VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Elektroprivreda Republike Srpske traži poskupljenje struje za 20 odsto

    Elektroprivreda Republike Srpske traži poskupljenje struje za 20 odsto

    Elektroprivreda Republike Srpske traži od regulatora dozvolu za povećanje struje privredi i građanima za čak 20 odsto.

    Pored toga,  ERS traži i spuštanje pragova potrošnje u svoju korist, a na račun kupca, potvrđeno je iz više izvora.

     

     

    Naime, domaćinstva koja trenutno troše do 500 kilovata mjesečno plaćaju najnižu cijenu struje. Međutim, ERS sada traži da se taj prag spusti na 300 kilovata.

    Takođe, ERS traži i da se drugi prag u kojem je struja nešto skuplja nego u prvom i koji trenutno iznosi 1.000 kilovata, spusti na 500 kilovata mjesečno.

    Pored stanovništva, ERS je tražio poskupljenje struje i za privredu.

    Prije nekoliko dana u Privrednoj komori Republike Srpske održan je sastanak između predstavnika ERS i poslovne zajednice gdje im je najavljeno da polako u svoje poslovanje ukalkulišu novi trošak izazvan povećanjem cijene.

    „Rečeno nam je da računamo na povećanje od 15 odsto zbog ogromnog rasta njihovih troškova, s tim da sam vidio spremnost da to bude i niže. Realno, oni uvijek traže veći procenat, s tim da kasnije po običaju pristanu i na nižu cijenu kako bi ispalo da su svi na dobitku“, kaže za Capital jedan od privrednika koji je prisustvovao tom sastanku.

    Dodaje da su se u ERS-u pravdali ogromnim rastom troškova poslovanja najviše prouzrokovanim zbog izgubljenih presuda.

    Pokušaji da se stupi u kontakt sa direktorom ERS-a Lukom Petrovićem i ministrom energetike i rudarstva Republike Srpske Petrom Đokićem kako bi se dobio komentar i obrazloženje ovog prijedloga nisu urodili plodom, jer se nisu javljali na telefon.

    Cijenu struje odobrava Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) kojoj će ERS morati nedvosmisleno da dokaže da postoji opravdan razlog za povećanje.

  • ECB nakon pobjede Trampa: Nove carine mogu da dovedu do trgovinskog rata

    ECB nakon pobjede Trampa: Nove carine mogu da dovedu do trgovinskog rata

    Nove carine mogu da budu štetne za globalni rast i dovedu do začaranog kruga trgovinskog rata, izjavio je potpredsjednik Evropske centralne banke (ECB) Luis de Gindos nakon što je Donald Tramp pobijedio na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Tramp je u svojim predizbornim govorima najavljivao da će uvesti osnovne carine od 20 odsto na američki uvoz iz svih zemalja koje su trgovinski partneri Vašingtona i visoke carine od 60 odsto na uvoz iz Kine, a mnogi ekonomisti smatraju da bi takav potez bio izrazito negativan za globalnu ekonomiju.

    Ako uvedete carine, morate imati u vidu da će druga strana da reaguje i da će uzvratiti, a to bi moglo dovesti do začaranog kruga u smislu inflacije i carina, upozorio je de Gindos na konferenciji u Londonu i dodao da bi to bio “najgori mogući ishod”, prenosi Rojters.

    On je takođe govorio o oktobarskoj odluci Evropske centralne banke da smanji kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena, rekavši da taj potez bio zasnovan na ažuriranoj procjeni inflacionih izgleda, dinamici noseće inflacije i snazi transmisije monetarne politike.

    Informacije koje nam stižu ukazuju da je proces snižavanja inflacije u evrozoni na dobrom putu, zaključio je potpredsjednik banke u govoru koji je objavljen na sajtu ECB, prenosi Tanjug.

  • Privreda u Srpskoj na koljenima, profitiraju samo javni prihodi

    Privreda u Srpskoj na koljenima, profitiraju samo javni prihodi

    Prema svim relevantnim istraživanjima, privreda Republike Srpske je u ovoj godini na koljenima, dok istovremeno javni prihodi od toga samo profitiraju.

    Na listi 20 najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini u prošloj godini nema nijedne privatne firme iz Republike Srpske.

    Naime, prema istraživanju regionalne bonitetne kuće “Company Wall”, u prvih 20 kompanija nema nijedne privatne kompanije.

    Koliko je privreda u Srpskoj u težem položaju nego prethodnih godina, pokazuju zvanični podaci.

    Tako je, prema podacima Privredne komore Republike Srpske, u tri kvartala ove godine ostvaren izvoz od 3,7 milijardi KM, što je za 218,3 miliona KM ili 5,6 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

    Sa druge strane, uvoz je dodatno skočio, te je u devet mjeseci ove godine iznosio 5,44 milijarde KM i povećan je za 206,65 miliona KM ili četiri odsto.

    Znači, u odnosu na prethodnu godinu deficit je povećan za 424,95 miliona KM ili čak 32,3 odsto.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,74 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68%, dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,9%, odnosno manja je za 6,9 procentnih poena”, navodi se u izvještaju Privredne komore RS.

    Industrijska proizvodnja je u padu, te je za godinu dana smanjena za 6,7 odsto.

    “Posmatrano po djelatnostima, područje vađenje rude i kamena bilježi pad proizvodnje od 11,3%. Pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji iznosi 5,4%, dok je proizvodnja i snabdijevanje, električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija manja za osam odsto”, piše u izvještaju Privredne komore RS.

    Ipak, Poreska uprava RS je u tri kvartala ove godine na račun javnih prihoda prikupila 3,026 milijardi maraka, što je za oko 350 miliona KM ili 13% više u odnosu na isti period prethodne godine.

    Prema svim ovim podacima, od lošeg stanja u privredi jedino su profitirali javni prihodi Republike Srpske.

    Neke procjene govore da će javni prihodi samo od povećanja minimalne plate ove godine biti veći za oko 90 miliona KM za uplatu doprinosa na godišnjem nivou.

    Podsjećamo, trenutno se vode pregovori između sindikata i poslovne zajednice o povećanju minimalne plate u Srpskoj, koja trenutno iznosi 900 KM.

    Početkom ove godine je minimalna plata skočila sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM. Sindikat traži da minimalac u Srpskoj od 1. januara 2025. godine bude 1.050 KM, dok je mišljenje poslovne zajednice da se on prema svim parametrima ne bi trebao povećavati.

    Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu, još nije poznato.

    U Federaciji BiH, čija je privreda u dosta boljem položaju, minimalna plata je trenutno 619 KM.

    Milenko Stanić, ekonomski analitičar, ističe da svi podaci pokazuju da Republika Srpska ima manje velikih preduzeća koja su inače nosioci privrednog razvoja.

    “Tu je nešto javnih preduzeća, ali po rezultatima koje pokazuju daleko su iza privrednih subjekata iz Federacije BiH. Oni su uspjeli da sačuvaju stare privredne sisteme i izgradili su u međuvremenu nove, sa velikim brojem zaposlenih radnika. Imaju veliku proizvodnju i velike prihode i po pravilu nastupaju na inostranom tržištu, te tako jačaju svoju konkurentnost. Republika Srpska je u tom segmentu veoma ograničena. Vlada RS ne radi na podršci krupnim, snažnim i prosperitetnim preduzećima, već čini suprotne korake. Od desetina krupnih, snažnih korporacija nije ostalo ništa. Zna se da krupna preduzeća “vuku” ona srednja i mala preduzeća i na tome treba raditi”, naglasio je Stanić.

    Prema njegovim riječima, očigledno je da je pretjerivanje sa podizanjem minimalne plate početkom godine bilo pogrešno od strane Vlade RS.

    “Oni nisu uvažavali zahtjeve i potrebe privrede, nego su gledali samo svoj aspekt, odnosno punjenje budžeta. Dobili su više od poreza i veće doprinose, a kao posljedica je to da je prvi put u nekoliko godina došlo do pada zaposlenih radnika. Posljedice etapno nastaju, tek će se u narednom periodu ispoljiti ozbiljan problem u dijelu privrede, i to prije svega u proizvodnji obuće, kožarskoj i tekstilnoj industriji. Skok sa 700 na 900 KM je skok od 28 odsto, tako da je očigledno da je Vlada RS gledala svoje uske interese u punjenju budžeta. Ipak, posljednje izjave Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS, govore da su ipak na neki način to shvatili, te da je zahtjev sindikata nerealan. Posebno kada se vidi koliko je niža minimalna plata u Srbiji ili FBiH, čije su privrede dosta snažnije. Administrativno uređenje minimalne plate koje se zasniva samo na punjenju budžeta ima negativne posljedice i uništava privredu”, objasnio je Stanić.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je privreda u Federaciji BiH mnogo jača, te da većina velikih kompanija ima sjedište u ovom entitetu.

    “Ono što je na ovoj listi kompanija ipak najporaznije i jako negativno za ekonomiju jeste dominacija uvozno orijentisanih firmi, koje svojim poslovanjem generišu enorman odliv novca za uvoznu robu koja u većini sektora konkuriše domaćim proizvodima. Što se politike plata tiče, rast je potreban svuda, jer čak i veća od ove dvije entitetske minimalne plate je i dalje preniska, a dažbine koje ubire vlast su previsoke. Formalna visina plate ne znači suštinsku promjenu, ali ako se istovremeno radi na suzbijanju sive ekonomije i na povećanju penzija, onda radnik ipak ima koristi od uplaćenih doprinosa i stanje se može poboljšati. Potrebna je ne samo sistematizacija i reforma obračuna plata, nego i troškova, odnosno cijene koštanja proizvoda i usluga, pa da se onda mnogo lakše i preciznije može utvrđivati kada neko zloupotrebljava stanje na tržištu i neopravdano povećava cijene radi ekstraprofita”, ističe Gavran za “Nezavisne novine”.

  • Koji turisti se najviše zadržavaju u BiH?

    Koji turisti se najviše zadržavaju u BiH?

    Za devet mjeseci ove godine BiH je posjetilo više od 1,5 miliona turista, a ostvareno je više od 3,1 milion noćenja, što je znatno više u odnosu na isti period lani.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu od januara do septembra turisti su ostvarili 1.513.756 posjeta, što je za 10,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

    “Domaći turisti ostvarili su 0,7 odsto posjeta više u odnosu na isti period 2023. godine, dok su strani turisti ostvarili 14,6 odsto posjeta više u odnosu na isti period prethodne godine. U ovih devet mjeseci turisti su ostvarili 3.172.716 noćenja, što je za 7,9 odsto više u odnosu na isti period lani”, navode iz Agencije za statistiku BiH.

    Navode da je u ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista 28,5 odsto, dok učešće stranih turista iznosi 71,5 odsto.

    “U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, i to 12,6 odsto, Srbije 11,5 odsto, Turske 9,8 odsto, Saudijske Arabije 9,2 odsto, Slovenije 5,3 odsto, Njemačke 4,2 odsto, SAD 3,4 odsto, Poljske tri odsto, Kine 2,9 odsto i Italije 2,8 odsto noćenja, što predstavlja 64,7 odsto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 35,3 odsto noćenja”, navode iz Agencije.

    Dodaju da je najveći broj noćenja ostvaren u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94 odsto.

    “Po dužini boravka stranih turista u našoj zemlji na prvom mjestu su turisti iz Irana i Letonije, zatim Egipta i Kuvajta, te Irske i Katara”, dodaju iz Agencije.

    Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, za “Nezavisne novine” kaže da je evidentno povećanje broja turista, kao i da ne zaostajemo za kretanjima u Evropi, tj. imamo povećanje broja dolazaka i noćenja, što je, ističe, trend za evropski kontinent.

    “Ono što stalno govorimo u vezi s turizmom jeste to da je turistička ponuda, odnosno potencijal koji mi imamo u skladu sa trendovima i potražnjom u Evropi, samo što nismo dovoljno prepoznati u smislu vidljivosti i nemamo velike kapacitete, i to po pitanju visokih standarda kada je ta vrsta ponude u pitanju, a to se odnosi na aktivnosti i boravak u prirodi, te sadržaje koji propagiraju način korištenja resursa zaštite životne sredine itd. Dakle, imamo potencijal, ali nismo skroz razvili ponudu u skladu s tim, što su trendovi u svijetu”, rekao je Radić.

    No, kako kaže, taj trend govori da će ovdje ubuduće dolaziti do konstantnog povećanja broja dolazaka i noćenja.

    “Ali, mi treba da budemo spremni i moramo kreirati ponudu u skladu s potražnjom, tj. onim što turisti žele od jedne destinacije, a to je da je sigurna, čista, da je sve po zakonu, te da su ljudi prijavljeni. Oni žele i dobru uslugu, hranu, da su restorani uredni, te da su cijene u skladu sa ponudom, ali i da smo dobro povezani saobraćajnom infrastrukturom, više letova itd. U skladu s tim, sljedeće sedmice smo na sajmu u Solunu, a ovu godinu završavamo krajem novembra sa sajmom u Novom Sadu i već od januara kreću sajamske aktivnosti, od Beča, Ljubljane, Beograda, do Banjaluke”, dodaje Radić.

    Ističe da imaju dosta aktivnosti kako bi promovisali i pozicionirali Republiku Srpsku kao turističku destinaciju, pogotovo kao destinaciju koja propagira sadržaje i aktivnosti u prirodi, a čiji su temelji na održivom turizmu.

  • “Eksplozija” u Ukrajini nakon Trampove pobjede

    “Eksplozija” u Ukrajini nakon Trampove pobjede

    Ukrajinske dolarske obveznice skočile su nakon pobjede republikanskog kandidata Donalda Trampa.

    S navedenim obveznicama, koje su indirektno povezane s privrednim rastom, trgovalo se iznad 73 centa za dolar, što je i najviša vrijednost od početka rata 2022. godine. Vrijednost ukrajinskih obveznica pala je za vrijeme rata na samo 15 centi za dolar.

    “Rast obveznica odražava vjerovaznoću da bi rat mogao uskoro završit”, objasnio je Tis Lou, portfelj menadžer u uticajnoj internacionalnoj kompaniji za upravljanje imovinom Ninety One UK Ltd. Podaci Bloomberga pokazuju kako su obveznice ove srijede među najboljima na tržištu obveznica država u razvoju.

    Nakon što je Tramp detektovan kao favorit, investicioni fondovi su već posljednjih sedmicas počeli kupovali ukrajinske dolarske obveznice.

    Razlog iza ovakvog rasta vrijednosti inostranni analitičari dovede u vezu s projekcijama kako bi Trampova pobjeda mogla, na ovaj ili onaj način, okončati rat u Ukrajini.

    Tramp je tokom predizborne debate s potpredsjednicom Kamalom Haris u septembru rekao kako želi prekid sukoba i da će se čelnici dviju zemalja morati sastati i dogovoriti.

    “Želim da rat prestane. Riješiću to i prije nego što postanem predsjednik”, poručio je tada Tramp.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u julu da Rusija ozbiljno shvata Trampove izjave kako ima plan za okončanje rata, podsjeća Jutarnji.

  • Bitkoin dostigao najveću vrijednost u svojoj istoriji

    Bitkoin dostigao najveću vrijednost u svojoj istoriji

    Bitkoin je dostigao najveću vrednost u svojoj istoriji u izbornoj noći u SAD, posle najava da Donald Tramp dobija predsedničke izbore. Kriptovaluta je dostigla vrednost od 75.000 dolara, više od martovskog rekorda koji je izbosio 73.000 zelenih novčanica.

    Ova kriptovaluta je od marta imala značajna kolebanja, pa i padove, a mnogi veruju da je to bilo upravo zbog neizvesnosti ishoda predsedničkih izbora.

    Tramp i Republikanska partija su letos potpuno prihvatili kripto, što je za rezultat imalo veliku finansijsku podršku od ove industrije, koja je imala svoje probleme usled restrikcija koje im je nametnula Bajdenova administracija, piše Fortune.

    Lobisti za kripto se oglašavaju na društvenim mrežama celo izborno veče, i najavljuju skori pad šefa Komisije za Securities and Exchange, Gerija Genslera, koga već dugo optužuju za probleme u ovoj industriji.

    Berni Moreno, kandidat Republikanaca za Senat u Ohaju, pobedio je na izborima demokratskog kandidata Šeroda Brauna, koji je na čelu moćnog Bankarskog komiteta. Moreno je od kripto-industrije dobio podršku koja se meri u desetinama miliona dolara, pošto je podržao njihove interese.

    I druge kriptovalute su porasle posle objave prvih rezultata. Ethereum, druga najveća kriptovaluta, porasla je za oko 7 odsto, dok je Solana, treća po snazi, “zaradila” oko 15 odsto.

    Nova kriptovaluta, Dogecoin, porasla je skoro 20 odsto, a ovo se objašnjava podrškom koju ima od strane Ilona Maska, jednog od ključnih saveznika Trampa na ovim izborima.

  • Građani ogorčeni na markete

    Osim poskupljenja sa kojima se konstantno bore, građanima kupovine stresno padaju i zbog činjenice da, bez obzira na cijenu po kojoj su odabrali neki proizvod, ne znaju kakve će ih stavke dočekati na računu.

    Naime, prilično često se dešava da odaberu neki artikl po jednoj cijeni, a da se, kad dođu na kasu, ispostavi da je on skuplji.

    U ovakvim situacijama, trgovci se pravdaju pretrpanošću poslom, zbog čega, tvrde, ne stižu da promijenu cijene proizvoda koji poskupljuju.

    Bilo kako bilo, potrošači su ogorčeni ovakvom praksom, pa veoma često putem društvenih mreža dijele svoja iskustva i komentarišu slične situacije.

    U ovom slučaju, samo dva proizvoda na polici su koštala 5,5 KM, a na kasi čak 6,6 KM.

    “To mi se desilo ne samo jednom nego bezbroj puta. Vratim se i vraćam artikle na kasi, napravim gužvu tako da pojedinci ostave punu korpu i odu… Skoro svaki druga artikal ima na kasi drugu cijenu. Ja ih ostavim ako je na kasi skuplje, pa nek vraćaju sami“, neki su od komenatara ipod pomenute objave.

    Ima i onih koji su stali u odbranu trgovaca, uz obrazloženej da ih je malo, a da imaju puno posla, pa ne stižu da zamijene cijene.

    Potrošače, međutim, ne interesuje da li je riječ o preopterećenosti trgovaca koji ne stižu da isprate poskupljenja zamjenom novih cijena.

    Takođe, nije rijetkost da shvate da su prevareni tek kad dođu kući i pogledaju račun, kada se mnogima ne da vraćati.

    – Zna se desiti da samo jedan proizvod platim i po marku skuplje, nego što je bila njegova cijena na polici. Međutim, zbog žurbe rijetko kad gledam račun u radnji, a kad obmanu uočim kod kuće, tada je već kasno. Izgleda da nema druge nego još u marketu prokontrolisati račun i reagovati u slučaju nepravilnosti – kaže sagovornica Srpskainfo.

    Iz udruženja potrošača poručuju da je pravo građana da, ako se nađu u ovakvoj situaciji, proizvod plate po cijeni koju su pronašli na polici. Naglašavaju da im se, zbog ove prakse, javlja veliki broj građana.

     

  • Kako će banke u Srpskoj reagovati na zabranu naplaćivanja naknada?

    Kako će banke u Srpskoj reagovati na zabranu naplaćivanja naknada?

    Vlada Republike Srpske prije nekoliko dana usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama RS, kojim se, između ostalog, uvodi zabrana bankama da naplaćuju neke naknade.

    Tako se zabranjuje banci da naplaćuje naknadu za opomenu za kašnjenje korisnika u slučaju neizmirenja obaveza, naknadu za “vođenje” kreditne partije, te naknadu za podizanje gotovine na bankomatu.

    Ove naknade su bankama donosile milione KM godišnje.

    “Ove zabrane se uvode u cilju zaštite korisnika bankarskih usluga, a izmjene i dopune samog zakona slijede u cilju dodatnog usaglašavanja sa relevantnim propisima Evropske unije i očuvanja statusa ekvivalentnosti regulatornog i nadzornog okvira Republike Srpske sa regulativom EU. Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o bankama biće stvorene pretpostavke za veću zaštitu korisnika bankarskih usluga u Republici Srpskoj, efikasnije i ekonomičnije pružanje usluga banaka kroz zaključivanje ugovora u elektronskom obliku te stvorene regulatorne pretpostavke daljeg jačanja stabilnosti bankarskog sektora u cjelini”, navodi se u saopštenju Vlade Republike Srpske.

    Postavlja se pitanje kako će banke reagovati na potencijalno usvajanje ovih izmjena zakona, znajući da im je naplaćivanje ovih naknada donosilo milione KM godišnje i dobrim dijelom uticalo na visoku dobit koju ostvaruju.

    Prema posljednjim podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, neto dobit banaka u Srpskoj za šest mjeseci ove godine iznosila je 127 miliona KM, što je za 35 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, kada je dobit iznosila 94,1 miliona KM.

    Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je da su upoznati sa pokretanjem inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o bankama RS.

    “Mi pozdravljamo inicijativu i ranije nam je bio dostavljen Nacrt ovog zakona na davanje komentara i prijedloga. S obzirom na to da je ovo nacrt zakona, on je podložan naknadnim izmjenama i dopunama i ne možemo se izjasniti na ove odredbe. Daćemo svoje mišljenje na ovaj nacrt zakona, ali ćemo takođe dati i neke svoje prijedloge, vodeći se standardnom dobrom međunarodnom praksom. Ovo nije konačan tekst zakona. Nezahvalno je komentarisati nacrt, jer je podložan izmjenama”, naveo je Ražanica.

    Na pitanje da li ovo znači da se ne slažu sa nekim odredbama ovog nacrta zakona, Ražanica odgovara da je neslaganje preteška riječ.

    “Banke postupaju po zakonu i ono što zakonodavac propiše to je obaveza i mi to potpuno poštujemo. Imamo pravo da kao zainteresovana strana dajemo određene komentare, ne samo u vezi s pitanjem naknada, već je možda bitnije konkretno uređenje bankarskog sistema”, istakao je Ražanica.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je za “Nezavisne novine” da ovo nije prvi put u istoriji da država pokušava građane da zaštiti od “ponašanja” banaka.

    “Nakon Drugog svjetskog rata u SAD je bilo zabranjeno bankama da naplaćuju kamate na kratkoročne depozite građana. To zvuči čudno, ali je bilo na snazi u SAD decenijama. U ovom slučaju teško da će građani željeti da plaćaju nešto bankama ako ovaj zakon bude usvojen, ali će banke svakako gledati da na neki način na nekoj drugoj strani naplate dodatno od građana, jer ovo jeste oštar udar na njihovu dobit. Da li će ovaj zakon biti usvojen, to je političko pitanje. Ovo se moglo i ranije uraditi, a zašto nije, o tome ne bih kalkulisao. Da li je ovo u korist građana? Jeste, to će većina građana podržati. Svako želi da plati manje. Generalno, banke u BiH ostvaruju enormnu dobit decenijama. Postoji tu prostor da one nastave poslovati sa dobiti, ali značajno manjom nego do sada. Mislim da ovo ne bi “otjeralo” banke iz BiH, ali bi im na neki način uskratilo dio dobiti u korist građana. Banke su značajno racionalizovale svoje mreže i odranije, a u nekim manjim mjestima većina banaka je zatvorila svoje poslovnice”, objasnio je Đogo.

    Ekonomista Milenko Stanić smatra da je ovaj potez Vlade Republike Srpske pozitivan.

    “Poslovne banke, odnosno njihovi vlasnici i menadžeri, biće protiv ovakve ideje, ali imajući u vidu ogromne profite koje su ostvarivali prethodnih godina, to će biti ograničenje. Znajući stav javnosti i građana prema njihovom radu i sticanju bogatstva u teškim uslovima, sigurno je da neće moći mnogo da polemišu o ovakvom prijedlogu. Ipak, banke će svakako tražiti i pronaći će načine za nove izvore prihoda. Imaju veliki prostor za širenje svog biznisa i oni će naći kompenzanciju. Slijedeći praksu bankarstva u zapadnoj Evropi, brzo će naći prostore, poslove i izvore profita i dobiti te zasad one ostaju visokoprofitabilne aktivnosti i kod nas i u svijetu. Ne vjerujem da će građanima biti lakše, jer će banke naći nove modele kako bi građani dodatno plaćali i kako bi se održala ili povećala dobit”, naglasio je Stanić.

  • Unija poslodavaca Srpske: Nema uslova za povećanje najniže plate

    Unija poslodavaca Srpske: Nema uslova za povećanje najniže plate

    U Republici Srpskoj ne postoje nikakvi uslovi niti finansijski pokazatelji da bi trebalo povećati najnižu platu, stav je Unije poslodavaca Republike Srpske.Potpredsjednik Unije Dejan Mijić izjavio je Srni da je u ovom trenutku preče da se izjednači način obračuna minimalne plate u realnom i javnom sektoru.

    – U realnom sektoru imate situaciju da se obračun vrši na način da imate minimalnu platu 900 KM, plus minuli rad, regres, topli obrok, prevoz i onda to izgleda drugačije nego što je u javnom sektoru – naveo je Mijić.

    On je dodao da bi trebalo definisati i minimalni, odnosno maksimalni iznos regresa koji bi bio neoporeziv.

    – Imate situaciju da preduzeća koja isplaćuju regres, ustvari isplaćuju trinaestu platu koja je u potpunosti oporeziva – istakao je Mijić.

    On je dodao da bi nakon tih početnih preduslova bili stvoreni uslovi da se razgraniči ono što je najveća primjedba radnika – da su se plate visoke stručne spreme izjednačile sa nekvalifikovanim radnim mjestima.

    – Minimalac treba ostati ovakav kakav jeste, a onda napraviti neki raspon i definisati radno mjesto koje zahtijeva visoku stručnu spremu da bude bolje plaćeno od ovoga – istakao je Mijić.

    On je zaključio da Srpska ima jedan od najvećih minimalaca u regionu i ponovio da ne postoje uslovi za njegovo povećanje.

    U Banjaluci će sutra biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će biti nastavljen razgovor o najnižoj plati u Srpskoj za narednu godinu, a koja trenutno iznosi 900 KM.

    Predjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je da je stav Sindikata da bi najniža plata u Srpskoj za iduću godinu trebala da iznosi 1.050 KM.

  • Mišić: Najniža plata da bude 1.050 KM, ima prostora za povećanje

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je da je stav Sindikata da bi najniža plata u Srpskoj za iduću godinu trebala da iznosi 1.050 KM.

    Ima dosta prostora za značajno povećanje najniže plate u Republici Srpskoj i Savez sindikata će sutra na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta predložiti Vladi i poslodavcima da najniža plata iznosi 1.050 KM – rekla je Mišićeva Srni.

    Ona je navela da najniža plata treba da “prati” bar prehranu u sindikalnoj potrošačkoj korpi koja iznosi 1.160 KM.

    – Tražićemo razumijevanje za naš stav jer su argumenti na našoj strani. Podaci Poreske uprave Republike Srpske pokazuju da je najveća naplata ostvarena kod poreza za dobit u iznosu od 411,3 miliona KM. To praktično znači da su poslodavci za deset mjeseci uplatili za 28 odsto više poreza na ostvarenu dobit u odnosu na prošlu godinu – pojasnila je Mišićeva.

    Ona je rekla da poslodavci ne žele da prihvate da trebaju od zarađene dobiti da se odreknu dijela i podijele radnicima u smislu povećanja najniže i ostalih plata.

    – Oni nikako da nauče lekciju da je plaćen radnik čista dobit za preduzeće – rekla je Mišićeva.

    Ona je navela da više od jedne trećine ljudi u Republici Srpskoj radi za iznos najniže plate, te ocijenila da se institut najniže plate zloupotrebljava.

    – U Republici Srpskoj troškovi za osnovne životne namirnice svakodnevno nekontrolisano rastu i iznos najniže plate od 900 KM potpuno je prevaziđen – zaključila je Mišićeva.

    U Banjaluci će sutra biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će biti nastavljen razgovor o najnižoj plati u Srpskoj za narednu godinu.

    Sjednica je zakazana za 12.00 časova u prostorijama Republičke uprave za inspekcijske poslove.

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je ranije Srni da su socijalni partneri u Srpskoj na pravom putu kada je riječ o postizanju dogovora i kompromisa o najnižoj plati za sljedeću godinu.

    Najniža plata u Srpskoj u ovoj godini iznosi 900 KM.