkavosti naše evidencije, gdje biti evidentiran kao nezaposleni može značiti i da u stvari radite negdje, ali ste jednostavno u evidenciji radi zdravstvenog osiguranja ili primanja naknade, jedina dva druga logična objašnjenja koja mi padaju na pamet su uobičajeni godišnji porast po osnovu diplomaca i maturanata koji su završili svoje obrazovanje i prvi put se prijavili u evidenciju, i otpuštanja manjeg obima u većem broju subjekata gdje nema masovnih slučajeva koji bi privukli medijsku pažnju, ali ukupno daju veći broj. I naravno, moguć je prelazak iz registrovane u neregistrovanu ekonomiju, odnosno fiktivna odjava radnika koji i dalje rade”, ističe Gavran.

    U svakom slučaju su mu, dodaje, zanimljiva dva aspekta koja demantuju neke uobičajene tvrdnje mnogih poslodavaca.

    “Broj nezaposlenih ne raste u Republici Srpskoj, gdje se tvrdilo da će rast minimalne plate dovesti do masovnih otpuštanja i gašenja poslovanja, pa ovaj strah ne može biti argument protiv povećanja i u Federaciji BiH, a zahtjevi za uvoz radnika također ne stoje jer, evo, imamo čak i rastući broj potencijalnih radnika u BiH koje treba zaposliti”, naveo je Gavran.

    Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da sindikalce svakako zabrinjava rast nezaposlenosti, a na to su, ističe, i upozoravali. Posljednji podatak kojim oni raspolažu jeste da je u FBiH oko 277.000 nezaposlenih.

    “Naravno da nas brine činjenica da nezaposlenost raste i to je ono što mi tokom svog djelovanja konstantno pokušavamo da objasnimo i poslodavcima i vlastima, ali i javnosti. Dakle, prema posljednjim podacima, u FBiH je 277.000 nezaposlenih, a poslodavci uporno traže povećanje kvota za uvoz strane radne snage. Prvenstveno se to odnosi na radnike iz Bangladeša, Indije, Filipina, Nepala i tako dalje”, kaže Kečo za “Nezavisne novine”.

    On smatra da poslodavci na ovaj način pokušavaju da obore cijenu rada.

    “Dakle, suština čitave priče je da njima treba jeftina radna snaga, pored te činjenice da mi imamo 277.000 nezaposlenih u FBiH”, istakao je Kečo, dok stav iz Udruženja poslodavaca nismo uspjeli dobiti.

    Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH su naveli da je 30. juna ove godine u BiH bilo 325.568 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Nezaposlenost se, kako su naveli, smanjila u Republici Srpskoj i u Brčko distriktu, a povećana je u FBiH.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u BiH je u junu, i ujedno posljednjem mjesecu za koje imaju informacije, bilo zaposleno 854.865 radnika.

  • Zapad i zemlje BRIKS-a bore se za naklonost zapadnog Balkana

    Zapad i zemlje BRIKS-a bore se za naklonost zapadnog Balkana

    Nakon početka rata u Ukrajini EU je u potpunosti preokrenula svoju strategiju prema proširenju i postavila ga kao jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta.

    U tu svrhu olakšani su neki uslovi koje su kandidati i potencijalni kandidati imali u ranijem periodu.

    Primjera radi, 14 ključnih prioriteta koje je BiH trebalo da ispuni, ako ne svih 14, onda da pokaže značajan nivo implementiranja, više se ni ne spominju, a EU je razvila i novi Plan rasta za zapadni Balkan, koji ima za cilj da region što brže dovede u ravan s evropskim standardima kako bi bili spremni za članstvo.

    Iako su neke zemlje, poput Njemačke, i prije početka proširene ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, prijem zapadnog Balkana u EU postavile kao prioritet, to nije bio stav drugih važnijih članica EU, poput Francuske i Nizozemske, koje su tražile više reformi prije eventualnog članstva.

    Poznata je izjava Olafa Šolca, njemačkog kancelara, koji je na direktno pitanje Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kada će Ukrajina postati članica EU, odgovorio da je to moguće tek nakon što zemlje zapadnog Balkana budu integrisane. Nakon februara 2022. to se promijenilo, i sada je Ukrajina prioritet da se što više približi EU.

    Sporost integracija zapadnog Balkana u EU sada brine gotovo sve briselske političare, uključujući i prvake zemalja članica.

    Antonio Tanini, ministar spoljnih poslova Italije, u utorak je izjavio da ako EU ne požuri s prijemom zapadnog Balkana, mogli bi ga preuzeti Rusija i Kina.

    Globalno takmičenje EU i SAD s jedne strane i zemalja BRIKS-a s druge, jasno se osjeti na zapadnom Balkanu.

    Kako bi poslao signal da nije odustao od proširenja EU, Brisel želi da do 2028. godine primi Crnu Goru, što se realno može desiti, a indikativno je da je Johan Zatler, bivši šef Delegacije EU u Sarajevu, poslan u Podgoricu, mnogi vjeruju, s ciljem da pripremi put da se to desi.

    Ana Pisonero, portparolka Evropske komisije, rekla je na forumu u Bledu u Sloveniji da Evropska komisija pozdravlja ambiciozni plan za napredak Crne Gore na evropskom putu i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

    “Proširenje je bilo i nastaviće biti strateški prioritet, kao što je naznačila predsjednica Fon der Lajen u svojim političkim smjernicama za narednu Komisiju i ponovila na nedavnom Bledskom strateškom forumu”, rekla je Pisonero.

    U Briselu je gotovo izvjesno da će novi resor proširenja biti izdvojen iz resora za susjedstvo, i dobiće ponovo, kao što je bilo u vrijeme prijema Hrvatske, samostalni status.

    “Guardian” je juče pisao da je Fon der Lajenova ponovila strateško opredjeljenje za primanje zemalja regiona u EU, upravo navodeći opasnost da bi region mogao potpasti pod uticaj Rusije i Kine.

    Komentator ovog britanskog lista ističe da je upravo rat u Ukrajini glavni okidač za novi entuzijazam u Briselu.

    “Da nije bilo invazije na Ukrajinu, pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom zasigurno bi zaglavili, a BiH ne bi bila priznata kao kandidat za EU. Možda se ni EU ne bi složila oko budžeta za svoj novi plan rasta od šest milijardi evra za zapadni Balkan. Plan uslovljava evropska ulaganja u reforme na Balkanu, ali ako se ostvari njegov puni potencijal, zemlje u regionu mogle bi dobiti po glavi stanovnika skoro onoliko novca koliko punopravne članice imaju pravo u okviru kohezionog fonda EU, koji je osmišljen da pomogne siromašnijim regijama”, piše ovaj list.

  • Rijetki bh. investitori najdalje dobace do regionalnih tržišta

    Rijetki bh. investitori najdalje dobace do regionalnih tržišta

    Ukupna ulaganja iz BiH od nastanka države do kraja 2023. godine iznosila su 1,551 milijardu KM, piše u analizi Centralne banke BiH (CB BiH).

    Međutim, direktne strane investicije u BiH samo prošle godine su iznosile 1,89 milijardi KM, što znači da su investicije u BiH za samo jednu godinu veće nego što su ikad kompanije iz BiH investirale bilo gdje u inostranstvu.

    Kako se detaljno navodi u analizi, Hrvatska sa iznosom od 554,1 milion konvertibilnih maraka i u 2023. godini zauzima prvo mjesto sa ukupnim stanjem ulaganja iz BiH.

    Prate je Crna Gora i Srbija u koje je svih ovih godina uloženo ukupno 264,8 miliona, odnosno 232,2 miliona KM.

    “Ukupni tok ulaganja u inostranstvo prošle godine iznosio je 206,4 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja povećanje od 133,3% ili 117,93 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Investiranje u Sloveniju tokom 2023. godine u iznosu od 66,9 miliona KM je na prvom mjestu po visinu ulaganja, dok je investiranje u Republiku Hrvatsku sa iznosom od 38,2 miliona KM na drugom mjestu. Slijedi Republika Srbija u koju je investirano 28,8 miliona konvertibilnih maraka”, ističe se u analizi CB BiH.

    Što se tiče tokova direktnih stranih ulaganja po komponentama, 104,5 miliona se odnosi na vlasnički kapital, 47 miliona na zadržane zarade, a na ostali kapital odnosi se 54,8 miliona konvertibilnih maraka.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je obim investicija iz BiH u inostranstvo na nivou statistički zanemarivog podatka.

    “To je odraz činjenice da je BiH ekonomija koja je receptivna, a ne emitivna zemlja kada su investicije u pitanju. Naime, domaće kompanije su mahom orijentisane na proizvodnju za domaće tržište i to u dijelu nerazmjenjivih dobara. Sa druge strane, proizvodnja koja je usmjerena na izvoz je resursno-intenzivna te stoga ni izvozne kompanije shodno onom što proizvode ne investiraju u inostranstvu. Za nas je važno pratiti u ovoj razvojnoj fazi kako investicije domaćih kompanija utiču na supstituciju uvoza s obzirom na to da je prvo potrebno pobijediti konkurenciju na domaćem tržištu da bi se kasnije razmišljalo o širenju na strana. Tek tada bi se obim investicija u inostranstvo mogao povećati”, naveo je Mlinarević.

    Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić smatra da ovaj porast predstavlja pozitivan signal, jer ukazuje na rastući interes kompanija iz BiH za širenje poslovanja van granica zemlje.

    “Međutim, kada stavimo te brojke u širi kontekst, jasno je da su domaće kompanije i dalje suzdržane u svojim međunarodnim ambicijama. S jedne strane, rast ulaganja u inostranstvo pokazuje da postoje određeni kapaciteti i volja domaćih privrednika da istražuju nove tržišne prilike. S druge strane, visina tih ulaganja jasno odražava izazove sa kojima se bh. kompanije suočavaju kada je riječ o izlasku na međunarodnu scenu. Geografski bliske zemlje, poput Slovenije, Hrvatske i Srbije, prirodan su izbor za bh. investitore, što ukazuje na njihovu želju da ostanu u poznatom i srodnom poslovnom okruženju. Ipak, važno je napomenuti da se većina ulaganja odvija na regionalnom nivou, dok su investicije u šire međunarodne okvire rijetke. Poređenje s investicijama koje dolaze u Bosnu i Hercegovinu dodatno osvjetljava ovu situaciju”, istakao je Pepić.

    Dodao je da visina stranih ulaganja u prošloj godini jasno pokazuje da je BiH i dalje privlačna destinacija za strane investitore.

    “Razlika u veličini ulaganja ukazuje na dublje ekonomske i strukturne izazove s kojima se bh. kompanije suočavaju. Iako je rast ulaganja u inostranstvo pozitivan pokazatelj, on još nije dovoljan da bi se moglo govoriti o značajnijoj ekonomskoj ekspanziji. Potrebna je dodatna podrška i osnaživanje domaćih preduzeća kako bi mogla zauzeti značajnije mjesto na međunarodnom tržištu”, zaključio je Pepić.