VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Upozorenje Đorđe Meloni

    Upozorenje Đorđe Meloni

    Italijanska premijerka Đorđa Meloni upozorila je na prijetnju trgovinskim ratom unutar Zapada, u komentaru na carine od 30 odsto koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Evropskoj uniji.

    – Trgovinski rat unutar Zapada bi nas sve oslabio pred globalnim izazovima sa kojima se zajedno suočavamo – rekla je Meloni u saopštenju koje je objavila njena kancelarija u nedjelju, prenose italijanski mediji.

    Ona je kazala da “Evropa ima ekonomsku i finansijsku moć da potvrdi svoj stav i postigne pravedan i razuman sporazum”.

    – Italija će učiniti svoj dio posla. Kao i uvijek – dodala je Meloni, dok EU odlaže svoj odgovor na američke carine, u nadi da će se postići sporazum.

    Tramp je juče objavio da će proizvodi uvezeni u SAD iz EU i Meksika biti podložni carinama od 30 odsto, počev od 1. avgusta, nakon čega je italijanska opozicija kritikovala Đorđu Meloni i njenu stranku Braća Italije, da je “spustila glavu” pred prijetnjama iz Vašingtona.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Brisel za sada neće preduzimati mjere protiv američkih carina na čelik i aluminijum, u nadi da će postići sporazum kojim bi se izbjegle šire carine od 30 odsto na sav izvoz.

  • Haset: Carine će biti stvarnost ako ne bude dogovora

    Haset: Carine će biti stvarnost ako ne bude dogovora

    Američki predsjednik Donald Tramp dobio je određene ponude za trgovinske sporazume i smatra da oni moraju biti bolji, rekao je ekonomski savjetnik u Bijeloj kući Kevin Haset i dodao da će carine postati stvarnost ako ne bude dogovora.

    – Ove carine postaju stvarnost ako predsjednik ne postigne sporazum za koji smatra da je dovoljno dobar – rekao je Haset televiziji Ej-Bi-Si.

    On je dodao da su razgovori u toku i da će vidjeti da li će se “sleći prašina”.

    Tramp je najavio uvođenje carina od 30 odsto Maksiku i EU od 1. avgusta. Za Brazil je ranije najavio carinu od 50 odsto, a Haset je rekao da je to odraz Trampove frustracije povodom postupaka te južnoameričke zemlje i stanja njenih trgovinskih pregovora sa SAD.

  • Fon der Lajen: Spremni smo da zaštitimo interese EU

    Fon der Lajen: Spremni smo da zaštitimo interese EU

    – Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je da je Brisel spreman da zaštiti interese EU, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da od 1. avgusta uvodi carinu od 30 odsto na evropsku robu.

    “Carina od 30 odsto na izvoz iz EU bi naštetila preduzećima, potrošačima i pacijentima sa obje strane Atlantika”, objavila je Fon der Lajenova na “Iksu”.

    Ona je dodala da će EU nastaviti da radi na postizanju sporazuma do 1. avgusta.

    “Istovremeno, spremni smo da zaštitimo interese EU na osnovu proporcionalnih kontramjera”, naglasila je Fon der Lajenova.

  • Tramp potvrdio: SAD uvodi carine Еvropskoj uniji

    Tramp potvrdio: SAD uvodi carine Еvropskoj uniji

    Roba uvezena iz Еvropske unije i Meksika suočiće se sa carinskom stopom od 30 odsto počev od 1. avgusta, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp u pismima objavljenim na njegovoj društvenoj mreži u subotu.

    Ovo dolazi poslije nade ЕU da će postići sveobuhvatan trgovinski sporazum sa SAD-om za blok od 27 zemalja.

     

     

    Ranije ove nedjelje, Tramp je najavio nove carine za više zemalja, uključujući Japan, Južnu Koreju, Kanadu i Brazil, kao i carinu od 50 odsto na bakar.

  • Ovo su nova pravila za stambene kredite mladim bračnim parovima

    Ovo su nova pravila za stambene kredite mladim bračnim parovima

    Stambeni krediti Investiciono–razvojne banke Republike Srpske, namijenjeni mladim bračnim parovima, uskoro bi mogli doživjeti ozbiljne promjene. V.d. direktora IRBRS Boris Knežević rekao je za Provjereno.info da su aktuelni uslovi neprihvatljivi i da će inicirati njihovu izmjenu kako bi kreditiranje bilo dostupnije većem broju građana.

    “Na sajtu imate kreditnu liniju za stambene kredite i kategorije. Po meni je ona neprihvatljiva u ovom momentu. To je nešto što ću sigurno već u narednom periodu mijanjati. Tamo su kategorizovani bračni parovi do 30 godina, kod nas su sada mladi bračni parovi do 40 godina”, kazao je Knežević.

    Podsjeća da se pronatalitetna politika Republike Srpske kreće u pravcu da se vještačka oplodnja finansira do 40 godina.

    “Sve je usmjereno na taj nekakav okvir od 40 godina i to treba omogućiti bračnim parovima do 40 godina, te stambene kredite. Imate jednu diskriminaciju pa se kaže u uslovima “za fakultetski obrazovane”. Mislim da je to stvarno neprihvatljivo. Uopšte nije bitno da li je čovjek fakultetski obrazovan ili ne, ima pravo da pristupi istoj kreditnoj liniji kao i onaj što je fakultetski obrazovan. To je možda poruka da oni koji nisu fakultetski obrazovani treba da odu odavdje. To ćemo mijenjati sigurno”, objasnio je Knežević.

    Najavio je i da će nova pravila obuhvatiti širi krug korisnika. Neće to biti krediti samo za bračne parove nego i za pojedince. “Usaglašavaćemo se sa komercijalnim bankama, ali taj sistem koji je sada na snazi, po meni je neprihvatljiv. Ponovo vam kažem, došao sam tu tek drugu sedmicu, mislim da sam uradio mnogo da obuhvatim sistem, da dođem do informacija ali u narednom periodu to je prvo što ću tražiti da se promijeni”, zaključio je Knežević.

  • Šume Srpske u minusu od šest miliona maraka

    Šume Srpske u minusu od šest miliona maraka

    Šume Republike Srpske završile su prvo polugodište ove godine u minusu od šest miliona maraka, što je duplo više nego u istom periodu prošle godine.

    Generalni direktor „Šuma Srpske“ Blaško Kaurin potvrdio je za CAPITAL da će ovo preduzeće prvo polugodište sigurno završiti u minusu.

    Iako nije mogao da govori o konkretnim brojkama, on nije negirao saznanja CAPITAL-a o višemilionskom minusu poslije drugog kvartala ove godine.

    – Meni su jutros iz finansija rekli da su finansijski pokazatelji takvi da će minus sigurno biti četiri miliona maraka, ali da je moguće da to bude i više. Međutim, pošto još nije sve obračunato i završeno, precizne podatke ćemo imati tek u ponedjeljak ili utorak – kaže Kaurin.

    On ima opravdanje za loše finansijske pokazatelje i kaže da je u prvom polugodištu ove godine bilo višestruko manje radnih dana u šumarstvu, nego u prvih šest mjeseci prošle godine.

    Pored toga, Kaurin kaže da je veliki problem to što je, kako kaže, jednostavno stala roba.

    – Da smo ove godine imali isto radnih dana kao prošle godine umjesto što smo imali duplo manje, mi bismo sa ovogodišnjim stepenom proizvodnje imali drugačiji rezultat. Međutim, nije rješenje samo u proizvodnji i u tome da natjeramo sjekače i traktore u šumu, jer njih mora da prati i prodaja šumskih drvnih sortimenata, a to je izostalo i to ne našom krivicom – kaže Kaurin.

    On dodaje da su stalno bili pod ogromnim pritiskom resornog ministra da podižu proizvodnju, odnosno sječu i izvoz, ali ističe da otprema jednostavno nije pratila sječu i izvoz, što u konačnici, kako kaže, mora da dovede do lošeg finansijskog izvještaja.

    On precizira da su sječa i izvoz na oko 90 odsto od plana, dok je otprema znatno niža, što je ozbiljan problem.

    Kaurin kaže da će otprilike isti broj šumskih gazdinstava kao i prošle godine biti u minusu, ističući da su neki gubitaši popravili rezultat, ali neki su i pogoršali, uglavnom zbog vremenskih neprilika sa početka ove godine.

    Na pitanje da li slanjem radnika na čekanje uz obrazloženje da se to radi zbog kratkoročno i dugoročno narušene likvidnosti praktično otvoreno priznaje da „Šume“ imaju višak radnika, Kaurin kaže da „Šume“ imaju višak neradnika.

    – Mi smo od Fonda zdravstva i drugih nadležnih organa tražili provjere za oko 370 radnika koji su dostavili rješenja o umanjenoj radnoj sposobnosti. Ne kažem ni slučajno da su svi ti ljudi dostavili lažna rješenja, ali nije normalno da neko radi u šumama, a da je alergičan na list i drveće ili da počne da kiše i kašlje čim vidi zelenu boju – kaže Kaurin, dodajući da će početkom naredne sedmice izaći u javnost sa podacima o stanju u „Šumama“ poslije prvih šest mjeseci ove godine.

  • Da li će pad cijena sirovina pojeftiniti i cijenu kvadrata u Srpskoj?

    Da li će pad cijena sirovina pojeftiniti i cijenu kvadrata u Srpskoj?

    Iako cijene sekundarnih sirovina i materijala osciliraju pod uticajem globalnih kretanja, domaći privrednici ističu da posla ima, jer otpad, koji stiže u otkup, većinom završava u inostranstvu, dok je pojeftinjenje čelika donekle olakšalo rad građevinskom sektoru.

    Sekundarne sirovine poput otpadnog željeza, bakra, aluminijuma i mesinga važan su resurs u industriji, kako domaćoj tako i međunarodnoj. Njihove cijene se uglavnom, tvrde otkupljivači, formiraju na berzama i zavise od globalnih događaja, poput ratova i kriza u teškoj industriji.

    Direktor preduzeća “Sekundarac” iz Gradiške Vladimir Turjačanin kaže za “Glas” da se na tržištu sekundarnih sirovina uočava blaga stabilizacija, ali da su cijene i dalje podložne čestim promjenama.

    “Zbog dešavanja u svijetu, cijene idu gore-dolje. Čim Zapad donese neku odluku, to se odmah prelije i kod nas, jer sve je to berzanska roba. Trenutno otkupne cijene su otprilike na prošlogodišnjem nivou, a obojeni metali su najnestabilniji, bukvalno se mijenjaju na dnevnom nivou”, tvrdi on.

    Ističe da globalne turbulencije remete poslovne planove i onemogućavaju dugoročna planiranja.

    “Mi ne možemo uticati na dešavanja, samo se prilagođavamo. Posla ima, ali je potražnja u svijetu generalno opala”, istakao je Turjačanin, kod kojeg su trenutne otkupne cijene željeza 0,35 KM po kilogramu, aluminijuma 2,70 KM i bakra 11,50 KM.

    I u banjalučkom preduzeću “Prizma komerc” potvrđuju da cijene osciliraju, ali i da imaju sreću što rade sa stabilnim partnerima u inostranstvu.

    “Otkupne cijene na malo kod nas se kreću od 25 do 40 feninga, dok se sa pravnim licima dogovaramo direktno, u zavisnosti od količine. Posljednje dvije godine, otkad u potpunosti izvozimo, bilježimo rast poslovanja”, kazala je direktorica Suzana Majstorović, navodeći da berza služi kao orijentacija, dok je situacija na terenu često drugačija.

    Direktor trebinjskog preduzeća “Sirovina komerc” Srđan Radović kaže da su ponuda i potražnja smanjene u odnosu na prije nekoliko godina, ali da se ipak može reći da posla ima.

    “Cijena željeza je pala, sada je 33 feninga po kilogramu, dok je lani u ovo vrijeme bila i 50. Bakar je oko 11 KM, aluminijum oko dvije, inoks 1,20 KM”, ističe Radović, dodajući da je bitno da i dalje postoji svakodnevna aktivnost.

    Da tržište sirovina ne trpi jednosmjerne trendove pokazuju i podaci iz građevinskog sektora, gdje je ove godine došlo do osjetnog pojeftinjenja građevinskog čelika i drugih repromaterijala.

    Direktor i vlasnik preduzeća “Jokić invest” iz Zvornika Ivo Jokić kaže da su armaturni i betonski materijali u prosjeku jeftiniji za oko 50 maraka po toni u odnosu na prošlu godinu, dok je cijena konstrukcionih čelika niža i do 100 maraka.

    “Svako pojeftinjenje mnogo znači, jer manji troškovi u nabavci materijala direktno utiču na konkurentnost firmi na tržištu”, kazao je Jokić.

    Sada su, tvrdi on, u boljoj poziciji da koriguju cijene i na taj način ostanu u trci. Prema njegovim riječima, cijene u stambenoj izgradnji trenutno su stabilizovane, a u narednom periodu ne očekuje se njihov rast.

    “Naprotiv, moguće je čak i blago sniženje, jer pojeftinjenje ulaznih sirovina neminovno povlači i korekciju cijena nekretnina”, rekao je Jokić.

    Čeličane
    Ivo Jokić kaže da su sekundarne sirovine značajno pojeftinile, ali da to nema direktan odraz na građevinski sektor u onoj mjeri u kojoj se očekuje.

    “Tržištem sekundarnih sirovina, posebno otpadnog željeza, u velikoj mjeri upravljaju čeličane u smislu kolikim kapacitetom rade i koliko im je tog materijala potrebno. Zbog toga i pored pada cijena sekundarnih sirovina, građevinski sektor to ne osjeti punim intenzitetom”, pojasnio je Jokić.

  • Amidžić o “Viaductu”: Račun koji su nam poslali otvoren na Kanalskim ostrvima

    Amidžić o “Viaductu”: Račun koji su nam poslali otvoren na Kanalskim ostrvima

    Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da je račun koji je dostavljen BiH radi isplate duga slovenačkom “Viaductu” otvoren na Kanalskim ostrvima.

    “Nije moguće uplatiti sredstva na račun koji su dostavili advokati”, rekao je Amidžić.

    Vlasnička struktura same firme kojoj bi se to uplatilo je, kako je dodao, dosta kompleksna.

    “Ovdje sigurno niti su čista niti su normalna posla”, rekao je Amidžić.

    Dodao je da je poznato da se dug može ustupiti ili prodati, ali nema informacija da se to u konkretnom slučaju desilo.

    “Taman da je prodat, zar mi u BiH nemamo pravo da znamo kako će se ta sredstva dijeliti, tih 110 miliona maraka”, rekao je Amidžić.

    Vlasnik te firme na Kanalskim ostrvima, dodaje Amidžić, ima još takvih 40 firmi.

    “Kada je u pitanju BiH, vrijeme je da stane arbitražni turizam”, poručio je Amidžić.

    Inače, Kanalska ostrva ili Normanska ostrva su grupa ostrva u kanalu Lamanš, ispred obale francuskog departmana Manš.

  • Rezovi u IRB-u

    Rezovi u IRB-u

    Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske održala je 9. jula, u Banjaluci, 479. redovnu sjednicu kojom je predsjedavao vršilac dužnosti direktora IRB RS, Boris Knežević.

    Plata direktora i članova Uprave Investiciono-razvojne banke Republike Srpske smanjene je za 20 odsto, dok ostalim radnicima zarade ostaju nepromijenjene.

    Na sjednici je Uprava upoznata sa sveobuhvatnom analizom stanja Banke, koju je v.d. direktora proveo u prethodnih osam dana od preuzimanja dužnosti.

    Analiza je rezultat intenzivnog timskog rada, realizovanog kroz posebne radne grupe formirane na osnovu ovlaštenja definisanih Zakonom o IRB RS i Statutom Banke. Radne grupe su činili zaposleni IRB RS, čijim je angažmanom pružena značajna podrška u identifikovanju ključnih organizacionih, kadrovskih i finansijskih aspekata poslovanja.

    Analizom je utvrđeno da unutar Banke postoji prostor za optimizaciju organizacione strukture s ciljem efikasnijeg korišćenja postojećih kadrovskih potencijala i unapređenja uslova rada. U tom kontekstu, v.d. direktora je pokrenuo inicijativu za apsolutnu racionalizaciju troškova isključivo na nivou Uprave Banke, kroz sljedeće mjere:

    Smanjenje plata direktora i članova Uprave za 20%;

    Potpuno ukidanje prava na korišćenje službenog vozila 24h;

    Ukidanje svih troškova mobilne telefonije za članove Uprave;

    Ukidanje svih naknada za članstvo u komisijama, koje su imali članovi Uprave;

    Potpuno ukidanje korišćenja poslovnih kartica od strane članova Uprave;

    Potpuno ukidanje troškova po osnovu sponzorstava i donacija na nivou cjelokupne Banke.

    Naglašavamo da se navedene mjere odnose isključivo na Upravu Banke. Svi ostali nivoi upravljanja i zaposleni IRB RS neće biti predmet bilo kakvih korekcija, budući da su njihova primanja i troškovi poslovanja već usklađeni sa realnim i održivim standardima.

    Navedene mjere racionalizacije dostavljene su Nadzornom odboru IRB RS na razmatranje i usvajanje. Procijenjena ušteda po osnovu ovih mjera iznosi oko 500.000 KM do kraja tekuće godine, odnosno približno 1.000.000 KM u 2026. godini.

    Takođe, analizom je utvrđeno da Banka u prethodnom periodu nije u potpunosti koristila sve pravne mehanizme u postupcima naplate dospjelih potraživanja. Prema tome, IRB će u narednom periodu usmjeriti sve kapacitete na intenzivnu i pravno utemeljenu naplatu potraživanja, bez selektivnog pristupa i bilo kakvog kompromisa, ne osvrćući se na bilo koji pritisak od strane dužnika, ukoliko je isti postojao u prethodnom periodu.

    Paralelno s tim, u fokusu će biti redefinisanje i modernizacija kreditnih linija, koje će biti jasno usmjerene prema potrebama stanovništva i sektora mikro biznisa.

    IRB RS ostaje posvećena principima odgovornog upravljanja, transparentnosti i efikasnosti, sa ciljem da postane moderna i razvojno orijentisana institucija u službi građana i privrede Republike Srpske, prenosi Provjereno.info.

    Direktor Knežević se ovom prilikom iskreno zahvalio svim radnicima na profesionalnosti, posvećenosti i saradnji.

  • Tramp najavio šta će “uskoro” uraditi zemljama BRIKS-a

    Tramp najavio šta će “uskoro” uraditi zemljama BRIKS-a

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u utorak da će “vrlo uskoro” uvesti carinu od 10 odsto na uvoz iz zemalja članica BRIKS-a.

    Govoreći na sednici kabineta u Beloj kući, Tramp je ponovio pretnju koju je prvi put izneo u nedelju.

    “Svako ko je u BRIKS-u uskoro će plaćati 10 odsto carine… Ako su članovi BRIKS-a, moraće da plate 10 odsto… i neće dugo ostati članovi“, izjavio je američki predsednik, prenosi Rojters.

    Američki predsednik je, takođe, izjavio da je BRIKS formiran s ciljem da ugrozi Sjedinjene Države i ulogu američkog dolara kao globalne rezervne valute.

    “BRIKS je osnovan da uništi naš dolar, da ga skloni sa pozicije svetskog standarda“, izjavio je Tramp i dodao: “Ako žele da igraju tu igru, mogu, ali ja mogu da igram i jače.”

    Dodao je da bi gubitak dolara kao svetske rezervne valute za SAD bio: “Kao da smo izgubili veliki svetski rat. Ne bismo više bili ista država.“

    BRIKS je prošle godine proširen i sada, pored Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike, uključuje između ostalog i Iran i Indoneziju, a lideri okupljeni na samitu u Rio de Žaneiru u više navrata su kritikovali vojne i trgovinske politike Sjedinjenih Država.

    Na pitanje o Trampovoj najavi carina, tokom samita BRIKS-a održanom tokom vikenda u Rio de Žaineru, predsednik Brazila Inasio Luiz Lula da Silva je rekao da „svet ne želi cara“, aludirajući na Trampa, navodi Rojters.

    Ranije juče, tokom obraćanja novinarima u Braziliji nakon razgovora sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, Lula je istakao da ne prihvata nikakve pritužbe u vezi sa samitom BRIKS-a.

    “Ne slažemo se s tim da predsednik SAD sugeriše uvođenje carina zemljama članicama. To nije prihvatljivo“, rekao je Lula.