Kategorija: Ekonomija

  • Poslije Trampove izjave, porasle akcije

    Poslije Trampove izjave, porasle akcije

    Akcije na evropskim berzama današnje trgovanje završile su u porastu, a rudarske kompanije su povratile tržišnu vrijednost, dok su trgovci pažljivo pratili novi trgovinski spor između Sjedinjenih Država i Kine.

    Panevropski STOXX 600 je porastao za 0,4 odsto, indeks frankfurtske berze DAX za 0,6 odsto, a londonski FTSE 100 za oko 0,2 odsto, koliko i francuski CAC 40, prenosi Si-En-Bi-Si.

    Ovakvi iznosi uslijedili su nakon što je američki predsjednik Donald Tramp juče saopštio da će sve biti u redu kada je riječ o trgovinskim odnosima sa Kinom.

    Ova Trampova izjava se može tumačiti da možda neće sprovesti u djelo svoju prijetnju da će uvesti “masovno povećanje carina” Kini.

    Kada je riječ o kompanijama, Lojds banka je zatvorila dan sa rastom od 0,9 odsto, nakon što je danas saopštila da izdvaja dodatnih 800 miliona funti za nadoknadu štete koja proizilazi iz skandala sa zloupotrebom finansiranja automobila.

    Evropske automobilske kompanije su završile trgovanje sa mješovitim uspjehom, pa je “Ferari” izgubio 4,1 odsto, kao rezultat vijesti da su njegovi dugoročni ciljevi profita bili ispod očekivanja.

     

    S druge strane, “Reno” je dobio 0,1 odsto, “Mercedes-Benc” skoro 0,5 odsto, a “Stelantis” blizu 2,7 odsto.

  • BiH bi mogla vratiti izgubljenih sto miliona evra

    BiH bi mogla vratiti izgubljenih sto miliona evra

    Ako BiH uspješno sprovede sve reforme koje je navela da će sprovesti u sklopu Plana rasta, pod uslovom da budu prihvaćene od strane Evropske komisije, BiH bi mogla vratiti sto miliona evra, koliko je izgubila ljetos zbog toga što reforme nije kompletirala na vrijeme.

    Naime, kako nam je objašnjeno u Delegaciji EU, novac iz Plana rasta biće dodijeljen u skladu sa sprovođenjem reformi, što znači da zemlje koje budu bolje radile mogu dobiti više od nominalne sume koja im je određena.

    “Uskraćena sredstava iz ukupno dodijeljene sume i dalje će ostati dostupna svim zemljama zapadnog Balkana, uključujući i BiH, i biće preraspodijeljena na osnovu zadovoljavajućeg napretka u ukupnom sprovođenju reformi”, rečeno nam je.

    Prevedeno na običan jezik – ako se BiH trgne i krene ispunjavati reforme ubrzanim tempom, može dobiti više sredstava od 976 miliona evra, koliko joj sada stoji na raspolaganju.

    Proteklih mjeseci bilo je puno konfuzije u javnosti o tome koliko tačno novca BiH pripada i na koji način će novac biti raspodijeljen.

    U razgovoru s dvoje upućenih u cijeli proces, od kojih je jedna osoba službenik evropskih institucija, a druga je bliska zastupnici u Evropskom parlamentu, objašnjeno nam je šta u suštini ovaj plan znači i na koji način će se novac raspoređivati.

    Iako se spominje konkretna cifra, koja trenutno iznosi oko 976 miliona evra, koliko bi BiH trebalo da pripadne, važno je napomenuti da niko u ovom trenutku ne zna koliko će novca BiH zaista i dobiti, jer to zavisi od kvaliteta predloženih reformi, brzine njihove implementacije i transparentnosti trošenja evropskih sredstava. Jedan od naših sagovornika nam je objasnio da BiH do 2027, do kada ova sredstva treba da budu potrošena, može dobiti manje, ali i više novca, u zavisnosti od toga kako se političari i službe u BiH budu kvalitetno pripremili za implementaciju projekta.

    BiH će morati platiti 30 miliona evra na ime administrativnih troškova, i dodatnih 71 milion evra na ime provizija za pozajmice koje će uzimati u sklopu ovih sredstava, ali taj novac neće biti uziman iz trenutno dostupne sume od 976 miliona evra. Ukupno s tim sredstvima, orijentaciono BiH ima alocirano oko 1,08 milijardi evra.

    Ono što je najvažnije, BiH će dobiti ne samo novac, nego i tehničku ekspertizu za sprovođenje reformi, a najvrednija stvar je politička volja EU da zemlje zapadnog Balkana integriše u svoj ekonomski prostor prije članstva jer to otvara dalja sredstva koja bi zemlje mogle povući u daljoj fazi integrisanja u ovaj prostor, ali i viši kvalitet života jer se zemlja integriše u najuspješniju svjetsku ekonomsku zonu.

    Plan rasta predviđa uključivanje BiH i ostalih zemalja regiona u sedam oblasti Zajedničkog evropskog tržišta: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup prostoru zajedničkog platnog prometa EU (SEPA), olakšavanje pravila u kopnenom transportu, integrisanje u evropski energetski prostor, uključenje u digitalnu uniju i integrisanje u evropski lanac snabdijevanja.

    Iako će sasvim sigurno dio interesnih grupa u BiH biti nezadovoljan Planom time što više neće biti u privilegovanom položaju kao, na primjer, neka javna preduzeća koja uživaju monopol iako gomilaju gubitke, a isto tako građani vjerovatno dobiti nešto više račune za struju, dugoročne koristi su nenadomjestive jer su sve zemlje koje su se priključile evropskom ekonomskom prostoru danas višestruko bogatije nego što su bile ranije.

    Na primjer, sve zemlje istočne Evrope su prije početka integracije u EU bile siromašnije od BiH, a danas su nas neke od njih višestruko prestigle, dok su sve ekonomski značajno bolje od BiH.

    Kako nam je rečeno, može se očekivati da će reforme koje je BiH poslala biti manjkave, ali da će biti moguće kroz rad s bh. institucijama postepeno korigovati sve te probleme i cijeli posao uspješno privesti kraju, ako bude političke volje i ozbiljnosti u BiH da se uočeni nedostaci uklanjaju u hodu.

    Međutim, oba naša sagovornika su nas upozorila da najviše zavisi od bh. političara i institucija – koliko će ozbiljno prihvatiti reforme koje EU traži.

  • Amidžić uputio pismo u više zemalja EU s ciljem da transportnim kompanijama omoguće povrat PDV

    Amidžić uputio pismo u više zemalja EU s ciljem da transportnim kompanijama omoguće povrat PDV

    Nakon konsultacija sa predstavnicima Konzorcijuma “Logistika BiH”, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić uputio je pismo u više zemalja EU s ciljem da transportnim kompanijama iz BiH omoguće povrat PDV-a.

    Najavio je da će, ako im se ne obezbijedi ravnopravan tretman preduzeti korake da se transportnim kompanijama iz Italije, Španije, Poljske i Mađarske uvedu recipročne mjere.

    Tražimo ravnopravnost, a ako Evropa to ne razumije nisam spreman biti dio podaničke priče, poput ministara Forta i Konakovića, poručio je Amidžić.

  • Građanima Srpske počinje isplata kamata

    Građanima Srpske počinje isplata kamata

    Isplata prve kamate na štedne obveznice Republike Srpske počinje iduće sedmice, a za te namjene iz republičke kase biće izdvojeno više od 200.000 maraka.

    U Ministarstvu finansija Republike Srpske kažu da je u prvoj emisiji ovih hartija, namijenjenih građanima, emitovano 8.960.425 obveznica nominalne vrijednosti jedne KM.

    Kamatna stopa, kako su istakli, iznosi 4,5 odsto godišnje, a ukupan iznos kamate za prvih šest mjeseci je 201.609 KM.

    “Vlasnik štedne obveznice ima pravo na isplatu uložene glavnice po isteku dvije godine, kao i na polugodišnju isplatu stečene kamate. Štednim obveznicama se aktivno trguje na Banjalučkoj berzi, pa se vlasnička struktura mijenja sve do dva dana prije dospijeća kupona, zbog čega u ovom trenutku nije moguće precizno odrediti koliki će iznos biti isplaćen fizičkim, a koliki pravnim licima”, kazali su u ministarstvu.

    U ovom resoru dodaju da će se isplata kamate sprovesti po ustaljenoj proceduri, kao i za sve druge hartije od vrijednosti koje emituje Srpska.

    “Centralni registar hartija od vrijednosti na dan dospijeća sastavlja pregled vlasnika obveznica sa pripadajućim iznosom kamate i podacima o bankovnim računima. Rok za isplatu dospjele kamate je najkasnije tri dana od dana dospijeća. Srpska obezbjeđuje sredstva, a otplata ovih obaveza predstavlja prioritetnu budžetsku stavku”, istakli su u ministarstvu.

    Prva emisija štednih obveznica, kako navode u ministarstvu, pokazala je opravdanost ovog vida ulaganja i značaj u edukaciji građana o mogućnostima investiranja na domaćem tržištu.

    “Primarni cilj je postignut, jer su građani iskazali povjerenje u investicione mogućnosti Srpske. U prvoj fazi emisije namijenjenoj građanima realizovano je pet miliona KM, a u drugoj fazi putem aukcije ponuda je iznosila 2,54 miliona, dok je realizovano četiri miliona KM”, naveli u ovom resoru, dodajući da će odluku o novoj emisiji štednih obveznica donijeti Vlada Republike Srpske nakon analize tržišnih uslova i utvrđivanja novih parametara kao što su rok dospijeća i kamatna stopa.

    Oni su istakli da će isplata kamate i aktivna trgovina ovim hartijama od vrijednosti podstaći likvidnost i dodatno oživjeti sekundarno tržište obveznica.

    “Sekundarno tržište funkcioniše po principu ponude i tražnje. Isplatom kamate očekuje se veći interes za trgovanje, što će omogućiti veći obrt domaćeg kapitala. Srpska je uspjela da podigne povjerenje građana u sigurnost ulaganja i da novčana sredstva zadrži u okvirima domaćeg finansijskog tržišta”, poručili su iz ovog Ministarstva.

    Ekonomista Marko Đogo, koji je učestvovao u izradi elaborata o štednim obveznicama, za “Glas” je rekao da ovaj instrument predstavlja dobar početak razvoja domaćeg tržišta kapitala i način da se dugoročno ojača finansijska stabilnost Srpske.

    “Uvijek sam isticao da je ovo korak u pravom smjeru, ali da će biti potrebne godine iskustva da bi se postigao pun efekat. Ohrabrujuće je što već nakon šest mjeseci dolazi do prve isplate kamate. Nadam se da će u narednom periodu iznos koji građani i privreda ulažu u ove obveznice dostići stotine miliona, a jednog dana možda i milijardu maraka”, kazao je Đogo.

    On smatra da bi Srpska trebalo redovno da organizuje emisije obveznica za stanovništvo, jer je to, kako kaže, i finansijski isplativo i ekonomski korisno.

    “Emisije bih organizovao redovno, bar jednom u tri mjeseca. Domaće zaduživanje je povoljnije i novac ostaje u sistemu, podstičući potrošnju i investicije”, rekao je Đogo.

    Dobar primjer

    Marko Đogo je kao pozitivan primjer naveo Japan, gdje je veliki javni dug u najvećoj mjeri u rukama domaćih investitora, što čini ekonomiju stabilnijom i manje zavisnom od stranih finansijskih tokova.

    “S druge strane, zemlje poput Francuske, gdje značajan dio duga drže strani investitori, izložene su većim rizicima pri svakom rastu

  • Tramp: SAD će od 1. novembra uvesti dodatnu carinu od 100 odsto na uvoz iz Kine

    Tramp: SAD će od 1. novembra uvesti dodatnu carinu od 100 odsto na uvoz iz Kine

    Sjedinjene Američke Države će od 1. novembra uvesti dodatnu carinu od 100 odsto na uvoz iz Kine, a uvešće i kontrolu izvoza za cjelokupan ključni softver proizveden u SAD, izjavio je danas američki predsjednik Donald Tramp.

    – Od 1. novembra 2025. godine (ili ranije, u zavisnosti od daljih poteza ili promjena koje preduzme Kina), Sjedinjene Američke Države će uvesti carinu od 100 odsto Kini, povrh carina koje trenutno plaća – napisao je Tramp na svojoj mreži, prenosi Rojters.

    Američke carine na kinesku robu zadržane su na oko 55 odsto, a Kina i dalje primjenjuje carine od 30 odsto na američki izvoz.

  • Devizne rezerve na kraju avgusta porasle na 17,92 milijarde KM

    Devizne rezerve na kraju avgusta porasle na 17,92 milijarde KM

    Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju avgusta iznosile su 17,92 milijarde KM i veće su za oko 250 miliona KM u odnosu na kraj jula.

    Na godišnjem nivou, devizne rezerve povećane su za 1,24 milijarde KM ili 7,4 odsto, objavila je Centralna banka BiH.

    Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju avgusta iznosili su 27,44 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje za 23,1 milion KM ili 0,1 odsto.

    Kreditni rast registrovan je kod stanovništva za 108,4 miliona KM ili 0,8 odsto i kod ostalih domaćih sektora za 5,5 miliona KM ili 1,5 odsto.

    Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou zabilježeno je kod vladinih institucija za 110 miliona KM ili 7,8 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 6,8 miliona KM ili 0,9 odsto, te privatnih preduzeća za 20,2 miliona KM ili 0,2 odsto.

    Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u avgustu iznosila je 9,5 odsto ili nominalno 2,39 milijardi KM.

    Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,37 milijardi KM ili 10,9 odsto, privatnih preduzeća za 680,1 milion KM ili 6,5 odsto, vladinih institucija za 96,9 miliona KM ili 8,1 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 153,2 miliona KM ili 26,6 odsto, te ostalih domaćih sektora za 87,6 miliona KM ili 31,4 odsto.

  • I sindikalci ustali zbog katastrofalnog stanja u “Elektroprivredi RS”

    I sindikalci ustali zbog katastrofalnog stanja u “Elektroprivredi RS”

    Nakon nešto više od mjesec dana od kada je sjeo u fotelju predsjednika Vlade RS, Savo Minić se svakodnevno uvjerava koliko posla je pred njim, a u ovom trenutku najveći fokus stavlja se na MH “Elektroprivreda Republike Srpske”, gdje kao na traci stižu informacije o dugovanjima ovog preduzeća, kao i žalbe radnika koji traže svoja prava.

    Posljednji u nizu zahtjeva za reakcijom Vlade RS stigao je od strane Sindikata udruženih radnika energetike Republike Srpske (SURERS), koji traži hitan sastanak sa premijerom Minićem po pitanju sveukupne situacije u ERS i daljeg funkcionisanja preduzeća.

    “Teme o kojima želimo posebno razgovarati su pitanje sigurnosti radnih mjesta u svim preduzećima iz sistema ERS, nestabilnost isplate ličnog dohotka, poreza i doprinosa, isplate naknada garantovanih kolektivnim ugovorom, kao i o suštinskim pitanjima koncesije za polje Istok 2 i dodjele koncesije RiTE Gacko”, navodi se u zaključku koji je 8. oktobra potpisalo 15 predsjednika sindikalnih organizacija preduzeća koja pripadaju sektoru energetike u Srpskoj.

    Ključno za sindikalce je da traženi sastanak bude održan prije održavanja tematske sjednice o stanju u ERS, a koju je već više puta najavio premijer Minić.

    “Zbog određenih problema sa obavezama prema radnicima, jer nas prvenstveno interesuju radnici, tražimo hitan sastanak sa premijerom. Što prije da nam se odgovori na to”, rekao je za “Nezavisne novine” Đorđe Cvjetković, predsjednik Sindikalne organizacije Rafinerija Brod i član SURERS.

    Dok se čeka na odgovor premijera, red je da podsjetimo na njegovu posljednju izjavu o stanju u “Elektroprivredi RS”, kada je i sam priznao da je nezadovoljan.

    “Radi se o velikom gigantu koji je posrnuo”, kazao je Minić tom prilikom.

    A koliko je ERS posrnuo, možda najbolje ilustruje podatak koji je nedavno u razgovoru za portal Capital.ba direktno potvrdio Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS”.

    Naime, prema podacima zavisnih preduzeća koje djeluju u sklopu Mješovitog holdinga ERS, ukupne obaveze svih preduzeća iz tog sistema veće su od 1,3 milijarde KM.

    Petrović je tom prilikom kazao da postoje tri velika kredita od 650 miliona KM, koji se odnose na HE Dabar, HE Bistrica (rekao da oni dolaze na naplatu kad se ti projekti završe) i RiTE Ugljevik, a da su kreditne obaveze ostalih zavisnih preduzeća oko 150 miliona KM.

    Uz to, kako je otkrio Capital, postoji i oko 165 miliona KM duga u smislu obaveza prema dobavljačima, a tu prednjače termoelektrane Gacko i Ugljevik, a o kojima će se, ako je vjerovati premijeru Miniću, voditi posebna debata tokom sjednice Vlade RS, kao i eventualne sjednice Narodne skupštine RS.

    Ovom prilikom ćemo podsjetiti i na inicijativu za koju se zalaže dio odbornika Skupštine opštine Ugljevik, a to je da na idućoj sjednici tijela bude usvojen materijal kojim se traži posebna rasprava o stanju u RiTE Ugljevik, a sve u cilju da se izdejstvuje tematska sjednica Narodne skupštine RS, na kojoj bi se raspravljalo o ugljevičkom preduzeću.

    Dakle, gdje god da se okrene, premijera Minića čeka pitanje problema u “Elektroprivredi RS” i njenim zavisnim preduzećima, a očekivanja svih su da predsjednik Vlade Srpske, kao što je i obećao, uzme stvar u svoje ruke i suoči se sa teškom situacijom.

    A tema stanja u jednom od najvećih i najvažnijih preduzeća u Srpskoj biće u centru pažnje i na Javnom servisu Republike Srpske, koji je na TV debatu pozvao Luku Petrovića, generalnog direktora ERS, i Branka Blanušu, predsjednika Odbora za energetiku SDS-a, a nakon što su prvo SDS, a onda i Milorad Dodik, predsjednik Srpske kojem je CIK BiH oduzeo mandat zbog presude Suda BiH, tražili da se organizuje njihov duel.

    Prema planu RTRS, to bi trebalo da bude u nedjelju, 12. oktobra, u 20.10, u sklopu emisije “Aktuelno”, ali ostaje da se vidi da li je to konačan termin.

  • Odzvonilo lažnim sniženjima na rafama

    Odzvonilo lažnim sniženjima na rafama

    Odzvonilo je lažnim sniženjima na rafama. Sezona popusta možda više nikada neće biti ista.

    Novi Zakon o zaštiti potrošača uvodi red među trgovce i štiti kupce.

    Jedna od novina je da će se za svako sniženje morati pokazati i koliko je proizvod stvarno koštao mjesec dana prije sniženja.

    “Ako je npr. 1. decembra nešto koštalo stotinu KM, pa je negdje tamo 19.decembra poraslo na 125 KM pa je onda napravljena neka akcija od 90 KM, to je sniženje realno od 10 odsto, a ne kako bi neko istakao puno puno više”, kaže Denis Šulić – ministar trgovine i turizma.

    Ovo je važan korak ka poštenijem tržištu, poruka je predstavnika potrošača.

    Spriječiće brojne prevare i zaštititi građane od raznih manipulacija.

    “Prije su preuzimanje proizvoda na reklamaciju uslovi da proizvod bude upakovan u originalnu ambalažu u kutiji. A ko od nas kad kupi proizvod čuva kutiju, potrošači obično te kutije bace, a to su trgovci najviše koristili da bi izbjegli tu reklamaciju, a sada to neće moći”, rekao je Dragan Jošić – Udruženje potrošača Banjaluka.

    “Ono što je bitno za izdvojiti jeste da se moraju izdavati za određene usluge predračuni jer često su potrošači bili izloženi da dogovore jednu cijenu a kad se završi onda to bude dva ili tri puta više, sad to ide po predračunu”, ističe Snježana Šešlija – Udruženje potrošača Doboj.

    Novi propisi se ne odnose samo na sniženja. Trgovci će morati jasno označiti i jedinične cijene – tako da potrošač tačno zna koliko, na primjer, košta kilogram proizvoda.

    “Bilo je evidentno da sa različitim pakovanjima, različitim gramažama se moglo uvijek manipulisati i ne dati jednaku cijenu po kilogramu, tako da mislim da je vrlo bitno da na cijeni uvijek piše koliko je ta cijena po kilogramu”, kaže Saša Trivić – vlasnik “Krajina klasa” i dodaje:

    “Trebamo poboljšati obavještenja i jasnoću obavještenja prema potrošaču”.

    Nadzor nad poštovanjem ovih pravila biće u rukama tržišne inspekcije. Kontrole će biti redovne, a u slučaju nepravilnosti, trgovce čekaju i kazne.

    “Republička tržišna inspekcija ne postupa samo po reklamacijama potrošača već vršimo i redovne kontrole kojih na godišnjem nivou bude i 5.500 hiljada i mi zapravo ukoliko uočimo neku nepravilnost koja može dovesti do povrede prava potrošača, reagujemo i preduzimamo mjere kako bismo spriječili da dođe do povrede prava potrošača”, rekla je Dušanka Nikolić – portparol Inspektorata Republike Srpske.

    Prijedlogom zakona o zaštiti potrošača posebna pažnja posvećena je i sektoru internet i elektronske kupovine. Pored svih pravila, samo informisan i svjestan kupac može prepoznati pravu vrijednost proizvoda i zaštititi svoja prava.

  • Rast fiskalnog prometa 11 puta veći u Srpskoj nego u FBiH

    Rast fiskalnog prometa 11 puta veći u Srpskoj nego u FBiH

    Rast fiskalnog prometa u devet mjeseci ove godine je 11 puta veći u Republici Srpskoj u odnosu na Federaciju BiH, pokazuju podaci entitetskih poreskih uprava.

    Iz Poreske uprave Republike Srpske su za “Nezavisne novine” rekli da je ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u periodu januar – septembar 2025. godine iznosio 14,781 milijardu KM.

    “U istom periodu prethodne 2024. godine ukupan promet iznosio je 8,564 milijarde maraka, što predstavlja povećanje evidentiranog prometa od 73 procenta. Najveći promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u periodu januar – septembar 2025. godine evidentiran je u Banjaluci, kao najvećoj lokalnoj zajednici u Srpskoj”, kazali su iz Poreske uprave RS.

    Ovo znači da je u Republici Srpskoj za godinu dana promet preko fiskalnih kasa povećan za 6,217 milijardi KM.

    Sa druge strane, iz Poreske uprave FBiH naveli su da je u periodu januar – septembar 2025. godine evidentiran ukupni promet u iznosu od 53.786.672.442 KM.

    “Ovo je povećanje od 3.102.944.168 KM, odnosno 6,12%, u odnosu na isti period 2024. godine, kada je ukupni promet iznosio 50.683.728.274 KM”, piše u saopštenju Poreske uprave Federacije BiH.

    Jedan od razloga rasta prometa preko fiskalnih kasa su sigurno poskupljenja, ali to bi moralo uticati na oba entiteta, a ne praviti ovako drastičnu razliku u rastu.

    Ono što se nameće kao jedno od logičnih rješenja je neradna nedjelja, koja je u Federaciji BiH uvedena krajem prethodne godine, što je sigurno dovelo do toga da je stanovništvo nedjeljom kupovalo u Republici Srpskoj.

    Takođe, novi sistem fiskalizacije u Republici Srpskoj koji je zaživio tokom prošle godine, a koji promet robe i usluga evidentira u realnom vremenu i kojim se podaci direktno šalju Poreskoj upravi RS, možda je uticao na razliku između dva entiteta.

    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da je evidentno da se u Republici Srpskoj desio izuzetno značajan rast fiskalnog prometa.

    “U komparaciji sa Federacijom BiH je oko 10 puta veći rast fiskalnog prometa. Razumijevajući da je riječ o jedinstvenom ekonomskom prostoru BiH, ovo jeste iznenađujuće i bilo bi dobro da se u narednim mjesecima analiziraju uzroci navedenog. Vjerovatno je da su lokalni eksperimenti zabrane rada na jedan dan u FBiH, izuzev Orašja, doprinijeli navedenom, ali treba tražiti i druge razloge, na primjer, da li je došlo do značajnog unapređenja fiskalne discipline u RS, te da li je došlo do nekih drugih privrednih poremećaja u FBiH”, objašnjava Čavalić.

    Prema njegovim riječima, da je razlika manja, to bi se ignorisalo.

    “Međutim, ako se pogleda da je rast fiskalnog prometa od januara do septembra u FBiH bio oko šest odsto, a u RS u istom periodu preko 70 odsto, to se ne može ignorisati. Bilo bi zanimljivo dobiti detaljnije podatke Poreskih uprava na način da se prate trendovi u gradovima, opštinama koji su bliži entitetskim linijama, kao na primjer, taj da Orašje koje je jedino izuzeto u FBiH od neradne nedjelje, ostvaruje rekorde u rastu”, istakao je Čavalić.

    Dodao je da bi bilo interesantno ispratiti da li je možda došlo do promjene u metodologiji ili nekom drugom načinu evidentiranja i praćenja rasta preko fiskalnog prometa u Republici Srpskoj.

  • Kako spasiti RiTE Ugljevik od propadanja?

    Kako spasiti RiTE Ugljevik od propadanja?

    Odbornici Skupštine opštine Ugljevik, tačnije njih 20 od 23, potpisali su inicijativu koju je predložio nezavisni odbornik Nikola Dakić, da se na dnevni red sjednice tog parlamenta, koja bi trebalo da se održi 21. oktobra, uvrsti tačka koja se odnosi na stanje u RiTE Ugljevik, sa dva osnovna cilja: republički spasiti ovo preduzeće od daljeg propadanja i povratak u cijelosti koncesije za Ugljevik – Istok 2, bez koje RiTE ne mogu raditi.

    Inicijator ove ideje, odbornik Dakić, namjerava da na pomenutu sjednicu SO pozove sve narodne poslanike iz Izborne jedinice 6, njih devetoro, kako bi oni nadalje inicirali održavanje tematske sjednice Narodne skupštine RS.

    Kako je Dakić rekao za “Nezavisne novine”, uvažavajući značaj RiTE Ugljevik za opštinu Ugljevik, cjelokupnu regiju kao i Republiku Srpsku, plan je da odbornici zaduže narodne poslanike da na sjednici najvišeg zakonodavnog tijela u Srpskoj, obavežu Vladu RS na pet koraka, od kojih je prvi da se RiTE Ugljevik u cijelosti obezbijedi vlasništvo nad eksploatacionim poljem Ugljevik – Istok 2 bez dodatnih finansijskih tereta po ovo preduzeće.

    “Drugi zahtjev, koji je uz prvi i ključni, jeste da se javno objavi ugovor o kupovini ‘Comsar Energy Republike Srpske’ od strane ‘Gas-Resa’, te javnosti prezentuje na koji način će se urediti odnosi ‘Gas-Res’ – RiTE Ugljevik u pravcu prenosa vlasništva nad koncesijom na ležište Istok 2 RiTE Ugljeviku”, poručio je Dakić za “Nezavisne novine”.

    Pored ovoga, neophodno je da se nadalje osiguraju finansijska sredstva za kapitalni remont 2026. u RiTE, uz formiranje nezavisnog tijela radi monitoringa utroška tih sredstava.

    Četvrti zaključak koji Dakić navodi kao važan jeste da se obezbijede sredstva za nabavku rudarske mehanizacije i investicije u rudnik, dok je peti da se hitno uspostavi profesionalni sistem rukovođenja preduzećem i efikasan sistem monitoringa poslovanja od strane nezavisnih eksperata uz izvještavanje Vlade RS i NS RS na sedmičnom nivou.

    Ono što je Dakić poslao pred Kolegijum SO Ugljevik, te očekuje da bude usaglašeno, jeste da se od poslanika iz IJ 6 zahtijeva da amandmanski djeluju prilikom usvajanja budžeta za 2026. kako bi se, kako navodi, osigurala ad hoc bespovratna finansijska sredstva neophodna da se spriječi prekid proizvodnje u RiTE Ugljevik, a koja ne smiju biti manja od 30 miliona KM i koja bi se potrošila za nabavku rudarske mehanizacije.

    Kako kaže za “Nezavisne”, poziv na sjednicu SO trebalo bi da dobije i rukovodstvo Bijeljine i Lopara, jer u RITE Ugljevik čak 600 radnika dolazi upravo iz tih lokalnih zajednica.

    Dakić je pred SO Ugljevik, uz gorenavedene zaključke, poslao i tekst rezolucije, koja po njemu takođe treba da bude usvojena, a koja se direktno odnosi na Ugljevik – Istok 2.

    “To ležište u cijelosti mora biti u vlasništvu RITE Ugljevik. Zatim, eksploataciju uglja u Ugljevik – Istok 2 može obavljati samo RiTE Ugljevik te se najoštrije suprotstavljamo svakom pokušaju da to radi bilo koja privatna ili državna firma, pravna ili fizička lica. Rudno bogatstvo iz ležišta može biti upotrijebljeno isključivao kao garant rada RiTE Ugljevik u decenijama pred nama. Dati nekom drugom da kopa ugalj u tom ležištu predstavlja ugrožavanje opstanka našeg naroda u ovoj regiji”, navodi se u rezoluciji.

    Ali, iako su potpise na Dakićevu inicijativu dali i skoro svi odbornici vladajuće većine u SO Ugljevik, uključujući i SNSD, to ne mora da znači da će njegova ideja dobiti podršku.

    “Poenta priče je sada politička borba, gdje svi sada ovi vladajući traže način da to bude sjednica po principu tra-la-la, da se ništa ne dogodi. Ali mi ovdje tražimo konkretne stvari, a koje ne možemo bez NS RS, jer nemamo uticaja na Vladu Srpske”, navodi Dakić.

    Da bi njegova inicijativa dobila podršku, a sve pod uslovom da se nađe na dnevnom redu sjednice SO, potrebno mu je 12 od 23 glasa odbornika.

    “U ovom slučaju ili će biti jednoglasna podrška ili neće proći. Mislim da je sramota da bilo ko ovo ne podrži”, naglasio je Dakić.

    Međutim, kako je potvrđeno za “Nezavisne” iz SO Ugljevik, još uvijek nisu precizno utvrđeni materijali za najavljenu sjednicu, a sve će biti definisano u petak, 10. oktobra.

    Dragan Gajić, načelnik Ugljevika, ističe da zaključci i rezolucija koje su dobili od strane predlagača ne mogu tek tako da se predaju unaprijed, već se oni donose na sjednici.

    “Zato nije u redu da bilo šta diskutujemo o tome, o poslanicima, Narodnoj skupštini RS. Usaglasićemo materijale u petak i tada ćemo imati neke detaljnije informacije”, poručuje Gajić za “Nezavisne”.

    Slaviša Marković, poslanik u Klubu PDP-a u NS RS, smatra da je bitno da se odazovu na sjednicu SO, jer je ovo pitanje opšteg javnog interesa.

    “Vlada RS je dala sredstva ‘Gas-Resu’ da se ‘Comsar RS’ otkupi, ali javnost i RiTE ne znaju kakve su dalje obaveze tog preduzeća prema RiTE Ugljevik, odnosno da li će oni davati ugalj preduzeću bez naknade ili su dobili koncesiju da jedan dio uglja daju za komercijalne svrhe. Zato je poenta istražiti ovo i pričati o tome”, kazao je Marković za “Nezavisne”.

    O slučaju “Comsar Energy RS” govorio je i predsjednik Vlade RS Savo Minić, poručivši da će sredstva za kupovinu tog preduzeća biti obezbijeđena nakon pravne analize.

    “Ukoliko sve bude u redu, Ministarstvo finansija će obezbijediti sredstva, a biće poznato i iz kojih izvora”, poručio je premijer.

    Kinezi kupuju zemlju u Ugljeviku za tri evra po kvadratu
    Uprava Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Ugljevik planira da preduzeću “BNBM Eastern Europe” proda 172.629 kvadratnih metara zemljišta za gradnju fabrike gipsanih ploča po cijeni od tri evra po kvadratu, odnosno za 517.887 evra.

    Taj novac će zatim uplatiti kao ulog u osnovni kapital u ovoj firmi, a u kojoj ima 10 odsto vlasničkog udjela i gdje je većinski vlasnik kineski investitor “BNBM Public Limited” iz Pekinga.

    Prije nego što se zaključi kupoprodajni ugovor između dvije strane, potrebno je da prijedlog usvoji Skupština akcionara RiTE Ugljevik, koja bi trebalo da se održi 24. oktobra.

    “Čekamo odluku naših vlasnika. Ako budu saglasni, nastaviće se aktivnosti na pripremi projektne dokumentacije. Ukoliko sve bude išlo prema planu, naredne građevinske sezone počela bi gradnja fabrike”, kaže za Capital direktor RiTE Ugljevik Diko Cvjetinović, prenosi Capital.