VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ozbiljno skočile cijene završenih i prodatih novih stanova

    Ozbiljno skočile cijene završenih i prodatih novih stanova

    Završeni i prodati novi stanovi širom Republike Srpske su u proteklih godinu dana vrtoglavo poskupjeli, a najviše u Trebinju, gdje je cijena kvadrata u prosjeku skočila za čak 1.243 marke.

    Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kupac je kvadratni metar u gradu na Trebišnjici u trećem kvartalu 2023. plaćao 2.933 marke, dok je u istom periodu ove godine cijena iznosila 4.176 KM.

    Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, kaže da u najjužnijem gradu Srpske ima stanova koji se prodaju i za 5.000-6.000 KM po kvadratu.

    “Iskreno, velika je potražnja, blizu je more, blizu planina, a i lijep je grad sa 270 sunčanih dana godišnje. Klima odgovara i ljudima koji su van granica bivše Jugoslavije, dolaze sa porodicama, upisuju djecu u školu. To je, dakle, sve nešto što diktira potražnju”, kaže Ćurić za “Nezavisne novine“.

    Na pitanje kako Gradska uprava namjerava da pomogne onima koji u ovakvim okolnostima žele da riješe stambeno pitanje, on odgovara da je lokalna vlast od prošle godine donijela odluku na Skupštini grada da svi oni koji žele da grade kuće površine do 200 kvadratnih metara u trećoj, četvrtoj, petoj i šestoj zoni imaju pravo na popust od 50 odsto za rentu i troškove uređenja.

    “Mogu vam reći da ima zainteresovanih ljudi, koji hoće da grade kuće”, naveo je Ćurić, te dodao da su prošle godine prodavali i placeve u vlasništvu grada upravo tim ljudima, koji hoće da grade kuće.

    Gradonačelnik Trebinja se nada da će zadržati što više ljudi, jer je, kako kaže, velika vjerovatnoća da će oni koji kupe nekretninu ostati u ovom gradu.

    “Ne treba zaboraviti i da smo prva lokalna zajednica u regionu gdje smo uveli zgradu za mlade bračne parove, gdje je ne tako davno, odnosno u periodu 2020-2021. godine, kvadrat stana u samom centru grada bio 1.250 KM sa PDV-om, a riječ je o 40 mladih parova. Iskreno, mi smo raspoloženi da sve što je u našoj moći uradimo, a to smo uradili za nula maraka iz budžeta. Zašto? Prodali smo plac gdje će se to graditi namjenski i ljudi koji su bili izvođači su pristali na to – da ne može kvadrat stana biti više od 1.250 KM. Naravno, uvezali smo banku koja je pratila te ljude kreditom”, pojašnjava Ćurić.

    Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, kaže da je u okolnostima kada cijene stanova u ovom gradu divljaju Trebinjcima jako teško da obezbijede vlastiti krov nad glavom.

    “Ako je riječ o porodici, oboje supružnika podižu kredite da bi kupili jednosobni stan, a o višesobnim stanovima da i ne govorimo”, naglašava Ilijićeva za “Nezavisne novine”.

    Trebinje je, dodaje, turistički grad i puno ljudi sa strane kupuje stanove baš u ovom gradu.

    “Takvu situaciju koriste investitori. Što se tiče kvaliteta gradnje, i to je pod upitnikom. Ima tu dosta stvari koje bi trebalo podrobno ispitati. Mi kao udruženje smatramo da su te cijene prenaduvane”, kaže Ilijićeva.

    U spomenutom periodu nisu cijene divljale samo u Trebinju. U Banjaluci je kvadrat sa 3.369 otišao na 3.618, u Bijeljini sa 2.183 na 2.434, u Doboju sa 2.235 na 2.382, a u Istočnoj Ilidži sa 1.793 na 2.314 maraka.

    Uprkos rastu cijena, sudeći prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, rasla je i prodaja.

    “Broj završenih prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju 2024. godine veći je u odnosu na treće tromjesečje 2023. godine za 3,1 odsto. Prosječna cijena završenih prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2024. godine u odnosu na treće tromjesečje 2023. godine viša je za 8,9 odsto”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

  • Vlada sutra o rebalansu budžeta

    Vlada sutra o rebalansu budžeta

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vlade u Istočnom Sarajevu biti rebalans budžeta koji je za 75.000.000 KM uvećan u odnosu na budžet.

    Višković je rekao da je budžet u Srpskoj bio pet milijardi i 735 miliona KM, a da je sada pet milijardi i 810 miliona KM.

    – Budžet smo projektovali dobro, u smislu da smo projektovali izvršenje troškova 100 odsto. To znači da smo se ponašali domaćinski i da smo držali troškove pod kontrolom – rekao je Višković novinarima na Јahorini.

    On je dodao da su prihodi povećani za skoro 350 miliona KM u ovoj godini, ali da je to i projektovano u kreiranju budžeta.

    – Ostvarili smo izvršenje obaveza 100 odsto – rekao je Višković.

    On je naveo da će od rasta prihoda penzionerima biti raspoređano oko 28 miliona KM više, uvećanje investicija biće oko 20 miliona, a za ostalu potrošnju nešto manje od 10 miliona KM i na materijalne troškove.

    Višković je naglasio da su priče o bankrotu Srpske besmislene, jer se puno radilo, pa i pod pritiskom i sankcijama.

    – Na sreću građana Srpske, a na naše veliko zadovoljstvo, izašli smo kao pobjednici – rekao je Višković.

  • Višković: Povoljnija cijena struje za investitore u Srpsku

    Višković: Povoljnija cijena struje za investitore u Srpsku

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković poručio je investitorima koji su se okupili na Јahorni na konferenciji “Invest Srpska” da Srpska može obećati povoljniju cijenu električne energije ukoliko u njoj pokrenu biznis.

    Višković je naglasio da će Republika Srpska sačuvati svoj energetsku suverenost i naći načina da odgovori na sve pritiske.

    – Svima koji žele sa ove konferencije da investiraju u Republici Srpskoj spremni smo da dogovorimo cijenu električne energije gdje ćemo garantovati cijenu pet godina i ako ta investicija obezbjeđene investicije nadprosječne plate radnicima donosi nove tehnologije. Donijećemo odluku da kažemo da ovaj investitor koji nam je važan dajemo i posebnu povlastice po pitanju cijene električne energije – istakao je Višković.

  • Nedostatak narudžbina u Njemačkoj sve veći problem

    Nedostatak narudžbina u Njemačkoj sve veći problem

    Nedostatak narudžbina u Njemačkoj ponovo se pogoršao i postaje sve veći problem za tamošnju privredu, zaključak je danas objavljenog izvještaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena.

    U oktobru se 41,5 anketiranih njemačkih kompanija požalilo na manjak narudžbina, što predstavlja porast u odnosu na julskih 39,4 odsto i aprilskih 38,4 odsto.

    Situacija sa porudžbinama u Njemačkoj je sada najgora od perioda finansijske krize u 2009. godini.

    “Skoro svaka industrija u Njemačkoj je pogođena nedostatkom narudžbina”, prokomentarisao je šef istraživanja IFO Klaus Volrabe, prenosi Tanjug.

    U proizvodnji je skoro polovina svih njemačkih kompanija, tačnije 47,7 odsto, prijavilo nedostatak porudžbina, a posebno zabrinjavajuća situacija vlada u ključnim sektorima kao što su mašinstvo, metalna industrija i elektroindustrija.

    Udio firmi u sektoru usluga koji se žali na manji broj narudžbina iznosi 31,2 odsto, a više od trećine restorana u Njemačkoj navodi da ima premalo gostiju.

    Pravni i poreski konsultanti, kao i revizori, trenutno su manje zabrinuti zbog situacije sa svojim porudžbinama pošto su njihovi savjeti i dalje veoma traženi zbog obimne birokratije i regulative, zaključuje se u izvještaju objavljenom na veb stranici IFO.

  • Da li su na “crni petak” cijene zaista snižene?

    Da li su na “crni petak” cijene zaista snižene?

    Prividna ili ne, sniženja povodom “crnog petka” na kraju svakog novembra u tržne centre širom svijeta, pa tako i Republike Srpske, privuku veliki broj šopingholičara, koji na rafovima i policama radnji traže proizvod baš za sebe po nižim cijenama.

    Tako će zasigurno biti i ove godine, tačnije 29. novembra, kada je u kalendaru mnogih građana u brojnim zemljama petak označen kao “crni”.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da smo se i mi već nekoliko godina unazad pridružili zemljama i građanima u njima koji obraćaju pažnju šta da kupe na “crni petak”, međutim, mi nemamo još razvijenu svijest da ne podižemo cijene prije tog dana, a onda ih spuštamo.

    “Važno je popratiti da su to neke cifre koje su bile drastično visoke, barem po trenutnoj ponudi na internetu, pa je onda ta cijena prekrižena i piše 20, 30 ili 50 odsto sniženje. U mnogo razvijenijim zemljama se teži da robu koju imaju na zalihama prodaju kako bi nabavili ono što je novo i u trendu. Kod nas, čak ni ono što držimo na zalihama ne rasprodajemo na ‘crni petak’, nego podižemo cijene i samo određenom broju građana to će biti pristupačno, dok većini neće, jer su to i dalje visoke cijene”, objašnjava Marićeva.

    Kako navodi, građani ne obraćaju pažnju na cijene koje su bile ranijih mjeseci, a koje su za “crni petak”, a nadležni organi nisu u mogućnosti sve da poprate.

    “Ovdje je riječ o jednoj interesantnoj zabuni kod potrošača”, kaže ona za “Nezavisne novine”, apelujući da svi razmislimo da li nam je sve to što planiramo kupiti i potrebno.

    Marićeva podsjeća da i Temu, koji je sada jako aktuelan, nudi razne popuste povodom “crnog petka”, pa očekuje da će ova popularna platforma uzeti dio kolača trgovcima.

    Iako smatra da sniženja za “crni petak” nisu prava, već prividna, Banjalučanka Branka M. u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ipak ode u tržni centar kako bi nešto pazarila po nižoj cijeni.

    “Kupujem uglavnom odjeću koju ranije stavljam na svoju listu želja. Na izlozima radnji piše da je popust od 50 do 70 odsto, međutim, kada se uđe u radnje, to i nije neki popust koji se isplati pretjerano i koji se očekuje”, govori iskreno ona i dodaje da zbog malih plata, a visokih cijena, svi čekamo taj jedan dan u godini, kada bar prividno kupujemo jeftinije i trošimo manje novca na ono što želimo kupiti.

    Prema njenim riječima, može se pronaći ponešto po prihvatljivim cijenama, a mnogi kupuju i zbog same euforije koja vlada tih dana.

    I Branka smatra da se cijene povećavaju prije “crnog petka”, a da se pred sam taj dan snize na staro, odnosno na cijenu koja je bila i ranije.

    S psihološke strane, Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe za “Nezavisne novine” da je “crni petak” postao prilika da sagledamo psihologiju mase i potrošačke navike građana.

    “Ovaj fenomen nam pokazuje koliko smo kao društvo podložni masovnim sugestijama, koliko smo podložni reklamnim kampanjama i kako se odluke pojedinca lako stapaju s grupnim ponašanjem. Mladi su posebno ranjivi zbog sveprisutnog uticaja društvenih mreža, gdje slike prepunih tržnih centara i neponovljivih popusta stvaraju osjećaj da će nešto propustiti ako se ne uključe”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

    Kako ističe, kada grupa donosi odluku zajedno, kod pojedinca dolazi do smanjenja osjećaja lične odgovornosti i javlja se psihološki efekat zaraze.

    “Iako se čini bezazlenim, ovo potrošačko ludilo moglo bi imati ozbiljne posljedice, od osjećaja praznine i krivice nakon impulsivne kupovine, do određenih finansijskih teškoća, pa i pogoršanja samog mentalnog stanja jer nismo ispunili neka svoja očekivanja”, navodi Savanović Zorićeva.

    Ona poziva na svjesniji pristup kupovini i da procijenimo da li nam nešto stvarno treba.

    “‘Crni petak’ kao poznati trend sa zapada, koji je već dugo prisutan kod nas, vrlo je prihvaćen, kako pokazuju istraživanja. Iako je zamišljen kao period povoljnih kupovina, često nije riječ o stvarnim popustima, već o psihologiji mase i načinu kako trgovci manipulišu našom percepcijom. U tim situacijama potrošači budu vođeni osjećajem hitnosti i neponovljivosti iz straha da će propustiti priliku, što je jedan od osnovnih trikova koje kompanije koriste”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

    Takođe, dodaje da su neki od trikova i stvaranje osjećaja sniženja, tu je ograničavanje trajanja popusta i naglašavanje malobrojnosti proizvoda kako bi se izazvao osjećaj hitnosti i ubrzala odluka o kupovini.

  • Račić: Minimalnu platu treba smanjiti

    Račić: Minimalnu platu treba smanjiti

    Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, rekao je da nema osnova za povećanje najniže zarade u Republici Srpskoj i da ukoliko bi se gledali ekonomski pokazatelji, minimalnu platu treba smanjiti.

    “Ako uzmemo u obzir ekonomske pokazatelje u ovoj godini gdje je industrijska proizvodnja u padu preko 6,5 posto, u prerađivačkoj industriji takođe je došlo do pada i broja zaposlenih. Imamo i pad proizvodnje u rudarstvu, energetici, i kada bi ekonomski posmatrali, mi ispunjavamo sve uslove da smanjimo najnižu cijenu rada”, rekao je Račić.

    On kaže da privrednici u Republici Srpskoj trenutno imaju pritisak partnera iz inostranstva koji traže da se cijene smanje da bi ostali u poslu sa njima, i u ovom trenutku, pitanje zarada je bitno u samoj kalkulaciji tih proizvoda.

    “U ovom momentu ne može se uopšte razgovarati o povećanju minimalne zarade jer nema opravdanih uslova i realnih razloga. Imamo osjećaj da, ukoliko bi došlo do povećanja minimalne zarade da bi to prouzrokovalo velike probleme ne samo privrednim društvima već i u samoj potrošnji i trgovini, jer bi to bio lanac poskupljenja svih proizvoda. Radnici, a pogotovo penzioneri bi mnogo više izgubili ukoliko bi se povećala minimalna plata jer bi došlo do rasta cijena svih dobara koji oni koriste”, rekao je Račić.

    Naglasio je i da je minimalna zarada u Republici Srpskoj koja iznosi 900 KM, trenutno veća od FBiH za skoro 50 posto, a da je viša nego i u Srbiji koja je najveći investitor.

    “Nije prirodno da mi imamo višu zaradu od same Srbije koja je naš najveći investitor. Minimalna zarada od 900 KM za desetak maraka biće veća nego što će biti najniža cijena rada u Srbiji u 2025. godini”, rekao je Račić.

  • Zašto je u BiH zarobljeno više od 800 miliona KM?

    Zašto je u BiH zarobljeno više od 800 miliona KM?

    U BiH do daljeg ostaje “zarobljeno” između 800 i 900 miliona maraka, prikupljenih po više osnova, jer se političari ne mogu dogovoriti o raspodjeli, što analitičare ne iznenađuje, jer je to, kako kažu, politički kurs čiji smo svjedoci godinama i decenijama.

    Kako to izgleda u praksi, vidjeli smo prije nekoliko dana, kada su lideri stranaka koje čine vlast na nivou BiH, nakon sastanka održanog u Sarajevu, bili poprilično raspoloženi, iako se, u suštini, ništa nisu dogovorili.

    Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da je “nenormalan način” na koji se ova zemlja vodi, zato što dominiraju privatni interesi, a tako se, dodaje, djelovalo i odlučivalo u protekle tri decenije.

    “Svaka promjena tog načina mogla bi se protumačiti kao njihova slabost, a sa druge strane, označila bi prostor za promjenu. Očito, nama trebaju ljudi na svim stranama koji će staviti javni, opšti interes, na čelo”, rekao je Mujkić.

    Ali, treba podsjetiti da građani ne biraju takve, odnosno nove, a Mujkić ocjenjuje da smo dopustili da se prestrašimo.

    “Dovoljno je da pratimo retoriku na svim izborima, i na opštim i na lokalnim. Vi ćete vidjeti da uglavnom dominira retorika zastrašivanja”, naglašava Mujkić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Tanja Topić, politički analitičar, smatra da je riječ o zatezanju i uslovljavanju, gdje svaka strana želi pokazati mišiće, tražeći da se prvenstveno ispune njima bitni zahtjevi.

    “Ali ako ćemo biti potpuno iskreni, i to je posebno poražavajuće da smo mi svi sretni i označavamo uspjehom to kad oni razgovaraju. Zamislite, koliko su građani ove države skromni i ništa ne traže od svojih izabranika”, naglašava Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Nije to, dodaje ona, (ne)sposobnost, već je to vrhunac cinizma i bahatosti, igra moći i nebriga za opšte dobro.

    “Kako znaju da njihovi glasači neće da ih kazne, mogu tako da se ponašaju unedogled”, rekla je Topićeva.

    Sastanku u Sarajevu, podsjetimo, prisustvovale su stranačke delegacije i lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a Dragan Čović, te stranaka “trojke”, koju čine predsjednici SDP-a Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto. Sjedili su tri sata u zgradi parlamenta BiH i analizirali šta nisu uradili u proteklih šest pa i više mjeseci od onog što su dogovorili. Možda najbolju “dijagnozu” onog što (ni)je dogovoreno, u svega par rečenica, dao je Čović.

    “Koliko smo organizirani, evo malo šale i na račun ambijenta koji ovdje imate – mi već godinu dana nemamo ni klime ni grijanja u ovoj zgradi. To je dokaz sposobnosti ove vlasti da nešto napravi”, naglasio je Čović.

    Lider HDZ BiH tada se, između ostalog, bazirao i na sredstva koja čekaju da budu raspoređena.

    “Ne zaboravimo da se negdje u okvirima BiH ne koristi, ja ću kazati procjenu, 800 do 900 miliona maraka, zato što se mi ne možemo dogovoriti kako da ih implementiramo, a za to vrijeme se zadužujemo na svakoj razini u BiH. A to moramo izvršavati ako želimo usvajati proračune”, rekao je Čović.

    O (ne)uspjehu razgovora govorio je i Dodik.

    “Ništa se, brate, nismo dogovorili, osim da se ponovo sastanemo”, kazao je Dodik.

    Podsjetimo, još prije pet mjeseci raspolagalo se podatkom da je više od 800 miliona KM na računima koji čekaju na upotrebu, a tu su akcize u vezi sa putarinom, izgradnjom puteva i auto-puteva, sredstva “Elektroprenosa BiH”, te sredstva koja su dobijena od Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

  • Koliko je teško kupiti nov automobil?

    Koliko je teško kupiti nov automobil?

    Kupovina novog automobila predstavlja veliku investiciju i mjesečna primanja ne mogu da pokriju dodatno zaduženje za jedan takav podvig.

    Ovo je u suštini najčešći odgovor koji smo dobili razgovarajući sa građanima o tome kakav automobil voze, koliko ga je teško održavati i koliko je danas teško kupiti novo vozilo.

    Bazu naših pitanja pronašli smo u podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, koji je saopštio da su u periodu jul, avgust i septembar ove godine u Srpskoj registrovana ukupno 138.272 vozila, od kojih je čak 82.215, odnosno oko 60 odsto, starije od 15 godina.

    Od ovog broja, kako su dalje saopštili iz Zavoda, putničkih automobila bilo je 111.855, od čega je 68.975 starijih od 15 godina, odnosno oni su proizvedeni prije 2009. godine.

    Što se novoregistrovanih vozila tiče, njihov broj je za 5,2 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što djelimično može značiti da se radi o novim automobilima.

    Upravo jedno takvo vozi Banjalučanin Nemanja I.

    On je svog četvorotočkaša kupio prošle godine, što bi se reklo ispod čekića.

    Za “Nezavisne novine” kaže da mu je to jedna od najboljih investicija koje je imao.

    “Kupio sam ga nenamjenskim kreditom, rata je sasvim pristojna. Ne dajem mehaničarima pare, već dajem banci. I znam šta vozim, ne brinem se kad putujem kroz Hrvatsku da će nešto otkazati. Pritom, konačno znam koliko svaki mjesec zarađujem i koliki su mi troškovi. Do tada sam vozio auto star 18 godina i više para sam trošio za majstore nego za gorivo. Svaki drugi, treći mjesec, taman kada se malo finansijski popravim, desi se kvar. Jednom majstoru 100, drugom  500, trećem  1.500 maraka. Gdje sam ja tu?”, kaže ovaj Banjalučanin.

    Dodaje da mu kupovina novog automobila štedi i novac i vrijeme i živce.

    “Nazovem majstora, on kaže da dovezem auto za 10 dana. Kako, šefe? Meni 10 dana da auto stoji na parkingu? A da ne kažem da dobar dio majstora radi na način da iz auta čupa i mijenja dio po dio dok ne pogodi onaj dio koji je pokvaren. Sad imam petogodišnju garanciju i jednu veliku brigu manje”, priča ovaj vozač.

    Kredit na koji se odlučio ovaj Banjalučanin, za većinu građana koji žele novo vozilo, apsolutno je jedina moguća opcija. Ipak, mnogi od njih su u vezi s tim pitanjem oprezni, jer, kako kažu, teško im se odlučiti za zaduženje, pogotovo ako već imaju kredit ili ako su im plate dovoljne samo da pokriju osnovne mjesečne potrebe, u sklopu kojih je i održavanje automobila, ukoliko ga već imaju.

    Stoga većina njih ćuti i vozi ono što može sebi priuštiti ili, kako kažu za “Nezavisne novine”, ono što im je u ovom trenutku najisplativije.

    “Vozim automobil star 12 godina, u pitanju je opel, a kupio sam ga prije tri godine. Vjerujem najviše njemačkim markama automobila, i ranije sam vozio ‘švabu’. Mislim da većina naših vozača tako razmišlja i da tim automobilima najviše vjeruju”, rekao je jedan dugogodišnji vozač iz Banjaluke, koji je svog limenog ljubimca uvezao iz Evropske unije.

    On objašnjava da su upravo ti automobili najisplativiji kad je u pitanju omjer cijene i kvaliteta, ali naglašava kako pri kupovini “voznog parka” u obzir treba uzeti cijenu i dostupnost rezervnih dijelova.

    Kada je u pitanju kupovina novog auta, naš sagovornik kaže da bi to za njega bila prevelika investicija.

    “Kad već nisam u prilici da kupim novi mercedes, folksvagen ili opel, uvijek bih prije kupio njemačkog polovnjaka nego novi automobil dalekoistočne marke”, rekao je ovaj sumnjičavi vozač.

    Milan J. iz Banjaluke ističe da vozi automobil koji je postao punoljetan.

    “Moj automobil je star već 18 godina, iako me za sada dobro služi. Naravno da bih kupio novije vozilo, ali situacija je takva da trenutno sebi mogu priuštiti jedino ovaj automobil. Nisam iznenađen činjenicom da dvije trećine stanovništva vozi automobil stariji od 15 godina”, kazao je ovaj Banjalučanin.

    S druge strane, ima i onih koji ne namjeravaju da odustanu od namjere da kupe nov auto, iako su cijene, priznaju, previsoke.

    “Unazad nekoliko mjeseci tražim automobil, ali zasad još nisam uspjela naći, jer je sve preskupo. Ipak, nekako više gledam u tom pravcu da bude novije nego polovno, jer bih se tada osjećala sigurno”, kazala je za “Nezavisne” Jelena T. iz Kneževa.

    I Jelena T. i oni kojima je nov automobil prioritet treba da znaju da će za tako nešto morati da izdvoje minimum par desetina hiljada KM.

    Tako vozila iz “Hjundaijeve” porodice, poput Bayona ili Tucsona, koštaju od 30.000 KM pa naviše, škoda oktavija – sportska linija, proizvedena ove godine ide i preko 70.000 KM, dok je i za škodu oktaviju, staru tri godine, potrebno platiti oko 33.000 KM.

    Za reno klio, 2021. godište, plaća se više od 20.000 maraka, a čak i ona koja su stara 10 godina, građane koštaju više od 10.000 KM. Golf 6 je postalo skoro nemoguće naći ispod 13.000 KM, a šta tek pričati za nove modele golfa sedam ili osam, koji su znatno iznad 25.000 KM.

  • Bitkoin dostigao istorijsku cijenu

    Bitkoin dostigao istorijsku cijenu

    Cijena bitkoina premašila je 79.000 dolara prvi put u istoriji, pokazali su podaci objavljeni na berzi za kriptovalute “Bajbit”.

    Podaci pokazuju da je cijena bitkoina u 5.55 časova bila 79.331 dolar.

    Tekst se nastavlja posle oglasa

    Cijena bitkoina nastavlja da raste nakon vijesti o pobjedi Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD.

  • Više od 1.000 stranih kompanija u BiH zapošljava oko 90.000 radnika

    Više od 1.000 stranih kompanija u BiH zapošljava oko 90.000 radnika

    Broj poslovnih jedinica stranih kompanija u Bosni i Hercegovini je, prema zadnjim podacima, ukupno 1.144, zapošljavaju 90.803 radnika, a ukupan promet im je veći od 25 milijardi KM.

    Iz Agencije za statistiku BiH su nedavno objavili da je ovaj broj stranih poslovnih jedinica 1,4 odsto od ukupnog broja poslovnih subjekata u BiH.

    “Najveće učešće stranih podružnica je u područjima prerađivačka industrija (26,7%) i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (23,4%). U stranim podružnicama angažovano je 15,1% od ukupnog broja zaposlenih u SPS obuhvatu. Struktura zaposlenih u stranim podružnicama pokazuje da je najveći dio zaposlenih angažovan u područjima prerađivačka industrija (51,2%) i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (23,4%)”, navodi se u podacima Agencije za 2022. godinu.

    Sa druge strane, poslovni subjekti iz Njemačke su zapošljavali 10.467 radnika, Slovenije 10.197 radnika, a Hrvatske 9.300 radnika.

    “Učešće stranih poslovnih subjekata u ukupno ostvarenoj dodanoj vrijednosti po faktorskim troškovima SPS obuhvata je bilo 21,5%. Prerađivačka industrija u stranim podružnicama učestvovala je sa 44,6% i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 25,7%. Oko 63% dodane vrijednosti po faktorskim troškovima stranih poslovnih subjekata je iz sedam zemalja, i to Srbije (10,6%), Njemačke (10,2%), Nizozemske (9,1%), Austrije (8,6%), Velike Britanije (8,6%), zatim iz Hrvatske (8,4%) i Slovenije (7,5%)”, stoji u ovim podacima.

    Ekonomista Admir Čavalić smatra da Bosna i Hercegovina nema veći broj stranih poslovnica jer je ipak riječ o stranim kompanijama.

    “Iskazani promet je veliki, ali profit je daleko manji, ali ne mora značiti da sav taj profit ide iz BiH, mislim da jedan dio i ostaje da se reinvestira u BiH. Od važnijih indikatora u ovim podacima jeste broj radnika koje zapošljavaju strane kompanije u našoj državi. Mi kao malo tržište trebamo cijeniti svaku investiciju. Mislim i da bi jako bitan podatak bio kada bismo mogli znati koliko je objekata izgrađeno iz temelja, a koliko je onih koji su preuzeti u procesima privatizacije ili nekom drugom kupovinom”, naglasio je Čavalić.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da je za našu ekonomiju koja usljed nepovoljne tehnološke osnove ima nizak nivo produktivnosti i konkurentnosti bilo poželjno otvaranje većeg broja stranih firmi odgovarajuće strukture.

    “Naime, zbog tehnološkog zaostajanja potrebno je privući strane firme koje bi sa sobom donijele i nove tehnologije. Na taj način bi se podigla produktivnost koja je ključni nosilac dugoročnog rasta. Isto tako bi bilo od velikog značaja da se dobit koju ostvare strane firme u BiH većim dijelom reinvestira. Za sve to je potrebno osigurati stimulativan ambijent kroz razne vrste podsticaja finansijske i regulatorne prirode”, naveo je Mlinarević.