VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene 4,76 milijardi dolara

    Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene 4,76 milijardi dolara

    Republika Srpska je za osam mjeseci ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene od 4,76 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 70,4 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Republika Srpska je u ovom periodu ostvarila izvoz od oko 1,97 milijardi dolara ili više za 9,4 odsto nego u istom periodu lani.

    Vrijednost ostvarenog uvoza bila je 2,79 milijardi dolara, odnosno više za 4,9 odsto nego u uporednom periodu.

    Najveći obim spoljnotrgovinske razmjene od 843,55 miliona dolara Republika Srpska je ostvarila sa Srbijom, zatim, nešto više od 578 miliona dolara sa Italijom, te 537 miliona dolara sa Hrvatskom.

    Posmatrano prema ekonomskim grupacijama zemalja, Republika Srpska je za osam mjeseci u spoljnotrgovinskom poslovanju sa zemljama EU ostvarila izvoz od 1,37 milijardi dolara, što je rast za 6,4 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

    U posmatranom periodu, u Republiku Srpsku je iz EU ostvaren uvoz od 1,55 milijardi dolara ili više za 0,7 odsto.

  • Poreska uprava: Za devet mjeseci prikupljena 235,2 miliona KM više prihoda

    Poreska uprava: Za devet mjeseci prikupljena 235,2 miliona KM više prihoda

    Poreska uprava Republike Srpske je u prva tri kvartala ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 3,261 milijardu KM, što je za 235,2 miliona KM ili osam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, izjavio je direktor ove uprave Goran Maričić.

    Maričić je rekao da je naplaćeno za tri procenta više javnih prihoda u odnosnu na plan za ovaj period.

    – Rast naplate javnih prihoda zabilježen je u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za 10 procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za tri procenta – naveo je Maričić.

    Najviše javnih prihoda, dodao je on, prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su za tri kvartala ove godine već premašili dvije milijarde KM, odnosno naplaćeno je za 181,4 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, navodi se u saopštenju Poreske uprave.

    – Po osnovu doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje za devet mjeseci prikupljeno je po 10 procenata više prihoda, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja i Fond dječje zaštite devet odsto više – precizirao je Maričić.

    Maričić je naveo da su direktni porezi naplaćeni u iznosu od 758,8 miliona KM, što je za 20,4 miliona KM više nego za devet mjeseci prošle godine.

    Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak i iznosi oko 356,6 miliona KM ili 50,3 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za oko 34,9 miliona KM.

    – Manja naplata ovog prihoda je zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. iskazali manju dobit nego u 2023. godini, pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza – pojasnio je Maričić.

    Kod ostalih javnih prihoda, naplata je za devet mjeseci ove godine iznosila 461,5 miliona KM, što je za 33,3 miliona KM više u odnosu na uporedni period.

    – Po osnovu taksa i naknada prikupljeno je 228,9 miliona KM ili četiri procenta više. Nastavljen je i rast naplate prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 12 odsto, kazni za 15 odsto, te koncesionih naknada za 10 procenata – napomenuo je Maričić.

    Govoreći o septembru, Maričić je naveo da je naplaćenio 343,7 miliona KM, što je za 37 miliona KM ili 12 odsto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

  • Tramp prijeti otpuštanjima i ukidanjem projekata ako se vlada ne otvori

    Tramp prijeti otpuštanjima i ukidanjem projekata ako se vlada ne otvori

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da bi moglo doći do otpuštanja državnih službenika i smanjenja projekata ako se federalna vlada ponovo ne otvori.

    “Možda bude otpuštanja, a to je njihova krivica (demokrata u Kongresu). Možemo da smanjimo projekte koje su htjeli, omiljene projekte, i oni bi bili trajno ukinuti”, rekao je Tramp u intervjuu za OAN televizijsku mrežu, upitan o nedavnom memorandumu Kancelarije za upravljanje i budžet, u kojem je najavljena mogućnost otpuštanja radnika.

    Tramp je naveo da bi mogao smanjiti projekte koji nisu bili odobreni “na pravi način”, naglašavajući da će vjerovatno donijeti takve odluke. Savezna vlada je djelimično zatvorena u srijedu nakon što Kongres nije postigao dogovor o finansiranju, dok je nastavljen rad samo za najosnovnije usluge.

    Tramp je rekao da su prihodi od novih tarifa tek počeli pristizati, ali da bi mogli dostići bilion dolara godišnje. Dodao je da će neki od tih prihoda biti iskorišteni za smanjenje državnog duga, koji bi mogao dostići 38 biliona dolara.

    Američki predsjednik naveo je da razmatra korištenje prihoda od tarifa kako bi izdao “čekove povrata novca za Amerikance”.

    “Takođe bismo mogli napraviti raspodjelu za ljude, skoro kao dividendu za ljude Amerike. Razmišljamo možda o iznosu od 1.000 do 2.000 dolara. To bi bilo sjajno”, rekao je Tramp.

  • Srpska pravi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu

    Srpska pravi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu

    Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na tri člana porodice.

    Vlada Republike Srpske je na sjednici u četvrtak donijela odluku o formiranju Koordinacionog odbora za aktivnosti utvrđivanja minimalne i prosječne potrošačke korpe.

     

     

    “Zadatak odbora biće da pripremi i koordiniše aktivnosti Vlade Republike Srpske radi utvrđivanja metodologije za izradu minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj. Kako je utvrđivanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj najuže vezano za oblast statistike, predloženo je da predsjednik Koordinacionog odbora bude direktor Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, dok su članovi iz Ministarstva trgovine i turizma i Ministarstva privrede i preduzetništva”, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

    Ovaj prijedlog je prije nekoliko dana iznio Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekavši da je potrebno da se počne sa izradom minimalne potrošačke korpe.

    “Sindikalna potrošačka korpa je nerealna i bazira se na četiri člana porodice, dok u Republici Srpskoj, nažalost, prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika”, istakao je Račić.

    Prema njegovim riječima, minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi 900 KM.

     

     

    “Kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom, koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM, vidi se da je to nerealan pokazatelj”, kazao je Račić.

    Sa druge strane, iz Saveza sindikata kažu drugačije.

    Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, rekla je za “Nezavisne novine” da se od 2008. godine izračunava i objavljuje sindikalna potrošačka korpa koja obuhvata sve one proizvode i usluge koji mogu obezbijediti osnovne potrebe jedne četvoročlane porodice na mjesečnom nivou.

    “Od sindikalne potrošačke korpe ne može ništa biti minimalnije. Ona obuhvata dva odrasla člana porodice i dvoje djece školskog uzrasta. Takva sindikalna potrošačka korpa predstavlja osnovni nivo životnih potreba. Ona ne obuhvata, na primjer, ugostiteljske usluge u restoranima ili slično. Kod prevoza obuhvata prosječne mjesečne karte”, naglasila je Radomirova.

     

    Prema posljednjim podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa u avgustu iznosila je 2.758 KM.

    Od ovog iznosa je najviše novca potrebno za prehranu, i to 46,11 odsto, ili 1.272 KM.

    Za stanovanje i komunalne usluge potrebno je 24,27 odsto ili 669 KM, za prevoz 8,18 odsto ili 225 KM, a za odjeću i obuću 8,06 odsto ili 222 KM.

    Za tekuće održavanje domaćinstva mjesečno je potrebno 161 KM ili 5,84 odsto od 2.758 KM, dok je za higijenu i njegu zdravlja potrebno 116 KM ili 4,22 odsto.

    Za obrazovanje i kulturu treba 91,52 KM ili 3,32 odsto.

  • Prosječna plata u Srpskoj u avgustu 1.555 KM, u Srbiji 1.800 KM

    Prosječna plata u Srpskoj u avgustu 1.555 KM, u Srbiji 1.800 KM

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj tokom drugog kvartala 2025. godine iznosila je 1.564 KM. Riječ je o plati za jun, koji je ujedno i poslednji mjesec tog obračunskog perioda.

    Za poređenje, u Srbiji je prosječna neto plata u drugom kvartalu iznosila 108.016 dinara, odnosno oko 1.800 KM. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, to je povećanje od 10,8 odsto u nominalnom, odnosno 6,4 odsto u realnom iznosu u odnosu na isti kvartal prošle godine.

    U avgustu ove godine u Republici Srpskoj prosječna neto plata bila je 1.555 KM. U poređenju sa julom, nominalno je zabilježen blagi pad od 0,1 odsto, dok je realni nivo ostao nepromijenjen. Na godišnjem nivou, u odnosu na avgust 2024, prosječna zarada je porasla za 10,2 odsto nominalno, a za 5,5 odsto realno. Prosječna bruto plata u istom mjesecu dostigla je 2.392 KM.

    Po djelatnostima, najviše prosječne neto zarade u avgustu su ostvarene u sektoru stručnih, naučnih i tehničkih poslova – 1.954 KM, dok su najniže isplaćene u oblasti saobraćaja i skladištenja, gdje su iznosile 1.210 KM.

    U Federaciji BiH, prema podacima za juli 2025, prosječna neto plata dostigla je 1.628 KM, dok je bruto iznosila 2.540 KM. To predstavlja realni rast od približno 12 odsto u poređenju sa julom prethodne godine.

  • Nenamjenski krediti čine 72% duga stanovništva u BiH

    Nenamjenski krediti čine 72% duga stanovništva u BiH

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, prosječan dug po glavi stanovnika trenutno iznosi 4.040 KM. Na kraju jula 2025. godine, ukupni plasmani komercijalnih banaka u zemlji dostigli su 27,46 milijardi KM.

    Od toga, građani su se u bankama zadužili 13,83 milijarde KM. Najveći dio tog iznosa odnosi se na potrošačke, nenamjenske kredite, koji čine gotovo tri četvrtine ukupnog duga i iznose 9,93 milijarde KM. Stambeni krediti za izgradnju ili kupovinu novih stanova i kuća iznose 2,1 milijardu KM, dok za kupovinu postojećih nekretnina građani duguju 1,23 milijarde. Na ostale vrste zaduženja – od popravki stanova i kupovine automobila, do kreditnih kartica i malih biznisa – otpada oko 518 miliona KM.

    Prema evidenciji Centralne banke, kreditna aktivnost stanovništva u julu 2025. bila je veća za 10,7% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što u novcu iznosi 1,34 milijarde KM.

    Ekonomista Predrag Mlinarević objašnjava da je porast kreditnog zaduženja pratio i još brži rast štednje građana.

    – Kad bi to malo pojednostavljeno pokušali da predstavimo, to znači da je naše stanovništvo više deponovalo novca u banke nego što ga je povuklo kroz kredite – rekao je Mlinarević.

    Dodaje da se u tom periodu osjetio snažniji priliv doznaka iz inostranstva, koje se evidentiraju kroz bankarski sistem i završavaju u obliku depozita. Pored toga, do rasta štednje došlo je i zbog nominalnog povećanja plata, što je rezultat rasta minimalca, prilagođavanja zarada usljed inflacije i nastojanja poslodavaca da zadrže radnu snagu.

    – Sami sebe faktički finansiramo, nema tu nikakvih priliva u smislu da se kapital iz banaka drugih zemalja, odnosno gdje su sjedišta ovih filijala, gdje su matične banke, prenosi u našu zemlju. Uglavnom to je stanovništvo, njihovi depoziti se slijevaju u banke i onda one kreditiraju naše stanovništvo – istakao je on.

    Mlinarević naglašava da rast plata automatski povećava kreditnu sposobnost građana, pa time i obim odobrenih kredita.

    – Pa čim vam se poveća ta vaša nominalna zarada, da vaša kreditna sposobnost djelimično raste, usljed toga vi onda možete da dobijete više kreditnih plasmana. Sa druge strane, treba istaći da je zbog djelimičnog rasta cijena i inflacije, potrebno malo više novca da se finansiraju te potrebe i to je onda uzrokovalo da dođe do povećanja kreditnih plasmana sektoru stanovništva – rekao je on.

    Kako objašnjava, slična situacija prisutna je i u zemljama regiona, poput Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, gdje se zbog niskih primanja građani sve više oslanjaju na kredite da bi održali standard ili rješavali stambeno pitanje.

    Zaključuje da banke u BiH relativno malo kreditiraju privredu, dok se za zaduživanje građana oslanjaju isključivo na domaću štednju, koja im omogućava i dodatnu zaradu.

  • Ništa od povrata cijelog PDV-a za stanove u većim gradovima

    Ništa od povrata cijelog PDV-a za stanove u većim gradovima

     Kupci prve nekretnine u Banjaluci, Sarajevu i ostalim većim gradovima neće moći da računaju na povrat kompletnog PDV-a koji su uplatili, ukoliko ne budu izmijenjena zasad planirana pravila u Nacrtu pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.

    U ovom dokumentu, koji je trenutno u procesu e-konsultacija i podložan je izmjenama, navedeno je da je maksimalna cijena na koju se može odobriti povrat PDV-a zapravo prosječna cijena stana sa PDV-om u BiH, koju je u zadnjem kvartalnom izvještaju objavila Agencija za statistiku BiH.

    U praksi to znači da će na prosječnu cijenu uticati i cijene stanova u izrazito malim sredinama, gdje su nekretnine mnogo, pa i višestruko jeftinije nego u većim gradovima.

    Ili da budemo još precizniji – prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа po metru kvadratnom u drugom kvartalu 2025. godine u BiH iznosila je 3.147 KM, a u Banjaluci 3.649 maraka.

    Dakle, onome ko je u Banjaluci kupio stan u aprilu, te po svakom kvadratu platio 530,20 KM PDV-a, biće vraćeno 456,40 KM po kvadratu.

    I to nije sve – Nacrt pravilnika predviđa povrat PDV-a u maksimalnom iznosu od 24.557,74 KM, što znači da kupci komfornijih stanova, u većim gradovima, neće moći računati na kompletan iznos PDV-a ni po tom osnovu.

    “Maksimalna cijena na koju se može odobriti povrat PDV-a je prosječna cijena stana sa PDV-om u BiH koja je u zadnjem kvartalnom izvještaju objavljena u biltenu Agencije za statistiku BiH. Maksimalan iznos povrata PDV-a koji se može ostvariti po jednom zahtjevu kupca prvog stana ne može iznositi više od 24.557,74 KM od sume plaćenog PDV-a i koji iznos se usklađuje po prosječnoj cijeni u biltenu Agencije za statistiku BiH”, navedeno je u Nacrtu pravilnika.

    Ipak, ovo nije konačan dokument. Sve zamjerke koje imaju, građani mogu da iznesu na portalu ekonsultacije.gov.ba. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH) je, naime, 11. septembra objavila Nacrt pravilnika, sa rokom od 15 dana za zainteresovane, da pristupe dokumentu i dostave svoje komentare i prijedloge.

    “Da bi građani ili privredni subjekti učestvovali u javnim konsultacijama, potrebno je da se na portalu ekonsultacije.gov.ba registruju kao fizičko ili pravno lice. Tek nakon registracije imaju mogućnost da pristupe tekstu Nacrta pravilnika i ostave svoje primjedbe, sugestije i komentare. Samo na taj način podneseni komentari ulaze u zvaničnu bazu i biće dostavljeni Upravnom odboru UIO na razmatranje”, rekli su iz UIO BiH.

    Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, podsjeća da je parlament BiH početkom aprila usvojio zakon koji omogućava povrat PDV-a na prvu nekretninu.

    “Upravni odbor UIO je tek nedavno usvojio Nacrt pravilnika. Ono što sam do sada čuo od zainteresovanih ljudi kao primjedbu je da pravilnik tretira prosječnu cijenu stana u BiH kao najveći iznos cijene kvadrata za povrat PDV-a i što je maksimalni iznos koji pravilnik predviđa za povrat novca građanima 24.557,74 KM”, naveo je Magazinović.

    Sve koji su direktno zainteresovani za ovaj pravilnik pozvao je da se uključe u javne konsultacije.

    “Finalni dokument će usvojiti Upravni odbor UIO nakon sprovedenih javnih konsultacija. O pravilniku se parlament BiH ne izjašnjava niti zastupnici imaju mogućnost da mijenjaju neke njegove dijelove”, upozorio je Magazinović.

    Ekonomista Igor Gavran navodi da je jasno da, ako se prosječna cijena utvrđuje na nivou BiH, odnosno uzimaju se u obzir i cijene stanova u Sarajevu i Banjaluci, gdje su basnoslovno skupi, i onih u, recimo, Čajniču ili Drvaru, onda dobijamo iznos koji je drastično niži od onoga koji većina kupaca stvarno plaća, jer se stanovi najviše kupuju u najatraktivnijim sredinama, dok one druge praktično izumiru i mnogi stanove ne mogu ni pokloniti, a kamoli prodati.

    “Ovaj pristup je logičan iz ugla budžeta, jer se osigurava koliko-toliko ograničenje gubitaka po ovom osnovu, ali, naravno, nije logičan iz ugla tržišta i kupaca. Recimo, stan od 50 metara kvadratnih u Sarajevu lako može dostići, pa i prestići cijenu od 250.000 KM bez poreza i onda bi PDV iznosio 42.500 KM. Dakle, daleko više od ovoga limita. A ako je riječ o većim stanovima, onda je očito da limit ne bi bio ni polovina stvarno plaćenog PDV-a”, pojašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

    Ipak, on misli da određeni limit ima smisla, jer ne treba ni stvarati motivaciju za dodatno povećanje cijena i eventualne dogovore i fiktivne cijene radi većeg povrata i podijele između povezanog prodavca i kupca, ali bi morao biti u vezi i sa lokacijom, inače je – besmislen.

    “Također bi trebali biti osigurani imovinski limiti i limiti prihoda ne samo kupaca nego i članova porodica da se spriječi da milioneri na ovaj način uštede pare za stanove djeci ili neki investiraju u nekretnine povoljnije. Svrha ovoga zakona mora biti pomoć prije svega mladima koji realno ne mogu priuštiti nekretninu drugačije. Ali, ukratko, bolje za sve bi bilo da vlasti utiču na smanjenje cijena nekretnina umjesto ovakvih problematičnih i manjkavih rješenja”, ocjenjuje Gavran.

  • BiH za godinu dana povećala uvoz struje za više od 300 miliona KM

    BiH za godinu dana povećala uvoz struje za više od 300 miliona KM

    Bosna i Hercegovina je za godinu dana povećala uvoz električne energije za više od 300 miliona KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    Tako u ovim podacima piše da je tokom osam mjeseci prošle godine uvoz električne energije iznosio 138,3 miliona KM, dok je u istom periodu ove godine uvoz struje iznosio čak 447 miliona KM.

    Ono što je zanimljivo jeste da je i izvoz struje veći, pa je tako tokom ove godine izvezena u iznosu od 583,5 miliona KM, dok je u osam mjeseci prošle godine izvezena struja vrijedna 403,5 miliona KM.

    Podsjećamo, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je, na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK), povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

    Uvedene su tri blok-tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

    Tako procjena prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, za plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

    Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

    Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RE RS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

    Svega mjesec dana kasnije oni su od RE RS tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

    Nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

    RE RS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

    Početkom 2025. godine cijene električne energije u Republici Srpskoj prosječno su povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

    Postavlja se pitanje zbog čega smo uvozili toliku količinu električne energije po drastično većim cijenama, ako je izvoz bio veći za oko 180 miliona KM?

    Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, objašnjava za “Nezavisne novine” da se tržište električne energije prema neto izvezenim/uvezenim količinama (kWh) i neto izvozu/uvozu (KM) ne može posmatrati na dužem vremenskom periodu i bez značajnijih analiza na nivou dnevnih opterećenja, jer cijene električne energije diktira proizvodnja i potrošnja.

    “Cijena električne energije varira sezonski, dnevno i satno. Međutim, čak i ako posmatramo taj period od prvih osam mjeseci, vidimo da smo u prošloj godini imali u tom periodu 270 milion KM (izvoz – uvoz) neto dobiti, a u ovoj godini 140 miliona KM, što govori o lošijem izvoznom trendu za 130 miliona KM, bar gledajući u monetarnim vrijednostima. Električna energija koja se izvozi ne može “ostati građanima”, jer se ne može efikasno skladištiti u tim količinama”, ističe Harbaš.

    Dodaje da se problem sa nekog šireg aspekta može posmatrati u kontekstu skuplje električne energije, o razlozima poskupljenja proizvedene naše električne energije, te o ovim razmjenama koje nisu glavni faktor u formiranju cijene.

    “Mi smo i dalje neto izvoznici električne energije. Znači, sam energetski miks, planiranje proizvodnje/potrošnje, cijena uglja, sama inflacija (povećanje cijene usluga, plaća itd.) utječe na povećanje cijene električne energije i za domaćinstva i privredu”, zaključio je Harbaš.

  • Petrović o poslovanju ERS: Ove godine očekuje se minus od 29 miliona KM

    Petrović o poslovanju ERS: Ove godine očekuje se minus od 29 miliona KM

    “Elektroprivreda Republike Srpske /ERS/ očekuje da će ovu godinu završiti sa minusom od oko 29 miliona KM zbog loše hidrološke situacije i povećanog uvoza struje, izjavio je danas generalni direktor ERS-a Luka Petrović.

    Petrović je istakao da će proizvodnja struje u ERS-u biti drastično manja i iznosiće oko 4.500 gigavat-časova.

    “Već smo kupili oko 13 odsto struje na tržištu po skupim cijenama, a zbog razlike u nabavnim i prodajnim cijenama ERS će zabilježiti minus od oko 29 miliona KM, što je usvojila i Vlada Republike Srpske”, rekao je Petrović nakon sjednice kolegijuma direktora ERS-a u Trebinju.

    On je naveo da se nedostajuća količina struje mora nabaviti na berzi po cijeni za 72 evra za ovu godinu, dok se građanima prodaje po cijeni 34 evra, a privredi po 75 evra.

    “Kada imate dvije sušne godine zaredom, kao što je prošla i ova godina onda može doći do poremećaja novčanih tokova jer nije bilo izvoznih kapaciteta”, pojasnio je Petrović.

    On je istakao da je ERS posljednjih nekoliko godina prodavala prosječno od 100 do 200 miliona KM struje na spoljnom tržištu, a uvozila je oko 30 do 60 miliona KM struje.

    “Ove godine to se promijenilo i imamo izbalansiran uvoz, odnosno negdje na nivou od 60 ili 70 miliona evra ili oko tri puta povećane troškove za uvoz struje”, rekao je Petrović.

    On je odbacio spekulacije koje se tiču kreditnog zaduženja ERS-a, navodeći da su imali jedan kredit od 78 miliona KM koji su vratili i dodatnih 60 miliona KM koji su koristili za plaćanje nedostajuće struje.

    Potrebno je, kaže, pristupiti kratkoročnim i srednjoročnim mjerama u ERS-u.

    Prema njegovim riječima, očekuje se i tematska sjednica Vlade o ERS-u za koju će predložiti da se održi u Ugljeviku iz koga trećine struje odlazi Slovencima, čime će se odbaciti i razne spekulacije kada se neke stvari vide na licu mjesta.

    Kolegijum direktora ERS-a zatražio je i dodatnu racionalizaciju svih troškova poslovanja u svim preduzećima iz tog sistema, te da se investicije koje doprinose većoj proizvodnji struje apostrofiraju, a ostale da se stave na “stendbaj”.

    Petrović je podsjetio da su u toku dvije kapitalne investicije od kojih je prva Hidroelektrana “Dabar” od koje je do sada realizovano 60 odsto novca od investicije vrijedne 661 milion KM.

    Drugi projekat je, napomenuo je, izgradnja tri hidroelektrane Bistrica na kojima su aktivnosti u toku, a pojavila su se i neka klizišta što će biti predmet dodatnih finansijskih konstrukcija.

    Podsjetio je da je ERS prije dvije godine ostvarila rekordnu dobit od 146 miliona KM kada je bila dobra hidrološka situacija.

  • Da li BiH očekuje poskupljenje goriva?

    Da li BiH očekuje poskupljenje goriva?

    Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Država, od evropskih zemlja traži da prestanu da kupuju ruske energente, u zamjenu za američku podršku uvođenju strogih sankcija Rusiji. Ako bi se ovaj američki pritisak sproveo u djelo, to bi onda imalo posljedice i za BiH, i to i u političkoj i u ekonomskoj sferi.

    U političkoj sferi zato što su zemlje u Evropi koje su najviše sklone Trampu ujedno i najzavisnije od ruskih energenata, poput Slovačke, Mađarske i Srbije. Ujedno, takav rasplet mogao bi negativno uticati i na one političke aktere u drugim evropskim zemljama koje zagovaraju veću integraciju s Rusijom koju smatraju prirodnim dobavljačem jeftinih energenata i smatraju da su alternative preskupe. Na primjer, dio hrvatske političke scene, koji je vezan za mađarski MOL, takođe želi da se zadrže ove veze s Rusijom, a samim time i da utiču na energetsku politiku, pa i politička dešavanja u susjednim zemljama poput BiH.

     

     

    Što se tiče ekonomskog dijela, stručnjaci koje smo kontaktirali ne slažu se o tome da li će, ako se ova Trampova prijetnja ostvari, to neminovno dovesti i do većih cijena energenata.

    Dio stručnjaka smatra da će sama činjenica da bi logistika postala komplikovanija dovesti do povećanja cijena, dok ih dio smatra da nafta nije kao prirodni gas u cijevima da se mora uvijek dovoziti kroz fiksne dostavne tokove, već da se može naći na slobodnom tržištu, te smatraju da Evropa već radi na diverzifikaciji.

    Kada je riječ o prirodnom gasu, BiH i dalje nije veliki potrošač ovog energenta, ali bi, kako naši stručnjaci smatraju, veća cijena mogla uticati na projekte gasifikacije.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, za “Nezavisne” kaže da je Evropa već krenula u diverzifikaciju i da planira da u skoroj budućnosti više ne kupuje ruski gas, kao i da se sprovode aktivnosti na pronalaženju drugih dobavljača, kako bi se oslobodili zavisnosti od Rusije.

    “Ali još uvijek Evropa je ovisna o nafti i gasu iz Rusije i ako bi se ostvarile te najave, logično je da bi se to odrazilo i na BiH. U kojoj mjeri će naše tržište reagovati promptno u smislu promjene dobavljača, to ćemo vidjeti u narednom periodu, jer još ne znamo ni da li će se ta najava ostvariti ni, ako se ostvari, u kojoj mjeri”, smatra on.

    U kojoj mjeri će se ova najava ostvariti zavisiće i od stava unutar EU, jer Slovačka i Mađarska, zemlje koje se najviše protive prestanku kupovine ruskih energenata, imaju i značajan uticaj unutar evropskih institucija.

    Bečarević ističe da su te zemlje sad pred izborom da li će nastaviti insistirati na ruskim energentima ili će poslušati Trampa, za kojeg kažu da slijede njegovu politiku.

    “Indikativno je da je Mađarska već zaključila ugovor sa ‘Shellom’ o isporuci otprilike dvije milijarde kubika gasa godišnje. Ova zemlja i ovim pokazuje da se priprema za takvu odluku”, ističe on.

    Bečarević takođe navodi da se sve zemlje u okruženju, uključujući i Srbiju, pripremaju za takav scenario, ali da se u BiH ne radi ništa.

    “Mi se nadamo da će ‘Turski tok’ i dalje biti u funkciji za transport gasa. Danska je nedavno tražila da se posebna pažnja obrati na ‘Turski tok’ i to treba sad posmatrati”, rekao je on.

    Zdravko Milovanović, stručnjak za energetiku, smatra da bi u slučaju uvođenja ovakve zamjene bilo jako teško naći zamjenu ne samo za gas koji se dostavlja cijevima, nego i za naftu. Pored toga, kako ističe, promjena dobavljača uvijek uključuje i rizike i povećane troškove.

    “Čak i kada je nafta u pitanju, ako je dovozite brodovima, ona je daleko skuplja. Najjeftiniji transport je kroz naftovode i produktovode kada je riječ o naftnim derivatima. Osim toga, brodovi povlače i veće osiguranje, a to opet dovodi do većih cijena”, naglasio je on za “Nezavisne”.