VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Uvoz u BiH i dalje dominira nad izvozom, šta najviše uvozimo?

    Uvoz u BiH i dalje dominira nad izvozom, šta najviše uvozimo?

    Tokom prve polovine godine porasli su i uvoz i izvoz u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, ali ipak uvoz raste jače od izvoza, piše u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

    Izvoz iz Bosne i Hercegovine je iznosio 8,717 milijardi KM, što je za 448 miliona KM veći u odnosu na prvu polovinu prošle godine.

    U šest mjeseci prošle godine izvoz iz BiH je iznosio 8,269 milijardi KM.

    Sa druge strane, i uvoz u BiH je u poređenju sa šest mjeseci prošle godine takođe rastao.

    Tako je tokom prve polovine godine uvoz iznosio 15,620 milijardi KM, dok je u šest mjeseci prošle godine iznosio 14,966 milijardi KM, što znači da je uvoz veći za 654 miliona KM.

    U toku ove godine najviše su se uvozila mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi za oko 1,829 milijardi KM.

    Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja, te njihovih dijelova za 1,379 milijardi KM, te električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribora za te proizvode za 1,307 milijardi KM.

    Kada je u pitanju izvoz, tokom šest mjeseci ove godine najviše je izvezeno električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribor za te proizvode za 797 miliona KM.

    Nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova je izvezeno za 701 milion KM, a namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda (madraci, jastuci, i slični punjeni proizvodi) za 603 miliona KM.

    Najviše proizvoda je uvezeno iz Hrvatske za 2,914 milijardi KM, pa Srbije 2,065 milijardi KM, Njemačke 1,299 milijardi KM, Slovenije 1,297 milijardi KM, te Italije 1,162 milijardi KM.

    Što se tiče izvoza, najviše robe ove godine je plasirano u Hrvatsku, za 1,545 milijardi KM, Njemačku 1,263 milijardi KM, Srbiju 911 miliona KM, Austriju 811 miliona KM i Sloveniju 765 miliona KM.

    Ekonomista Saša Stevanović smatra da, prije svega, rast i uvoza i izvoza u prvih šest mjeseci ove godine je očekivan jer su u proteklom periodu preduzete mjere koje su povećale domaću potrošnju.

    “Povećane su plate, penzije i drugi dohoci građana, što znači da ljudi danas imaju više novca na raspolaganju nego prošle godine. Kada ljudi više troše, onda se više i uvozi – jer kupujemo i ono što se proizvodi kod nas i ono što dolazi iz inostranstva. S druge strane, dobro je što raste i izvoz jer to znači da naše firme nalaze kupce i van granica Bosne i Hercegovine. Ipak, uvoz kod nas tradicionalno raste brže od izvoza jer smo mala ekonomija”, istakao je Stevanović.

    Prema njegovim riječima, važno je znati da današnja ekonomija više nije samo razmjena robe.

    “Sve više su važne usluge: turizam, IT sektor, transport, finansijske usluge – koje se ne vide u ovim podacima o robnoj razmjeni. Ako pogledamo cijeli platni bilans, koji uključuje i usluge i novčane tokove, vidjećemo da iako imamo trgovinski deficit (uvoz veći od izvoza), novca u ekonomiji ima dovoljno. Novčana masa raste, krediti rastu stabilno i nema znakova neke ozbiljne neravnoteže. Zato ove podatke ne treba posmatrati zabrinjavajuće. Naprotiv, rast uvoza pokazuje da se domaća potrošnja oporavlja i da ljudi troše više, a to je zasad podržano odgovarajućim politikama stimulisanja potrošnje. Naravno, na duže staze, važno je da stalno radimo na tome da povećavamo izvoz, posebno proizvoda sa većom dodatnom vrijednošću jer tako jačamo domaću privredu”, naglasio je Stevanović za “Nezavisne novine”.

  • Od septembra uvećani dodaci borcima, Vlada bez precizne brojke

    Od septembra uvećani dodaci borcima, Vlada bez precizne brojke

    Vlada Republike Srpske planira da od avgusta poveća borački dodatak, dok će isplata povećanog iznosa biti realizovana u septembru. Potvrdu toga dao je predsjednik Vlade RS Radovan Višković, koji je najavio skorije razgovore sa predstavnicima boračkih i socijalnih udruženja.

    Višković nije precizirao koliki će iznos povećanja biti, ističući da bi bilo neozbiljno spekulisati unaprijed. Time je ostalo nejasno da li će povećanje iznositi 5 procenata, kako je to ranije najavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ili će doći do izmjena.

    – U narednim danima biće održani sastanci sa relevantnim udruženjima kako bi se dogovorili detalji oko povećanja boračkog dodatka. Ne bih govorio o konkretnim ciframa prije tih razgovora – poručio je premijer Višković.

    Ukoliko bi se realizovalo Dodikovo obećanje o petoprocentnom uvećanju, to bi značilo da bi postojeći dodatak od 3 KM po mjesecu provedenom u borbenim dejstvima bio uvećan za svega 15 feninga, što je izazvalo negativne reakcije među borcima.

    Iako je većina bivših boraca izražavala razočaranje takvom ponudom, Udruženje “Veterani Republike Srpske”, koje vodi Duško Vukotić, javno je pohvalilo zalaganje premijera Viškovića. U saopštenju ovog udruženja istaknuto je da podržavaju povećanje dodatka, kao i uvođenje sistemske kontrole putem boračkih legitimacija i revizije Registra boraca.

    Iz istog udruženja su se ogradili od pojedinaca koji, kako tvrde, neovlašteno koriste njihov naziv u političke svrhe i javno nastupaju predstavljajući se kao veterani.

    Nedeljko Klincov, potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, izjavio je za Srpskainfo da iz Viškovićeve najave nije jasno šta se tačno planira.

    – Ako se ostane na Dodikovoj najavi od 5 posto, to je ponižavajuće. Možda Vlada sada želi popraviti utisak. No, koliko je meni poznato, Ustavni sud je već utvrdio da Vlada RS nema ovlašćenje da samostalno određuje iznos boračkog dodatka – rekao je Klincov.

    On tvrdi i da je formirana radna grupa koja radi na novom zakonu o pravima boraca, ali da u njenom sastavu učestvuju samo pojedina udruženja koja, prema njegovim riječima, vlast doživljava kao podobna.

    – Sva udruženja su registrovana na republičkom nivou, pa i naše. Međutim, nismo dobili nikakvu pozivnicu da se uključimo u taj proces – kaže Klincov.

    Između redova, Klincov sugeriše da vlast namjerno bira organizacije koje može lakše kontrolisati.

    Kritikuje i izjave iz Udruženja “Veterani RS” koje se odnose na “lažne veterane”, smatrajući da su te riječi usmjerene protiv njegovog udruženja.

    – Ako već govore o lažnim veteranima, neka Vukotić javno kaže koliko njegovih odbora postoji u Srpskoj. Znamo mi dobro kako je govorio na protestima prije deset godina, a sada se pretvorio u nekoga ko je blizak vlasti. Mi radimo pošteno i ne obaziremo se na njihove stavove – zaključuje Klincov.

  • Drastična poskupljenja: građani sve teže priušte osnovne namirnice

    Drastična poskupljenja: građani sve teže priušte osnovne namirnice

    Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i drugih artikala široke potrošnje, nastavljaju da rastu bez naznaka stabilizacije.

    Posebno zabrinjava činjenica da građani najviše osjete udar upravo na namirnicama koje svakodnevno kupuju. Zbog sve izraženijih poskupljenja, mnogi su prinuđeni da smanje potrošnju čak i na najosnovnije artikle – bilo tako što kupuju manje količine, bilo da se okreću jeftinijim alternativama.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, značajan skok cijena u posljednjih godinu dana zabilježen je kod kafe, čokolade i kakaa.

    Tako je kilogram kafe u maju ove godine koštao u prosjeku 29,32 KM, što predstavlja rast od čak 61,2% u odnosu na maj prošle godine.

    Ni čokolada nije pošteđena – cijena kilograma mliječne čokolade porasla je za 58,8%, a trenutno iznosi 30,64 KM.

    Cijena kakaa povećana je za 30,6% u istom periodu.

    Ako se uporede podaci iz maja 2020. godine sa ovogodišnjim, poskupljenja su još izraženija. Prije pet godina, kilogram mljevene kafe koštao je 13,08 KM, dok je za kilogram mliječne čokolade bilo potrebno izdvojiti 16,32 KM.

  • Akcija sumnjive koristi: Proizvodi bez marže, ali ne oni najpotrebniji

    U naredna četiri mjeseca, potrošači u Srpskoj moći će kupovati 30 različitih proizvoda bez zaračunavanja trgovačkih marži. Ova odluka obuhvata asortiman 11 domaćih proizvođača, a među proizvodima su tri vrste marmelade, dvije vrste soka od paradajza, četiri vrste kečapa, majonez, ajvar, palenta, kao i tirolska kobasica, čajna kobasica i kulen. Na spisku su i dvije vrste paštete, jedan goveđi narezak te dva začina za jelo.

    Kada je riječ o mliječnim proizvodima, bez marže će se prodavati dvije vrste kiselog mlijeka i jogurta, dok će potrošači moći kupiti i jednu vrstu mlijeka i pavlake po sniženoj cijeni.

    Od neprehrambenih artikala, do kraja juna će se bez marže prodavati dvije vrste deterdženta za veš, jedna vrsta deterdženta za suđe i tečni sapun.

    Međutim, odluka nije naišla na odobravanje svih građana.

    „Prava sramota! Umjesto da pojeftine osnovne životne namirnice ili voće i povrće, koje jedemo na kašičicu jer je preskupo, oni stavljaju na spisak proizvode koje rijetko koristimo. Ko još kupuje marmeladu od marelice? Većina ljudi uzima džem od šipka. Uvaljuju nam robu koja im se ne prodaje i stoji na lageru. Pri tom, za većinu ovih domaćih proizvođača nikad nisam ni čula“, kaže Mirjana K. iz Banjaluke.

  • U 18 marketa širom Srpske od danas desetine proizvoda bez marže

    U 18 marketa širom Srpske od danas desetine proizvoda bez marže

    Na policama u 18 marketa širom Srpske od danas će potrošači moći kupiti oko 30 proizvoda sa nula odsto marže 11 domaćih proizvođača, a osim toga u okviru kampanje “0 odsto marže” naći će se i 30 proizvoda robnih marki marketa koji imaju svoje proizvode.

    Proizvodi koji budu dio kampanje biće jeftiniji za 20 do 30 odsto.

    Rekao je ovo Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, ističući da u narednom periodu očekuju da će se kampanji “0 odsto marže” pridružiti i više proizvođača.

    “Do kraja dana očekujemo da će i ‘Vitaminka’ izaći sa određenom paletom proizvoda. Imamo pregovore sa još nekim proizvođačima”, naveo je Šulić.

    Kako je objasnio, marketi koji imaju svoje robne marke odreći će se marže na svoje proizvode i oni će se moći naći u njihovim lancima.

    Šulić je rekao da će ova kampanja trajati do 30. juna, a podsjetio je i da istovremeno traje i kampanja “Društveno odgovorni”.

    Proizvođači koji su se priključili kampanji su “Spektar drink d.o.o Bijeljina”, “Sava Semberija d.o.o. Bijeljina”, “Fructa trade d.o.o. Derventa”, “Tulumović d.o.o. Laktaši”, “Topolska d.o.o. Laktaši”, “MI-Trivas d.o.o. Prnjavor”, “Dukat d.o.o. Laktaši”, “Bingo d.o.o. Tuzla”, “Mljekara Pađeni”, “Mladegspak d.o.o. Prnjavor” i “Mlijekoprodukt d.o.o. Kozarska Dubica”.

    Kako je dodao biće ograničena kupovina ovih proizvoda kako ne bi došlo do zloupotrebe kampanje.

  • BiH dobila od Evropske unije dvije milijarde evra

    BiH dobila od Evropske unije dvije milijarde evra

    Bosna i Hercegovina se nalazi pred novom političkom krizom, koja bi mogla dovesti u pitanje evropski put zemlje, a kolike su koristi članstva, najbolje govori podatak da je do sada BiH od EU dobila gotovo dvije milijarde evra.

    Ako se tome dodaju i programi drugih vlada i institucija, BiH je dobila više od sedam milijardi dolara poslijeratne pomoći i obnove.

    Naime, iz podataka koji su objavljeni na stranici evropskih institucija, u programima Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) iz druge komponente od 2014. do 2020. BiH je dobila oko 540 miliona evra, dok je iz treće komponente, od 2021. do 2024, dobila dodatnih 310 miliona evra.

    Kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan BiH je od 2009. godine od EU dobila oko 1,1 milijardu evra, uz povoljne kredite u visini od šest milijardi evra. Kroz Ekonomski i investicioni plan BiH je zahvaljujući donacijama iz IPA mogla povući još oko tri milijarde evra.

    Novac je otišao u oba entiteta, otprilike jedna trećina za Republiku Srpsku i dvije trećine za Federaciju.

    Uglavnom je korišten za razvoj i izgradnju infrastrukture, budžetske programe i reforme na nivou države i entiteta, dok je manji dio usmjeren ka nevladinim organizacijama i medijima.

    Ako bi se priključila Planu rasta, BiH bi mogla da iskoristi još oko milijardu evra u narednih šest godina.

    Zbog političke krize, BiH je jedina zemlja u regionu koja nije poslala program reformi koji bi bio osnova za povlačenje prvih tranši ovih sredstava.

    BiH učestvuje u tri programa prekogranične saradnje, kao i u transnacionalnoj saradnji za jadransko-jonski i dunavski region.

    Iako je EU najveći donator za BiH, ona nije jedini, jer su pored nje značajan novac BiH donirali Sjedinjene Države, Japan, Norveška, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i brojne druge zemlje, uključujući i neke pojedinačne zemlje unutar EU.

    Prema podacima sa sajta USAID-a, američke organizacije za međunarodnu pomoć koju je ugasio Donald Tramp, američki predsjednik, od 1996. do 2017. SAD su BiH donirale 1,7 milijardi dolara.

    Ovaj novac otišao je u 1.600 infrastrukturnih projekata, ukupne vrijednosti od 372 miliona dolara u oba entiteta.

    Kako je naglašeno na stranici USAID-a, 638 miliona evra je donirano za projekte u Republici Srpskoj, dok je ostatak otišao u Federaciju.

    Na stranici Japanske agencije za razvoj navedeno je da je Japan najviše BiH pomogao u prvim poslijeratnim godinama, kada je donirano oko pola milijarde dolara.

    U kasnijim godinama Japan je pomagao kroz razne projekte, uključujući i izgradnju škola tokom ranih 2000-ih godina, a pomogli su i projekte pomirenja etničkih zajednica, poput projekata koje su sproveli u Srebrenici.

    Nakon izgradnje škola, Japan se posvetio poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga, a pomogli su obnovu i opremanje zdravstvenih centara u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci, pored drugih gradova. Japanska vlada pomogla je i obnovu energetskih objekata, kao na primjer filtriranje opasnih čestica u Termoelektrani Ugljevik.

  • Koliko će se zadužiti FBiH i Republika Srpska

    Koliko će se zadužiti FBiH i Republika Srpska

    Vlade Federacije BiH i Republike Srpske će se, prema trenutno dostupnim informacijama, tokom ove godine zadužiti za oko 1,5 milijardi KM.

    Ova zaduženja će uglavnom biti plasirana na otplate ranijih dugovanja, te na likvidnost budžeta tokom ove godine, ali je nešto planirano i za projekte.

    Kako je tokom predstavljanja budžeta za ovu godinu rekla Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, usvojena je odluka o dugoročnom zaduživanju Srpske tokom 2025. godine u iznosu od 862 miliona KM.

    “Na domaćem tržištu zaduženje će biti 358 miliona KM, i to dugoročno zaduženje, a na međunarodnom tržištu 504 miliona KM, takođe dugoročno zaduženje”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini Srpske.

    Krajem prošle godine je i Narodna skupština RS usvojila odluku o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2025. godini, a kojom se odobrava izdavanje garancija za zaduženja do iznosa od 800 miliona KM.

    “U skladu sa ovom odlukom, planirano je izdavanje garancija, a zaduženja u sektoru saobraćaja, energetike, trgovine i turizma, zaštite životne sredine, zdravstva i ostalim subjektima lokalne samouprave i institucijama javnog sektora”, navela je Vidovićeva i dodala da Srpska ima izdatih 1,284 milijarde KM garancija.

    “Sve obaveze u vezi sa pitanjem garancija isplaćuju se redovno”, rekla je Vidovićeva.

    Sa druge strane, Vlada Federacije BiH je početkom februara donijela nekoliko odluka kojima se odobrava zaduženje ovog entiteta za ukupno 635 miliona maraka.

    Tako su planirana zaduženja putem kratkoročnih kredita direktno kod komercijalnih banaka, kao i emisija obveznica i trezorskih zapisa.

    Iz Vlade FBiH je navedeno da će sredstva biti iskorištena za stabilizaciju budžeta, refinansiranje dugova i pokrivanje tekućih obaveza.

    Iako su generalno veoma zdrave: Jedna stvar kod jabuka može biti veoma opasna
    Iako su generalno veoma zdrave: Jedna stvar kod jabuka može biti veoma opasna
    Linker
    Odobrene su tri emisije trezorskih zapisa u iznosu od 200 miliona KM, te tri emisije obveznica ukupne vrijednosti 300 miliona KM.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da se, nažalost, poguban trend zaduživanja nastavlja, a da praktično nikakve konkretne pozitivne efekte od toga ne vidimo.

    “Republika Srpska jeste u još goroj situaciji, zadužuje se po još nepovoljnijim uslovima i ima još manji kapacitet za vraćanje obaveza, jer jedino još značajnije u vrijednosti što ima u javnom vlasništvu je ‘Elektroprivreda’, a i ona se urušava kao kula od karata. Federacija BiH zadnjih godina naprosto galopira istim smjerom kao da se trudi da stigne drugi entitet i potone što dublje u istu pogrešnu politiku prezaduženosti. I uglavnom je to krpljenje budžetskih rupa, a vrlo malo kapitalnih ulaganja i skoro nimalo reformi. Ovo sve je još besmislenije u Federaciji BiH nakon povećanja minimalne plaće bez smanjenja poreza i doprinosa jer će javni prihodi biti drastično veći, a opet se ovoliko zadužuje”, ističe Gavran za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, ovo je jednostavno dugoročno neodrživ trend i opterećuje generacije koje dolaze.

    “Također, ni javna imovina u Federaciji BiH se ne održava, pa je i ‘Elektroprivreda BiH’ u sve većim problemima, ‘BH Telecom’ najavljuje potencijalni jako skup aranžman preuzimanja konkurenta, svim javnim kompanijama se upravlja politički i neefikasno. U oba entiteta ekonomija i ekonomska razmišljanja ne da nisu prioritet, nego kao da ih nema nigdje na mapi”, rekao je Gavran.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, smatra da je za analizu opravdanosti zaduživanja važno, osim obima duga, sagledati njegovu strukturu i namjenu.

    “Naime, u ukupnom zaduženju države za određenu fiskalnu godinu potrebno je odvojiti kratkoročno od dugoročnog zaduženja. Kratkoročna zaduženja se prave s ciljem osiguranja tekuće budžetske likvidnosti usljed neujednačene dinamike naplate javnih prihoda tokom godine. Dugoročna zaduženja bi trebala biti usmjerena na vraćanje starih dugova i javne investicije. BiH i oba entiteta nisu prezaduženi sa stanovišta učešća javnog duga u BDP-u. To nije rezultat odsustva želje vlasti za zaduživanjem, koliko nemogućnost zaduživanja proizašla iz percepcije investitora. Najzaduženije zemlje su one iz grupe najrazvijenijih, što oslikava vjeru investitora u snagu njihove ekonomije i mali rizik naplate potraživanja. Sa druge strane, siromašne zemlje su po tim parametrima najmanje zadužene jer investitori ne percipiraju njihove privrede kao dovoljno ekonomski potentne za obezbjeđenje sredstava za finansiranje duga. Dakle, manje razvijene zemlje imaju potrebu za investicijama u infrastrukturu, privlačenje stranih investicija koje bi donijele sa sobom i željene tehnologije i za to su im potrebna sredstva. Ukoliko bi se pravilno upotrijebila sredstva od zaduženja, to bi za rezultat imalo privredni rast i održivost samog javnog duga. Dilema je, dakle, ne koliko, već za šta da se zadužimo”, objasnio je Mlinarević.

  • Kina se protivi najnovijoj prijetnji SAD za carine, najavljuje odgovor

    Kina se protivi najnovijoj prijetnji SAD za carine, najavljuje odgovor

    Ministarstvo trgovine Kine saopštilo je da se protivi najnovijoj prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede dodatne carine na kinesku robu.

    Ministarstvo je takođe najavilo odgovor ukoliko kineske firme budu pogođene tim mjerama, prenio je Rojters.

    To ministarstvo je optužilo SAD da prebacuju krivicu za dotok fentanila u SAD i pozvalo je Vašington da se što prije “vrati na pravi put” i riješi nesuglasice kroz dijalog.

    Kako je ranije objavljeno, Tramp je rekao da planira da uvede dodatne carine od 10 odsto na uvoz robe iz Kine.

    Na društvenim mrežama, Tramp je juče napisao da nije zadovoljan dosadašnjim naporima u suzbijanju dotoka fentanila u SAD.

    “Droga i dalje ulazi u našu zemlju iz Meksika i Kanade u neprihvatljivo velikim količinama”, rekao je on i dodao da se “veliki dio” droge proizvodi u Kini, prenosi Tanjug.

    Portparol kineske ambasade u SAD Liu Pengju izjavio je da Kina već sarađuje s američkim vlastima po pitanju fentanila i upozorio da će nove carinske mjere “podriti buduću saradnju dvije zemlje u borbi protiv narkotika”.

  • Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Ekonomisti izražavaju sumnju u sposobnost budžeta Republike Srpske da izdrži dodatno opterećenje u slučaju da zaposleni iz institucija BiH, uključujući Visoki sudski i tužilački savjet, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), budu prebačeni na rad u institucije RS.

    Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, finansiranje ovih troškova je veoma neizvjesno.

    – Trenutno ne vidim mogućnost da se obezbijede dodatni izvori sredstava za pokrivanje plata i naknada zaposlenih – naglasio je Pavlović.

    Dodao je da bi u takvoj situaciji prvo trebalo institucionalno riješiti status ovih radnika, uključujući određivanje konkretnih institucija u kojima bi radili.

    Drugi ključni problem, prema njegovim riječima, jeste neophodnost rebalansa budžeta kako bi se osiguralo zakonito finansiranje novih obaveza.

    – Smatram da je ovo više probni balon upućen drugim stranama u BiH kako bi se otvorili politički pregovori, nego što je to realna opcija, jer postoje ozbiljna ekonomska ograničenja – istakao je Pavlović.

    Situacija s budžetom RS, kako kaže, već je opterećena različitim finansijskim obavezama, uključujući planiranu kupovinu hotela u Brčkom za 36 miliona maraka, gubitke iz koncesionih presuda, nabavku električne energije iz inostranstva zbog problema u radu RiTE Ugljevik, kao i potencijalni otkup kompanije „Comsar Energy RS“ Rašida Serdarova za 100 do 150 miliona evra.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić podsjetila je da značajan broj zaposlenih u institucijama BiH pripada kategoriji kojoj se obraća predsjednik RS Milorad Dodik, ali da bi njihovo zapošljavanje u institucijama Srpske predstavljalo ogroman teret za budžet.

    – Na šta oni da se vrate, na budžet koji se neprestano krpi i zadužuje? – upitala je Cenićeva.

    Takođe je izrazila sumnju u to kako bi RS uopšte mogla obezbijediti potrebne prihode za finansiranje ovih zaposlenih.

    – Dodik i sam zna da je to što priča neostvarivo i da nema sredstava da finansira te ljude, koji imaju kredite, porodice i obaveze. Ko će im obezbijediti zdravstveno osiguranje? Kako će ostvariti penziju? – upitala je Cenićeva.

  • Srušio se platni promet u evrima u cijeloj EU

    Srušio se platni promet u evrima u cijeloj EU

    Platni promet u evrima u cijeloj EU trenutno je onemogućen, stoji u obavještenju koje je korisnicima poslala Erste banka.

    “Zbog greške trenutno ne funkcioniše platni sistem TARGET u cijeloj Evropskoj uniji, u kojem se izvršavaju platne transakcije u evrima između svih banaka evrozone. Zbog toga su onemogućene odlazne i dolazne transakcije za:

    SEPA nacionalna i prekogranična plaćanja u evrima
    HITNA nacionalna i prekogranična plaćanja u evrima.
    U roku od dva sata očekuje se otklanjanje problema.

    Takođe, Narodna banka Srbije produžiće obavljanje platnog prometa za nacionalna plaćanja i očekuje se da će svi zadati platni nalozi biti sprovedeni sa današnjim datumom”, stoji u obavještenju, prenosi Index.hr.