Kategorija: Ekonomija

  • Upozorenje EU: BiH bi mogla ostati bez naših sredstava

    Upozorenje EU: BiH bi mogla ostati bez naših sredstava

    Ako Bosna i Hercegovina i dalje ne bude u mogućnosti isporučiti finalni Program reformi, predviđaju se daljnja progresivna umanjenja ukupnih izdvajanja za BiH, upozorili su iz Delegacije EU u BiH.

    U izjavi za Fenu pojašnjavaju da će nova podrška EU za investicije u drugim sektorima biti dostupna isključivo putem Plana rasta, konkretno putem Instrumenta za reforme i rast, a koji osigurava investicije u zamjenu za provođenje reformi usaglašenih u okviru Programa reformi.

    Iz Delegacije EU u BiH ponovili su da se od BiH očekuje provođenje niza reformi utvrđenih u Programu reformi, koji bh. vlasti trebaju usaglasiti i predstaviti da bi mogle u potpunosti iskoristiti ove prilike.

    “Shodno tome, bez Programa reformi, Evropska komisija neće moći provesti procjenu nijednog novog investicijskog projekta u sklopu Investicijskog okvira za zapadni Balkan za područje cijele BiH, s izuzetkom projekata u oblasti zaštite okoliša”, poručili su iz Delegacije EU.

    Podsjećaju da BiH već snosi posljedice neusvajanja Reformske agende te je, budući da Evropska komisija nije dobila konačni i usaglašeni Program reformi BiH, donesena odluka o izmjeni iznosa izvorno predviđenog za BiH u Planu rasta za zapadni Balkan.

    “Evropska komisija je u julu donijela odluku o umanjenju sredstava za BiH u iznosu od deset posto, odnosno, sa 1,085 milijardi evra na 976,6 miliona evra, što predstavlja umanjenje od 108,5 miliona evra. Vlasti BiH su 17. jula obaviještene da će uslijediti umanjenje od dodatnih deset posto ako BiH ne dostavi finalizirani Program reformi do 30. septembra”, upozorili su.

    Takođe ukazuju na to da finansiranje dostupno u okviru Plana rasta ističe krajem 2027. godine te da stoga sve reforme u okviru Plana rasta moraju biti provedene do navedenog roka, koji je povezan sa istekom važećeg višegodišnjeg finansijskog okvira EU i ne može se mijenjati.

    Podsjećanja radi, zbog političke paralize unutar BiH, ne postoji spremnost da se pronađe kompromis i usaglasi lista reformi koje su potrebne za odobravanje sredstava za BiH.

  • Prinosi kukuruza u Republici Srpskoj pali u 2025, cijena neizvjesna

    Prinosi kukuruza u Republici Srpskoj pali u 2025, cijena neizvjesna

    Berba kukuruza na pojedinim parcelama u Republici Srpskoj već je počela, ali poljoprivrednici upozoravaju da su ovogodišnji prinosi izuzetno loši.

    Osim toga, i dalje se čeka konačna otkupna cijena, dok ratari smatraju da bi 0,50 KM po kilogramu bila minimalno prihvatljiva.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da je žetva već krenula na parcelama koje su najviše pretrpjele štetu.

    “Na tim zemljištima kukuruz je prerano sazrio, prinosi su veoma niski i lošijeg kvaliteta. Ipak, ima i parcela gdje žetva još nije počela, tamo je kukuruz u fazi sazrijevanja i očekuje se nešto bolji kvalitet”, ističe Marinković.

    Prema njegovim riječima, u zemljama regiona takođe se bilježe niži prinosi, a trenutna cijena kukuruza na berzama iznosi oko 40 feninga.

    “Očekujemo da će i kod nas cijena biti slična, ali smatram da bi 50 feninga po kilogramu bilo prihvatljivo za ratare”, poručuje Marinković.

    Dodaje da se prinosi kreću od dvije do deset tona po hektaru, ali samo na parcelama na kojima su primijenjene sve agrotehničke mjere.

    Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, ističe da je žetva na pojedinim parcelama završila prije nego što je stvarno i počela.

    “Prinosi ove godine će biti umanjeni i do 60 odsto, jer je suša uništila sve”, kazao je Bakajlić i dodaje da se ratari nadaju otkupnoj cijeni od 50 feninga, te, kako kaže, sve ispod bi bilo neprihvatljivo.

    Saša Lalić, pomoćnik ministra za poljoprivredu Republike Srpske, kazao je da bez sistema za navodnjavanje ne bi trebalo ulaziti u uzgoj kukuruza u Republici Srpskoj, s obzirom na klimatske promjene.

    “Na područjima gdje nema sistema za navodnjavanje kukuruz je podbacio. S druge strane, na boljim i kvalitetnijim zemljištima, gdje ima sistema za navodnjavanje, prinosi su fantastični od sedam do deset tona po hektaru”, rekao je Lalić.

    On je naveo da ima poljoprivrednika koji su ostvarili prinos kukuruza od čak 12 tona po hektaru.

    Lalić je napomenuo da se ljudi teško odlučuju na promjenu proizvodnje, pa čak i kada su prinosi lošiji u odnosu na nešto što bi davalo bolje rezultate.

    “Ipak, ne možemo reći da je propala priča kada je riječ o proizvodnji kukuruza. I ove godine ćemo imati značajne prinose i količinu. Cijena je nešto na šta ne možemo uticati”, rekao je Lalić.

    Naveo je da će se u resornom ministarstvu razmišljati o značajnijoj podršci kada je riječ o izgradi i postavljanju sistema za navodnjavanje, slično podršci od 70 odsto za protivgradnu mrežu.

    “Na području Semberije moguće je naći vodu na pet, šest, sedam metara i nema razloga da se ne ulazi u tu vrstu investicija. To je ulaganje u budućnost”, istakao je Lalić.

    On je ukazao na to da je važan stav struke i nauke, bez kojih će biti teško voditi proizvodne cikluse u budućnosti.

    U Republici Srpskoj kukuruz je zasijan na oko 130.000 hektara i najzastupljenija je poljoprivredna kultura.

     

    Jesenja sjetva

    Govoreći o predstojećoj jesenjoj sjetvi, Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, naglašava da trenutno postoji izražen nedostatak vlage u zemljištu, što usporava početak radova. Najprije treba sačekati da se steknu povoljni uslovi za obradu zemljišta, a prema našim saznanjima, jesenja sjetva će se obaviti na sličnim površinama kao i prošle godine.

    “Ipak, moguće je i blago smanjenje površina zbog nepovoljne cijene pšenice”, pojašnjava Marinković.

  • Moguće povećanje cijene mrežarine izazvalo buru u javnosti

    Moguće povećanje cijene mrežarine izazvalo buru u javnosti

    Nove, predložene uvećane cijene mrežarine povećale bi ukupan račun za struju za oko 20%. Zahtjev za povećanje opravdava se rastom troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka. Regulatorna komisija za energetiku o zahtjevu tek treba da odluči i da odobri ili odbije traženo povećanje.

    Što se privrednika tiče,zahtjev je neopravdan. Ionako tvrde, grcaju u problemima. Fabrika obuće “Bema” za mrežarinu po sadašnjim cijenama, za dvije fabrike, na godišnjem nivou izdvaja 120 hiljada maraka. Uz najavljeno povećanje cijene za godinu dana više će platiti 3,5 računa za struju.

    “Ne samo struja nego i sve ostalo. Mi smo iscijedili iz kamena vodu. Iz drenovine sto se kaže. Mi više nemamo prostora. Mi to ne možemo platiti. Vjerujte mi, pošteno kažemo. Ova zadnja dva tri mjeseca kako nemamo posla smo na infuziji”, rekao je Marinko Umićević, direktor fabrike obuće “Bema”.Izmjena cijene mrežarine za Udruženje potrošača nema realne osnove. Poručuju da su distributivni troškovi već dovoljno visoki i da su upravo potrošači oni koji plaćaju danak gubitaka javnih preduzeća.

    Potrošači koji su u prethodnom periodu trošili nekih 700 kilovata, da ne odemo na onu osnovnu od 500, plaćali su nekih 100 maraka. Sa ovim prvim poskupljenjem najavljenim od 40.68 % to poskupljenje bi bilo nekih 17 maraka za iste kilovate po računu. Dok je ovo sljedeće najavljeno već preko 20 KM.Negoduju i građani. Barem oni sa kojima smo razgovarali. Poručuju da je svaki novi izdatak iz novčanika problem, te da sada nije vrijeme za veće račune za struju”, rekla je Murisa Marić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Don Prijedor.

    “Mislim da je to previše.I da je to teško. Za naš narod je to teško. Svi mi zamo kolika je platežna sposobnost kod nas. Mislim da će to biti teško”

    “Mislim da je u ovoj republici sve previše podignuto. I tu nema šta da se kaže”

    “Sve je udar. Mislim da je sada malo rano i previše. Da se povećaju plate i penzije i sve ostalo, pa neka bude. Sada je malo previše”, neki su od komentara građana.

    Operateri distributivnih sistema u Republici Srpskoj tvrde da je do zahtjeva za izmjenu cijene Mrežarine moralo da dođe. Bez toga, poručuju nema ni stabilnosti snabdijevanja, neophodnih ulaganja u mrežu i smanjenjem gubitaka. A treba platiti i radnike Elektrodistribucija i povećati im plate što, kažu, sindikat traži. Bez nove, više cijene mrežarine prijeti i gubitak radne snage. Uz sve to gotovo 80% građana Srpske plaća električnu energiju po najnižoj tarifi od 500 kilovata.

    “I to je jedan ogroman problem kod nas. Znači, da većina domaćinstava spada u tu najnižu cijenu el. energije. Ne možemo reći da nije razdvojena cijena el. energije za socijalne slučajeve i za one koji mogu da plate veću cijenu el. energije. Imate ljude koji imaju vikendice troše do 500 KNj, imate ljude koji se bave izdavanjem stanova troše do 500 KM. Ali bi se trebalo u narednom periodu ozbiljnije ući u tu tematiku i razdvojiti po nekim socijalnim kategorijama cijene el energije”, rekao je Aco Stanišić, direktor Elektrodistribucije Pale.

    Uvećani računi za struju, ukoliko nova cijena bude prihvaćena u sandučiće građana stići će tek naredne godine. Do tada možemo da naučimo kako da štedimo. Manje aparata na struju, manje mašina veša, ne mora svjetlo baš uvijek da gori . Manje kilovata-manja mrežarina pa u novčaniku možda i ostane koja marka, prenosi ATV.

  • Ekonomski rast Srpske

    Ekonomski rast Srpske

    Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu ove godine u Republici Srpskoj iznosio je 1,9 odsto, dok je sa druge strane godišnja inflacija u julu ove godine bila pet odsto, podaci su Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Kako se navodi u podacima, posmatrano po područjima klasifikacija djelatnosti u drugom tromjesečju ove godine značajan realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima informacije i komunikacije za 4,9%, zatim umjetnost, zabava i rekreacija i ostale uslužne aktivnosti za 3,9%, a građevinarstvo za 3%.

     

     

    Realni pad BDP-a zabilježen je u prerađivačkoj industriji za 2,2 odsto, a u vađenju rude i kamena, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom te klimatizaciji, zatim snabdijevanju vodom, kao i kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine za 1,8%.

    Kada je u pitanju inflacija, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj u julu 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec su više za 0,3 odsto, a na godišnjem nivou za pet odsto.

    “Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u devet, niže cijene u dva, dok su cijene u jednom odjeljku ostale na istom nivou. Najveći godišnji rast cijena u julu 2025. godine zabilježen je u odjeljku hrana i bezalkoholna pića 10,6%, zatim u odjeljku zdravstvo 8,3%, potom u odjeljku restorani i hoteli 7,2%.

    Slijedi rekreacija i kultura sa procentom povećanja od 5,6%, zatim odjeljak ostali proizvodi i usluge sa povećanjem od 4,2%, alkoholna pića i duvan sa rastom od 4%. Rast cijena od 2,8% zabilježen je u odjeljku obrazovanje, stanovanje sa povećanjem od 2%, dok je povećanje od 1% zabilježeno u odjeljku namještaj i pokućstvo zbog poskupljenja u grupi tepisi i druge podne prostirke od 3,3%. U odjeljku komunikacije cijene su ostale na istom nivou. Niže cijene zabilježene su u odjeljku odjeća i obuća 3% i prevoz 2,9%”, stoji u saopštenju Zavoda za statistiku RS.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da će projekcije rasta u drugoj polovini godine vjerovatno biti bolje zbog efektuizacije trgovinskog sporazuma EU sa SAD, što će se pozitivno odraziti na ekonomiju EU, a posredno i na naš izvoz.

    “Same stope rasta od dva odsto ne garantuju bržu konvergenciju željenom nivou standarda i ukazuju na potrebu za strukturnim promjenama koje bi dovele do promjene ključnih izvora rasta. Sa rastom investicija u sektore sa većom dodanom vrijednošću moguće je generisati veće stope rasta na održivoj osnovi. Ovako oslonjeni na resursno-intenzivnu proizvodnju i potrošnju kao noseći stub rasta vrlo lako možemo upasti u zonu stagnacije”, naglasio je Mlinarević u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Traži se dodatno poskupljenje mrežarine za struju

    Traži se dodatno poskupljenje mrežarine za struju

    Distributivna preduzeća električne energije u Republici Srpskoj traže dodatno povećanje cijena mrežarine, navodi se u saopštenju Regulatorne komisije za energetiku RS.

    Oni su u saopštenju naveli da su u tou formalne rasprave u tarifnom postupku za korisnike distributivnih sistema u Republici Srpskoj (mrežarina), a koji se vodi po zahtjevima operatera distributivnih sistema u Srpskoj.

    “Istovremeno obavještavamo javnost da je u ovom tarifnom postupku došlo do izmjene zahtjeva od strane operatera distributivnih preduzeća, kojima se traži dodatno povećanje cijene mrežarine zbog zahtjevanog rasta troška za pokrivanje distributivnih gubitaka. Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih 0,10900 KM/kWh na 0,15255 KM/kWh, od strane MH “Elektroprivreda Republike Srpske” iz Trebinja, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 %. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58% na 46,01%”, istakli su iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

    Dodali su da će javne rasprave u tarfinom postupku trajati do kraja sljedeće sedmice.

    Podsjećamo, krajem jula je Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske objavila da su distributivna preduzeća tražila povećanje cijena mrežarine.

    Ovo je znači u svega nešto više od mjesec dana zahtjev za dodatno povećanje cijena mrežarine.

    Ono što nije jasno zbog čega se traži uopšte povećanje cijena mrežarine, ako znamo da su četiri od pet distributivnih preduzeća u Republici Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

  • Serdarov prihvatio ponudu, Srpska kupuje Comsar za 240 miliona

    Serdarov prihvatio ponudu, Srpska kupuje Comsar za 240 miliona

    Kompanija “Comsar Energy Group Limited”, sa sjedištem na Kipru, a u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova, prihvatila je ponudu Preduzeća za gasne projekte “Gas-RES”, da im za 123 miliona evra, odnosno 240,5 miliona KM proda svoju kćerka-firmu Comsar Energy Republike Srpske.

    Potvrdio je ovo za “Nezavisne novine” Nikica Vranješ, vršilac dužnosti direktora Gas-RES.

    “Konačna cijena je 123 miliona evra koju je Comsar Energy prihvatio”, kazao je Vranješ.

    Ističe da je početna premisa za pregovore sa Comsarom bila Studija ekonomske opravdanosti analize koja se kretala između 119,5 miliona evra do 149 miliona evra, a da su se na kraju “našli” na navedenom iznosu od 123 miliona evra.

    “Prethodne studije koje je angažovao Comsar Energy, koju je radila konsultantsko-revizorska kuća Grand Thorton bila je 149 miliona evra, a prije toga je to radio Deloitte i njihova procjena je bila od 136-143 miliona evra. Mi smo u pregovorima krenuli od naše najniže cijene u tom rasponu, koju je radila naša konsultantsko-revizorska kuća i usaglašena cijena koju je prihvatila i Vlada RS, a što je usaglašeno sa Comsarom je 123 miliona evra. Ispod toga Comsar nije želio da ide, a nama je bila prihvatljiva jer je bila blizu najniže koju smo nudili od 119,5 miliona evra”, pojasnio je Vranješ.

    On je kazao da će u navedenih 240 miliona KM biti uključen i novac koji je Vlada RS do sada već dala Comsaru za otkud njihove firme u Srpskoj, a to je 58,6 miliona KM, što znači da Serdarovu još treba da se inkasira oko 182 miliona KM.

    “Tih oko 30 miliona evra koje su dosad date je uključeno u tu cijenu. Sad je procedura takva da se uključuju i Komisija za koncesije i samo Ministarstvo energetike i rudarstva do konačnog ugovora i isplate. Ne znam u ovom trenutku kada će biti završena isplata, to sada ide svojom dinamikom. Mislim da ćemo to u skorije vrijeme riješiti kako bi se konačno riješio problem zbog koga je sve to i krenulo, a to je nesmetan rad Rudnika i termoelektrane Ugljevik”, poručio je Vranješ.

    Podsjetimo, problematika oko Comsara i Serdarova vezana je ugovor o otkupu koncesije za eksploataciju uglja na ležištu Ugljevik-Istok 2, kao i koncesije za izgradnju i korištenje dva termoenergetska bloka u Ugljeviku od po 300 MWh, iz 2011. godine.

    Comsar je dobio navedene koncesije 2013. godine, ali od posla izgradnje termoenergetskih blokova nije bilo ništa, a da stvar bude gora, ugovori sa Comsarom nisu raskinuti.

    To je dovelo u velike probleme RiTE Ugljevik, jer nisu imali mogućnost da koriste ugalj sa ležišta Ugljevik-Istok 2, jer nije u njihovom već u Comsarovom vlasništvu, zbog čega je preduzeće mjesecima pred kolapsom upravo zbog nedostatka uglja.

    Spas situacije viđen je u tome da se otkupi navedena koncesija i vrati u ruke RiTE Ugljevik, pa je Vlada RS u januaru ove godine na posebnoj sjednici donijela Odluku o davanju saglasnosti Preduzeću za gasne projekte “Gas-RES” za vođenje pregovora sa Comsarom oko otkupa udjela u Comsar Energy Republika Srpska, koja je i nosilac koncesionih prava na ležištima uglja koje se graniče sa eksploatacionim poljem RiTE Ugljevik.

    Serdarov je na početku za otkup tražio čak 300 miliona KM, o čemu su “Nezavisne” pisale, a pošto se zbog problema u RiTE Ugljevik nije moglo čekati, Vlada RS je na posebnoj sjednici 1. aprila 2025. godine prihvatila da kompaniji Comsar uplati 58,6 miliona KM, u svrhu otkupa koncesije za eksploataciju uglja na koncesionom polju Ugljevik-Istok 2.

  • Zbog sankcija Rusiji Crna Gora na gubitku 500 miliona evra godišnje

    Zbog sankcija Rusiji Crna Gora na gubitku 500 miliona evra godišnje

    Crna Gora gubi 500 miliona evra godišnje zbog sankcija Rusiji, ali za to niko ne mari, piše portal podgoričkog Dana. Crna Gora već godinama osjeća ozbiljne posljedice odluke da uvede sankcije Rusiji, donijete radi usklađivanja sa spoljnom politikom Evropske unije, a najveći teret pada na turizam i izvoz vina, grane koje su bile snažno oslonjene na rusko tržište.

    Uz činjenicu da uvođenje sankcija samo po sebi ne smije biti problematično, jer je to korak na našem evropskom putu, zabrinjava to što niko nikada nije ni pokušao da sa Evropskom unijom postigne dogovor o eventualnom obeštećenju, ili pronalaženju mehanizama koji bi ublažili štetu koja nastaje usljed embarga Rusiji.

    Ekonomski analitičar Davor Dokić ističe da ovogodišnja turistička sezona nije ispunila očekivanja, a da je glavni uzrok drastično manji broj ruskih turista.

    – Situaciju dodatno komplikuje i činjenica da je zabrana letova iz Rusije i dalje na snazi. Zbog toga, i prekida izvoza nekih naših proizvoda, kao što su vina “Plantaža”, gubimo cirka 500 miliona evra godišnje. Nismo uspjeli da nadomjestimo rusko tržište drugim turističkim tržištima. Zbog svega toga, sada smo tu gdje smo. Za iduću sezonu moramo da se pripremimo i stvorimo uslove za bolju sezonu od ove – naveo je Dokić.

    Da će štete od uvođenja sankcija biti velike upozoravao je i bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je ukazivao na to da je Rusija bila jedan od najvećih ekonomskih partnera Crne Gore i da se posljedice uvođenja sankcija neminovno moraju osjetiti.

    – Uvođenje sankcija Rusiji raznijelo je crnogorski turizam – kazao je Damjanović gostujući na podgoričkoj A plus TV.

    Na drugoj strani, unutar Evropske unije bilo je slučajeva da su države poput Slovačke i Mađarske dobile kompenzaciju za gubitke izazvane sankcijama.

    Upravo zato je Dan nadležnim institucijama uputio pitanja – da li je Crna Gora tražila odštetu i postoje li mehanizmi kojima bi se ona mogla dobiti, a iz Ministarstva spoljnh poslova su i odgovorili da za to nisu nadležni, dok su im iz Ministarstva evropskih poslova rekli da su pomenuta pitanja u isključivoj nadležnosti Ministarstva spoljnih poslova.

    Tako se ispostavlja da, iako su gubici sve veći i ere se stotinama miliona evra, nijedna institucija u Crnoj Gori nije preuzela obavezu da pitanje nadoknade pokrene pred Evropskom unijom, piše Dan.

    Dok resori prebacuju pitanje nadležnosti jedan na drugi, navode, sve je izvjesnije da će Crna Gora i narednih sezona sama podnositi teret sankcija, bez ikakve podrške ili kompenzacije sa strane.

  • Izgradnja vjetroelektrana: Kinezi preko BiH ulaze u Evropu

    Izgradnja vjetroelektrana: Kinezi preko BiH ulaze u Evropu

    Bosna i Hercegovina, zemlja sa značajnim resursima vjetra i sve većim naglaskom na zaštiti okoliša, postala je centralna tačka kineskih ulaganja u obnovljive izvore energije u Evropi.

    Vjetroelektrana Ivovik od 84 megavata (MW) i hidroelektrana Ulog u dolini rijeke Neretve – obje u finalnoj fazi izgradnje – predstavljaju značajan korak za energetsku opremu kineske proizvodnje u istočnoj Evropi, pišu kineski mediji, prenosi Biznis.info.

    Oba projekta gradi kompanija Power Construction Corporation of China (Powerchina).

    Projekt Ivovik značajan je kao prvi strani koncesijski energetski poduhvat u BiH i prvi razvoj obnovljivih izvora energije u zemlji koji vodi kineska firma. Nakon što se spoji na nacionalnu mrežu, trebao bi postati najveći objekt za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u BiH, proizvodeći procijenjenih 259 miliona kWh godišnje.

    Prema podacima projekta, ta proizvodnja mogla bi istisnuti otprilike 240.000 tona emisija ugljen dioksida (CO₂) godišnje. Zagovornici kažu da će projekt ojačati energetsku tranziciju BiH, a istovremeno će donijeti ekološke i ekonomske koristi.

    Projekti takođe odražavaju širi napor za usklađivanje kineskih i evropskih tehničkih standarda u podršci globalnim klimatskim ciljevima.

     

    U Kalinoviku, Republika Srpska, hidroelektrana Ulog označava prvi projekt inženjeringa, nabavke i izgradnje (EPC) energije ove vrste postrojenja u Evropi koji je poduzela kineska firma.

    Očekuje se da će postrojenje ojačati regionalnu opskrbu električnom energijom, osigurati proizvodnju energije s nultom emisijom i doprinijeti dugoročnim ciljevima održivosti širom srednje i istočne Evrope.

    Za Powerchina, razvoj događaja ističe rastuću ulogu firme u izgradnji čiste energije u Evropi. Čelnici firme opisuju projekte Ivovik i Ulog kao “most” između Kine i BiH – i u jačanju infrastrukture za obnovljive izvore energije i u signaliziranju šire saradnje na području klimatske i energetske tranzicije.

     

  • Radnik iz Republike Srpske zaradio skoro 190.000 KM za jedan mjesec

    Radnik iz Republike Srpske zaradio skoro 190.000 KM za jedan mjesec

    Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, ostvario je neto primanja od 186.673 KM za samo jedan mjesec.

    Ovo je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u Poreskoj upravi Republike Srpske.

    Poređenja radi, prosječna plata u Srpskoj u julu iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plata.

    “Na drugom mjestu tabele deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banjaluke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, sa platom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banjaluke, koji je zaposlen u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 111.221 KM”, kazali su iz Poreske uprave Republike Srpske.

    Dodaju da je četvrto mjesto pripalo Banjalučaninu, takođe iz oblasti novčanog poslovanja, posredovanja, sa platom od 96.073 KM.

    “Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, sa mjesečnim primanjem od 94.645 KM, dok se na šestom mjestu našao još jedan Banjalučanin iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM”, dodaju iz Poreske uprave Srpske

    Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banjaluke zaposlen u iznajmljivanju i davanju u zakup mašina i opreme, sa primanjem od 90.248 KM.

    “Osmo mjesto pripalo je Banjalučaninu iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za informacione tehnologije, sa platom od 86.064 KM”, pojasnili su iz Poreske uprave Srpske.

    Na posljednjem, desetom mjestu našao radnik iz Banjaluke, zaposlen u oblasti ličnih uslužnih djelatnosti, sa mjesečnim primanjem od 85.153 KM.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su ovo slučajevi incidentnog karaktera i vjerovatno su povezani sa određenim mehanizmima izvlačenja gotovine koji posluže za neke druge gotovinske transakcije. “Vjerovatno su u pitanju vlasnici koji su umjesto raspodjele dobiti na koji bi prvo platili porez na dobiti i porez na dividende isplatili sebi taj iznos zarada”, kazao je Mlinarević.

    I Milenko Stanić, ekonomista, ističe da ovako visoke plate nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.

    “Radi se o primanjima koja značajno odudaraju od prosječnih plata, koja su višestruko veća”, kazao je Stanić i istakao da je moguće da se radi i o isplati dividende po osnovu ostvarene dobiti u prethodnoj godini.

    Kako je rekao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za naše uslove, posebno ako se radi o redovnim mjesečnim platama koje se ponavljaju nekoliko mjeseci zaredom.

    “Toliko visoke isplata plata sigurno nisu povezane sa radom i rezultatom rada u tim preduzećima”, kazao je Stanić i, kako kaže, pretpostavlja da se radi o radnicima u vlasničkim preduzećima.

  • Potrošači razočarani, trgovci zadovoljni

    Iako je u najavi nova kampanja, koja ovaj put za cilj ima da pomogne privrednoj zajednici u Srpskoj, potrošači sumnjaju u njen efekat, jer ni prethodne društveno odgovorne inicijative nisu ispunile njihova očekivanja s obzirom na to da nisu osjetili značajnije uštede u kućnom budžetu.

    Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, u saradnji sa privrednom zajednicom, već duže vrijeme realizuje kampanju “Društveno odgovorni”, u sklopu koje trgovački lanci na dobrovoljnoj osnovi nude određenu robu po nižim cijenama.

     

    Trgovci su od sredine marta do kraja juna bili i dio kampanje “Nula odsto marže”, u kojoj je učestvovalo 16 domaćih proizvođača sa 34 proizvoda.

    Kampanje ovakvog tipa imaju za cilj podsticanje trgovaca na veću odgovornost prema potrošačima i lokalnoj zajednici, kao i promociju kvalitetnih proizvoda, podizanje svijesti javnosti i jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje.

    Međutim, kako ističe predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija optimizam potrošača bio je kratkog daha, jer se ubrzo pokazalo da nema značajnih ušteda pošto se na policama našao ograničen broj proizvoda po nižim cijenama.

    – U posljednja tri mjeseca, u kojima smo radili analizu, nije bilo vidljivog efekta po kućni budžet. Nažalost, cijela priča stvorila je i dozu nepovjerenja prema pojedinim trgovačkim lancima, jer se relativno mali broj njih uključio u akciju – naglasila je Šešlija.

    Ona je dodala da po mišljenju potrošača, trgovci uz izuzetke, nisu zaslužili epitet društveno odgovornih, jer nije bilo realnog efekta niti po pitanju cijena, niti po pitanju odnosa prema zajednici.

    – Pojedini trgovci nisu shvatili da smanjenjem marže mogu povećati obim prodaje, a samim tim i profit. Napravljena je i određena diskriminacija po lokalnim zajednicama, jer trgovci nisu svuda našli interes da učestvuju. Smatramo da broj onih koji su se priključili nije ni blizu dovoljan u odnosu na potrebe potrošača – kaže Šešlija.

    Navela je da je udruženje na tu temu nedavno razgovaralo sa predstavnicima resornog ministarstva, zbog čega su pojačane aktivnosti Kancelarije za zaštitu potrošača.

    – Vjerujem da Ministarstvo čini određene napore, ali sve što zavisi od dobre volje trgovaca, kod nas teško prolazi. Ipak, izmjene propisa koje u jednu ruku idu u korist potrošača, poput obaveze da se sniženje cijene računa u odnosu na onu od prije 30 dana, predstavljaju korak naprijed, jer se do sada dešavalo da trgovci prvo podignu cijenu, a zatim je vrate na staro – naglasila je za Glas Šešlija.

     

    S druge strane koordinator marketing tima “Fortuna” marketa Željka Milinčić istakla je da je projekat “Društveno odgovorni”, u okviru kojeg su određeni proizvodi ponuđeni sa znatno smanjenom trgovačkom maržom, naišao na veoma pozitivne reakcije kupaca.

    – Trenutno se na našim rafovima nalazi više desetina proizvoda sa smanjenom maržom, a svi su jasno obilježeni posebnim oznakama kako bi ih kupci lakše prepoznali i odabrali. U narednom periodu planiramo proširenje ove ponude i uključivanje novih artikala, jer nam je cilj da olakšamo svakodnevnu kupovinu našim potrošačima – naglasila je ona.

    Milinčićeva je dodala da su “Fortuna” marketi prepoznatljivi i po brojnim drugim akcijama.

    – Iskustvo nam pokazuje da kupci cijene sve olakšice u kupovini, posebno one koje se odnose na cijene artikala, zbog čega najčešće prvo biraju proizvode koji su dio akcijskih ponuda – kazala je Milinčićeva.

    Zadovoljstvo reakcijom potrošača ističu i u kompaniji “Comp-Astor” iz Novog Grada, čiji direktor Rade Drača naglašava da su u okviru kampanje “Društveno odgovorni” svakodnevno brojni proizvodi sniženi.

    – Prodaja tih artikala je osjetno veća, što znači da je akcija dala rezultate i da je ovo pozitivna priča, zbog čega ćemo i dalje biti dio ove kampanje – poručio je Drača.

    Ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić takođe ističe da su tokom društveno odgovornih kampanja sniženi proizvodi našli svoj put do kupaca.

    – Uskoro će biti potpisan memorandum između Vlade RS i poslovne zajednice, u okviru kojeg će jedna od stavki biti i kampanja “Prijatelj domaće proizvodnje”. Ovo je samo jedan od koraka u narednom periodu, tokom kojeg ćemo intenzivnije raditi na promociji domaćih proizvoda – rekao je Šulić

    “Naše je bolje”

    Denis Šulić istakao je da se kampanja “Naše je bolje” nastavlja dalje i da je nedavno plasiran i video koji se prikazuje na televiziji, direktno usmjeren ka stanovništvu. Cilj ovog projekta je promocija kvalitetnih domaćih proizvoda, podizanje svijesti građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda, unapređenje poslovanja domaćih preduzeća i podizanje nivoa njihove konkurentnosti u odnosu na strane proizvođače.