Kategorija: Ekonomija

Da li je za Republiku Srpsku bolje sarađivati sa zemljama BRIKS-a i otvarati nova tržišta ili pokušati zadržati stara, prvenstveno iz Evropske unije?

Naime, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da Srpska baštini iste vrijednosti kao BRIKS, organizacija slobodnih zemalja koje poštuju suverenitet, žele da sarađuju na ekonomskom i svakom drugom planu i održe mir u svijetu.

“Postoji znatan broj zemalja koje su zainteresovane za tu asocijaciju koja nije vojnog, nego isključivo ekonomskog i političkog karaktera. Mi vidimo Republiku Srpsku upravo u toj vrsti svijeta, u kome suvereno odlučujemo o našim pravima, o našem ustavu i zakonima, suvereno odlučujemo o našem načinu života, o poštovanju onih vrijednosti, tradicije koje smo mi kroz istoriju, kroz razvoj našeg naroda stekli”, rekao je Dodik, koji će prisustvovati samitu BRIKS-a, koji se održava od 22. do 24. oktobra u Kazanju, u Rusiji.

Sa druge strane, Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, kaže da naš realni sektor, preduzeća i privreda dominantno zavise od ekonomske i privredne saradnje sa Evropskom unijom i regionom, najviše Srbijom.

“Prošle godine privreda Republike Srpske izvezla je 5,4 milijarde KM razne robe u cijeli svijet, od čega u EU 3,7 milijardi KM, tj. 69% od ukupnog izvoza, u Srbiju 895 miliona KM, tj. 16%, a u zemlje BRIKS-a izvezli samo 25 miliona KM, tj. nevjerovatnih 0,43% od ukupnog izvoza, skoro pa ništa. Slični su podaci i za uvoz i za ukupnu spoljnotrgovinsku razmjenu BiH, više od 2/3 ekonomske razmjene je sa EU, a nekoliko promila, procenata sa zemljama BRIKS-a. Pa neka pitaju njegove pojedine stranačke kolege, direktore, vlasnike fabrika koje zapošljavaju hiljade radnika, da li će, umjesto u Njemačku ili Italiju, proizvoditi i prodavati cipele i kopačke, ili dijelove za metalsku i automobilsku industriju, u Indiju ili Brazil”, naglasio je Borenović.

Radovan Višković, premijer Republike Srpske, kazao je da najveći broj investicija, možda i na Balkanu, trenutno realizuju kineski partneri te da su ovi ekonomski giganti na ovim prostorima prisutni i više nego što to žele Borenović i njegovi nalogodavci.

“Izreći tako nešto – ‘šta ćete vi na Istoku, jer mi ništa ne radimo sa Istokom i samo radimo sa Zapadom’, zaista je veliko neznanje”, rekao je Višković.

Oglasili su se iz Privredne komore Srpske i kazali da pozdravljaju okretanje privrede ka ogromnom tržištu zemalja BRIKS-a.

“Trenutna kriza u privredi Srpske, koja je u velikoj mjeri posljedica ekonomske krize u EU, najvećem spoljnotrgovinskom partneru Republike Srpske, pokazuje da oslanjanje na jedno tržište, pa bilo ono i tržište Unije, nosi odgovarajuće rizike, zbog čega se nameće potreba traženja drugih”, naveli su iz Privredne komore Srpske.

Ekonomista Saša Stevanović istakao je da su zemlje BRIKS-a pokretači ekonomskog rasta, okupljeni oko iste ideje, i da Republika Srpska treba da traži svoju šansu na ovom samitu.

“BRIKS ima određenu organizaciju, koja njima daje određenu ekonomsku stabilnost. Zemlje BRIKS-a zalažu se za multipolarnost, da se sve može riješiti uz dogovor, mi kao društvo moramo da razumijemo šta se tamo dešava, a to ćemo razumjeti ako smo prisutni tamo”, kaže Stevanović za RTRS i dodaje da je BRIKS nastao tako što su određene zemlje imale veće interese od drugih, odnosno razvijale su se brže.

Ekonomista Slaviša Raković ističe za “Nezavisne novine” da treba tražiti nova tržišta.

“Svaka nova mogućnost nije samo alternativa, nego i prilika za rast domaće privrede. Zašto se politizuju pitanja EU ili BRIKS, to nema veze sa trgovinom. Teško da će biti većih problema domaćih kompanija koje izvoze u EU, jer je cijela priča sa BRIKS-om još veoma udaljena u vremenskom smislu”, naglasio je Raković.

Preduzetnici u Republici Srpskoj od naredne godine će Zanatsko – preduzetničkoj komori plaćati skuplju članarinu. Umjesto 24 marke, koliko su do sada izdvajali ubuduće će za tu obavezu izdvajati oko 33 marke.

Novi obračun visine članarine definisan je prijedlogom Zakona o samostalnim preduzetnicima RS, a koji će Narodna skupština Republike Srpske razmatrati na zasijedanju koje je zakazano za 29. oktobar.

Za razliku od važećeg zakonskog rješenja, gdje je paušalno određen iznos od 24 marke, po novom zakonu visina godišnje članarine neće biti fiksna i malsimalno može biti do 2,5 odsto prosječne neto plate u Republici Srpskoj.

Utvrđivaće se godišnje, a kod obračuna za narednu godinu gledaće se prosječna plata iz decembra prethodne godine.

Na primjer, kada se od prosječne neto plate u decembru 2023. godine uzme 2,5 odsto, dođe se do iznosa od 33 KM.

„Ovo rješenje predlaže se s ciljem ostvarivanja kontinuirane povezanosti i srazmjere između prosječne plate i visine članarine u Komori“, navodi se u obrazloženju zakona koji je predložila Vlada Republike Srpske.

Članarina, iz koje se finansira rad komore je jedan od njenih najvećih problema, s obzirom da je ne plaća oko 40 odsto preduzetnika.

Na javnim raspravama koje su povodom ovog zakona organizovane širom Republike Srpske, predstavnici komore su tražili da se ona dodatno poveća i da se obezbijedi njena naplata, ali je većina tih prijedloga odbijena.

Tako su u Područnoj zanatsko – preduzetničkoj komori Prijedor tražili da se članarina obračunava po procentu vezanom za bruto platu, što bi bilo duplo više od sadašnje 24 KM.

Takođe, nije prihvaćen ni prijedlog predstavnika komore iz Bijeljine koji je tražio da se kazna za neplaćanje članarine poveća sa 400 na 500 KM.

Tražili su i da kontrolu naplate vrši Inspektorat.

„Zakonom je propisano da Komora ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv preduzetnika koji ne plati članarinu. Iz tog razloga, uvođenje da i inspekcija nadzire plaćanje članarine ocijenjeno je kao nepotrebno, jer bi inspekcijski nadzor predstavljao dvostruku kontrolu u vezi sa ispunjavanjem ove obaveze“, navode predlagači zakona.

Međutim, neki su, poput predstavnika Odjeljenja za privredu Dervente tražili da se propiše da članstvo ne bude obavezno, već samo po dobrovoljnoj osnovi, što takođe nije uvaženo.

Vlasnica jednog frizerskog salona u Banjaluci kaže za CAPITAL da je i 24 marke koje je do sada plaćala komori previše.

„Ne znam šta dobijam za taj novac. Nedavno sam uvela novu fiskalnu kasu, obaveze su mi skočile za duplo iako je država obećavala suprotno, a nisam vidjela predstavnike komore da su se nešto previše bunili. U svakom slučaju ovo je samo još jedan dodatni namet za mene“, zaključila je ona.

Javno preduzeće „Šume Srpske“ u periodu od 1. januara do 15. oktobra ove godine ostvarilo je samo 66 odsto godišnjeg plana proizvodnje.

Prema podacima iz „Šuma RS“, nijedno šumsko gazdinstvo nije ispunilo plan proizvodnje u navedenom periodu.

Iz „Šuma Srpske“ priznaju da je ostvarena sječa za devet mjeseci 2024. godine manja od planirane za 15 odsto, izvoz za deset, a otprema za 19 odsto, ali da su u odnosu na isti period prošle godine i sječa i izvoz veći, dok je otprema na prošlogodišnjem nivou.

„Ovaj zaostatak u odnosu na plan nastao je zbog zastoja u realizaciji niže vrijednih sortimenata. Da bi se isti nadomjestio do kraja godine, potrebno je pronaći tržište za niže vrijedne sortimente uz uslov da vremenske prilike u poslednja tri mjeseca budu povoljne bez većih snježnih padavina“, navodi se u odgovoru „Šuma Srpske“ na naša pitanja.

Iz „Šuma Srpske“ kažu da je šest organizacionih dijelova imalo prebačaj u proizvodnji za prva tri kvartala.

„Deset organizacionih dijelova izvršilo je proizvodnju u rasponu od 80 do 99 odsto, pet je ostvarilo proizvodnju od 70 do 79 odsto, a sedam organizacionih dijelova imalo je ostvarenje ispod 70 odsto“, navodi se u odgovoru na naša pitanja.

Linker
Oni dalje kažu da je neophodno da u četvrtom kvartalu sve faze proizvodnje – sječa i izrada, privlačenje i realizacija budu izvršene preko 30 odsto planiranih godišnjih radova kako bi javno preduzeće pozitivno poslovalo na kraju godine.

„Ovdje se, prije svega, misli na realizaciju šumskih drvnih sortimenata koja je u podbačaju u odnosu na godišnji plan sa 36 indeksnih poena“, navodi se u odgovoru „Šuma Srpske“, čime se praktično priznaje da će ovo javno preduzeće teško izaći na zelenu granu do kraja ove godine.

A da će u četvrtom kvartalu teško popraviti poslovni rezultat pokazuju podaci do kojih je došao naš portal koji kažu da su svi organizacioni dijelovi za prvih 15 dana oktobra ostvarili pad proizvodnje. Najviše je podbacio Centar za gazdovanje kršem koji je u odnosu na godišnji plan realizovao samo 23 odsto proizvodnje.

Najviše podbacilo ŠG „Panos“

Kada je riječ o šumskim gazdinstvima, najlošiji rezultat ima ŠG „Panos“ Višegrad koje je ispunilo samo 41 odsto plana. Interesantno je da je direktorica ovog gazdinstva Jelena Suslovski zajedno sa svim zaposlenim nedavno podnijela tužbu protiv „Šuma RS“ zbog neisplaćene plate.

Poslije „Panosa“, najlošiji rezultat imaju ŠG „Rudo“ (42 odsto), „Botin“ Nevesinje (45 odsto), „Birač“ Vlasenica (47 odsto) i „Zelengora“ Kalinovik koje je dobacilo do 50 odsto godišnjeg plana proizvodnje.

Ostala šumska gazdinstva ostvarila su plan u procentu od 51 odsto koliko je imalo ŠG „Doboj“ do 83 odsto ukupnog godišnjeg plana proizvodnje koliko je do 15. oktobra ostvarilo ŠG „Maglić“ Foča.

Pored „Maglića“ samo još ŠG „Čemernica“ iz Kneževa je ostvarilo više od 80 odsto ili preciznije 81 odsto ukupnog godišnjeg plana. Međutim i ova dva šumska gazdinstva su podbacila, jer su ostvarila 96 odsto proizvodnje planirane za period od 1. januara do 15. oktobra. To praktično znači da će u naredna dva i po mjeseca morati da namire i četiri odsto proizvodnje koju nisu uspjela da ostvare u navedenom periodu.

Što se tiče ostalih gazdinstava, sadašnji rezultati pokazuju da samo njih nekolicina do kraja godine možda mogu da realizuju plan proizvodnje i to ako im vremenske prilike budu išle na ruku. To su „Visočnik“ Han Pijesak koje je do 15. oktobra ostvarilo 77 odsto godišnjeg plana, zatim „Jahorina“ Pale sa 76 odsto, te „Romanija“ Sokolac (74 odsto) i možda „Prijedor“ (73 odsto), „Sjemeć“ Rogatica (72 odsto) i „Borja“ Teslić sa 71 odsto, prenosi Capital.

Ostala šumska gazdinstva ostvarila su manje od 70 odsto planirane proizvodnje i male su šanse da do kraja godine mogu da namire zaostatak i ispune godišnji plan proizvodnje.

Prema planu „Šuma RS“ ove godine je planirana proizvodnja 2.023.304 kubika šumskih drvenih sortimenata, a do kraja septembra proizvedeno je 1.335.645 kubika ili 66 odsto. To znači da bi do kraja godine trebali realizovati još skoro 700.000 kubika, a s obzirom na ogroman pad potražnje, ozbiljne količine zaliha šumskih drvnih sortimenata koje od ranije čekaju kupce, kao i ogromno povećanje troškova koje je izazvalo povećanje minimalca, „Šume Srpske“ će poslovnu godinu sasvim sigurno završiti u minusu.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na sjednici koja će se održati sljedeće sedmice, razmatraće izmjene Zakona o PDV-u u smjeru ukidanja PDV-a na kupovinu prve nekretnine, iako se o tome nije izjasnio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UO UIO).

Prema Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja, upravo je UO UIO nadležan za utvrđivanje prijedloga politika o indirektnom oporezivanju, ali i pripremi zakonskih propisa u vezi sa indirektnim oporezivanjem.

“O toj inicijativi priča se već duže vrijeme. Uprava za indirektno oporezivanje dala je pozitivno mišljenje i proslijedila ga UO UIO, koji se nije sastao, tako da tog mišljenja nema i procedura koja podrazumijeva UO UIO, Savjet ministara BiH pa tek onda parlament, neće biti ispoštovana”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak UIO.

Isti izvor navodi da, što se tiče mišljenja, ono može doći i onda kada izmjene Zakona o PDV-u budu pred Domom naroda, ali da je uobičajena praksa da se prije upućivanja zakona u proceduru o tome izjasni UO UIO.

UO UIO čine entitetski ministri finansija, ministar finansija i trezora BiH, eksperti i direktor UIO, i nakon što nisu uspjeli postići dogovor o raspodjeli putarine, nisu se sastali mjesecima unazad.

Ukoliko poslanici Predstavničkog doma, a i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i usvoje izmjene Zakona o PDV-u i omoguće povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine, ništa se neće moći sprovesti bez UO UIO, koji mora izraditi podzakonske akte.

Izmjene Zakona podrazumijevaju samo tri člana i u suštini predviđaju da punoljetno fizičko lice koje je državljanin BiH sa stalnim mjestom prebivališta u BiH, a koje je kupac stana, ima pravo na povrat PDV-a pri kupovini prvog stana. Takođe, ukoliko UIO i drugi nadležni organ utvrde da je neko dobio povrat PDV-a mimo zakona, on će se ponovo obračunati i naplatiti i kupac kazniti sa pet do 10.000 KM.

“Upravni odbor UIO će donijeti podzakonske akte za sprovođenje Zakona”, piše u izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u.

Izmjenama se predviđa da će se za okončane kupoprodaje stana prije stupanja na snagu izmjena Zakona o PDV-u primjenjivati odredbe zakona koji je bio na snazi do tog momenta. U prevodu, svi oni koji su kupili stanove prije izmjene i dopune Zakona o PDV-u, neće moći vratiti PDV.

“Navedene dopune su predložene, jer se analizom efekata ovakvih mjera u zemljama regiona dokazalo da su iste imale pozitivne efekte na stanovništvo i ekonomiju. Takođe, očekuje se uticaj na tržište nekretnina u smislu da će stanovi cjenovno biti pristupačniji. Kao jedan od razloga za donošenje ovih dopuna je i socijalni karakter predloženih izmjena, jer smo suočeni sa visokim cijenama stanova u BiH i sa ovim izmjenama mladim ljudima bi kupovina prve nekretnine bila pristupačnija.”

Namjera je da se povrat PDV-a ograniči na 40 kvadrata stambenog objekta za kupce i dodatnih 15 kvadrata za svakog člana domaćinstva koji nisu ostvarili pravo na povrat za kupovinu prvog stana. Cilj je da kupci ne ostvaruju pravo na umanjenje PDV-a na luksuz.

“Ovaj vid poreske olakšice vodi padu javnih prihoda s jedne strane, ali istovremeno je praksa pokazala da uslijed rasta tražnje i rasta privredne aktivnosti sektora građevine i svih povezanih sektora, dolazi do kompenzovanja javnih prihoda”, piše u obrazloženju prijedloga izmjena Zakona o PDV-u.

Zanimljivo je da su izmjene Zakona o PDV-u predložili poslanici vladajućih stranaka, ali bez HDZ-a, i to Sanja Vulić (SNSD), Mia Karamehić Abazović (NiP), Saša Magazinović (SDP), Sabina Čudić (Naša stranka) i Čedomir Stojanović (Demos).

Takođe, zanimljivo je i da je Toni Kraljević, federalni ministar finansija koji dolazi iz HDZ-a, na sjednici UO UIO bio protiv raspodjele prihoda od putarina, a na posljednjoj sjednici UO UIO, koja je održana u februaru ove godine, nije se ni pojavio.

Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno će u narednih nekoliko dana treći put ove godine smanjiti kamatne stope.

Evropski ekonomisti smatraju da je treće smanjenje od četvrtine poena vjerovatno najava dugotrajnijeg ubrzanja akcija zvaničnika koji nastoje da ublaže uticaj na rast evrozone, koji je uzrokovan produženim periodom visokih troškova zaduživanja, a sada se završava blagim zaokretom.

Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, u četvrtak bi mogla odgovoriti na pitanje o daljem smanjenju kamata, ali i o tome šta se značajno promijenilo od sastanka u septembru.

Ipak, nije se očekivalo da će nakon septembra i u oktobru biti razmatrano da se smanje kamatne stope, te se smatralo da će se o ovome govoriti tek u decembru.

Nakon što je 12. septembra drugi put ove godine smanjena kamatna stopa od strane ECB-a, zvaničnici su isključili mogućnost smanjenja i u oktobru.

Tako je Peter Kazimir, guverner Slovačke centralne banke, tada rekao da ćemo na smanjenje kamata gotovo sigurno čekati do decembra, jer će veoma malo informacija biti dostupno do 17. oktobra.

Pitali smo domaće stručnjake šta ovo znači za Bosnu i Hercegovinu, te da li će se nakon trećeg smanjenja kamata od strane ECB-a, one početi smanjivati i u BiH.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je, usljed uspjeha sa obaranjem inflacije i njenim svođenjem u ciljane okvire od dva odsto, ECB napustila restriktivnu monetarnu politiku i krenula sa smanjenjem referentne kamatne stope.

“To će neminovno voditi smanjenju kamatnih stopa i kod nas. U prvom talasu će se smanjiti kamatne stope kod dužnika sa fleksibilnim stopama, a zatim će doći do opadanja i ostalih kamatnih stopa kao rezultat jeftinijih izvora sredstava za komercijalne banke. Ovo sve pod uslovom da ne dođe do nekih nepredviđenih eksternih šokova koji bi imali naglašeni inflatorni karakter”, pojasnio je Mlinarević.

Slično mišljenje ima i ekonomista Igor Gavran, koji kaže da je u svakom slučaju ovo dodatni argument da se kamatne stope snize i u BiH.

“Ipak, poznajući banke i njihovo fokusiranje isključivo na maksimiziranje dobiti, ne sumnjam da će odgađati i ona smanjenja na koja su obavezne (kada je klauzulom u ugovoru o kreditu utvrđena direktna veza između kamatne stope i referentne evropske stope), a vrlo je upitno hoće li ikada smanjiti one kamatne stope gdje nemaju takve obaveze. Također sam siguran da će iskoristiti ovaj pad evropskih stopa kao dodatni izgovor da ne podižu ili čak dodatno smanje svoje mizerne kamate na štednju koje nikada nisu adekvatno pratile rast referentnih kamatnih stopa kada su rasle prethodnih godina. Jednostavno, poslovanje banaka u BiH i njihova abnormalna dobit pokazuje anomalije na tržištu koje se očito neće riješiti same i potrebna je intervencija regulatora ne samo u oblasti kamatnih stopa, nego i naknada za ostale usluge koje su uglavnom pretjerane, neke i apsurdno visoke, a uglavnom nemaju veze sa stvarnim troškovima koje pružanje tih usluga stvara”, naglasio je Gavran.

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj u narednim danima biće veće za pet feninga po litri, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

“Veće se cijene očekuju  zbog dešavanja na Bliskom istoku i straha da će doći do prekida u snabdijevanju”, kazao je Savić i dodao da se cijene dizela trenutno kreću od 2,37 do 2,41KM, dok benzin košta 2, 37 do 2,39 KM po litri.

Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u trgovini na veliko duvanskim proizvodima, zaradio je za mjesec dana 246.506 KM.

To je ujedno najveće prijavljeno pojedinačno neto primanje po osnovu radnog odnosa u Republici Srpskoj za devet mjeseci ove godine, rečeno je za “Nezavisne novine” u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Kada se u obzir uzme podatak da je u avgustu prosječna plata u Srpskoj iznosila 1.411 KM, ovom radniku isplaćene su 174 takve plate.

Na drugom mjestu tabele pet najvećih isplaćenih neto primanja našao se radnik iz Kotor Varoša, koji je zaposlen u proizvodnji obuće, a kojem je isplaćena plata od 197.026 marka.

“Radnik iz Banjaluke, koji je zaposlen u djelatnosti ostalo novčano poslovanje, odnosno posredovanje, našao se na trećem mjestu sa platom od 117.158KM”, istakli su iz Poreske uprave Srpske.

Među pet najvećih plata za devet mjeseci našla se i plata Banjalučanina od 109.516 KM zaposlenog u oblasti ostalog novčanog poslovanja – posredovanja.

“Na posljednjem mjestu top pet najvećih neto primanja našao se još jedan Banjalučanin, koji je zaposlen u trgovini na veliko mašinama za rudarstvo i građevinarstvo kojem je za mjesec dana legla plata od 100.414 maraka”, zaključili su iz Poreske uprave Srpske.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, ističe da podaci o najvećim mjesečnim platama u Republici Srpskoj ukazuju na nekoliko značajnih aspekata ekonomske strukture i dinamike tržišta rada.

“Prvo, činjenica da je najviša plata isplaćena u sektoru trgovine na veliko duvanskim proizvodima može se povezati s visokim profitnim maržama u ovoj industriji, ali i sa specifičnim pozicijama koje nose značajan finansijski rizik i odgovornost, te su adekvatno nagrađene. Sa druge strane, zanimljiv je podatak da je plata u sektoru proizvodnje obuće blizu ovih rekordnih iznosa, što ukazuje na mogućnost postojanja specifičnih ugovora ili bonusa koji su vezani za rezultate poslovanja ili globalne ugovore koji kompanije u ovom sektoru mogu ostvariti” , kazao je Pepić.

Dodaje da imati ljude koji zarađuju visoke iznose novca svakako može biti pozitivan signal.

“To ukazuje na postojanje privrednih sektora u Republici Srpskoj koji generišu značajne prihode i stvaraju visoko plaćene pozicije. Takvi primjeri mogu privući strane investitore i podstaći dalji ekonomski razvoj, ali je važno da se ovaj prosperitet ravnomjerno širi kroz različite industrije i slojeve društva, kako bi pozitivni efekti visokih plata bili vidljivi širem stanovništvu”, kazao je Pepić.

Dodaje da ovi podaci takođe otvaraju pitanje strukture zarada u Srpskoj, gdje je većina zaposlenih daleko od ovakvih primanja.

“Potrebno je raditi na smanjenju ekonomske nejednakosti, osiguravajući pravedniju raspodjelu bogatstva kroz podršku malim i srednjim preduzećima, inovacijama i obrazovanju. Ukoliko se sistemski ne podstiče razvoj drugih sektora i radna mjesta koja pružaju priliku za dostojanstven život, ovakvi ekstremi u platama mogu dovesti do socijalnih tenzija i jačanja osjećaja nejednakosti”, kazao je Pepić.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da ovako visoke plate nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.

“Toliko visoke isplata plata sigurno nisu povezane sa radom i rezultatom rada u tim preduzećima”, kazao je Stanić i, kako kaže, pretpostavlja da se radi o radnicima u vlasničkim preduzećima.