VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Da li su narodne obveznice spas za budžet Srpske

    Da li su narodne obveznice spas za budžet Srpske

    Nekako s proljeća, Srpska bi mogla da krene s prodajom narodnih obveznica. Tako bi dugo najavljivanja inicijativa napokon bila realizovana, ali postavlja se pitanje – koliko uspješno.

    Da li bi građani Srpske svoje ušteđevine povjerili Vladi?

    Već duže vrijeme, u Srpskoj se govori o uvođenju narodnih obveznica. Republika Srpska bi, u tom slučaju, emitovala obveznice, narod bi ih kupovao, pa bi im se, uz određenu kamatu, taj novac kasnije vraćao. Umjesto u bankama, štedjeli bi unutar institucija Srpske.

    To bi, prema tvrdnjama ministarke finansija Zore Vidović, moglo da bude značajno za stabilizaciju budžeta i za razvoj domaćeg finansijskog tržišta.

    Naši građani u bankama imaju štednju od 4,5 milijarde maraka. Samo građani, ne privreda. Od tih depozita, milijarda je iznesena vani – rekla je Vidovićeva.

    Postavlja se pitanje da li bi narodne obveznice dobro došle narodu ili bi, ipak, bile spas za budžet Republike Srpske, o čijoj se zaduženosti u posljednje vrijeme sve češće govori.

    “Latentni bankrot”
    Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kaže da uvođenje narodnih obveznica ne bi bilo loša ideja kada bi narod imao povjerenja u svoju vladu.

    – Sve bi ovo bilo lijepo da živimo u zemlji u kojoj narod nema osjećaj latentnog bankrota o kojem se priča. Pitanje je koliko će narod biti zainteresovan za ovaj vid ulaganja – kaže Trivićeva.

    Ubijeđena je da će se taj novac koristiti za opštu potrošnju, odnosno za popunjavanje budžetskih rupa, jer je to, kako kaže, slučaj i sa decenijskim zaduženjima putem obveznica koje su kupovale poslovne banke.

    – Sav taj novac koji je Vlada dobila prodajući obveznice bankama iskorišten je isključivo za opštu potrošnju. Da bi ovaj projekat uspio, povjerenje u Vladu mora biti apsolutno, u smislu mogućnosti vraćanja duga po tim narodnim obveznicama. Paradoksalno je da je već ovakvom najavom Vlada sama srušila dio tog povjerenja, jer kontekst u kojem se sve dešava, opšte mišljenje da im hronično nedostaje sredstava i da je budžet nelikvidan, pa hajmo još tražiti i od naroda, opravdano će stvoriti još veće nepovjerenje u Vladu i njenu sposobnost da vraća građanima sutra novac koji im oni posude kroz narodne obveznice – kategorična je ona.

    Ekonomista Zoran Pavlović za Srpskainfo kaže da bi se ovakav potez mogao nazvati dobrim u slučaju da sve bude transparentno.

    – To je iskustvo koje postoji u Hrvatskoj, u Sloveniji nisu uspjeli s narodnim obaveznicama, a kako će to biti u Republici Srpskoj?! Vidjećemo. Sve zavisi od toga koliko će to biti sigurno ljudima. Narodne obveznice su emitovane i u bivšoj Jugoslaviji, ali su namjene bile jasno definisane, šta se gradilo, koliko će to biti korisno, isplativo… Pretpostavljam da su nadležni svjesni koliko je to složeno – kaže Pavlović.

    Pitanje je, kaže, koliko će građani imati povjerenja u Vladu Srpske.

    – Dobro je da ljudi koji imaju manje iznose novca taj novac drže u obveznicama. To nije van pameti, ali pitanje je koliko će to biti kvalitetno – kaže on.

    S tim novcem bi, kaže, bilo dobro stimulisati privredu.

    – Bilo bi dobro da novac bude usmjeren u privredna društva koja mogu da zapošljavaju, da kupe novu opremu, kako bi stvarala radna mjesta. Infrastruktura i putevi su potrebni, ali su, u ovom trenutku, potrebnija radna mjesta – zaključio je Pavlović.

  • Poražavajući podaci za ekonomiju u BiH se nastavljaju

    Poražavajući podaci za ekonomiju u BiH se nastavljaju

    Poražavajući podaci za bh. ekonomiju se nastavljaju, te je spoljnotrgovinski deficit za 10 mjeseci ove godine veći od 10 milijardi KM.

    Tako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar-oktobar ove godine izvoz iznosio 13 milijardi i 394 miliona KM, što je za 4,8% manje nego u istom periodu prošle godine.

    Uvoz je, sa druge strane, iznosio 23 milijarde i 866 miliona KM, što je za tri odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

    “Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,1%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi i 472 miliona KM”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Dodali su da je izvoz u zemlje CEFTA iznosio dvije milijarde i 275 miliona KM, što je za 13,1% manje nego u istom periodu 2023. godine.

    “Uvoz je iznosio dvije milijarde i 826 miliona KM, što je za 3,6% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 80,5%”, piše u saopštenju Agencije.

    Izvoz u zemlje EU je iznosio devet milijardi i 861 milion KM, što je za 4,6% manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio 14 milijardi i 181 milion KM, što je za 4,3% više nego u istom periodu 2023. godine.

    “Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 69,5%”, navodi se u podacima.

    Što se tiče podataka za oktobar, izvoz iz Bosne i Hercegovine je iznosio 1,5 milijardi KM, što je za oko 100 miliona KM veći izvoz u odnosu na prethodnu godinu.

    I uvoz u BiH je bio veći u oktobru ove godine u odnosu na prethodnu.

    Tako je ove godine iznosio 2,55 milijardi KM, a prošle 2,4 milijarde KM.

    “Najviše je u oktobru izvezeno robe u Hrvatsku, i to za oko 247 miliona KM, pa u Njemačku 221 milion KM, Srbiju 189 miliona KM, te Austriju 146 miliona KM”, stoji u podacima Agencije za statistiku BiH.

    U ovom mjesecu je najviše uvezeno robe iz Italije, za 311 miliona KM, Njemačke 282 miliona KM, Srbije 274 miliona KM i Hrvatske 224 miliona KM.

    Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da su ovi podaci jako loši za bh. ekonomiju, ali da su ipak očekivani, s obzirom na pad izvoza u nekim sektorima.

    “Tu se najviše misli na pad izvoza u mnogim ranije uspješnim sektorima, kao što su izvoz električne energije i snabdijevanje njemačke industrije, koja je u padu. Nažalost, možemo očekivati samo još gore rezultate u narednom periodu jer je onemogućen izvoz koji se odvijao putem željeznice i Luke Ploče zbog prekida, dok federalna Vlada ne pokazuje ozbiljnu namjeru da bilo šta efikasno uradi na ovom pitanju”, kazao je Gavran.

    Prema njegovim riječima, gubici kod izvoza su već ogromni.

    “To hoće statistički smanjiti i uvoz, jer je obustavljen onaj koji dolazi istim putem, ali ipak će sumarni efekti biti prije svega negativni”, zaključio je Gavran.

     

  • Kolika je razlika u penzijama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj?

    Prosječna, najniža, ali i zagarantovana penzija u Federaciji BiH je drastično veća nego u Republici Srpskoj.

    Tako je prosječna penzija u FBiH u oktobru ove godine iznosila 724,22 KM, a u RS je bila za 139 KM manja i iznosila je 594,31 KM.

    Prema podacima entitetskih zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, zagarantovana penzija za puni radni staž u FBiH iznosi 684,48 KM, a u Srpskoj 601,35 KM.

    Razlika se vidi i u najnižoj penziji.

    U Federaciji BiH je najniža penzija 573,53 KM i ne može biti manja, bez obzira na godine radnog staža.

    U Republici Srpskoj je situacija drugačija, jer visina penzije zavisi od godina radnog staža budućeg penzionera.

    Tako, na primjer, u FBiH i za 15 godina radnog staža prima se minimalna penzija, dok se u Srpskoj za ovoliko godina staža dobija penzija koja je skoro duplo manja i iznosi 300,61 KM.

    Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.

    “Povećanje cijena, ali i najavljeno povećanje cijena električne energije, utiče na standard svih stanovnika Republike Srpske, a posebno penzionera, jer oni imaju najmanja primanja. Mi smo tokom ove godine očekivali da će doći do vanrednog povećanja penzija, ali zbog finansijskog stanja u budžetu do toga nije došlo. Očekujemo da će doći do redovnog godišnjeg usklađivanja početkom godine. Penzioneri svaki dan sve teže i teže žive. Veoma teško mogu da prežive mjesec. Nama se svakodnevno javljaju stotine penzionera za pomoć jer ne mogu kupiti osnovne životne namirnice, a kamoli lijekove, jer se 99 odsto lijekova plaća. Mi kao republičko udruženje nemamo sredstava da pomognemo. To imaju lokalna udruženja, i to iz sredstava koja sami penzioneri plaćaju”, naglasio je Trifunović.

    Prema njegovim riječima, penzioneri su nezadovoljni, ali, kako kaže, “šta im to znači kad nema sredstava da im se penzije povećaju”.

    “Penzije su na istom nivou godinu dana, a cijene svakodnevno rastu. Penzioneri vrlo, vrlo teško žive, jer su i najveći potrošači lijekova”, naveo je Trifunović.

    Podsjećamo, poslovna zajednica je već najavila da će, ukoliko dođe do povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj od 1. januara naredne godine, doći i do skoka cijena njihovih proizvoda, što će dodatno sniziti životni standard najstarijih građana u Srpskoj.

  • Vidović: Nekorektne i neistinite izjave Marfija

    Vidović: Nekorektne i neistinite izjave Marfija

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović poručila je odlazećem ambasadoru SAD u BiH Majklu Marfiju da je iznošenje neistina veoma ružno, neprofesionalno i neljudski, te da tako samo urušava ugled zemlje koju predstavlja, a one ciljeve koje želi da postigne u Srpskoj neće ostvariti.

    – Gospodine Marfi, ohrabrujuće je što ste prihvatili naše podatke o iznosu zaduženja na Banjalučkoj berzi koje smo objavili demantujući Vašu izjavu o zaduženju na berzi u iznosu dvostruko većem nego što to zaista jeste, ali nažalost i dalje nastavljate sa neistinitim i vrlo nekorektnim izjavama – istakla je Vidovićeva povodom ponovnog oglašavanja Marfija.

    Kaže da se Republika Srpska u 2023. godini zadužila za 920 miliona KM, a u istoj godini je otplaćen ukupan dospjeli dug u iznosu 1.276.000.000 KM, što znači da je Repulika Srpska više vratila nego što se zadužila za 356 miliona KM.

    – Kada je u pitanju zaduživanje u 2024. godini, Republika Srpska će se zadužiti za 908 miliona KM, a vratiće ukupni dospjeli dug u iznosu 1.120.000.000 KM, što je za 212 miliona KM više nego što smo se zadužili – navodi Vidovićeva.

    Vidovićeva pita otkud ideja da se “otkupljuju dugovi Republike Srpske”, kada, kako navodi, Republika Srpska svake godine redovno vraća svoj ukupan dospjeli dug?

    – U Republici Srpskoj nikada nije postojao “otkup dugova” niti će ga biti u narednom periodu. Nije nam jasna namjera Vaših medijskih istupa, ali je to vjerovatno zbog unošenja nemira i nestabilnosti i stvaranja haotičnog stanja u Republici Srpskoj kako biste prikupili neke lične sitne političke poene. Vjerujte, ništa od toga nećete uspjeti, jer je istina na našoj strani. Svi ovi podaci koji su izneseni, su Vam apsolutno poznati i dostupni – navodi Vidovićeva.

    Poručuje, “gospodine Marfi, iznošenje neistina je veoma ružno, neprofesionalno i neljudski”.

    – Tako se urušava ugled zemlje koju predstavljate, a one ciljeve koje želite da postignete u Republici Srpskoj nećete ostvariti – ističe Vidovićeva.

  • Struja skuplja do 12%

    Struja skuplja do 12%

    Ovo je za pojedine medije saopštio direktor Elektroprivrede Luka Petrović.

    Iako su prije nekoliko dana saopštili da do njih nije stigao zahtjev za poskupljenje električne energije, Regulatorna agencija za energetiku je, prema tvrdnjama tih medija, već zasjedala i donijela odluku.

    Očekuje se da će u srijedu izaći sa saopštenjem o poskupljenju električne energije, koja će se primjenjivati od 1. januara sledeće godine.

  • Bitkoin dostigao najvišu cijenu do sada, predviđa se da će ići i preko 100.000 dolara do kraja godine

    Bitkoin dostigao najvišu cijenu do sada, predviđa se da će ići i preko 100.000 dolara do kraja godine

    Vodeća kriptovaluta Bitcoin (BTC) ponovo je probila svoju najvišu cijenu, dostigavši ​​novi vrh od 93.521 dolara u utorak, prema podacima iz CoinGecko.

    Nevjerovatan rast BTC-a stiže danima nakon što je Donald Trump osigurao ponovni izbor za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

    Republikanski kandidat vodio je niz kripto-pozitivnih politika, od stvaranja strateške bitcoin rezerve do osiguravanja dominacije SAD-a u rudarenju kriptovaluta.

    Kao takav, Bitcoin je ostvario najviši nivo čim je Trumpova pobjeda počela da se oblikuje, iako prije posljednjeg zvižduka.

    Na dan izbora, BTC je nadmašio svoj prethodni martovski maksimum od 73.737 dolara popevši se na 74.504 dolara, a zatim nastavio da raste.

    Prethodni maksimum bitcoina je dostignut prije manje od sedmicu, nakon što je skočio na 93.477 dolara (po CoinGecko) 13. novembra, a zatim i pao na 87.300 dolara u naredna 24 sata. Od tada, vodeća kriptovaluta se vratila iznad 90.000 dolara.

    U utorak je ovaj novi vrhunac dosegnut jer je ojačao 2% u posljednja 24 sata, zahtijevajući tržišnu kapitalizaciju od skoro 1,85 biliona dolara. Ovim je indeks “kripto straha” i “pohlepe” ponovo vratio svoju najvišu cifru u godini na 90, tvrdeći da je tržište u stanju “ekstremne pohlepe”.

    Ovo je potaknulo glavnog direktora za investicije u ETF menadžeru Bitwise, Matta Hougana, da predvidi da će bitcoin na kraju vrijediti 500.000 dolara po komadu.

    U međuvremenu, Michael Saylor osnivač i izvršni predsjednik kompanije MicroStrategy koja drži 30 milijardi dolara vrijednih bitcoina vjeruje da je cijena od 100.000 dolara vjerovatno do kraja 2024.

  • Dio poslovne zajednice za smanjenje najniže plate

    Dio poslovne zajednice za smanjenje najniže plate

    Izjave pojedinih poslodavaca da minimalnu platu ne treba povećati, nego čak smanjiti, neozbiljne su i sramne.

    To poručuju iz Saveza sindikata Srpske, naglasivši da je povećanje minimalca značajno kako za samog radnika, tako i za državu.

    Podsjetimo, u Srpskoj su počeli pregovori za povećanje najniže plate, čiji ishod još nije ni na vidiku.

    Iz pomenutog sindikata stava su da bi minimalac sa 900 trebalo povećati na 1.050 KM, dok iz Unije udruženja poslodavaca Srpske tvrde da za to nema nikakvog osnova.

    Pojedini predstavnici poslovne zajednice ne kriju da su čak za smanjenje minimalca, pozivajući se na prilike u privredi.

    Podsjetimo, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić nedavno je izjavio da nema osnova za povećanje najniže zarade u Srpskoj i da, ukoliko bi se gledali ekonomski pokazatelji, minimalnu platu treba smanjiti.

    Njega je podržao tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke Marinko Umičević, koji se pita dokle će se plata povećavati dekretima i spiskom lijepih želja.

    – U realnom sektoru plata se može povećati samo proizvodnjom, uštedom i pomoći države. Podržavam predsjednika Područne privredne komore Banjaluka Gorana Račića – poručio je Umičević.

    Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Srpske, naglašava da su ovakve izjave i nekorektne i neozbiljne.

    – Povećanje najniže plate utiče na standard radnika, ali i na budžet, te kako na realni, tako i na javni sektor. Svi smo svjedoci koliko su cijene skočile, a povećanje minimalca jedan je od načina da se one pokušaju sustići – kaže za Srpskainfo Savanović.

    Prema njegovim riječima, poslodavci koji se zalažu za to da minimalac ne bude povećan, bježe od istine i, kako kaže, svojih problema koje ne mogu riješiti na drugi način.

    – Žalosno je da je u kratkom periodu sa ovih prostora otišlo oko 10.000 radnika. Pa, ne odlaze oni zato što im je dobro. Između ostalog, ove prostore napustaju i zbog malih plata – kaže Savanović.

    Dodaje da je u Srpskoj svakim danom sve više zatvorenih objekata, jer nema radnika. Biće ih još manje, ako poslodavci ovako budu razmišljali. Dovešće svoje firme do zatvaranja, ali ne zbog troška povećanja plata radnicima, nego svog neznanja i nekorektnog odnosa prema zaposlenima i cjelokupnom društvu – poručuje Savanović.

  • Uskoro skuplje boravišne takse, nova pravila i za “stan na dan”

    Uskoro skuplje boravišne takse, nova pravila i za “stan na dan”

    “Stan na dan”, kao i objekti seoskog turizma, od Nove godine, odnosno nakon usvajanja prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi, biće uključeni u ovaj sistem, pa će se tako boravišna taksa plaćati za usluge noćenja u svim smještajnim kategorijama.

    Osim navedene promjene, mijenja se i cijena boravišne takse. Umjesto od 0,5 do dvije KM, raspon visine takse po svakom ostvarenom noćenju biće od 1,5 do dvije KM, dok će u turističkim mjestima biti od tri do četiri marke, u odnosu na trenutni raspon od 2,5 do tri marke.

    Kako za “Nezavisne novine” objašnjava Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, iznos boravišne takse određuje jedinica lokalne samouprave.

    “Fizička lica koja se bave izdavanjem smještaja imaju zakonsku obavezu da do 15. u mjesecu za prethodni mjesec dostave broj dolazaka, noćenja i uplatu boravišne takse organizaciji ili agenciji sa kojom imaju potpisan ugovor. Jedinice lokalne samouprave imaju zakonsku obavezu da do 15. u mjesecu za prethodni mjesec doznače sva raspodijeljena sredstva od boravišne takse lokalnoj turističkoj organizaciji”, pojašnjava Radić.

    Kako ističe, prikupljena sredstva od boravišne takse će se, osim za promociju, moći koristiti i za unapređenje turističke infrastrukture i suprastrukture.

    On dodaje da će, i kada prilog postane zakon, i dalje sve zavisiti od kontrole na terenu od strane nadležnih inspektora.

    “Ono što nama treba jesu dvije stvari, a to je centralni informacioni sistem koji se našao u Zakonu u ugostiteljstvu i pritisak na platforme za iznajmljivanje da posluju samo sa iznajmljivačima koji poštuju republičke zakone vezane za registraciju smještaja, prijavu i odjavu turista, te naplatu i uplatu boravišne takse”, navodi on za “Nezavisne novine”.

    Tokom deset mjeseci ove godine na račun javnih prihoda po osnove boravišne takse, kako su istakli iz Turističke organizacije Republike Srpske za “Nezavisne novine”, uplaćeno je 1.904.713,26 KM, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 5,12 odsto.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma RS ističu da se prijedlogom zakona definiše da će pružaoci ugostiteljskih usluga u apartmanima, kućama za odmor i sobama za iznajmljivanje od 1. januara 2025. godine biti dužni da počnu sa plaćanjem boravišne takse po svakom ostvarenom noćenju, pod istim uslovima i na isti način kao i drugi ugostitelji.

    “Pružaoci usluga u apartmanima, kućama za odmor i sobama za iznajmljivanje su, prema važećem zakonu, obavezni da plaćaju godišnji paušalni iznos boravišne takse za svaki krevet u ugostiteljskom objektu, odnosno objektu u kojem se pružaju usluge smještaja, u zavisnosti od stepena razvijenosti jedinice lokalne samouprave”, objasnili su oni.

    Nikola Kokić, portparol Turističke organizacije Republike Srpske, ističe da je osnovna novina to što će svi gosti koji dođu u hotele, apartmane ili stanove na dan morati na licu mjesta da uplate boravišnu taksu.

    “Ono od čega mi imamo najveća očekivanja odnosi se na najave resornog ministarstva o uvođenju centralnog informacionog sistema, koji bi imao za cilj da na jednom mjestu objedini strukturu i uvid u popunjenost kapaciteta smještajnih objekata. Svakako da će biti potrebna i značajna podrška nadležnog inspektorata, kako bi se u što većoj mjeri suzbila siva zona, koje ima u velikim procentima u RS”, kaže Kokić za “Nezavisne novine”.

    Nada se da će ove promjene donijeti velike benefite u oblasti turizma.

    “Nadamo se da će finalni epilog biti uvećan priliv novca od naknada po osnovu boravišnih taksi, kako bi i naša turistička organizacija, ali i ostale u Republici Srpskoj, mogle da adekvatnije i u većem obimu rade i na promociji i marketingu, ali i promociji svih aktivnosti koje se tiču njihovih lokalnih zajednica”, navodi on.

  • Za koliko će u 2025. biti povećane penzije u Srpskoj

    U Republici Srpskoj doći će do redovnog godišnjeg usklađivanja penzija i one će od početka iduće godine, prema trenutnim statističkim parametrima, biti uvećane između 5,5 i 5,7 odsto, rekao je direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Mladen Milić.

    “Prema tim statističkim podacima za devet mjeseci ove godine i formuli koja se koristi rast penzije u idućoj godini trebalo bi da iznosi 5,5 i 5,7 odsto imajući u vidu činjenicu da su prosječne plate rasle 9,6 odsto, a stopa inflacije 1,8 odsto. Po pola procenata od toga zbir daje 5,7 odsto”, rekao je Milić.

    Istakao je da je potrebno vidjeti kakvi će biti podaci u posljednjem kvartalu.

    “Ono što je svakako dobro jeste da imamo opadajući trend stope inflacije od početka godine, jer kao što je poznato rast inflacije uvijek slabi kupovnu moć stanovništva, a samim tim i kupovnu moć najstarije populacije”, rekao je Milić.

    Isplate najstarijoj populaciji u Republici Srpskoj, podsjetio je, nisu kasnile ove godine, a tim tempom, naglašava, biće nastavljene i u idućoj godini.

    “Redovno godišnje usklađivanje penzija u ovoj godini je iznosilo 9,25 odsto. Ono je isplaćeno početkom februara, prilikom isplate januarske penzije i tako će biti i naredne godine”, rekao je Milić za RTRS.

  • Cijena litijuma opala za skoro 25 odsto od početka godine

    Cijena litijuma opala za skoro 25 odsto od početka godine

    Cijena litijum karbonata trenutno iznosi od 71.500 juana po toni (oko 9.378 evra), pošto je višak baterija za električna vozila iz Kine naveo proizvođače da snize tražene cijene za inpute u cijelom lancu snabdijevanja, piše Trejding ekonomiks.

    Cijena je pala za 24.000 juana po toni ili 24,87 posto od početka 2024. godine, nakon prvog pada cijena od 80 odsto u 2023. godini.

    Uprkos prezasićenosti, učesnici na tržištu očekuju da će globalna ponuda porasti za skoro 50 posto ove godine, jer proizvođači polažu nade u nove projekte, prenosi portal Bankar.

    Međutim, istovremeno stiže vijest da Nortvolt (Northvolt, švedska kompanija koja se bavi proizvodnom baterija i specijalizovana je litijum-jonsku tehnologiju za električna vozila) razmišlja o tome da podnese zahtjev za bankrot.

    Ljudi koji su uključeni u pregovore o budućnosti nekadašnje velike nade za evropsku automobilsku industriju rekli su da će se u narednim danima znati šta su sljedeći potezi.

    Prethodni razgovori o paketu spasavanja su propali, piše Fajnenšel Tajms (FT), prenosi Biznisinfo.

    Northvolt i dalje pokušava da dobije kratkoročni finansijski ugovor kako bi nastavio sa radom, ali razmatra i druge opcije kao što su Poglavlje 11 ili bankrot pošto je vremena malo, navodi izvori za FT.