VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Berze na Volstritu biće zatvorene 9. januara u čast Džimija Kartera

    Berze na Volstritu biće zatvorene 9. januara u čast Džimija Kartera

    Američke berze na Volstritu će u četvrtak 9. januara biti zatvorene zbog obilježavanja nacionalnog dana žalosti povodom smrti bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džimija Kartera koji je preminuo u 101. godini života.

    U pitanju je uobičajen gest u čast preminulim američkim predsjednicima, prenosi Rojters.

    Predsjednik Džozef Bajden je odredio da 9. januar bude dan nacionalne žalosti za Džimijem Karterom, 39. predsjednikom SAD i dobitnikom Nobelove nagrade za mir 2002. godine za humanitarni rad, prenosi Tanjug.

    Objavljen je i kalendar neradnih dana za američke berze iz kojeg proizilazi da će tržišta biti zatvorena 1. januara, 20. januara (Dan Martina Lutera Kinga), kao i 17. februara (Dan predsjednika kada se obilježava rođendan Džordža Vašingtona), prenosi Jahu fajnens.

    Berze neće raditi ni na Veliki petak 18. aprila, na Dan sećanja 26. maja i na Džuntint (praznik oslobođenja Afromerikanaca od ropstva u SAD) 19. juna.

    Tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama će biti zatvorena i na Dan nezavisnosti 4. jula, na Dan rada 1. septembra, Dan zahvalnosti 27. novembra i na Božić 25. decembra.

  • UIO BiH: Nema osnove za poskupljenje cigareta

    UIO BiH: Nema osnove za poskupljenje cigareta

    Cigarete u Bosni i Hercegovini nisu poskupjele od početka 2025. godine, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH).

    “Veliki distributeri i proizvođači cigareta u obvezi su da dostave nove maloprodajne cijene cigareta u Upravu za indirektno oporezivanje minimalno mjesec dana prije stupanja na snagu novih cijena, a UIO do danas nije dobila nikakvu najavu poskupljenja cigareta u BiH”, saopćeno je iz UIO BiH.

    Podsjećamo, u skladu s Odlukom o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i akcize na duhan za pušenje u 2025. godini, koju je početkom decembra 2024. godine usvojio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, po paklici cigareta se plaćaju sljedeće akcize: proporcionalna akciza po stopi od 42 posto maloprodajne cijene cigareta, specifična akciza u iznosu od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za pakiranje od 20 komada.

    Ukoliko je ukupna akciza na cigarete (proporcionalna + specifična), koja je obračunata po gore navedenim stopama, manja od minimalne akcize, onda se plaća minimalna akciza koja u 2025. godini iznosi od 3,58 KM po kutiji cigareta. Kako sve paklice cigareta koje se prodaju na tržištu u BiH već imaju ukupnu akcizu veću od minimalne, nije bilo osnova da se od početka 2025. godine povećavaju maloprodajne cijene cigareta.

    Iz UIO BiH su dodatno pojasnili da ukoliko je trenutno cijena cigareta u BiH 5,80 KM po paklici, u toj cijeni je uključena sljedeća akciza: proporcionalna – 4 posto maloprodajne cijene (to iznosi 2,44 KM) i specifična – 1,65 KM.

    “Ukupna akciza plaćena u ovoj paklici cigareta je zbroj proporcionalne i specifične i iznosi 4,09 KM. To znači da je ova akciza veća od minimalne, koja u 2025. godini koja iznosi 3,58 KM po paklici, te nema osnove da se cijena cigareta povećava”, dodaju iz UIO BiH.

  • Poslodavci u FBiH najavljuju masovne otkaze

    Poslodavci u FBiH najavljuju masovne otkaze

    Odluka Vlade Federacije BiH (FBiH) o minimalnoj plati, kao i uvođenje novih opterećenja nisu rezultat dijaloga niti su donesene na transparentan način, istakli su iz Udruženja poslodavaca FBiH.

    “Pozivamo Vladu da preispita svoju odluku i da je što prije ukine radi očuvanja stabilnosti privrede i radnih mjesta”, navodi se u saopštenju.

    Ova odluka, kako se dodaje, umjesto podsticanja rasta i razvoja privrede može da izazove kontraproduktivne efekte, uključujući masovne otkaze, smanjenje broja novih radnih mjesta, konkurentnosti domaće privrede, kao i dodatne pritiske na poslovnu zajednicu.

    Iz Udruženja navode da ova odluka nije bila na dnevnom redu Ekonomsko-socijalnog savjeta FBiH, već je iznenada stavljena pod tačkom razno na sjednicu Vlade, bez pismenog prijedloga i analize.

    Ukazuju da je Vlada FBiH usvojila ovu odluku bez konsultacija sa socijalnim partnerima, što izaziva zabrinutost za socijalni dijalog i formalnu zakonitost odluke.

    U saopštenju se podsjeća da je Udruženje predložilo da minimalna plata iznosi 1.000 KM, od čega bi oporezivo bilo 650 KM, ali da to nije prihvaćeno, što ukazuje da nije postojala volja za konstruktivnim dijalogom niti za pronalaženjem održivog rješenja.

    Iz Udruženja poslodavaca ističu da nastavljaju da se bore za stabilnost privrede svim legalnim i pravnim sredstvima kako bi ova mjera bila ukinuta.

    Vlada FBiH donijela je odluku da minimalna plata ove godine iznosi 1.000 KM, što je povećanje za 381 KM.

  • Od danas skuplja struja u Srpskoj

    Od danas skuplja struja u Srpskoj

    U Republici Srpskoj od danas je veća cijena električne energije, za prosječno 7,9 odsto.

    Nova cijena sadrži i cijene mrežarine, koja se nije mijenjala, a nisu mijenjani ni tarifni pragovi.

    Domaćinstvima koja potroše oko 500 kilovata, račun će biti veći za oko 7,5 maraka.

  • Ekonomska neizvjesnost u 2025: Građani plaćaju najveću cijenu

    Ekonomska neizvjesnost u 2025: Građani plaćaju najveću cijenu

    Mnogi građani Republike Srpske praznike su dočekali s brigom, umjesto s radošću, jer ih nova godina suočava s nizom najavljenih poskupljenja koja dodatno otežavaju svakodnevni život.

    Cijena električne energije za domaćinstva već je povećana, a rast troškova za privredu, kako upozoravaju ekonomisti, neminovno će se odraziti na cijene roba i usluga. Privredni subjekti koji koriste struju u procesu proizvodnje biće primorani da podignu cijene svojih proizvoda, što će, na kraju, najviše pogoditi potrošače.

    Osim toga, dodatni pritisak na cijene izazvaće i povećanje minimalne plate, kao i nedostatak radne snage u Srpskoj. Poslodavci moraju izdvojiti više novca za plate, što će pokušati nadoknaditi povećanjem cijena svojih proizvoda i usluga.

    Kako navode mlinari, već početkom 2025. možemo očekivati rast cijene brašna. Predviđa se da će vreća brašna, koja je sada 25 KM, uskoro koštati i do 28 KM. Sličan trend pratiće i ostale prehrambene namirnice, dok zanatlije također najavljuju povećanje cijena svojih usluga.

    Ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da je povećanje cijene struje za privredu glavni uzrok ovog vala poskupljenja.
    – Skuplja struja povećava troškove proizvodnje, naročito prehrambenih proizvoda, što direktno pogađa građane. Trgovci će, takođe, prilagoditi svoje marže novim cijenama – kazao je Pavlović za Srpskainfo.

    Dodatno, kako navodi, smanjenje narudžbi iz evropskih zemalja stvara dodatni pritisak na domaće proizvođače, što će se takođe odraziti na povećanje cijena.

    S obzirom na već postojeće ekonomske poteškoće, građani se suočavaju s gotovo nepodnošljivim životnim troškovima. Prema podacima, prosječna penzija u Srpskoj iznosi 595 KM, dok je minimalna plata 900 KM. Iako prosječna plata doseže 1.420 KM, čak 70 odsto zaposlenih zarađuje manje od tog iznosa. U međuvremenu, mjesečni troškovi prehrane za četvoročlanu porodicu već su dostigli 1.200 KM.

    – Pola budžeta građana odlazi na hranu, a druga polovina na režijske troškove. Uz poskupljenja struje, očekuje se rast cijena svih ostalih usluga, od grijanja do komunalija – upozorava Pavlović.

    Takođe, Pavlović podsjeća da je prijedlog za smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice na 5 odsto, dok bi za luksuzne proizvode bila povećana na 22 odsto, usvojen prije skoro dvije godine u Domu naroda. Međutim, ta mjera još uvijek nije primijenjena.
    – To je najmanje što se moglo učiniti kako bi se građanima olakšao život, ali ni to nije urađeno – ističe Pavlović.

    Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Srpske Jovica Bratić napominje da su rast minimalne plate i povećanje cijene struje dodatno opteretili zanatlije.
    – Troškovi poslovanja rastu, a uz to nas pritišću i brojni nameti. Ova godina biće jedna od najtežih za privredu – rekao je Bratić za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, već sada su cijene zanatskih usluga znatno porasle. Frizeri su podigli cijene, građevinari naplaćuju po kvadratu, dok keramičari rade za najmanje 25 KM po kvadratu.

    Građani su ogorčeni ovim najavama.
    – Svaki dan čujemo o nekom novom poskupljenju. Struja je već poskupjela, a sada strahujemo zbog hrane i osnovnih usluga. Kako da preživi neko ko mjesečno zarađuje 1.200 KM? Ovo su za nas najgore vijesti za početak godine – kaže Miroslava K, trgovac iz Banjaluke.

  • Nikšić: Investitori kojima je plata od 1.000 KM velika ne trebaju ni dolaziti

    Nikšić: Investitori kojima je plata od 1.000 KM velika ne trebaju ni dolaziti

    Premijer Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić oglasio se na društvenim mrežama o odluci da se poveća minimalna plata na 1.000 KM.

    Ova odluka Vlade FBiH izazvala je burne reakcije poslodavaca, ali i građana.

    – Odluka Vlade Federacije o minimalnoj plati je očekivano naišla na različite reakcije. Drago mi je što radnici i radničke organizacije prepoznaju značaj donesene uredbe za radnike, ali i za ekonomiju u cjelini. Dio negativnih reakcija se može pripisati neinformiranosti, dio je osvrt interesnih grupacija koje ne žele vidjeti jaku radničku i srednju klasu, a dio je jednostavno prosta zloba i ljubomora onih koji dok su bili u prilici nisu ništa učinili za radnike – rekao je Nikšić.

    Između ostalog, istakao je kako se ne treba osvrtati na populističke reakcije.

    – Naravno da se na neke ne treba ni osvrtati jer je njihove populističke reakcije lako pročitati i prozrijeti kroz prizmu nebrige i nerada kad su bili vlast i današnjih neosnovanih kritika kao opozicije. Neki drugi zaslužuju komentar jednostavno da provjerimo da li su samo neinformirani ili tendeciozni – navodi on.

    Za Vijeće stranih investitora ima vrlo kratku i jasnu poruku, piše N1.

    – Oni investitori kojim je plata od 1000 KM prepreka za investiranje slobodno trebaju tražiti neke “banana” države pa tamo davati platu radnicima od par stotina evra. Mi smo država koja pretenduje na članstvo u EU i svaki naš postupak će oslikavati tu ambiciju. Nikada neću pristati da ispunjavamo obaveze za članstvo u EU, bez obzira koliko to sporo bilo, a da plate radnika budu posljednji uslov na tom putu. Na početku mandata smo rekli da svi investitori koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu zbog mizerne cijene rada ne trebaju dolaziti – zaključio je Nermin Nikšić.

  • “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    Poslovni rezultati domaće privrede u 2024. pokazuju da je godina bila teža i izazovnija nego lani, a sudeći prema prognozama iduća bi mogla biti daleko neizvjesnija, jer sve upućuje da kriza kod ino-kupaca ne posustaje, što za nas znači dodatni pad proizvodnje, ali i zaposlenosti.

    Predsjednik Privrede komore Republike Srpske Pero Ćorić kaže za “Glas” da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene u 2024. godini najbolje odslikavaju stvarno stanje u privrednim pogonima Srpske.

    – Iza nas je definitivno lošija godina nego što je bila 2023. koju je obilježila visoka inflacija. Deficit bilansa spoljnotrgovinske razmjene na kraju ove godine premašio je dvije milijarde KM, pri čemu je izvoz u padu, a uvoz u porastu. Pokrivenost izvoza uvozom je već nekoliko mjeseci 70 odsto. To su izrazito visoki brojevi čiji je produkt nedostatak posla u domaćim izvozno orijentisanim firmama koje proizvode komponente za gotove proizvode koji nastaju u pogonima kompanija u EU i zemljama regiona – navodi Ćorić i podsjeća da najlošije rezultate ima prerađivačka industrija, odnosno sektor proizvodnje namještaja, zatim obućarska i tekstilna industriji te pojedini dijelovi metalskog sektora.

    Probleme je, priča Ćorić, dodatno usložio rast troškova za plate koje su kako navodi kontinuirano rasle tokom cijele 2024. godine.

    – Nije porasla samo minimalna plata za 30 odsto, primanja svih radnika su linijski rasla. Tržište je proradilo i to je bila neminovnost u svim firmama koje su željele da zadrže radnike. Prosječna plata u oktobru je iznosila 1.420 maraka, a kada posmatramo rast uvoza, povećana primanja su potrošena za robu široke potrošnje što nije pozitivno – kazuje Ćorić.

    On se plaši da domaći privrednici u nimalo boljim uslovima neće poslovati ni u 2025. godini, da nema razloga za optimizam ni u novoj godini.

    – Prognoze su prije nekoliko mjeseci bile znatno povoljnije nego u ovom trenutku. Najavljivalo se da evropsku privredu polovinom 2025. godine očekuje stabilizacija, međutim sada se oporavak prolongira tek za kraj iduće godine, što za naše kompanije znači produbljenje krize. Razvoj situacije svakako u mnogo čemu zavisi i od politike, ratnih sukoba, što privredu ne zanima, ali je indirektno pogađa u velikoj mjeri – dodaje Ćorić.

    Borba za kvalitetne radnike po svemu sudeći biće nastavljena.

    – Sigurno da će radnika nedostajati, ali onih kvalitetnih. Trenutno u Srpskoj bilježimo paradoks. U prvih 11 mjeseci u prerađivačkoj industriji je pad broja zaposlenih između 4.000 i 5.000 radnika, a sa druge strane imamo ukupan pad nezaposlenih u zemlji. Ne znam gdje su ti ljudi, da li su otišli u javni sektor ili van Republike.

    Nažalost, uvijek odlaze i otišli su oni najbolji. Tako da, danas-sutra kada se poslovni rezultati poprave i dođe do oporavka proizvodnje nedostajaće nam kadra i kvantitativno i kvalitativno – zaključio je Ćorić.
    Neozbiljnost

    Pero Ćorić kaže da neizvjesnost dodatno produbljuje činjenica da privrednici u finalnoj završnici jedne poslovne godine ne znaju koliki će biti troškovi na ime minimalne plate u idućoj.

    – Sve analize, makroekonomski pokazatelji i stanje na tržištu pokazuju da bi najniža plata u RS trebalo da se zadržati na ovogodišnjih 900 KM, ali dogovora o tome i dalje nema. To pokazuje veliku neozbiljnost svih onih koji su u procesu određivanja. Privredni subjekti su dovedeni pred svršen čin, plus što kada ugovaramo poslove sa stranim partnerima ispadamo neozbiljni, jer ne znamo koliku cijenu rada da ugradimo u finalni proizvod – dodao je Ćorić.

     

  • Gasifikacija termoelektrana jedino rješenje za opstanak?

    Gasifikacija termoelektrana jedino rješenje za opstanak?

    Gasifikacija termoelektrana u Ugljeviku i Gacku možda je jedino rješenje kako bi one opstale i produžio im se vijek trajanja, ali i nastavila proizvodnja električne energije, kažu sagovornici “Nezavisnih novina”.

    Stručnjak za energetiku Almir Bečarević smatra da jeste rješenje da termoelektrane budu gasifikovane, ali je problem starost gasovoda.

    “Što se tiče samih termoelektrana, BiH se obavezala preko Energetske zajednice da će termoelektrane postepeno zatvarati. Mi već sad vidimo da one imaju problema. Teško je uopšte naći bilo kakvu kreditnu liniju za ulaganje u termoelektranu na ugalj. To je prvi i osnovni problem. Ono što mi je nejasno od ljudi u Republici Srpskoj koji odlučuju o gasu je to da je gasovod star 50 godina i njegov rok trajanja je pri kraju. Dva puta je već amortizovan. I sada se želi razvijati sistem na starim cijevima. Znači, vi hoćete da pravite mercedese, a glavna i osnovna cijev koja vas veže na Srbiju je fićo. Drugi problem je taj što je Vlada Republike Srpske dodijelila oko 70 miliona KM jer se nije mogla naći kreditna linija jer je taj pravac neisplativ. Pitanje je kako će se i da li će se vratiti taj novac. Postojeći gasovod radi na maksimalno 35 bara, on više ne može raditi na 50 bara. Ne mogu da shvatim da se krenulo sa tim bez bilo kakve ozbiljnije studije i sagledavanja svih ovih parametara i problema”, naglasio je Bečarević.

    Nedeljko Elek, direktor preduzeća “Sarajevo-gas” iz Istočnog Sarajeva,

    kaže da treba odmah uraditi gasifikaciju obje termoelektrane i to bi, prema nekom pretprojektu, koštalo 100-150 miliona KM.

    “Trenutno, da bismo u sadašnjem stanju vratili termoelektrane u sistem i da budu na mreži u punom kapacitetu treba nam oko 300 miliona KM. Ovaj prijedlog bi značio kao projekat na Palama. Da promijenimo kotlove termoelektrana, da ih prebacimo na gas i vozimo gas iz Zvornika u obje termoelektrane. Privatna firma iz Trebinja to već radi. Njihova postrojenja su na gas, voze iz Zvornika u Trebinje i to im se isplati. Sa ovim što radimo samo sipamo vodu u more, termoelektranama je istekao vijek trajanja. Gasifikacijom im produžavamo vijek za nekih 30 godina. Mislim da bi se to trebalo uraditi i dovoziti gas iz Zvornika, dok se ne uradi magistralni gasovod do Ugljevika i Gacka”, objasnio je Elek.

    On kaže da Republika Srpska više neće čekati dozvolu Savjeta ministara BiH za magistralni gasovod do Banjaluke.

    “Izgubili smo dosta vremena što smo uopšte čekali na to da se odobri Istočna interkonekcija i već idemo u svoju priču. Mi već sada radimo snimanje eventualne trase, koja bi bila od graničnog prelaza Karakaj, gdje ima ulaz iz Srbije, preko Bijeljine, gdje je već urađena gasifikacija, pa trasom auto-puta do Banjaluke, Prijedora i eventualno do Novog Grada. To podrazumijeva gasifikaciju Termoelektrane Ugljevik. Sa 72 miliona KM koje je Vlada odobrila radimo magistralni gasovod od Šekovića kako bi postao glavni transportni gasovod do Foče i Trebinja. To je glavna gasna stanica za Federaciju BiH. Kada bismo preusmjerili taj gas prema jugu Republike Srpske, mi bismo Federaciju BiH ostavili bez gasa jer gasna stanica nema kapacitet. Sa ova 72 miliona KM povećavamo kapacitet kako bismo gas iz Šekovića mogli dopremiti i u Federaciju BiH, ali i na jug Srpske”, objasnio je Elek.

    Podsjećamo, Milorad Dodik je prije dva mjeseca rekao da nakon završetka gasifikacije Jahorine, slijedi izgradnja dva strateška pravca kojima bi gas stigao do Banjaluke i Trebinja.

    “Odredili smo dva strateška pravca – prema Banjaluci i prema Trebinju, koje ćemo raditi uporedo. Gasovod prema Trebinju radiće ‘Sarajevo-gas’, a od Bijeljine prema Banjaluci “Gas RЕS”. Obje kompanije su u vlasništvu Republike Srpske”, kazao je ranije Dodik.

    Inače, Vlada RS je u četvrtak prihvatila da izdvoji 74 miliona KM za izgradnju magistralnog čeličnog gasovoda na potezu primopredajna stanica Jakovice (Šekovići) – Vlasenica – Milići i krak Vlasenica – Ski-centar “Igrišta” – Han Pijesak.

  • Kafa ponovo poskupljuje

    Kafa ponovo poskupljuje

    Ljubitelji kafe u Republici Srpskoj uskoro će, prema najavama domaćih ugostitelja, šoljicu omiljenog napitka plaćati više, s obzirom na to da je cijena sirove kafe poskupila.

    Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeka” Goran Kurtinović rekao je za RTRS da je poskupljenje kafe u ugostiteljskim objektima neminovno iz više razloga.

    – Ponovnim poskupljenjem poslovanja, poskupljenjem struje, pa na to sve i kafe, sigurno da će i ugostitelji korigovati cijene ovog napitka. Kafa je najreprezentativniji proizvod u svakom ugostiteljskom objektu, tako da je velika vjerovatnoća da će kafa poskupjeti odmah poslije praznika – rekao je Kurtinović.

    Dodao je da linearno poskupljenje ostalih proizvoda neminovno dovodi do veće cijene kafe u lokalima.

  • U Srpskoj pad izvoza, rast uvoza

    U Srpskoj pad izvoza, rast uvoza

    Republika Srpska je za jedanaest mjeseci ove godine u spoljnotrgovnskom poslovanju sa inostranstvom ostvarila izvoz od 4,629 milijardi KM, ili manje za 3,6 odsto nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Srpska je za jedanaest mjeseci ove godine ostvarila uvoz od 6,712 milijardi KM ili više za 4,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.

    U posmatranom periodu pokrivenost uvoza izvozom bila je 69 odsto.

    Srpska je za jedanaest mjeseci ove godine najveću vrijednost izvoza od 770 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Hrvatskom, dok je najveća vrijednost ostvarenog uvoza od 1,1 milijarde KM bio iz Srbije.

    Posmatrano po grupama proizvoda u periodu januar-novembar ove godine najveće učešće u izvozu od 347 miliona Km imala je električna energija, a u uvozu naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 477 miliona KM.