VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • ECB četvrti put ove godine smanjila kamatne stope, banke u BiH nijednom

    ECB četvrti put ove godine smanjila kamatne stope, banke u BiH nijednom

    Evropska centralna banka (ECB) je prije nekoliko dana smanjila ključnu kamatnu stopu za depozite četvrti put ove godine, dok banke u Bosni i Hercegovini to nisu uradile nijednom.

    Tako je ECB prethodne sedmice smanjila kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena na tri odsto.

    Kako su naveli, druge dvije kamatne stope ECB-a takođe su smanjene, te su nove kamatne stope postavljene na 3,15 odsto za glavne operacije refinansiranja (za banke koje posuđuju sredstva od ECB-a na sedmičnom nivou) i 3,4% za marginalnu kreditnu liniju (noćni kredit za banke protiv šireg kolaterala).

    Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, u ponedjeljak je rekla da će ECB dodatno smanjiti kamatne stope ako inflacija nastavi da se smanjuje prema ciljanom nivou od dva odsto, jer više nije potrebno ograničavati privredni rast.

    “Zadržavanje stope na ‘dovoljno restriktivnom’ nivou više nije opravdano s obzirom na slab rast i umjerene cjenovne pritiske, što upućuje na to da je sljedeći cilj neutralni nivo koji neće niti ograničavati, niti podsticati privredu”, navela je Lagardova.

    Ključni razlog zašto bi se mjere mogle tako brzo ublažiti jeste to što visoka inflacija iščezava, budući da cjenovni pritisak na uslužni sektor, najveću stavku na potrošačkoj strani, dolazi pod kontrolu.

    Rast plata takođe pokazuje pozitivnije prognoze s ECB pretpostavkama troprocentnog rasta sljedeće godine, čime bi plate bile usklađene sa ciljem Evropske centralne banke.

    Lagardova je dodala da postoje čak i neki negativni rizici za inflaciju, budući da geopolitički nemiri zamagljuju prognoze, a novi šokovi mogu naštetiti već slabom rastu.

    “Ako se SAD, naše najveće izvozno tržište, okrene protekcionizmu, rast u evrozoni će to vjerovatno osjetiti”, rekla je ona.

    S druge strane, banke u BiH ove godine nijednom nisu smanjile kamatne stope, iako kod nas one nisu ni rasle toliko koliko su u Evropskoj uniji.

    Ipak, banke u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu ostvaruju sve veću dobit.

    Za devet mjeseci ove godine su imale neto dobit od skoro 700 miliona KM.

    Takođe, prema istraživanju Evropske investicione banke, sve kćerke poslovnice u BiH su imale veću ili istu dobit od matičnih preduzeća, što dokazuje koliko su one profitirale.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da banke na našem tržištu nisu prinuđene da smanjuju kamatne stope.

    “Priča o nacionalnim obveznicama koje su planirane za narednu godinu u Republici Srpskoj ima smisla, i to kako bi se napravila konkurencija bankama. Trenutno imamo jednu vrstu oligopola. Banke već godinama imaju velike viškove: praktično koliko imaju obaveznih rezervi kod Centralne banke BiH, toliko imaju i viška iznad obaveznih rezervi. Govorimo o milijardama KM. Ipak, ne osjeti se da snižavaju kamatne stope kako bi plasirale taj višak sredstava. Oni ostvaruju takve rezultate da to ne moraju da rade. Imaju dovoljno likvidnih sredstava koja mogu da plasiraju, da ne moraju klijentima povećati kamatne stope na depozite, a smanjivati kamate na kredite. Niko kome dobro ide ne trudi se da nešto promijeni. Bankama već godinama ide dobro, dobit se mjeri stotinama miliona KM svake godine, te one nemaju motivaciju da smanjuju kamate”, naglasio je Đogo.

    Prema njegovim riječima, agencije za bankarstvo RS i FBiH su pokušale nešto da urade kako bi se situacija promijenila.

    “Čini se, ipak, da se više stalo na prijetnjama nego što se nešto konkretno uradilo, što ne znači da narednih godina one neće biti aktivnije. Agencije za bankarstvo imaju mandat da regulišu stanje. Vidjeli smo situaciju kada je došlo do naglog skoka kamatnih stopa, obje agencije su koordinisano “plafonirale” rast kamatnih stopa tada, čini mi se da nije moglo preći tri odsto. Situacija je sada slična kao kod pada cijena naftnih derivata, a naši distributeri mjesecima poslije drže više cijene. Sada se tako nešto radi i u bankarstvu. Kao što su inspektori kontrolisali tada marže na naftu, tako i sada inspektori agencija za bankarstvo mogu provjeravati da li se banke svih pravila pridržavaju”, zaključio je Đogo.

  • Kako je BiH poslovala sa zemljama EU ove godine?

    Kako je BiH poslovala sa zemljama EU ove godine?

    Tokom 11 mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina je u Evropsku uniju izvezla proizvoda za oko 11 milijardi KM, dok je, sa druge strane, uvezeno proizvoda iz EU za više od 20 milijardi KM.

    Ovo znači da je spoljnotrgovinski deficit sa 27 zemalja članica Evropske unije iznosio više od devet milijardi KM.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), najviše proizvoda je uvezeno iz Hrvatske i to za 5,4 milijarde KM.

    Slijedi Njemačka, iz koje je došlo robe za 2,45 milijardi KM.

    Slovenija je u BiH plasirala proizvoda za 2,32 milijarde KM, Italija 2,09 milijardi KM, a Austrija 1,42 milijarde KM.

    Iz Mađarske je došlo robe za 1,03 milijarde KM, Nizozemske za 665 miliona KM, Češke 608 miliona KM, a Poljske 856 miliona KM.

    U prvih 10 najvećih uvoznika iz EU je i Slovačka, iz koje je došlo proizvoda za 391 milion KM.

    Što se tiče izvoza, Bosna i Hercegovina je najviše svojih proizvoda od zemalja članica EU plasirala u Hrvatsku, za 2,4 milijarde KM.

    U Njemačku je otišlo bh. proizvoda za 2,33 milijarde KM, a u Austriju 1,53 milijarde KM.

    Sloveniji je plasirano proizvoda iz BiH za 1,35 milijardi KM, a Italiji 1,19 milijardi KM.

    Nizozemska je dobila bh. proizvoda za 394 miliona KM, Francuska 335 miliona KM, Češka 292 miliona KM, a Mađarska 266 miliona KM.

    Poljska zauzima 10. mjesto od zemalja članica EU kojima je BiH najviše izvozila ove godine, i to za iznos od 212 miliona KM.

    Ekonomista Igor Gavran, analizirajući stanje spoljnotrgovinske razmjene sa EU, za “Nezavisne novine” kaže da nam nije potreban ovoliki uvoz.

    “Kada je riječ o Evropskoj uniji, tu se ogroman dio uvoza upravo odnosi na one proizvode koje i sami imamo, poput hrane i pića, i taj dio uvoza je čisti gubitak bez ikakvog opravdanja. Recimo, ogroman deficit s Kinom i Ruskom Federacijom je drugačijeg karaktera, jer uvozimo većinom nešto čega nemamo i što bismo svakako uvozili s nekog tržišta, pa ga ne možemo smatrati gubitkom. Rješenje za povećanje izvoza u EU je u principu da što veći broj naših proizvođača primijeni EU standarde i da za što više njih uopšte bude pravno moguće izvoziti na ovo tržište, a dalje naravno sve ono što podrazumijeva jačanje njihove konkurentnosti. Nažalost, već duže vrijeme traje kriza na mnogim tržištima EU i čak i oni koji već decenijama tako izvoze su suočeni s manjim tražnjom pa je trenutak dosta nepovoljan”, objašnjava Gavran.

    Prema njegovim riječima, u ovom trenutku možda istraživanje novih tržišta ima više smisla.

    “Za smanjenje uvoza je uvijek rješenje jačanje domaće privrede i povećanje svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda. Recimo, ja kao kupac ni po koju cijenu neću dati prednost uvoznom proizvodu u odnosu na domaći i uvijek ću kupovati domaće, ali veliki broj kupaca, nažalost, to ne vidi, već je spremno čak platiti više za lošiji proizvod (kao, recimo, uvozno voće i povrće u trgovačkim lancima, koje je uglavnom i mnogo lošije od onog domaćeg na pijacama, a nije jeftinije). Taj dio problema, odsustvo svijesti i zdravog razuma nekih kupaca, najteže je riješiti”, zaključio je Gavran.

  • Petrović: Nema razloga za brigu, većina građana plaćaće struju od jednu i po do devet KM više

    Petrović: Nema razloga za brigu, većina građana plaćaće struju od jednu i po do devet KM više

    Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović rekao je da će računi za struju od Nove godine za građane koji troše 100 kilovat-časova biti uvećani za 1,5 KM, za one koji troše 300 kilovat časova 3,5 KM, a za potrošače 600 kilovat-časova oko devet KM.Petrović je rekao da nema razloga za brigu zbog najavljenog povećanja cijene električne energije, ističući da potrošači koji troše najmanje neće ni osjetiti poskupljenje.

    On je podsjetio da u Srpskoj postoje tri tarifne grupe – prvu čine potrošači do 500 kilovat-časova, drugu od 500 do 1.500 i treću potrošači iznad 1.500 kilovat-časova.

    – Oni koji troše najmanje imaju najpovoljniji status, jer ta energija dolazi iz hidroelektrana i to je najpovoljnija energija. Potrošači iz druge grupe troše energiju iz termoelektrana, koja je mnogo skuplja, a treća grupa uvoznu. Kad nedostaje energije iz hidro i termoelektrana u sistemu, onda morate da kupujete, odnosno uvozite pa su cijene samim tim u trećoj grupi veće – rekao je Petrović za RTRS.

     

    On je istakao da 80 odsto stanovništva Srpske troši do 350 kilovat-časova, samo tri odsto više od 1.500, a ostali pripadaju drugoj grupi.

    Petrović je rekao da Republika Srpska i dalje ima najnižu cijenu električne energije u regionu.

    – Cijena naše energija će biti oko 77 KM u prosjeku, a u HZHB je 48 evra, u Crnoj Gori 50 evra, a u Srbiji postoje tri grupe, ali je njihov prosjek daleko veći od našeg – naveo je Petrović.

    On je rekao da Vlada Republike Srpske teži da zadrži povoljne cijene električne energije za domaćinstva i da privreda Srpske i dalje ima najpovoljnije cijene u regionu.

    – Vlada je prihvatila naš prijedlog za korekciju cijena za privredu Republike Srpske i dalje smo najpovoljniji – rekao je Petrović.

  • Poskupljuje struja u Srpskoj

    Poskupljuje struja u Srpskoj

    Regulatorna komisija za energetiku Repubike Srpske, prihvatila je zahtjev javnog snabdjevača MH Elektroprivreda Republike Srpske i dala saglasnost na povećanje cijena električne energije koje će zavisno od potrošnje biti veće za pet do 8,5 posto.

    U prosjeku, od 1. januara, cijenea električne energije za domaćinstva biće veća za 7,9 posto, rekao je Aleksandar Jegodić, sekretar Regulatorne komisije za energetiku REpublike Srpske

    Regulatorna komisija za energetiku dala saglasnost na cijenu energije za javno snabdijevanje krajnjih kupaca električne energije u iznosu od 0,0777 KM/kWh za nabavku i na zahtijevane ukupne tarifne stavove za javno snabdijevanje, koji u sebi sadrže i troškove mrežarine, koja se u ovom postupku nije mijenjala.

    “U skladu sa Zakonom o električnoj energiji, Regulatorna komisija nije utvrđivala troškove nabavke energije ni visinu tarifnih stavova niti je za to nadležna, već je isključivo provjeravala usklađenost postupka nabavke električne energije za javno snabdijevanje od strane javnog snabdjevača sa zakonom, i usklađenost predloženih tarifnih stavova sa cijenom nabavke električne energije”, navedeno je u saopštenju.

    “Ukupan račun za male kupce iz kategorije Ostale potrošnje kojima se obračunska snaga ne utvrđuje mjerenjem (2. i 3. tarifna grupa) se neće mijenjati”, navedeno je u saopštenju.

    Jegdić je rekao  da cijena električne energije za domaćinstva u Republici Srpskoj od 1. januara biće povećana u prosjeku za 7,9 odsto te da je Regulatorna komisija na današnjoj sjednici prihvatila zahtjev javnog snabdjevača “Elektroprivrede Republike Srpske” i dala saglasnost na cijenu nabavke energije za javno snabdijevanje koja će biti veća za 20,8 odsto i iznosiće 0,0777 KM po kilovat času.

    Jegdić je rekao da Komisija nije odlučivala o povećanju cijena električne energije za privredu jer za to nije nadležna.

  • Pogledajte koliko jednoj porodici para ode na režije

    Pogledajte koliko jednoj porodici para ode na režije

    Jednoj četvoročlanoj porodici, koja je te sreće da ima svoj krov nad glavom, mjesečno je za režije potrebno najmanje 350 KM.

    Naime, prosječni račun za struju po domaćinstvu kreće se oko 60 KM, koliko koštaju i paket interneta i kablovske televizije. U prosjeku, dva računa za mobilni telefon kreću se oko 60 -70 KM. Četiri člana jedne porodice mjesečno potroše oko 25 KM vode, dok ih grijanje, u slučaju da žive u stanu od nekih 55 kvadrata, košta 110 KM. Odvoz smeća i gradska komunalna naknada trošak su od skoro 25 KM.

    Pod pretpostavkom da ne žive u centru grada, odnosno da moraju da putuju do posla, a nemaju svoj automobil, dva odrasla člana domaćinstva mjesečne karte koštaju oko 115 KM.

    Oni koji nisu te sreće da žive u svojoj kući ili stanu, za kiriju moraju da izdvoje najmanje 600 KM, da bi bili iole blizu gradu i da ne žive u nekom starom i neuslovnom stambenom prostoru.

    Dakle, jedna prosječna podstanarska porodica, bez da pojede jednu kiflu ili kupi jedne čarape, za stanarinu, režije i prevoz, početkom mjeseca na raspolaganju mora da ima najmanje 1.000 KM?!

    Kad je riječ o hrani, a što potvrđuju statistički podaci, za ovaj trošak jednoj četvoročlanoj pordoci potrebno je skoro 1.200 KM. Nije teško izračunati, da pomenuti izdaci jednu porodicu mjesečno koštaju 2.200 KM.

    A gdje su ostale potrepštine neophodne svakom domaćinstvu, odnosno njegovim članovima, poput sredstava za higijenu, kozmetike, nabavke neophodne odjeće ili obuće, novca za dječju užinu i školske aktivnosti…

    Još ako je kućni budžet opterećen nekim kreditom, a velika većina funkcioniše tako što za preživljavanje pozajmljuje pare, jasno je da se mjesečni trošak života uvećava za, najmanje, 300 KM.

    Kad se sve navedeno uzme u obzir, dva odrasla člana jedne porodice trebalo bi da zarađuju najmanje dvije prosječne plate, da bi njihovo domaćinstvo moglo da funkcioniše bez nekih velikih odricanja i stresova.

    Podsjetimo, prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.420 KM.

    Nažalost, ispod ovog iznosa u Srpskoj rade zaposleni u čak 12 djelatnosti. S druge strane, desetine hiljada radnika u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu, prerađivačkoj indistriji ne može da dosegne trošak prehrane iz sindikalne potrošačke korpe ili zarađuju tek nešto više od tih 1.200 KM.

    Kad se u obzir uzmu oni koji rade za minimalac od 900 KM, a kojih je oko 90.000, jasno je da oni svojim primanjima bukvalno jedva mogu da se prehrane…

    – Suprug i ja ukupno zarađujemo 2.300 KM. Ja radim u jednom marketu, a on u restoranu. Moja plata se nije godinama mijenjala i iznosi 1.100 KM. Imamo dvoje djece, kćerku koja studira i sina koji ide u osnovnu školu. Da nemamo svoju kuću, bukvalno bismo bili željni svega. Ionako, kupujemo i plaćamo samo ono što je neophodno. Mobilni telefoni i internet nekada su bili luksuz, a sada su potreba koja, međutim, takođe košta. Problem je što plate stagniraju ili neznatno idu gore, a poskupljenja se samo nižu – kaže Miroslava K. iz Banjaluke.

    Naglašava da im, dok poplaćaju režije i kupe mjesečne karte, jedva ostane za hranu i ono najosnovnije, što svaka porodica mora da ima.

    – Naravno da pomenutim platama ne možemo da isfinansiramo nabavku ogreva, opremanje djece u školu, slavu… Zato svake godine uzimamo kredit, da isfinansiramo ove izdatke. Najčešće ga ne uspijemo vratiti do sledeće jeseni, pa napravimo reprogram i tako ukrug… – kaže sagovornica za Srpskainfo.

    Zbog nemogućnosti da primanjima sustignu troškove, građani Srpske sve više posežu za kreditima.

    Zato ne čudi što smo iz godine u godinu sve zaduženiji, pa, trenutno, klecamo pod dugom koji je premašio 4 milijarde KM.

    Kad je riječ o prosečnoj zaduženosti svakog građanina, ona je za samo godinu i po dana porasla za 450 KM. Naime, kreditna zaduženost po stanovniku krajem 2022. iznosila je 3.081 KM, a sredinom ove godine 3.531 KM.

    A najveći iznos naše zaduženosti odnosi se na kredite za opštu potrošnju, među kojima dominiraju nenamjenski gotovinski krediti.

     

  • Rastu prihodi od igara na sreću

    Rastu prihodi od igara na sreću

    Ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak u 2024. godini premašiće prošlogodišnji iznos i biće više od 150 miliona maraka, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Republičke uprave za igre na sreću.

    Da će nesumnjivo taj iznos biti i prikupljen pokazuju podaci koji govore da je za 11 mjeseci ove godine ukupan prihod po ovom osnovu bio 140.697.256 KM. Lani su tokom čitave godine prikupljena nešto više od 124 miliona maraka.

    Dok ukupni prihodi rastu, broj nelegalnih priređivanja igara na sreću, barem prema podacima, bilježi pad. Kako ističu iz Republičke uprave za igre na sreću za “Nezavisne novine”, njihovi inspektori ove godine izdali su ukupno i 78 prekršajnih naloga u vrijednosti 228.400 KM.

    “U istom periodu prošle godine izdali su 95 prekršajnih naloga u vrijednosti 328.500 KM”, naveli su oni.

    Kako dodaju, najviše nelegalnog priređivanja igara na sreću otkriveno je u istočnom dijelu Republike Srpske, a najčešće nepravilnosti koje su otkrili inspektori su priređivanje igara na sreću bez rješenja, kao i posjedovanje ilegalne opreme na kojoj se priređuju igre na sreću.

    Ivan Šijaković, sociolog, ističe da građani ne traže spas u igrama na sreću, već su one postale sastavni dio svakodnevnog života.

    “Ljudi im pristupaju kao svakoj drugoj rutinskoj radnji, odevanju, odlasku na posao, razgovoru sa prijateljima, pogotovo online igrama i klađenjima. Sve je nadohvat ruke, na jedan klik, i to ljude privlači. Naravno, ljude privlači i večita želja da se dođe do novca na lagan način”, kaže Šijaković za “Nezavisne novine”.

    On dodaje da više nije riječ o siromašnima kojima je to vapaj da se izvuku iz tog stanja, već da se zapravo više bogatiji ili solidno stojeći zanimaju time.

    Šijaković ističe da je teško promijeniti to stanje.

    Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da kako rastu prihodi, tako raste i broj ljudi koji se bave igrama na sreću.

    “U svom profesionalnom iskustvu kao psihoterapeut svjedočim sve većem broju klijenata koji se bore s ovim problemom, ali i njihovim porodicama koje trpe razne posljedice različitih razmjera”, ističe ona i dodaje da igre na sreću na prvi pogled djeluju kao način zabave ili brz način zarade, ali su često rezultat složenih unutrašnjih procesa poput bijega od problema.

    Dodaje da postoje i načini rješavanja ovog problema, ali da zahtijevaju svijest, podršku i posvećenost.

    “Jedan od ključnih koraka je prepoznavanje problema, što može biti izuzetno teško zbog osjećaja srama i stigme i straha od odbacivanja od okoline. Psihoterapija je jedan od ključnih rješenja jer kroz psihoterapijski rad klijenti počinju da razumiju uzroke svog ponašanja”, navodi ona za “Nezavisne novine” i dodaje da je jako bitna i porodična podrška.

    Takođe, Savanović Zorićeva ističe da je važno potražiti stručnu pomoć što prije i da je oporavak moguć.

  • Za ostvarene investicije u Srpskoj potrošene 2,62 milijarde

    Za ostvarene investicije u Srpskoj potrošene 2,62 milijarde

    Tokom prošle godine su za ostvarene investicije u Republici Srpskoj potrošene 2,62 milijarde KM, pokazuju zvanični podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, koji su objavljeni u ponedjeljak u biltenu “Investicije”.

    Kako se navodi u ovim podacima, 2022. godine su ostvarene investicije iznosile 2,28 milijardi KM, 2021. godine 1,82 milijarde KM, a 2020. godine 1,95 milijardi KM.

    S druge strane, izvršene isplate za investicije su u prošloj godini iznosile 2,56 milijardi KM.

    Tokom 2022. godine ostvarene investicije su iznosile 2,35 milijardi KM, 2021. godine 1,82 milijarde KM, a 2020. godine 1,85 milijardi KM. Od ukupnog broja ostvarenih investicija u prošloj godini najviše je bilo u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom te klimatizacije i iznosile su oko 522 miliona KM.

    Od ovog broja je u građevinske objekte i prostore investirano 257 miliona, a u mašine, opremu i transportna sredstva oko 248 miliona KM.

    Slijede javna uprava i odbrana, te obavezno socijalno osiguranje, gdje su investirana 394 miliona KM. U građevinske objekte i prostore investirana su 323 miliona KM, a oko 48 miliona KM na mašine, opremu i transportna sredstva.

    U ovim podacima Zavoda piše da je u prerađivačku industriju investirano 374 miliona KM, od čega 143 miliona KM u građevinske objekte i prostore, a 224 miliona KM u mašine, opremu i transportna sredstva.

    S druge strane, izvršene isplate u investicije su najveće bile takođe u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije i iznosile su oko 504 miliona KM.

    Od toga je iz sopstvenih sredstava bilo oko 177 miliona KM, iz udruženih sredstava 251 milion KM, a iz finansijskih kredita oko 72 miliona KM.

    Slijedi prerađivačka industrija u kojoj su izvršene isplate iznosile oko 376 miliona KM.  Iz sopstvenih sredstava su isplate iznosile 273 miliona KM, iz udruženih sredstava 12,6 miliona KM, a iz finansijskih kredita 54,4 miliona KM.

  • Stručnjaci objašnjavaju kako bi sankicje Naftnoj industriji Srbije imale posljedice po našu privredu

    Stručnjaci objašnjavaju kako bi sankicje Naftnoj industriji Srbije imale posljedice po našu privredu

    Privreda Republike Srpska ne bi trebalo odmah da osjeti posljedice u slučaju da obistine najave i SAD od Nove godine uvedu sankcije Naftnoj industriji Srbije.

    Naime, Srpska i BiH naftu nabavljaju iz više izvora, a vlasnik naftne industrije u Srpskoj nije isti kao u Srbiji. Međutim, kako kaže ekonomista Marko Đogo, svaka turbulencija na tržištu Srbije, ali i Hrvatske, osjetiće se i na privredi Srpske.

    -Nama Srbija ulazi u TOP 5 izvoznih tržišta i trgovinskih partnera. I nas najviše pogađa šta se dešava sa privredom Njemačke, Italije, Srbije, Hrvatske, te Slovenije i Austrije. Ako Srbiji i Hrvatskoj ne ide dobro, to će se osjetiti na privredi Republike Srpske. Ne odmah, ali sa nekim prolongiranim dejstvom od 3, 6, 9 mjeseci ili godinu dana svakako će se osjetiti – ističe on za Srpskainfo. Dodaje kako se to posebno odnosi na kompanije koje izvoze na strana tržišta.

    -Kada ljudi ostanu bez posla pitaju se kako da prehrane porodice, jer je kod nas socijalni sistem slab i ovdje ne možete da očekujete da vam država 6 mjeseci ili godinu daje 90 odsto plate, pa da se ne sikirate ako ostanete bez posla – kaže Đogo.

    Prema njegovim riječima, eventualno uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije bila bi bila ozbiljna turbulencija i ekonomski udar na Srbiju.

    -To je kompanija koja ima dominantan položaj u Srbiji. U ovom momentu ne vidim direktnu vezu ili posljedicu po privredu Republike Srpske. Ozbirom da mi u BiH ionako naftu nabavljamo iz više izvora koji vjerovatno nisu direktno ruski, a ne vjerujem da u Republici Srpskoj i BiH može doći do nestašice nafte i naftnih derivata – naglašava Đogo.

    Za NIS je specifično što je u vlasništvu ruskog preduzeća koje je u državnom vlasništvu. Ekonomista Predrag Mlinarević kaže kako se može čuti da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje mogućnost da se napravi neki dogovor u kome bi rusko vlasništvo nad Naftnom industrijom Srbije palo ispod 50%, a da se Rusi pojavljuju kao većinski vlasnik u NIS.

    -NIS je jedan od najvećih punilaca budžeta, obzirom na obim plasmana, proizvodnju, porez koji plaća. Druga alternativna je da se razmišlja o snabdijevanju iz pravca naftovoda iz Mađarske. Ali, više sam uvjeren da će se pronaći aranžman za promjenu vlasničke strukture koje bi omogućile da se izbjegnu sankcije SAD, imajući u vidu značaj koji NIS ima. Riječ je o preduzeću koje je izvorno srpsko, a koje je u procesu privatizacije prešlo u ruke ruske kompanije. Pa bi vjerovatna promjena u vlaničkoj strukturi, uz određeno obeštećenje i razumijevanje od strane ruskih partnera, bilo neko dugoročno rješenje koje ne bi dovelo do posljedica – kaže on za Srpskainfo.

    A posljedice koje bi u Srpskoj mogle da se osjete, u slučaju da sankcije budu uvedene, ogledaju se u sigurnosti snabdijevanja.

    –Ako dođe do problema sa snabdijevanjem sirovom naftom NIS usljed sankcija, ako ih i bude, to bi moglo nepovoljno da se odrazi i na naše distributivne kanale u smislu da će nafta koja je dolazila iz Srbije biti manje prisutna kod nas. Onda će se morati otvoriti neki drugi kanali, vjerovatno Mađarske – objašnjava on. To bi, pojašanjava, eventualno moglo da dovede do povećanja cijena nafte u maloprodaji u Srpskoj.

    -Svjedoci smo da naši distributeri, čim imaju malo veće troškove nabavke, to preliju na povećanje cijena – naglašava Mlinarević.

  • Za koliko će poskupjeti struja građanima, a za koliko privredi u Srpskoj

    Za koliko će poskupjeti struja građanima, a za koliko privredi u Srpskoj

    Poskupljenje električne energije u idućoj godini za domaćinstva iznosiće 7,6 odsto, dok će za privredu biti 10,5 odsto, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, te precizirao da će računi građana biti uvećani od 2,5 KM do 10 KM, zavisno od potrošnje.

    Poslovna zajednica Republike Srpske, ali i udruženja za zaštitu prava potrošača, ne podržavaju najavljena poskupljenja, te ističu da se privreda, ali i stanovnici, višim cijenama guraju u dublji ambis.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da cijena za privredu viša za 10,5 odsto nije realna.

    Ističe da sadašnja cijena struje za privredu iznosi 65 evra po megavat-satu, a ovim povećanjem to će iznositi više od 71 evro po megavat-satu.

    “Smatram da je ovoliko povećanje električne energije puno jer je privreda u velikih problemima, smanjene su narudžbe, nema posla, troškovi rastu”, ističe Ćorić i dodaje da rastu pritisci inostranih partnera za manjim cijenama.

    Dodao je da ne očekuje dobra vremena u privredi Srpske.

    “Mislim da povećanje cijena električne energije u sadašnjem momentu nije dobra stvar”, istakao je Ćorić i dodao da je povećanje cijene struje za građane od pet, deset maraka po računu sasvim prihvatljivo.

    “Cijena za domaćinstva je izuzetno niska u odnosu na cijenu koju plaćaju privrednici”, kazao je Ćorić.

    Da su, u momentima kada je privreda u jako lošem stanju, dodatni udar više cijene struje smatra i Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

    “Očekuje se da naredna godina bude teža nego što je to bila ova godina i to sad već pokazuju ugovori, odnosno otkazivanje ili smanjenje za iduću godinu”, kazao je Škrebić.

    Dodao je da će se više cijene za 10 odsto bilo kakvog troška negativno odraziti na ukupnu privredu Republike Srpske.

    “A to će se prvenstveno odraziti na spoljnotrgovinski deficit, koji je ove godine bio zaista značajan”, kazao je Škrebić.

    Podsjetimo, Višković je rekao da će u 2025. godini u Srpskoj doći do povećanja cijene električne energije, koju donosi Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske.

    “Vlada u funkciji Skupštine akcionara, kao vlasnik ERS, daje određene smjernice po kojima cijena električne energije ne smije biti veća za privredu i domaćinstva u odnosu na Federaciju BiH”, istakao je Višković.

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, ističe da poskupljenje električne energije nije uopšte iznenađenje.

    “Prvo su nas držali u neizvesnosti, u razmišljanju hoće li biti ili neće, tenzijama… Verovatno da bi građani prihvatili bilo kakvo poskupljenje kao olakšanje”, kazala je Šešlija.

    Ističe da je svako povećanje cijene električne energije udar na građane Srpske, pogotovo u zimskom periodu, kada se većina stanovništva grije na struju.

  • Evropska centralna banka će dalje smanjivati kamatnu stopu

    Evropska centralna banka će dalje smanjivati kamatnu stopu

    Evropska centralna banka će vjerovatno dodatno ublažiti kamatnu stopu sljedeće godine, izjavio je jedan od kreatora politike ove finansijske institucije i predsjednik Banke Francuske Fransoa Viljeroj de Galo.

     Sljedeće godine će biti dodatnog smanjenja stope – rekao je Viljeroj radiju BFM.

    On je dodao da ne postoji opredjeljenje za putanju stopa unaprijed i da su svi prilično zadovoljni prognozama kamatnih stopa finansijskih tržišta za sljedeću godinu.

    ECB je juče smanjila osnovnu kamatnu stopu po četvrti put ove godine i zadržala otvorena vrata za dodatno popuštanje monetarne politike, budući da ekonomiju evrozone opterećuju unutrašnja politička nestabilnost i prijetnja novog trgovinskog rata sa SAD.

    ECB je snizila referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena i ona sada iznosi tri odsto. Osnovna kamatna stopa direktno utiče na visinu euribora, odnosno na rate kredita koji su indeksovani u evrima.

    Ekonomisti očekuju da će novo ublažavanje uslijediti već u januaru, s obzirom na to da je vidljivo da se inflacija smiruje i približava cilju od dva odsto.