Kategorija: Ekonomija

  • Šuput: Od 1. januara manje rate za kredite za oko 25 odsto klijenata banaka RS

    Šuput: Od 1. januara manje rate za kredite za oko 25 odsto klijenata banaka RS

    U Republici Srpskoj u narednoj godini mogli bi se očekivati prvi pozitivni efekti, nakon što je Evropska centralna banka u više navrata u ovoj godini smanjila kamatne stope.

    Prema analizama Republičke Agencije za bankarstvo, oko 25 odsto klijenata, zaduženih u bankama Srpske i to onih sa promjenljivom kamatnom stopom, manje rate mogu da očekuju od 1. januara 2025. godine.

    Dobra vijest je da Euribor, po kome se i prati kretanje cijena novca, bilježi pad.

    “Trenutno iznosi oko 2,6 odsto, dok je u isto vrijeme prošle godine bio četiri odsto. Za naš bankarski sektor to znači da svi klijenti čiji su krediti sa promjenljivom kamatnom stopom, mogu očekivati da će od 1. januara naredne godine bankama vraćati manje mjesečne rate”, rekao je u izjavi za Radio Republike Srpske, direktor Agencije za bankarstvo Srpske, Srđan Šuput.

    Bankarski sektor u Republici Srpskoj Šuput ocjenjuje kao izuzetno stabilan. To potvrđuje i podatak da u svim bankama sa sjedištem u Srpskoj raste štednja, kako stanovništva, tako i privrede.

    Prema Šuputovim podacima, ukupna štednja u Srpskoj dostila je blizu 7,2 milijarde KM, prenosi RTRS.

    “Likvidnost je izuzetno visoka. Ono što nas jako ohrabruje jeste konstantan rast štednje građana u svim bankama u Srpskoj. Banke posluju profitabilno te nemamo nikakvih naznaka ni rizika, koji bi mogli da poremete bankarski sektor u Republici Srpskoj i BiH. Poslednjih nekoliko kvartala, u kontinuitetu, raste i tražnja za kreditima. Građani se najčešće odlučuju za potrošačke kredite, u iznosima do 50 hiljada KM, i sa rokom otplate do 10 godina”, pokazale su analize Agencije za bankarstvo.

  • Iz Rusije stigao odgovor Trampu

    Iz Rusije stigao odgovor Trampu

    Aleksej Puškov, šef komisije Vijeća Ruske Federacije za informacijsku politiku, kazao je da izjave novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju stopostotnih carina na robu iz zemalja BRICS-a nisu provedive u praksi

    “Donald Trump sklon je pretvarati se da je u stanju riješiti sve akutne političke i ekonomske probleme jednim odlučnim korakom, razgovorom ili prijetećim ultimatumom. Sada zvuči superodlučno: prijeti da će nametnuti stopostotne carine na robu iz zemlje BRICS-a ako odbiju dolar”, napisao je na svom Telegram kanalu.

    Prema Puškovu, ta je prijetnja nerealna jer su Sjedinjene Države ekonomski ovisne o globalizaciji i uvozu. Također je istaknuo da je Washington nemoćan spriječiti zemlje BRICS-a da pređu na plaćanje u nacionalnim valutama i stvaranje alternativnog sistema plaćanja SWIFT-u.

    Trump je rekao da će, ako zemlje BRICS-a odluče stvoriti vlastitu novu valutu, Washington nametnuti stopostotnu carinu na robu iz država koje su članice ove asocijacije. Prema njegovim riječima, bilo koja država koja namjerava pokušati stvoriti zamjenu za dolar u globalnoj ekonomiji više neće moći komunicirati sa Sjedinjenim Državama na ovom području.

    Ranije, 27. novembra, ruski ministar finansija Anton Siluanov rekao je da je stvaranje platnog sistema za zemlje članice BRICS-a vitalna nužnost, budući da je potrebna alternativa sistemu koji “propada”.

    Prije toga, 7. novembra, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da se dvije trećine ruskog trgovinskog prometa servisira u nacionalnim valutama, a sa zemljama BRICS-a to je već 88%.

    Također je naglasio da se ruska strana ne bori protiv dolara. Kao odgovor na nove trendove u razvoju globalne ekonomije, Moskva razmišlja o stvaranju novih alata. Putin je istaknuo da Rusija nikada nije tražila i ne želi napustiti dolar.

  • Kreditor misteriozan, dug od 100 miliona evra pod velom tajne

    Kreditor misteriozan, dug od 100 miliona evra pod velom tajne

    Novo zaduženje Vlade Republike Srpske u iznosu od 100 miliona evra izazvalo je brojne reakcije, kako u političkim krugovima, tako i među građanima. Kontroverzu je dodatno podgrijao stav premijera Radovana Viškovića, koji je na sjednici Narodne skupštine Srpske odbio da otkrije od koga je taj novac dobijen, pravdajući to zaštitom od „neprijatelja“.

    – Gdje piše da mora da stoji iz koje zemlje? Ko se to drznu da vama pomogne? Eto, pomogli nam. Dali nam prijatelji. A nećemo da otkrijemo neprijateljima ko su nam prijatelji – izjavio je Višković, prenosi Srpskainfo.

    Premijerov odgovor izazvao je niz reakcija u skupštinskim klupama. Poslanici opozicije kritikovali su tajnovitost Vlade, uz optužbe da se narušava transparentnost i pravo javnosti na informisanje. Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red, situaciju je ironično opisao kao igru „vruće-hladno“.

    – Imamo naznaka da je Zora Vidović bila u Mađarskoj i da su nam Mađari pomogli. Gataćemo, da nije Rusija, Nigerija? Treba sad po globusu da nabadamo dok oni kažu “to”. Je l’ ja trebam da kažem “Bugarska”, a oni da govore “vruće, vruće” – rekao je Vukanović.

    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a, odlučio je postaviti konkretno poslaničko pitanje Viškoviću, tražeći odgovor na pitanje o porijeklu zaduženja.

    – Uvažavajući Vaš stav, uvjeren da mene ne smatrate „neprijateljem Republike Srpske“, očekujem da mi, u odgovoru na poslaničko pitanje, dostavite tu informaciju – naveo je Crnadak.

    Ekonomisti, međutim, upozoravaju da je ovakav pristup ozbiljno narušavanje zakonskih normi. Ekonomistkinja Svetlana Cenić ističe da javna sredstva moraju biti potpuno transparentna.

    – Višković je morao da objelodani od koga, kako i pod kojim uslovima, jer postoji izvještaj o zaduženjima i o zaduženosti Republike Srpske, koji se podnosi poslanicima na uvid. Javnost mora da bude obaviještena. Na ovaj način Višković krši zakon i degradira svoju funkciju – izjavila je Cenićeva za Srpskainfo.

    Dodala je da ovakvo ponašanje šteti povjerenju građana i otvara prostor za ozbiljne sumnje.

    – Za mene je neprijatelj onaj ko nenamjenski troši novac građana Republike Srpske i onaj ko posluje na netransparentan način. Nemojte zaboraviti da se svi finansijski tokovi evidentiraju kroz Centralnu banku. Kako misli to da sakrije i od koga? Smiješno – zaključila je Cenićeva.

    Dok javnost očekuje odgovore, ostaje da se vidi hoće li Vlada Republike Srpske obezbijediti transparentnost u vezi s ovim zaduženjem ili će kontroverze nastaviti da prate njene odluke.

  • Izvoz FBiH mnogo veći od izvoza Srpske, ali i deficit

    Izvoz FBiH mnogo veći od izvoza Srpske, ali i deficit

    Prema zvaničnim podacima entitetskih zavoda za statistiku, privrede Republike Srpske i Federacije BiH imale su veoma lošu godinu i ogromne deficite.

    Tako je, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, u 10 mjeseci ove godine deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni iznosio skoro dvije milijarde KM.

    “U periodu januar – oktobar ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 10,27 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosilo 4,17 milijardi KM, a na uvoz 6,1 milijarda KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – oktobar 2024. godine iznosio je 1,93 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 68,4 odsto”, piše u ovim podacima.

    Dodaje se da je izvoz u periodu januar – oktobar 2024. godine smanjen za 4,3 odsto u odnosu na period januar – oktobar 2023. godine.

    “Uvoz je u odnosu na januar – oktobar prošle godine povećan za 4,6 odsto”, piše u podacima.

    Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u 10 mjeseci ove godine uvoz je iznosio 16,79 milijardi KM, dok je izvoz u istom periodu bio 8,97 milijardi KM.

    Kako piše u ovim podacima, to znači da je spoljnotrgovinski deficit Federacije BiH ove godine iznosio 7,82 milijarde KM.

    “Federacija BiH je za oktobar ove godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od oko milijardu KM, što je za 124,41 milion KM ili 14,1 odsto više u odnosu na septembar 2024. godine, odnosno za 68,39 miliona KM ili 7,3 odsto više u odnosu na oktobar prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 1,79 milijardi KM, što je za 153,59 miliona KM ili 9,4 odsto više u odnosu na septembar ove godine, odnosno za 73,37 miliona KM ili 4,3 odsto više u odnosu na oktobar prethodne godine. U periodu januar – oktobar 2024. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 2,26 odsto, a uvoz je prosječno rastao za 1,39 odsto. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 56,2 odsto, što je za 2,3 odsto više u odnosu na septembar 2024. kada je pokrivenost bila 53,9 odsto”, piše u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je ekonomska situacija u BiH loša te da je slaba utjeha biti “manje loš” u odnosu na “još gori” entitet u ekonomskom smislu.

    “Situacija jeste i dalje povoljnija u Federaciji BiH zbog mnogo jače privrede, ali je sa druge strane ta jača privreda preopterećena suludo komplikovanom i preskupom administracijom gdje u Sarajevu, recimo, možete cijeli zid ispred lokalnih institucija pokriti tablama s nivoima vlasti: BiH – FBiH – kanton – grad – općina. A slično, samo s jednim nivoom manje, je u cijeloj Federaciji BiH. Ali kao što Federacija BiH ‘ne zna’ iskoristiti prednost jače privrede i racionalizacijom administrativnog ustrojstva osloboditi ogromna sredstva za ekonomski razvoj, tako Republika Srpska ‘ne zna’ iskoristiti puno jednostavnije i efikasnije administrativno ustrojstvo. I nakon godina neracionalnog trošenja, zanemarivanja ekonomije i prekomjernog zaduživanja, sada su oba entiteta u lošoj poziciji i praktično ne mogu da izađu iz ciklusa stalnih, sve većih zaduženja”, naglasio je Gavran.

    Dodao je da je dugoročno to neodrživo uz rastući spoljnotrgovinski deficit.

    “Federacija BiH barem ima još nekoliko velikih kompanija u javnom vlasništvu koje u slučaju dalje dubioze može prodati i tako pružiti agoniju za još koju godinu (mada se lošim upravljanjem “trudi” obezvrijediti ih) dok Republika Srpska praktično još jedino ima ‘Elektroprivredu’ za takve očajničke poteze. Rješenje, naravno, postoji, a podrazumijeva efikasno upravljanje na svim nivoima vlasti, idealno i reorganizaciju i ukidanje nepotrebnih nivoa i institucija, a sve to da vode stručni i sposobni kadrovi, koji će znati i osigurati pristup fondovima EU i privući ulaganja i potaknuti privredni rast i razvoj”, zaključio je Gavran.

  • Šta se krije iza otkupa potraživanja IRB RS?

    Šta se krije iza otkupa potraživanja IRB RS?

    „Standard prva“, firma advokata Miloša Stevanovića iz Bijeljine, otkupila je 180 miliona KM dospjelih potraživanja Investiciono razvojne banke RS za samo 32 miliona KM. Tako je, na osnovu odluke Vlade Republike Srpske, pušteno niz vodu najmanje 148 miliona KM narodonih para.

    Bivša računovodstvena firma „Standard prva“ već uveliko naplaćuje dugove, odnosno potraživanja IRB RS, koja su za “državu” bila nenaplativa.

    Prodaja apartmana u Aparthotelu „Vučko“ na Jahorini, stečaj u banjalučkoj kompaniji „Ekvator“, prijetnja stečajem u firmi „Natura vita“ iz Blatnice kod Teslića, dokaz su da advokat Stevanović i njegove “računovođe” misle ozbiljno.

    Šta se krije iza ove, po mnogima kontroverzne, transakcije? I da li je IRB RS, finansijska institucija osnovana da bude „motor razvoja Srpske“, postala ključni igrač u legalnoj pljački javnih sredstava: i to po odluci Vlade Radovana Viškovića, kojom su “nenaplativi” krediti ponuđeni na prodaju?

    Na ova pitanja poznavaoci prilika nude prilično intrigantne odgovore, a svi se svode na jedno: i “računovođe” i advokati i dužnici će biti u milionskom plusu, a budžet i građani RS na gubitku.

    Advokat Miloš Stevanović za Srpskainfo kaže da je tačno da se dugovanja ubrzano naplaćuju, otkako ih je preuzela “Standard prva”, ali da je to rezultat rada ljudi u njegovoj advokatskoj kancelariji.

    –To su sve dobro kolaterizovani krediti, gdje ima dosta hipoteka, ličnih mjenica, povezanih lica, koji su dužni jedni drugima. Tako mi prilično brzo možemo da privedeno kraju ove sporove koji se vode već godinama – kaže Stevanović.

    Navodi, između ostalog, i primjer zvorničke „Energolinije“, firme povezane sa “Aluminom”, i kredita IRB RS, zbog koje je godinama vođen sudski postupak protiv bivšeg premijera Srpske Aleksandra Džombića.

    – I taj smo kredit uspjeli da naplatimo – kaže Stevanović.

    Podsjećamo, Aleksandar Džombić, koji j eu to vrijeme bio predsjednik Vlade RS, 2012. je „Energoliniji” odobrio kredit od 19,4 miliona KM.

    Milenko Pavlović, koji je u to vrijeme bio direktor IRB RS, odbio je da odobri taj kredit , tvrdeći da “Energolinija” nije kreditno sposobna. Pavlović je podnio ostavku.

    Advokat Stevanović kaže da je “Standard prva” kupila ovo i druga potraživanja IRB RS, kao što neke druge firme “kupuju automobile ili satove” i da je to “trgovina, kao i svaka druga”.

    – Agencija za bankarstvo ne dozvoljava otkup dugova fizičkih lica, dakle ljudi, i mi to ne bismo nikad radili. Ali, pošto se ovdje radi o pravnim licima, o jako mnogo nagomilanih dugova, i pošto ima i ljudi koji su bezobrazni pa neće da vraćaju svoje dugove, mi smo iskoristili našu sposobnost da, preko sudskog sistema, te dugove naplatimo – kaže Stevanović.

    Komentarišući priče da će u plusu biti svi osim Republike Srpske, Stevanović tvrdi da nije tako i da “svi dobijaju”.

    –Republika Srpska je dobila više od 30 miliona KM, koji su se slili u budžet i javne fondove – kaže Stevanović.

    “Razliku” od 148 miliona KM ne spominje.

    I dok neki sagovornici Srpskainfo kažu da upravo tu ima “prostora za dogovor” i da nije isključeno da milioni završe i u džepovima “bezobraznih dužnika”, Stevanović kaže da to “baš i nije slučaj”.

    On tvrdi da niko neće svoj dug “platiti manje” zato što je dug otkupljen: reprogram može, ali su “instrumenti obezbjeđenja”, kako navodi, “mnogo ozbiljniji nego u slučaju banaka”.

    FOTO: BN/YOUTUBE/SCREENSHOTFOTO: BN/YOUTUBE/SCREENSHOT
    Ekonomista Zoran Pavlović za Srpskainfo kaže da ključni problem i jeste u tome što vlast u Srpskoj, kao ni birokrati u institucijama, ne shvataju ozbiljno svoj posao.

    – Vladi treba pameti, i ta pamet je raspoloživa. Ima ljudi koji znaju kako se šta radi, pa i kako se naplaćuju dugovi, i ti su ljudi spremni da ponude svoje usluge. Ali, Višković i njegova ekipa to neće ni da čuju, jer misle da su najpametniji i da sve znaju najbolje – kaže Pavlović.

    Dodaje da su sa “državnim parama” svi komotni, pa je tako pušteno i da dugovi prema IRB RS dospiju skoro do zastare.

    – Naravno da banke, pa i IRB, ne mogu da rade kao privatne firme, nego se moraju pridržavati propisanih pravila. Ali, zar nije mogla IRB RS osnovati posebnu firmu, recimo “IRB trade”, koja bi se bavila naplatom potraživanja. Tako su učinile i neke komercijalne banke i imale su uspjeha – kaže Pavlović.

    Dodaje da su u Vladi RS izabrali najlakše, najkomotnije i po građane Srpske najskuplje rješenje: da ponude potraživanja na prodaju.

    – Pitam se da li bi se tako ponašali sa svojim novcem – kaže Pavlović.

    Oni koji su “zabrazdili” sa dugovima idu u stečaj, a i to je, kako navode pojedini sagovornici Srpskainfo, dobra prilika za tajkune koji ne pate od viška poslovnog morala.

    – Povjerioci dobiju koliko dobiju, a dužnik koji ih je, faktički, nasamario, izađe iz svega „očišćen“ i već sutra se može pojaviti kao osnivač neke nove firme – kažu naši izvori.

    Aleksa Nježić, dugogodišnji stečajni upravnik, kaže da stečaj tako funkcioniše svuda u svijetu: možda nije pravedan, ali je često jedino rješenje.

    Što se tiče otkupa potraživanja, kako kaže Nježić, to nije ništa neobično, ali je pitanje čiji se interesi u toj transakciji štite.

    – Kad je u pitanju privatni interes, onda je tu sve jasno, svako štiti svoje, ali kad se radi o javnom ili državnom interesu, stvari su malo komplikovanije. Niko ne zna da li je izvršena procjena, da li je sve transparentno i da li je IRB RS ustvari na gubitku – kaže Nježić.

    Što se transparentnosti tiče, kristalno je jasno da su izvori informacija – hermetički zatvoreni.

    Kako je ranije pisala Srpskainfo, i nakon što su potraživanja prodata, Investiciono razvojna banka RS je odbila da objavi imena dužnika. U IRB RS su se oglušili čak i na poslaničko pitanje Vukote Govedarice, šefa Kluba poslnika SDS u Narodnoj skupštini RS. I advokat Stevanović je u obavezi da “čuva poslovnu tajnu”.

    Većina milionskih kredita, za koje će se ispostaviti da su “nenaplativi”, iako su vlasnici firmi dužnika prilično bogati ljudi, dodijeljena je iz sredstava Evropske investicione banke EIB, u periodu od 2009. do 2013. godine

    EIB je dala kredit BiH, BiH je to podijelila entitetima, Republika Srpska je svoj dio plasirala preko IRB, bez posredstava komenrcijalnih banaka, a često i bez solidnih garancija.

    -Ti krediti godinama nisu vraćani. Išlo se na sudsku naplatu, ali su sudski postupci beskrajno odugovlačeni: dodjelom predmeta sudiji koji ide u penziju, promjenom advokata, raznim peripetijama – kaže sagovornik Srpskainfo.

    Građani će naravno Evropskoj baci vratiti proćerdani kredit – sve do posljednjeg centa.

     

  • Vidović: Rebalans budžeta planiran realno

    Vidović: Rebalans budžeta planiran realno

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je rebalans budžeta planiran realno i da nije bilo većih korekcija.

    Vidovićeva je u završnoj riječi na sjednici Narodne skupštine o Prijedlogu rebalansa budžeta Republike Srpske za 2024. godinu istakla da inflacija pada i da je zadovoljna što je deficit smanjen, jer to znači da se prati usvojeni program.

    – Izmirena su sva socijalna davanja i da ne se smije nikome dugovati ni školama, ni studentima, ni borcima, ni penzionerima. Realizovane su uplate za traktore “belarus” za mlade privrednike, a za Ministarstvo unutrašnjih poslova izdvojeno više sredstava otkako je osnovana Srednja škola unutrašnjih poslova – navodi ona.

    Ona je ocijenila da su produktivne investicije izgradnja škole, puteva i bolnica, što stvara i bolji privredni ambijent.

    – Mislim da ćemo u narednoj godini imati realan budžet – poručila je Vidovićeva.

    U Banjaluci je u toku sjednica Narodne skupština Republike Srpske na čijem je dnevnom redu Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za 2024. godinu, po hitnom postupku.

  • Višković: Ne vjerujem da će se poslodavci i sindikat dogovoriti o minimalcu

    Višković: Ne vjerujem da će se poslodavci i sindikat dogovoriti o minimalcu

    Da li će doći do povećanja minimalca u Republici Srpskoj za 2025. godinu, pitala je Tanja Vukomanović, poslanik u Klubu PDP-a u NS RS, tokom aktuelnog časa u parlamentu Srpske.

    Ona je konstatovala da povećanje najniže plate u ovoj godini nije donijelo dobre stvari po stanovništvo jer je došlo do brojnih poskupljenja, pa je zanimalo kako Vlada planira da ublaži taj udar na džepove građana.

    Radovan Višković, premijer Srpske podsjetio je da je povećanje najniže plate u Srpskoj stvar socijalnih partnera, Unije udruženje poslodavaca i Saveza sindikata RS. Ipak, priznao je da ne očekuje da će se socijalni partneri dogovoriti.

    “Mi ne želimo da izlazimo u javnost sa iznosom minimalca i da tako rušimo njihov eventualni dogovor. Ali još jednom ih javno pozivam da se dogovore i sve što se dogovore mi ćemo potpisati odmah. Ako ne bude dogovora, onda će Vlada RS vjerovatno do prve polovine januara donijeti odluku. Ali je praksa da se nikada nisu dogovorili“, poručio je Višković.

    Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu nije poznato.

    Iz analize Privredne komore Republike Srpske vidljivo je da su gotovo svi ekonomski parametri u padu.

    Recimo, u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prethodnu godinu industrijska proizovdnja smanjena je za 6,7 posto, dok je broj zaposlenih u industriji smanjen za 4,7 posto.

    Kada je riječ o robnoj razmjeni, prema podacima Privredne komore Republike Srpske u prvih devet mjeseci robna razmjena iznosila je 9,13 milijardi KM. Izvoz je ostvaren u vrijednosti od 3,7 miliojardi KM što je u odnosu na prvih devet mjeseci 2023. godine manje za 218,3 miliona KM.

    Istovremeno uvoz je iznosio 5,44 milijardi KM i povećan je za 206.65 miliona KM.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,74 milijarde KM. U poređenju sa prethodnom godinom došlo je do povećana deficita za 424,95 miliona KM, odnosno deficit je veći za 32,3 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68 posto dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,9 posto”, navodi se u analizi Privredne komore Republike Srpske.

  • “Kriza u Njemačkoj je odlična vijest”

    “Kriza u Njemačkoj je odlična vijest”

    Njemačka ekonomija je okrenuta leđima zidu – a to je, prema riječima uglednog njemačkog ekonomskog analitičara Marsela Fračera, predsjednika njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), dobro za zemlju.

    On, naime, naglašava, da pozitivne promjene najbolje uspjevaju tokom velike krize.

    “Država i njena ekonomija sposobne su za velike reforme samo kada su leđima pritisnute uza zid”, rekao je on, prenosi njemački magazin Focus.

    Fračer kao primjer navodi Njemačku s početka 2000-ih. U to vrijeme zemlja se borila sa preko pet miliona nezaposlenih, a njemačka industrija je u mnogim slučajevima bila otpisana. Ali reforme i odlučnost omogućili su preokret koji je uveo zlatne 2010. godine.

    Ali ovaj uspjeh ima i svoje negativne strane, jer smatra da je on uljuljkao Njemačku u stanje lagodnosti.

    “Tokom tog vremena, mnoge kompanije su se uzdržavale od ulaganja u nove tehnologije, efikasnost ili digitalizaciju jer ‘stvari idu i ovako’. Danas nam se to sveti”, rekao je on.

    Uprkos uljuljkanosti, on je optimista i ističe prednosti njemačke privrede – robusna mala i srednja porodična preduzeća.

    “Ove kompanije imaju dugoročne izglede, što ih čini otpornim čak i ako trenutno postoji ‘zdrava kontrakcija’. Njemačka ekonomska supstanca ostaje odlična”, kaže on.

    Međutim, Fračer upozorava na hitno potrebnu transformaciju koja je previše spora.

    “Što duže odgađamo potrebne promjene, to će šteta biti veća. To znači sve više nezaposlenih i gubitak čitavih kompanija”, rekao je on. Prema njegovom mišljenju, opasnost za ekonomiju nije u brzoj transformaciji, nego u transformaciji koja traje suviše sporo.

    Argumente koji podstiču na sporiji pristup, na primjer da se ne ide prebrzo sa zelenim tehnologijama ili prelaskom na elektromobilnost, vidi kao pogubne.

    “Sada usporiti zelenui transformaciju i nove tehnologije? To bi bila najveća greška koju trenutno možemo napraviti”, kaže on.

  • Pad na tržištu kriptovaluta, investitori unovčili dio zarade

    Pad na tržištu kriptovaluta, investitori unovčili dio zarade

    Cijena bitcoina povukla se dalje od psihološki važne prekretnice od 100.000 dolara, jer su ulagači unovčavali dobit stečenu proteklih sedmica.

    Najvećom svjetskom kriptovalutom po tržišnoj kapitalizaciji trgovalo se po 6,2% nižoj cijeni, 92.446,38 dolara u 5:55 ujutro ET, prema podacima CoinGecka.

    Ostali žetoni takođe su bili u minusu. Ether, drugi po veličini novčić, pao je 4,2% na 3346,86 dolara, dok je Solanin sol token pao 8,9% i trgovao se po cijeni od 231,88 dolara, prenosi Investitor sa portala SEEbiz.

    Cjelokupna kapitalizacija kripto tržišta — izračunata množenjem ukupnih kovanica u opticaju s cijenom — pala je za 182 milijarde dolara na 3,35 triliona dolara.

    Uprkos padu u utorak, bitcoin je porastao više od 30% od predsjedničkih izbora u SAD-u 5. novembra a koji su rezultirali izborom bivšeg čelnika Bijele kuće Donalda Trampa.

    Republikanski političar još nije inaugurisan. Međutim, optimizam oko Trampove pro-kripto političke platforme uoči glasanja ponovno je podstakao buku oko digitalnih valuta.

    Dodatak optimizmu na kripto tržištima je vijest da će predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i burze SAD-a Geri Gensler, pod čijim je vođstvom agencija preduzela pravne postupke protiv nekoliko velikih kripto kompanija, podnijeti ostavku 20. januara – na dan Trampove inauguracije.

    Tramp je obećao da će zamijeniti Genslera na čelu važne državne agencije koja reguliše tržište kapitala.

  • Rast na Wall Streetu nakon vijesti o novom Trampovom ministru

    Rast na Wall Streetu nakon vijesti o novom Trampovom ministru

    ​Na Wall Streetu su u ponedjeljak berzovni indeksi porasli, pri čemu je Dow Jones dostigao novi rekordan nivo, a najviše su porasle cijene dionica manjih i srednje velikih kompanija.

    Dow Jones ojačao je 0.99 odsto, na 44.736 bodova, dok je S&P 500 porastao 0.30 odsto, na 5987 bodova, a Nasdaq indeks 0.27 odsto, na 19.054 boda.

    Ulagače je ohrabrila odluka novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa da za novog ministra finansija nominuje investitora Skota Besenta, koji je radio za poznatog investitora Džordža Soroša, a kasnije osnovao vlastiti hedge fond Key Square Group.

    Ulagači očekuju da će Besent biti naklonjen tržištu, smanjenju poreza i deregulaciji pojedinih sektora.

    Posljednjih dana po rastu cijena predvode dionice manjih i srednje velikih kompanija.

    “Sektori koji su ove godine zaostajali sada snažnije rastu, ne samo zbog izbora Trampa nego i zbog smanjenja kamata američke centralne banke”, kaže Adam Saran, direktor u kompaniji 50 Park Investments.

    Ali, kako privreda stabilno raste, dok je inflacija i dalje iznad Fedovih ciljanih nivoa od dva odsto, postoji zabrinutost da bi centraqlna banka mogla usporiti tempo smanjenja kamata, pa čak i prekinuti taj proces.

    Tim više ako inflacija ojača zbog Trampovih politika podsticanja rasta privrede i najavljenog povećanja carina.

    I na evropskim su berzama indeksi juče porasli. Londonski FTSE ojačao je 0.36 odsto, na 8291 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0.43 odsto, na 19.405 bodova, a pariški CAC 0.03 odsto, na 7257 bodova, prenosi “Index”.