VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Američke carine pogađaju BiH: Firme gube ugovore s EU

    Američke carine pogađaju BiH: Firme gube ugovore s EU

    Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele carine od 30 odsto na uvoz određenih proizvoda iz Evropske unije, negativne posljedice počinju se osjećati i u Bosni i Hercegovini.

    Zoran Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da su pojedine firme iz BiH, koje su radile lon poslove za evropske kompanije, počele bilježiti otkazivanje ugovora.

    “Riječ je o robi koja se iz Evrope dalje plasirala na američko tržište, a sada je pogođena povećanjem carina. To su uglavnom firme iz prerađivačke i obućarske industrije. Naša prerađivačka industrija već je u problemima, prošle godine zabilježen je pad proizvodnje od oko sedam odsto. Tako da povećanje carina dodatno pogađa evropske trgovinske partnere, što ozbiljno ugrožava i našu industriju”,  upozorava Škrebić.

    Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, za “Nezavisne novine”  kazao je da su partneri iz Evropske unije uveliko počeli da otkazuju ugovore domaćim preduzećima.

    “Ovo je problem za koji nismo bili spremni. Trenutno nemamo alternativne ugovore kojima bismo mogli popuniti praznine koje nastaju otkazivanjem postojećih poslova. Očekujemo konkretne informacije i poteze, kako od Vlade Republike Srpske tako i od resornog ministarstva”, kazao je Pazurević

    Kako je istakao, trenutna situacija  je zatekla privrednike koji su izvozno orijentisani, ali se nadaju  da će u budućnosti moći računati na nove ugovore s evropskim partnerima.

    “Ako se ovakvo stanje nastavi, realno je da počnemo razmišljati o zatvaranju firmi, odnosno da firme počnu da stavljaju ključ u bravu, jer drugog rješenja nemamo, sve što radimo, radimo za evropsko tržište. A ako izgubimo pristup tom tržištu, nemamo kome izvoziti”, kazao je Pazurević.

    Sa druge strane  Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da se efekti povećanih carina još analiziraju.

    “Kompanije već imaju ranije dogovorene ugovore za ovu godinu. Riječ je o firmama koje su stabilno pozicionirane u globalnim lancima snabdijevanja, naročito kada je riječ o tržištu Evropske unije. To se posebno odnosi na metalsku, automobilsku i industriju namještaja”,  navodi Jašarspahić.

    Dodaje da 75 odsto ukupnog izvoza iz BiH ide upravo u Evropsku uniju te da direktne posljedice američkih carina možda trenutno nisu vidljive, ali upozorava na potencijalne rizike.

    “Ako evropske kompanije izgube ugovore i poziciju na američkom tržištu zbog carina, takve posljedice mogu se indirektno preliti i na bh. firme. U tom slučaju moguće je očekivati i ekonomske probleme kod nas. Sigurno je da bi naše kompanije to osjetile”,  poručio je Jašarspahić.

    Ekonomista Admir Čavalić ranije je kazao da  smatra da su negativni rezultati vrlo izvjesni, posebno za domaće izvoznike u Sjedinjene Američke Države.

    “Tu bih posebno akcentirao namjensku industriju. Vidimo već sada proteklih 15-20 dana da imamo turbulenciju u nekim kompanijama namjenske industrije u Federaciji BiH, gdje se smanjuju potencijali dobiti. Imamo neke najave restrukturiranja poslovanja”, kazao je ranije Čavalić.

  • Raste profit banaka u Republici Srpskoj

    Raste profit banaka u Republici Srpskoj

    Ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora u Republici Srpskoj u prvoj polovini godine iznosi 142 miliona KM i za 12 odsto je veća u odnosu na uporedni period u 2024. godini, saopšteno je iz Agencije za bankarstvo RS.

    Kako se navodi u njihovim podacima, bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 11,6 milijardi KM, i u odnosu na kraj 2024. godine veća je za 379 miliona KM ili 3,4 odsto.

     

     

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 8,6 milijardi KM i povećani su za 230 miliona KM ili 2,8 odsto u odnosu na kraj 2024. godine. Depoziti pravnih lica iznose 3,3 milijarde KM, od čega se 1,6 milijardi KM ili 48 odsto odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,3 milijarde KM, od čega se 2,8 milijardi ili 53 odsto odnosi na štednju fizičkih lica”, stoji u saopštenju.

    Dalje piše da ukupni bruto krediti iznose 6,9 milijardi KM i povećani su za 214 miliona KM ili 3,2 odsto u odnosu na kraj 2024. godine.

    “Krediti pravnih lica iznose 3,4 milijarde KM, od čega se 2,3 milijarde KM ili 68 odsto odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,5 milijardi KM od čega se 2,3 milijarde KM ili 66 odsto odnosi na potrošačke kredite”, stoji u podacima.

     

     

     

  • Cijene nafte pale dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak Putina i Zelenskog

    Cijene nafte pale dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak Putina i Zelenskog

    Cijene nafte Brent pale su danas na oko 66 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI ispod 63 dolara po barelu, dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak predsjednika Rusije i Ukrajine.

    Nakon samita u ponedjeljak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina i počeo da organizuje sastanak između njega i Zelenskog, nakon čega bi usledio trilateralni samit tri lidera, prenio je Trejding ekonomiks.

    Zelenski je opisao dijalog sa Trampom kao “veoma dobar”, uz napomena da je bilo i razgovora o potrebi Ukrajine za američkim bezbjednosnim garancijama.

    Bilo kakvo rješenje rusko-ukrajinskog rata moglo bi dovesti do okončanja sankcija na ruski izvoz energenata, što bi omogućilo slobodnu trgovinu ruske sirove nafte.

    Cijene nafte su već pale za više od 10 odsto ovog mjeseca, pod pritiskom trgovinskih tenzija i rasta proizvodnje članica Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEK plus.

  • Privreda EU ponovo usporava

    Privreda EU ponovo usporava

    Privreda evrozone i Evropske unije je u drugom kvartalu imala najosjetnije usporavanje od kraja 2023. godine i rast od svega 0,1 odsto, pokazuju podaci Eurostata.

    Kako se navodi u ovim podacima, u periodu april – jun bruto domaći proizvod (BDP) je porastao svega 0,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je početkom godine rast iznosio 0,6 odsto.

    “Na nivou cijene Unije zabilježen je rast od 0,2 odsto, nakon 0,5 odsto u prva tri mjeseca 2025. godine. Riječ je o najosjetnijem usporavanju još od kraja 2023, kada je privreda u oba područja faktički stagnirala”, piše u saopštenju Eurostata.

    Kada su u pitanju države, najbrži rast u drugom kvartalu ostvarila je Rumunija skokom privrede od 1,2 odsto u odnosu na prvo tromjesečje.

    Slijede Poljska sa rastom od 0,8 odsto, a zatim Španija, Bugarska i Slovenija sa rastom od 0,7 odsto.

    Sa druge strane, simboličan rast od 0,1 odsto u drugom kvartalu su imale Nizozemska, Austrija, Slovačka i Švedska, dok Finska nije imala rast, odnosno mirovala je.

    Najveći pad privredne aktivnosti imala je Irska sa minusom od jedan odsto, dok su Njemačka i Italija imale minus od 0,1 odsto.

    Inače, na godišnjem nivou BDP evrozone uvećan je za 1,4 odsto, što je za malo slabije od rasta u prethodnom kvartalu kada je iznosio 1,5 odsto.

    Tu i dalje prednjači Irska, koja je u drugom kvartalu imala rast od čak 16,2%, a iza nje se izdvajaju Kipar sa rastom od 3,3% i Bugarska od 3,1%.

    Ipak, u najvećim ekonomijama EU rast je bio slab, te su Njemačka i Italija na godišnjem nivou ostvarile rast od svega 0,4 odsto.

    Postavlja se pitanje kako će se novo usporavanje rasta ekonomije odraziti na Bosnu i Hercegovinu?

    Podsjećamo da BiH sa EU ima skoro 70 odsto spoljnotrgovinske saradnje te da su raniji problemi, posebno sa manjom tražnjom iz EU, značajno uticali i na privredu Bosne i Hercegovine.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je za “Nezavisne novine” da podaci za drugi kvartal pokazuju usporavanje rasta sa rizikom od potencijalne stagnacije, iako su projekcije na godišnjem nivou i dalje blizu ostvarenih rezultata iz prošle godine.

    “Ono što za nas može biti upozoravajuće jeste podatak da su Njemačka i Italija kao naši najvažniji trgovinski partneri u drugom kvartalu imali najslabiji rast unutar EU. Ipak, treba imati u vidu da je drugi kvartal tekuće godine bio obilježen neizvjesnošću u vezi sa trgovinskim sporazumom sa SAD. Nakon što je sporazum postignut, nastavak ove godine bi mogao biti uspješniji za EU, sa stanovišta ostvarenog rasta. Naša ekonomija će dijeliti sudbinu tih makroekonomskih tendencija koje će se direktno efektuirati na naš rast kroz kanal izvoza i doznaka iz dijaspore. Prvi će uticati na obim proizvodnje, a drugi na nivo ostvarene potrošnje”, objašnjava Mlinarević.

  • Firme u Srpskoj ostvaruju tri puta veću dobit od onih u Srbiji

    Firme u Srpskoj ostvaruju tri puta veću dobit od onih u Srbiji

    Firme koje posluju u Republici Srpskoj ostvaruju višestruko veću dobit u odnosu na veličinu domaće ekonomije nego kompanije u Srbiji. Na to dodatno utiče činjenica da je poresko opterećenje u Srpskoj znatno blaže – porez na dobit iznosi svega 10 odsto, a ne postoji ni porez na dividendu. U Srbiji je situacija drugačija, jer je stopa poreza na dobit 15 odsto, a na dividendu se plaća još 15 odsto.

    Prema podacima za prošlu godinu, u Srbiji je bruto domaći proizvod iznosio 89 milijardi dolara, a dobit privrede bila je 7,4 milijarde dolara, što predstavlja oko 8,5 procenata BDP-a. U Srpskoj je BDP 2024. godine iznosio približno 17 milijardi maraka, dok je dobit kompanija dostigla 4,5 milijardi maraka, što čini oko 26 procenata BDP-a. Drugim riječima, iako su nominalne cifre manje, firme u Srpskoj u odnosu na veličinu ekonomije ostvaruju tri puta veću dobit nego one u Srbiji.

    Ekonomista Svetlana Cenić podsjeća da je poreska politika u Republici Srpskoj izuzetno povoljna.
    – Moguće je da je upravo zato što je nizak porez na dobit, obuhvat veći i da više ljudi plaća, jer ne djeluje destimulativno – rekla je ona, dodajući da stopa poreza u Srbiji, iako viša, nije pretjerano visoka.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da razlika u visini dobiti između dvije ekonomije može imati više uzroka, među kojima je i struktura poslovnih sektora.
    – Srbija ima veći dio stranih investicija koje su usmjerene na razne intenzivne proizvodnje gdje su strane kompanije najvećim dijelom želeći da snize svoje troškove radne snage dislocirale svoje proizvodnje u Srbiju i na taj način došli u situaciju da imaju niske troškove rada, a više prihode po osnovu činjenice da se ti proizvodi izvoze na treća tržišta. Ostvaruju veći profit, što je njima bio i osnovni cilj, ali jedan dio tog profita i to ne mali oni vraćaju u sjedišta svoje kompanije odnosno manji dio toga se reinvestira – rekao je Mlinarević.

    On objašnjava da je to posljedica modela rasta koji zavisi od stranih investicija u proizvodne grane sa niskim dodanim vrijednostima, zasnovanim na jeftinoj radnoj snazi. Takve kompanije, ističe, profit izvlače iz zemlje i vraćaju ga u matične kompanije, dok efekat na domaću ekonomiju ostaje ograničen. U Srpskoj je obim stranih ulaganja manji, što dijelom može objašnjavati zašto je relativna dobit veća.

    Drugi razlog, kaže Mlinarević, vezan je za poreski tretman plata.
    – Usljed činjenice da se povećava poresko opterećenje zarada sa doprinosima i ostalim porezima koji se plaćaju na rad jedan dio poslodavaca je plaćao svoje radnike na način da su zbog nižih stopa poreza na dobit, imali interes da iskazuju veću dobit i da onda iz dobiti isplaćuju “na ruke” dio zarada – istakao je on.

    Analiza prošlogodišnjeg poslovanja pokazuje da su u građevinskom sektoru među deset najprofitabilnijih kompanija sve imale dvocifrene stope dobiti. Dvije firme ostvarile su 11 i 17 odsto, dok je nekoliko njih imalo preko 30 odsto profita. Rekorder je “Ban gradnja” sa nevjerovatnih 89 procenata.

    Na to je reagovala Svetlana Cenić, naglašavajući da su takvi nivoi dobitka teško objašnjivi.
    – Onda nešto duboko nije u redu u prikazivanju svega toga, onda znači da krajnjeg korisnika i kupca deru živog. Toliku dobit kad imate na zapadu, to može biti droga možda, ili lijekovi jer farmacija uvijek ima ogromnu dobit u odnosu na prihode – rekla je ona i ocijenila da je riječ o nenormalno visokim maržama.

    Dodala je da takvi rezultati u građevini ukazuju na vještačko održavanje cijena, kao i na zloupotrebe.
    – Ostvaruje dobit koja je ogromna u odnosu na uloženo, jer se peru pare preko građevine, strahovito mnogo para se opralo i pere se preko građevine i hotelijerstva – naglasila je Cenićeva.

    Često se, dodaje, radi o firmama koje dobijaju poslove putem tendera, poput “Herc gradnje” iz Bileće, koja gradi bolnicu u Trebinju i ostvaruje profitnu stopu od 22,9 odsto.

    – Kao što vidite, onda je to neka “dogovorna ekonomija” – zaključila je Cenićeva i podsjetila da se u većini privrednih grana stabilnim i uspješnim smatra profit od 7 do 10 procenata.

    Mlinarević pak smatra da bi u slučajevima visokih stopa profita trebalo dodatno analizirati uslove ugovaranja.
    – Da li su precijenjene vrijednosti tih radova u odnosu na stvarne troškove, na neke referentne cijene? Da bismo to mogli da tvrdimo morali bismo imati konkretan primjer pa da vidimo referentnu cijenu koliko to košta u drugim zemljama, koliko se plaća kod nas, da li je to javna investicija koju finansira država, ako jeste i ako je cijena značajnije iznad te referentne cijene to bi značilo da onda oni ostvaruju ekstra profit, koji može biti plod dogovora sa finansijerom, ili činjenice da su monopolisti – naveo je on.

  • Vidovićeva najavila rast boračkog dodatka, borci ogorčeni

    Vidovićeva najavila rast boračkog dodatka, borci ogorčeni

    Ministarka finansija Republike Srpske, Zora Vidović, tokom vikenda je saopštila da će od septembra borački dodatak za nekadašnje pripadnike Vojske Republike Srpske biti uvećan za 10 odsto.

    Govoreći o ekonomskoj situaciji, Vidovićeva je naglasila da Srpska „ostaje stabilna i nije izolovana, bez obzira na želje Zapada, političkog Sarajeva“ i, kako je rekla, „opozicije u Republici Srpskoj“.

    Trenutno, mjesečni borački dodatak iznosi 3 KM po mjesecu provedenom u borbenoj zoni, a najavljeno povećanje znači da će od jeseni iznositi 3,3 KM. Time je Vidovićeva premašila Dodikovu raniju najavu sa početka godine, kada je predsjednik Srpske obećao rast od pet odsto, odnosno 15 feninga.

    Ipak, na ovu odluku zasad nije stigla nijedna zvanična reakcija boračkih udruženja u Republici Srpskoj. Među samim veteranima, u neformalnim razgovorima, dominira mišljenje da najavljeno povećanje ne predstavlja realnu pomoć.

    – Danas u trgovinu, samo da bi kupio hljeb, mlijeko i najjeftiniji parizer, ne možeš otići bez najmanje 10 maraka. Šta na ovu skupoću znači to što će borački dodatak biti povećan za 10 odsto – rekli su za naš portal sagovornici iz reda bivših boraca, koji nisu željeli da im se objavi ime.

    Predsjednik Udruženja „Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS“, Risto Jeftić, ističe da rast cijena i najavljeno poskupljenje električne energije poništavaju bilo kakav efekat povećanja.

    – S obzirom na inflaciju, ovo povećanje je nedovoljno. Ovdje nema svrhe bilo kakvo povećanje boračkog dodatka sve dok se ne uđe u obračun s trgovačkom mafijom. Prelivamo iz šupljeg u prazno. Danas nam povećaju borački dodatak, a trgovci sutra dižu cijene – kaže Jeftić.

    On naglašava da bi čak i značajnije povećanje bilo besmisleno ukoliko država ne obuzda rast cijena osnovnih namirnica.

    – Šta ćemo s tim dobiti ako država ne uvede neki red i obuzda divljanje cijena? Zaista ne znam šta ova vlast radi – pita Jeftić.

    Poslanik Narodnog fronta u Narodnoj skupštini RS, Radislav Dončić, još ranije je upozoravao da će organizovati proteste ukoliko borački dodatak ne bude povećan na najmanje 7 KM.

    – Najava minstra finansija da će mjesečni borački dodatak biti povećan za 30 feninga je stvarno sramota. Pričati o patriotizmu, srpstvu i borcima, a 10 odsto povećavati borački dodatak stvarno je smiješno – poručuje Dončić.

    On dodaje da od protesta nije odustao i da će, ukoliko udruženja ne reaguju, sam doći u Banjaluku kako bi ispunio svoje obećanje.

    – Svim boračkim udruženjima, kao i onima koji smatraju da je ovo neka moja namjera da skupljam političke poene, evo, otvorena srca prepuštam da oni idu u proteste, a ja ću ih iskreno podržati! Ono što želim je da svi borci ustanu i reaguju, jer ovakvo poniženje zaista je prešlo sve granice – ističe Dončić.

    Kako dodaje, u slučaju da udruženja ostanu pasivna, na borcima će biti da odluče da li će stati uz njega ili uz zvanične boračke organizacije.

  • Stanovi u Srpskoj skuplji nego ikad

    Stanovi u Srpskoj skuplji nego ikad

    Prosječna cijena metra kvadratnog prodatog novog stana u Republici Srpskoj, u drugom tromjesječju, bila je 3.167 KM, dok je u Banjaluci prosjek 3.649 KM, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Navedena prosječna cijena je za 7,5 odsto viša u odnosu na isti period prošle godine.

    U Srpskoj je u drugom tromjesječju ove godine prodato ukupno 640 završenih stanova, od čega je 277 njih u Banjaluci.

    Broj prodatih stanova u drugom tromjesječju ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period veći je za 28,5 odsto.

    Ukupna korisna površina prodatih novih stanova iznosila je 33.111 metara kvadratnih.

  • Mrežarina u Srpskoj uskoro skuplja za čak 40 odsto?

    Mrežarina u Srpskoj uskoro skuplja za čak 40 odsto?

    Mrežarina bi za potrošače električne energije u Republici Srpskoj mogla uskoro biti skuplja za 40 odsto.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrdio Vladislav Vladičić, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS), distributivna preduzeća u Srpskoj su poslala zahtjev za poskupljenje mrežarine za 40 odsto.

    On je kazao da će sjednica RERS-a biti održana u četvrtak, ne precizirajući da li će se razmatrati ovaj zahtjev distributivnih preduzeća.

    Još se ne zna koliko bi računi za struju bili uvećani eventualnim povećanjem cijena mrežarine u ovom iznosu.

    Podsjećamo, Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” je krajem februara rekao da će ova i sljedeća godina biti jako teške za ovo preduzeće, te da će od racionalizacije troškova zavisiti da li će i u kojem obimu doći do poskupljenja električne energije za građane.

    Ipak, nekoliko dana kasnije je Radovan Višković, premijer RS izjavio da u ovoj godini neće doći do poskupljenja električne energije.

    Ovim se izgleda došlo do nekog kompromisa, da ne poskupi struja, već mrežarina koja je zadnji put uvećana tokom 2022. godine.

  • Uvoz i izvoz BiH se povećavaju, ali i deficit nastavlja rasti

    Uvoz i izvoz BiH se povećavaju, ali i deficit nastavlja rasti

    Uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine se povećavaju, ali i spoljnotrgovinski deficit nastavlja rasti, pokazuju podaci o spoljnotrgovinskoj saradnji koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

    Kako se navodi u ovim podacima, uvoz za sedam mjeseci ove godine iznosio je 18,43 milijarde KM, dok je u istom periodu izvoz bio 10,25 milijardi KM.

    Ovo znači da je spoljnotrgovinski deficit iznosio 8,17 milijardi KM.

    Kada se pogledaju podaci za sedam mjeseci prošle godine, uvezeno je proizvoda za 17,75 milijardi KM, dok je izvezeno za 9,74 milijardi KM, te je spoljnotrgovinski deficit iznosio oko osam milijardi KM.

    Kada su u pitanju proizvodi koji su uvezeni ove godine, za 2,14 milijardi KM je došlo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija i mineralnih voskova.

    Za iznos od 1,63 milijardi KM u BiH je stiglo nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, dok je za 1,56 milijardi KM došlo vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, te njihovi dijelovi i pribor.

    Sa druge strane, Bosna i Hercegovina je za sedam mjeseci ove godine za najveći iznos plasirala električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribora za te proizvode, i to za 937,2 miliona KM.

    Za 826,3 miliona KM je izvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, a za 697,9 miliona KM namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda (madraci, jastuci i slični punjeni proizvodi).

    Tokom ove godine BiH je najviše proizvoda izvozila u Hrvatsku, za 1,82 milijarde KM, pa u Njemačku za 1,46 milijardi KM, te Srbiju za 1,09 milijardi KM.

    Uvezeno je proizvoda najviše iz Hrvatske za 3,44 milijarde KM, Srbije 2,44 milijarde KM, te Slovenije za 1,54 milijarde KM.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da je već tradicija da se iz godine u godinu povećava spoljnotrgovinski deficit.

    “Prije desetak godina godišnji deficit je bio nešto više od sedam milijardi KM, dok je u posljednje dvije godine on premašio 12 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je oko 68 ili 70 odsto. Uvoz nastavlja da raste jačim tempom. Problem BiH je što se taj deficit nekako mora pokriti, a to se obezbjeđuje dijelom doznakama iz inostranstva ili inostranim penzijama. Dijelom se pokriva i kreditima, a mali dio investicijama. Ozbiljan je problem što mnogo kupujemo stranu robu, posebno u našim supermarketima gdje dominira roba iz inostranstva. To ne doprinosi ništa našoj ekonomiji, već ekonomijama zemalja iz kojih je ta roba”, istakao je Stanić.

    Prema njegovim riječima, na povećan uvoz i izvoz ove godine je veliku ulogu imala i inflacija.

    “Inflacija je za šest mjeseci ove godine iznosila 4,6 odsto i taj segment je sigurno ugrađen u iznose uvoza i izvoza. Količinski tu nema značajnijih promjena, jer inflacija dominantno povećava finansijski iznos uvoza i izvoza”, naglasio je Stanić.

  • Dolar i dalje glavna svjetska valuta, ali slabi zbog Trampa i konkurencije

    Dolar i dalje glavna svjetska valuta, ali slabi zbog Trampa i konkurencije

    Uloga američkog dolara kao glavne svjetske rezervne valute i dalje je neupitna, ali posljednji potezi američkog predsjednika Donalda Trampa i rastuća geopolitička konkurencija ubrzavaju pomjeranja ka viševalutnom poretku, navodi se u danas objavljenoj analizi Blumberga.

    Dolar se koristi u devet od deset deviznih transakcija i u skoro polovini svjetske robne trgovine, a američka valuta čini oko 60 odsto deviznih rezervi centralnih banaka.

    Ta pozicija omogućava Sjedinjenim Američkim Državama da finansiraju budžetski deficit od gotovo dva biliona dolara kroz prodaju trezorskih zapisa stranim investitorima.

    Povjerenje u američku valutu je, međutim, oslabilo zbog aprilskih carina koje je uveo Tramp, rasta fiskalnog deficita i ranijih sankcija Rusiji koje su podstakle diverzifikaciju deviznih rezervi.

    Indeks dolara (DXY) je u prvoj polovini 2025. pao za više od 10 odsto, što predstavlja najgori polugodišnji rezultat još od 1973. godine.

    Veoma bogate azijske porodice manje koriste dolar, a zemlje organizacije BRIKS nastavljaju razvoj sopstvenog platnog sistema.

    Evropska unija u novoj situaciji vidi priliku za jačanje evra, ali politička fragmentacija EU ograničava njegovu privlačnost.

    Kineski juan je takođe interesantan za investitore, iako stroge kontrole kapitala ograničavaju njegovu globalnu upotrebu.

    Ako bi dolar izgubio dio statusa rezervne valute, kamatne stope u SAD bi mogle da porastu i za 0,8 procentnih poena, što bi podiglo stambene kredite, usporilo potrošnju i povećalo troškove finansiranja američkog duga, upozorava ekonomista Bari Ajhengrin.

    Američki ministar finansija tvrdi da je politika jakog dolara i dalje aktuelna, ali njujorška agencija smatra da je vjerovatniji prelazak u sistem na više snažnih valuta.

    Dolar bi tako zadržao vodeću ulogu, ali uz značajniju konkurenciju evra, juana i drugih valuta, dodaju analitičari Blumberga.