VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH i region će se suočiti sa manjkom više od 190.000 radnika

    BiH i region će se suočiti sa manjkom više od 190.000 radnika

    Zemalje Zapadnog Balkana, među kojima i BiH očekuje prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1 posto u 2026. godini. Ovo je nešto više u odnosu na ovu godinu, ali i dalje nedovoljno da zadovolji potrebe građana, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan objavljenom u utorak 7. oktobra.

    Dodaju da je radno sposobno stanovništvo već značajno smanjeno, a prema projekcijama, očekuje se njegov pad za skoro 20 odsto do 2050.

    “Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, region bi mogao da se suoči sa manjkom od više 190.000 radnika u toku narednih pet godina”, navodi se u uzvještaju.

    Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu usporio je tokom 2025, budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to uprkos solidnom rastu zarada i kredita. Fiskalna politika, i pored blage relaksacije, ostaje disciplinovana, tako da je deficit bio ispod 3 odsto, a javni dug je nastavio kretanje silaznom putanjom.

    Prema prognozama Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, kombinovani ekonomski rast Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i samoproglašenog Kosova dostići će 3 odsto  u 2025, što je za 0,2 procentna poena niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1 odsto  u 2026, a zatim na 3,6% u 2027.

    “Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali ekonomski rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja građana”, kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

    “Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja,  kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja”, zaključila je ona.

    Prema nalazima iz ovog izvještaja, Zapadni Balkan suočen je sa paradoksom na tržištu rada u pojedinim sektorima prisutan je trajan manjak radnika, ali uporedo sa time i stope nezaposlenosti su visoke preko 10 odsto  a učešće u radnoj snazi je nisko, ispod 55 odsto, naročito među ženama, mladima i starijim odraslima.

  • Banke u RS između politike i profita: Brojke otkrivaju trendove

    Banke u RS između politike i profita: Brojke otkrivaju trendove

    Banke sa sjedištem u Republici Srpskoj uložile su u hartije od vrijednosti (HOV) 122,4 miliona maraka u prvoj polovini ove godine, čime je iznos koji drže u HOV povećan za devet odsto u odnosu na kraj 2024. godine. Krediti i depoziti veći su za po tri odsto.

    Koliko je od pomenutog ulaganja u HOV investirano u domaće, a koliko u strane hartije, kakva je struktura kredita i depozita i jesu li banke poklekle pod političkim pritiskom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika?

    Odgovore nalazimo u podacima o poslovanju bankarskog sektora, navodi Bloomberg Adria.

    Podsjećamo, Dodik je krajem januara ove godine na konferenciji u Banjaluci zaprijetio da će RS povući depozite i zatvoriti banke, ako ne sarađuju s Vladom Republike Srpske i ne plasiraju novac u investicije.

    Njegova reakcija uslijedila je nakon što su banke zatvorile račune fizičkim i pravnim licima iz RS sankcionisanim od strane Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

    Dodik je tada tvrdio da su banke iz Republike Srpske iznijele u inostranstvo oko milijardu maraka depozita institucija i građana i da vlast više neće imati razumijevanja za njih te da imaju rok od tri mjeseca da vrate novac u RS.

    “Ako to ne uradite, zatvorićemo vas”, poručio je Dodik.

    Od tada je povremeno ponavljao kako banke izvlače dobit iz RS, a jedini konkretan potez vlasti prema bankarskom sektoru bio je u maju kada su usvojene izmjene i dopune Zakona o bankama kojima se bankama zabranjuje naplata više različitih naknada. Efekte ovih izmjena biće moguće sagledati tek kad budu dostupni podaci o poslovanju banaka u drugoj polovini ove godine.

    Koliko su banke ozbiljno shvatile prijetnje Dodika
    Izvještaj o stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske na kraju prvog polugodišta ove godine otkriva da su banke u hartijama od vrijednosti na kraju juna držale ukupno 1,5 milijardi maraka, od čega je 1,2 milijardi KM u HOV koje je emitovala Vlada Republike Srpske i još 33,7 miliona maraka u dužničkim hartijama drugih emitenata iz RS.

    Ulaganje u hartije od vrijednosti Republike Srpske veće je za osam odsto na kraju juna ove godine u odnosu na kraj 2024. godine ili za 89,6 miliona KM.

    Iako su banke povećale ulaganje u obveznice i trezorske zapise Republike Srpske, nisu smanjile investiranje u dužničke hartije koje emituju države članice Evropske unije u kojima drže 143,6 miliona KM. Iako je taj iznos značajno manji od iznosa koji drže u HOV RS, on ipak bilježi veći rast (19 odsto) nego što je rast ulaganja u HOV RS (osam odsto).

    Najveći rast (46 odsto) imaju ulaganja banaka u dužničke HOV ostalih država, koje ne pripadaju EU, i gdje su banke povećale iznos sa 14,2 miliona na kraju 2024. godine na 20,8 miliona na kraju juna 2025. godine. To je ipak zanemarivo učešće od 1,4 odsto u ukupnim dužničkim HOV u koje su banke investirale.

    Šta je s kreditiranjem
    Osim prijetnji da banke moraju da sarađuju s Vladom, Dodik je u januaru istakao i da banke imaju dovoljno novca, ali da su restriktivne po pitanju kreditiranja i da moraju da “počnu da žive život ovog društva”.

    Poručio je da banke ne mogu da imaju novac van obaveznih rezervi na računima Centralne banke BiH, a da ga ne plasiraju.

    “To ne želimo da vidimo. Uprkos tome što su banke restriktivne, naša privreda je pokazala vitalnost, a posebno ćemo se baviti politikama koje se odnose na banke”, poručio je Dodik tada.

    Podaci pokazuju da su ukupni bruto krediti banaka veći za 213,9 miliona KM ili tri odsto na kraju juna ove godine, u odnosu na kraj 2024. godine.

    Najveće učešće u ukupnim kreditima od 50,8 odsto i dalje imaju krediti dati stanovništvu, te krediti dati privatnim preduzećima i društvima koji čine 33,6 odsto ukupnih kredita.

    Rast kredita zabilježen je kod kredita datih stanovništvu za 209,4 miliona KM ili šest odsto, kredita datih privatnim preduzećima i društvima za 52,2 miliona KM ili dva odsto, kredita datih nebankarskim finansijskim institucijama za 5,8 miliona KM ili osam odsto i kredita datih neprofitnim organizacijama za 1,5 miliona KM ili 16 odsto, u odnosu na kraj 2024. godine.

    S druge strane, u prvom polugodištu pad bilježe krediti dati Vladi i vladinim institucijama za 42,1 milion KM ili osam odsto, krediti dati javnim i državnim preduzećima manji su za 8,1 milion KM ili dva odsto, dok su ostali krediti pali za 4,9 miliona KM ili 44 odsto, u odnosu na kraj 2024. godine.

    Neto krediti iznose 6,6 milijardi KM i veći su za 205,6 miliona KM ili tri odsto u odnosu na kraj 2024. godine.

    Depoziti Vlade i javnih preduzeća povećani
    Kakvo je stanje sa depozitima? Da li je RS povukla sredstva koja drži u bankama? Nije. Čak ih je i povećala u prvoj polovini ove godine u odnosu na kraj prošle godine.

    Depoziti su na kraju juna iznosili 8,6 milijardi KM i bilježe rast od 230 miliona KM ili tri odsto u odnosu na kraj 2024. godine. Rast depozita zabilježen je kod sektora stanovništva, Vlade i vladinih institucija, javnih i državnih preduzeća, sektora neprofitnih organizacija, sektora nebankarskih finansijskih institucija i ostalih depozita.

    Nasuprot ovima, depoziti privatnih preduzeća i društava i banaka i bankarskih institucija bilježe pad.

    Konkretnije, depoziti Vlade i vladinih institucija čine 8,4 odsto ukupnih depozita (rasli su za 52 miliona KM ili osam odsto), a depoziti javnih i državnih preduzeća čine 3,5 odsto ukupnih depozita (rasli su za 40,6 miliona KM ili 16 odsto).

    Rast profita banaka za skoro 12 odsto
    Ukupni prihodi banaka sa 30. junom ove godine iznose 386,3 miliona KM i veći su za 24,2 miliona KM ili sedam odsto u odnosu na isti period 2024. godine, dok su ukupni rashodi 233,3 miliona KM i veći su za devet miliona ili četiri odsto.

    Sve banke su iskazale neto dobit u ukupnom iznosu od 142,1 milion KM koja je veća za 15,1 milion KM ili 11,9 odsto, u odnosu na isti period 2024. godine.

    U RS sjedište ima osam banaka sa 279 organizacionih jedinica, dok je sedam banaka sa sjedištem u FBiH poslovalo u RS putem 50 organizacionih jedinica.

    Vlasničku strukturu karakteriše većinsko privatno vlasništvo u svim bankama, gdje su u četiri banke većinski vlasnici stranci, dok su četiri banke većinski u domaćem vlasništvu.

    Domaći kapital ima najveće učešće od 47,2 odsto u strukturi akcionarskog kapitala, zatim slijedi Austrija sa 21,6 odsto, Italija sa 13,7 odsto, Slovenija sa 8,7 odsto, Srbija sa 8,5 odsto i ostale zemlje sa 0,3 odsto.

    Banke dobit u većini slučajeva isplaćuju kroz dividendu koja u RS nije oporezovana, a novi premijer Savo Minić je u ekspozeu naveo oporezivanje dividende kao jedan od narednih koraka u poreskoj politici.

    Četiri banke sa većinskim domaćim kapitalom imaju 51,5 odsto učešća u ukupnoj aktivi (povećanje učešća za 0,8 procentnih poena u odnosu na kraj 2024. godine), 49,3 odsto u ukupnom kapitalu (povećanje učešća za 1,5 procentnih poena u odnosu na kraj 2024. godine) i 50,8 odsto u ukupnim depozitima (povećanje učešća za 1,1 procentni poen u odnosu na kraj 2024. godine).

    Četiri banke sa većinskim stranim kapitalom imaju 48,5 odsto učešća u ukupnoj aktivi, 50,7 odsto u ukupnom kapitalu i 49,2 odsto u ukupnim depozitima.

  • Iz Saveza sindikata Srpske zahtjevaju povećanje prosječnih i minimalnih primanja

    Iz Saveza sindikata Srpske zahtjevaju povećanje prosječnih i minimalnih primanja

    Savez sindikata traži povećanja minimalnih plata ali i plata kvalifikovanih radnika, istakao je predsjednik Sindikata Republike Srpske Goran Stanković u obraćanju medijima povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada.

    On je naveo da će u Sindikati insistirati na povećanju prosječne plate, kako bi porastao generalni životni standard radnika.

    “Prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.556 maraka a nju prima samo svaki treći radnik. Imali smo najave da je cilj da prosječna plata do 2026. godine bude 2000 maraka, pozdravljamo to ali nam je cilj da većina radnika prima taj iznos”, istkao je Stanković.

    Osim prosječne plate, iz Sindikata upozoravaju da je u Srpskoj trenutno najniži minimalac regionu i on za nekvalifilovane radnike iznosi 900 maraka.

    “U razgovori sa socijalnim partnerima ćemo iznijeti ove zahtjeve, povećanje minimalca koji nije rastao dvije godine, te povećanje prosječne plate koju će primati većina radnika”, dodaje on.

    Upozoravaju da je, za razliku od povećanja plata, ove godine nastavljen talas poskupljenja uz rast inflacije.

    “Kilogram kupusa kod poljoprivrednika košta 20 feninga a u marketima je 1,6 maraka”, objasnio je poskupljenja na primjeru osnovnih životnih namirnica i takođe dodao primjere jabuka i brašna.

    Zbog ovakvih primjera iz Sindikata poručuju da bi se mogao slijediti primjer Srbije koja je uvela ograničenja marži na određene proizvode, što je ograničilo rast inflacije.

    “Samo u 2024. godini trgovački lanci su ostvarili neto dobit od 840 miliona maraka a cijene rastu”, objasnio je Stanković.

    Uz rast cijena upozorio je i na računanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Srpskoj.

    “Imamo najave o modelu računanja od strane institucija, a podsjećam da mi u Sindikatu vršimo računanje koje se bazira na troškovima za četvoročlanu radničku porodicu. Dok vidimo najave da oni planiraju da te troškove računaju za 2,7 ili 2,8 članova. Kako to, kako nekoga mogu prepoloviti”, upitao je on.

    Komentarisao je i optužbe da je sindikalna potrošačka korpa prenapuhana, a naveo je primjer troškova prehrane.

    “Prema našim izračunima porodica od 4 člana mjesečno za prehranu ima 1272 marke, kada to podijelite sa brojem dana i obroka po danu, jedan član porodice po obroku u prosjeku ima nešto preko 3 marke, je li to prenapuhano”, upitao je ponovo.

    Istakao je i da se ne smije dozvoliti da ovakve stvari postanu standardna mjera tokom računanja korpe.

    Rast troškova na primjeru odnosa cijena 2021. I 2025. godine objasnila je i Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja.

    “Inflacija iznnosi preko 47 odsto kada je prehrana koja prednjači u poskupljenjima, a generalna inflacija je na nivou od 27 odsto”, poručila je ona.

  • Cijene zlata i dalje obaraju istorijske rekorde

    Cijene zlata i dalje obaraju istorijske rekorde

    Cijene zlata su danas na globalnim tržištima premašile rekordnih 3.900 dolara po unci, što odražava zabrinutost investitora zbog zatvaranja američke vlade i procjene da će američka centralna banka ponovo smanjiti ključne kamatne stope kako bi podržala zapošljavanje.

    Na takozvanom fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva iznosila 3.943,01 dolara i bila je 1,5 odsto viša nego na kraju trgovanja krajem prošle nedjelje.

    Cijena zlata je porasla za isti procenat u fjučers ugovorima na američkom tržištu, gdje se unca trgovala po cijeni od 3.966,37 dolara, prenose agencije.

    Politička neizvjesnost pokreće investicije u sigurna utočišta.

    Potražnju za plemenitim metalom podstaklo je zatvaranje savezne vlade SAD, što je produbilo neizvjesnost među investitorima i podstaklo ih da usmjere kapital u sigurna utočišta.

    Zatvaranje vlade ušlo je u drugu nedjelju dok demokratski zakonodavci istrajavaju u svojim zahtjevima za doprinose za zdravstvenu zaštitu, a predsjednik SAD Donald Tramp najavljuje otpuštanja u vladinim službama i smanjenje budžeta.

    Ako Tramp utvrdi da pregovori sa demokratama u Kongresu „apsolutno ne vode nikuda“, Vašington će početi masovna otpuštanja federalnih službenika, rekao je u nedjelju visoki zvaničnik Bijele kuće, prenio je Rojters.

    Očekivanja daljeg smanjenja kamatnih stopa

    Zlato je poraslo za skoro 50 odsto od početka godine, a skok cijene je, između ostalog, izazvan snažnom potražnjom centralnih banaka.

    Investitori takođe kupuju plemenite metale uoči sastanka o monetarnoj politici centralne banke SAD.

    Federalne rezerve su smanjile kamatne stope za četvrtinu procentnog poena u septembru, a predsjednik Džerom Pauel je objasnio da je tempo stvaranja radnih mjesta sporiji nego što bi bilo potrebno za održavanje stabilne stope nezaposlenosti.

    Kompanije trenutno zapošljavaju vrlo malo, primetio je Pauel objavljujući odluku, a čak bi i blago povećanje otpuštanja brzo dovelo do veće nezaposlenosti.

    Komitet za monetarnu politiku Federalnih rezervi takođe je na svom septembarskom sastanku naznačio da bi, s obzirom na slabiju ekonomsku aktivnost i potražnju za radnom snagom, mogli ubrzati tempo smanjenja troškova zaduživanja.

    Kamatne stope bi mogle biti smanjene na 3,6 odsto do kraja godine, prema medijani njihovih prognoza. U junu su prognozirali da će do kraja godine biti 3,9 odsto.

    Prema FedWatch, analitičari sada procjenjuju da će ih Federalne rezerve najverovatnije smanjiti za četvrtinu procentnog poena na svom oktobarskom sastanku i za još jednu četvrtinu poena u decembru, piše Sputnjik.

  • Hljeb za četiri godine poskupio za 60, a junetina za 94 odsto

    Hljeb za četiri godine poskupio za 60, a junetina za 94 odsto

    Od kraja 2021. godine do sada hljeb je poskupio za 60 odsto, a junetina za 94 odsto, izjavila je Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

    Prema njenim riječima neopravdani, nekontrolisani svakodnevni rast cijena koji je prisutan u Republici Srpskoj, a naročito od 2021. godine negativno se odražava na životni standard.

    – Primjera radi, ako posmatramo neke najosnovnije životne namirnice, mada se rast cijena dešava u svim segmentima ali pogotovo u osnovnim životnim potrebama imamo situaciju da je hljeb gotovo 60% poskupio, isto je tako ako gledamo junetinu za oko 94% skuplja nego što je to bilo na kraju 2021. godine – rekla je Božana Radomir.

    Obzirom da je iza nas period kada su se djeca pripremala za školu ona je navela i primjer školske sveske koja je poskupila za oko 122%.

    – Tako da je jasno da svaki taj neopravdani, nekontrolisani i stihijski rast cijena se negativno odražava na životni standard, na kupovnu moć radničkih porodica, tako i da ono povećanje plata što smo imali u prethodnom periodu u stvari je nivelisano tim rastom cijena, tako da prije svega plate treba da se usklade sa stopom inflacije, odnosno rastom tim cijena, a onda još da se dodatno povećaju, da bi radnici u Republici Srpske, mogli da obezbijede sve ono što jeste osnovna životna potreba – istakla je ona, piše Srpskainfo.

    Poređenja radi, prosječna neto plata isplaćena u Republici Srpskoj u decembru 2021. godine iznosila je 1.038 KM. Prema podacima Saveza sindikata Srpske prosječna neto plata isplaćena u avgustu ove godine iznosila je 1.555 KM.

  • Sindikalna potrošačka korpa za mnoge samo san

    Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na 3 člana porodice, jer je sindikalna potrošačka korpa navodno nerealna jer se obračunava za 4, a ne za 3 člana porodice kakvih je prema procjenama najviše u Srpskoj.

    Prijedlog za utvrđivanje minimalna potrošačke korpe iznio je predsjednik Privredne komore Goran Račić koji je naveo da u Republici Srpskoj prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika.

    – Minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi oko 900 KM, kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM vidi se da je to nerealan pokazatelj – istakao je Račić.

    Murisa Marić izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora smatra da ni jedna, ni druga, ni treća potrošačka korpa, kako god je nazvali, neće biti realna i da to niko u svijetu ne prati osim država bivše Jugoslavije.

    Svakodnevna poskupljenja

    – Eurostat prati rast cijena i to je nešto što je najrealnije, a sve ovo koliko je kome potrebno za život, mislim da je jednostavno jedna obična priča, da se nešto radi kroz statistike, a da to nisu oni stvarni realni pokazatelji apsolutno bilo čega za neku tročlanu ili četvoročlanu porodicu – navela je ona.

    Govoreći o praćenju potrošačke korpe za tročlanu umjesto četvoročlanu porodicu ona je rekla: “Mi popisa stanovništva nemamo i ne možemo reći da na području Republike Srpske ili BiH živi ni tročlana ni četvoročlana porodica, tako da je ovo samo jedna priča da odemo od stvarnosti i realnosti kolika je inflacija u našoj zemlji, koliko je sve poskupilo i koliko zaista teško preživljava jedna tročlana i četvoročlana ili dvočlana porodica sa nekim minimalnim primanjima koja su kod nas na snazi”.

    – Vidimo i sami svakodnevno kolika su poskupljenja i šta se dešava na tržištu. To treba kontrolisati na drugi način, a ne da raspravljamo o potrošačkoj korpi koja kolika god da je, nije realan pokazatelj i stvarni pokazatelj onoga svega što se dešava na tržištu.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da je potrebno proširiti spektar tih indikatora koji pokušavaju da obuhvate poboljšanje ili pogoršanje životnog standarda različitih slojeva stanovništva.

    – I u tom smislu mislim da ima prostora da postoji i sindikalna potrošačka korpa, ali u svakom slučaju i za uvođenje ove minimalne potrošačke korpe postoji osnov za na neki način njeno definisanje zbog razloga što kad govorimo o sindikalnoj potrošačkoj korpi ona polazi od četvoročlane porodice i od nekih šireg spektra stvari koje bi mogle da se na neki način više upotrijebe kao mjera jednog života kome mi težimo, koje na neki način pretendujemo da takav bude, ali nažalost distribucija zarada u našem stanovništvu je takva da gro ljudi ima višestruko nižu zaradu u odnosu na ono koliko bi objašnjavala ta sindikalna potrošačka korpa – objasnio je Mlinarević.

    Istakao je da ako se govori o nekakvoj mjeri pogoršanja standarda ljudi potrebno je da se povežu potrošačke korpe sa njihovim zaradama.

    – Pojednostavljeno govoreći mi bi trebali da znamo da srednji sloj stanovništva koji prima tu medijalnu zaradu preko tri četvrtine svog dohotka troši na hranu i piće, na komunalne usluge i na odjeću i obuću. I onda ako tri četvrtine svog dohotka troši na te stvari, mnogo je važno da se prati šta se dešava sa procentualnom promjenom vrijednosti korpe koja bi bila sastavljena od dobara iz tri grupacije dobara. Zato što bi onda mogli da ukažemo koliko je povećana vrijednost minimalne potrošačke korpe procentualno da bi onda na osnovu toga mi znali u kojoj mjeru treba pomoći ovom srednjem sloju stanovništva – rekao je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima trenutno kad govorimo o sindikalnoj potrošačkoj korpi, pošto je više je odraz onoga što bi bio pristojan normalan život i kad bi mi parirali tom dohotku koje imaju ljudi u Evropskoj uniji u toj srednjoj klasi, ne možemo baš da jasno uočimo ove promjene ljudi kod ljudi koji imaju niže dohotke.

    Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske objasnila je da se sindikalna radnička potrošačka korpa izračunava još od 2008. godine, a podrazumijeva četvoročlanu porodicu koja ima 2 odrasla člana i 2 djece školskog uzrasta. Dakle, ne uključuje porodice koje imaju novorođenče, bebu, djecu predškolskog uzrasta, kao ni studente ili zaposlenu djecu.

    Posljednja sindikalna potrošačka korpa za avgust iznosila je ukupno 2.759 KM.

    – Ta sindikalna potrošačka korpa najviša je od kada postoji obračun, a posljedica je neopravdanog, nekontrolisanog svakodnevnog rasta cijena koje imamo prisutno u Republike Srpskoj još od kraja 2021. godine, tako da je sam segment prehrane, ako govorimo o njemu, dostigao je iznos od 1.272 KM – rekla je Božana Radomir.

    U potrošačku korpu uračunato je i stanovanje i komunalne usluge od 669,60, tekuće održavanje domaćinstva 161,15, odjeća i obuća 222,35, higijena i njega zdravlja 116,33, prevoz 225,75 i obrazovanje i kultura 91,52 KM.

    Kupovna moć radničkih porodica na niskom nivou

    Božana Radomir je naglasila da je u pitanju realan pokazatelj jer obuhvata sve one proizvode i usluge koji su neophodni četvoročlanoj porodici da zadovolji osnovne životne potrebe, a bazira na mjesečnom i tromjesečnom prikupljanju cijena onoga što jeste realnost, što te radničke porodice plaćaju kako za proizvode, tako i za usluge koje su prisutne u Republike Srpskoj, znači na području Republike Srpske.

    Prema njenim riječima sve to se izračunava da bi se pokazalo koji je nivo životnih potreba jedne četvoročlane radničke porodice za zadovoljenje svih potreba, to se poredi sa prosječnom isplaćenom platom, najnižom platom, takođe onim sektorskim platama i to je ono što bi jedna četvoročlana porodica trebala imati na raspolaganju, ali je realnost sasvim drugačija.

    – Ako posmatramo, primjera radi podatke Poreske uprave, da je oko 135.000 radnika u proteklom periodu primalo platu koja je jednaka ili manja čak od troškova prehrane sadržane sindikalnoj potrošačkoj korpi (1.272 KM) ili ako posmatramo da je oko 2/3 radnika u Republici Srpskoj primalo platu koja je manja od prosječno isplaćene plate, evidentno je da je ona kao takva pokazatelj i mjera da je kupovna moć radničkih porodica i dalje na niskom nivou, odnosno da je životni standard i dalje na niskom nivou, zato što se sa jednom, odnosno 2 prosječno isplaćene plate po mnogim sektorima i djelatnostima u stvari ne može obezbjediti ono sve što bi trebala jedna četvoročlana porodica po međunarodnim standardima- navela je Božana Radomir.

    Sindikalna potrošačka korpa ne podrazumijeva odlazak u restorane, hotele, odnosno i konzumiranje ugostiteljskih usluga, kao ni odlazak na godišnji odmor bez obzira da li je u pitanju ljetovanje ili zimovanje.

  • Izvoz oružja obara sve rekorde

    Izvoz oružja obara sve rekorde

    Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište.

    Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM.

    Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM.

    “Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju”, kazali su iz UIO BiH.

    Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM.

    Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih.

    “Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije”, kazao je Ristić.

    Dodao je da domaće kompanije, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni.

    “Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno”, pojasnio je Ristić.

    Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države.

    “Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije”, poručio je Ristić.

    Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom avgusta, i za BiH određena stopa od 30 odsto.

    “Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike”, kazao je Ristić.

    Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica.

    “Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u ‘Famosu’ i ‘Rudiju Čajavcu’, remonta avionskih motora u ‘Orlu’ itd.”, kazao je Gavran.

    Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.

  • Sve manji interes firmi iz Srpske za poslove u Njemačkoj

    Sve manji interes firmi iz Srpske za poslove u Njemačkoj

    Samo 17 privrednih društava iz Republike Srpske prijavilo se na ovogodišnji konkurs za dodjelu dozvola za rad u Njemačkoj u detašmanskoj 2025/2026. godini, što je u odnosu na ranije znatan pad, a kao glavni razlozi takvog stanja su smanjene investicije i problem sa radnom snagom.

    Prema javnom konkursu, koji je u avgustu objavila Spoljnotrgovinska komora BiH, u saradnji s Privrednom komorom Federacije BiH i Privrednom komorom Republike Srpske, preduzećima iz BiH pripalo je 1.910 dozvola, od čega je Republici Srpskoj pripalo 636.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske, potvrdio je da su kontingenti raspoređeni na drugoj sjednici koja je održana 27. avgusta ove godine.

    “Kontingent je raspoređen na 17 privrednih društava, od čega je 15 korisnika detašmana, a dva su nova privredna društva. Njih 17 je konkurisalo za redovni dio kontingenta, dok je osim za redovni, sedam privrednih društava konkurisalo i za posebni dio kontingenta”, istakao je Petrović.

    Inače, prema konkursu, ukupni kontingent od 1.910 dozvola raspoređen je tako da se 840 dozvola odnosi na oblast građevinarstva, 510 dozvola na oblast izolaterstva, a 560 dozvola na oblast ostalih djelatnosti, to jeste montažerstvo, rudarstvo i druge djelatnosti.

    Za preduzeća iz Republike Srpske konkursom su bile predviđene 222 dozvole za oblast građevinarstva, 136 dozvola za oblast izolaterstva i 148 dozvola za oblast ostalih djelatnosti.

    Kada je riječ o posebnom kontingentu, od ukupno 391 dozvole, preduzećima iz Srpske pripala je 1/3 od ukupne kvote.

    Za razliku od ovogodišnjih 17 prijavljenih privrednih društava, ranijih godina interesovanje je bilo veće, pa su se lani na konkurs prijavile 24 firme, a 2023. godine njih 29.

    Za Petrovića postoje dva razloga zbog čega je takvo stanje.

    “U Njemačkoj su smanjene privatne investicije za 27-28 procenata, posebno u oblasti grube gradnje, gdje se trpe veliki privredni udari i posljedice, dok je drugi razlog nedostatak naše domaće radne snage”, objasnio je Petrović za “Nezavisne novine“.

    Kako je dodao, ovaj sektor se nalazi u dosta teškom stanju.

    “Mi se uzdamo da bismo se u narednom periodu opet mogli vratiti na neko prethodno stanje kako je bilo”, ističe on.

    Nenad Stanišljević, tehnički direktor Građevinskog preduzeća “Vranica” Banjaluka, istakao je da oni odranije koriste detašmane i da u Njemačkoj rade već osam godina.

    “Međutim, od krize u Ukrajini tamo su se prilike poprilično pogoršale i stala im je stanogradnja. To je veliki problem onda u našoj branši, to je prouzrokovalo manjak posla, a prije toga je bilo viška posla”, kaže Stanišljević.

    Kako dodaje, treću godinu zaredom pokušavaju opstati u Njemačkoj bez obzira na loše uslove.

    Inače, kako kaže, oni se bave grubim građevinskim radovima, a prema njegovim riječima, u instalaterskim poslovima je bolja situacija.

  • Usklađivanje cijene struje sa cijenama u EU loše i za građane i za privredu

    Usklađivanje cijene struje sa cijenama u EU loše i za građane i za privredu

    Bosna i Hercegovina planira da cijene električne energije za domaćinstva uskladi sa tržišnim cijenama, kao što je to slučaj u većini zemalja Evropske unije, dok naši sagovornici ističu da će to imati više štete nego koristi za same građane i privredu.

    Naime, Savjet ministara BiH usvojio je 30. septembra Reformsku agendu, u kojoj se, između ostalog, navodi da je do 2027. godine predviđeno usklađivanje cijena električne energije u BiH sa tržišnim cijenama u regionu i EU.

    Reformska agenda usvojena je u obliku koji je još 1. septembra upućen iz Direkcije za ekonomsko planiranje.

    Sada se, podsjetimo, očekuje povratna informacija iz Brisela, odnosno da li ispunjavamo uslove za dobijanje sredstava.

    Ovo, kako je naglašeno, omogućava transparentno formiranje cijena i bolju integraciju BiH u regionalno i evropsko tržište električne energije.

    “Zakonodavni okvir na entitetskom nivou u oblasti električne energije je usvojen i potpuno usklađen sa Paketom za električnu energiju EU”, dodaje se.

    Ova regulativa obuhvata sve entitetske nivoe u Bosni i Hercegovini i bavi se ključnim pitanjima energetske sigurnosti i tržišta električne energije. Pružaju ga entiteti, operater prenosa i tržišta električne energije BiH.

    Igor Gavran, ekonomista, ističe za “Nezavisne novine” da je to odličan primjer mjere koja potencijalno donosi više štete građanima i privredi nego sredstva EU za izvršenje te mjere.

    “Ja razumijem da je za prihvatanje od strane EU trebalo napisati i neke mjere koje nisu u našem interesu, ali ako se dokument prihvati i uđemo u program Plana rasta, onda treba pametno da se fokusiramo na one mjere koje su nama korisne i usput naplatimo planirana sredstva, a one koje su ‘više štete nego koristi’ jednostavno ne izvršimo i svjesno se odreknemo tog manjeg dijela sredstava”, kazao je Gavran.

    Ističe da je potpuno suluda ideja da, kako kaže, proizvodimo struju po nižim troškovima nego EU, a da onda pljačkamo naše građane prodajući je po cijenama koje su drastično veće od troškova.

    “Nije ovo jedina problematična mjera”, kazao je Gavran.

    Pojašnjava da će vlasti sigurno pokušati da prikažu ovo kao neki uslov koji moraju ispuniti, ali to nije istina.

    “Sve je do njih i njihove odluke. Ne možemo izgubiti sva sredstva zbog neispunjavanja jedne mjere. A vlastima bi ovo jako odgovaralo jer bi mogli umjesto reformi i unapređenja javnih elektroprivreda da povećanjem cijena nadoknađuju njihovo loše upravljanje i dugove. I naravno da veće cijene znače više poreza za budžete”, kazao je Gavran.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe za “Nezavisne novine” da mu nije jasno kome je palo na pamet da se u BiH uvedu cijene struje kakve su EU.

    “Sa ovim standardom da pratimo cijene u Evropskoj uniji, kako je to neko zamislio i da li će to neko da provede za mene je fascinantno”, kazao je Bečarević i istakao da će to sa prosjekom plata, ali i penzija koje imaju bh. građani biti nemoguće.

    “To će biti ogroman udar na budžete građana”, zaključio je Bečarević.

  • Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene 4,76 milijardi dolara

    Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene 4,76 milijardi dolara

    Republika Srpska je za osam mjeseci ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene od 4,76 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 70,4 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Republika Srpska je u ovom periodu ostvarila izvoz od oko 1,97 milijardi dolara ili više za 9,4 odsto nego u istom periodu lani.

    Vrijednost ostvarenog uvoza bila je 2,79 milijardi dolara, odnosno više za 4,9 odsto nego u uporednom periodu.

    Najveći obim spoljnotrgovinske razmjene od 843,55 miliona dolara Republika Srpska je ostvarila sa Srbijom, zatim, nešto više od 578 miliona dolara sa Italijom, te 537 miliona dolara sa Hrvatskom.

    Posmatrano prema ekonomskim grupacijama zemalja, Republika Srpska je za osam mjeseci u spoljnotrgovinskom poslovanju sa zemljama EU ostvarila izvoz od 1,37 milijardi dolara, što je rast za 6,4 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

    U posmatranom periodu, u Republiku Srpsku je iz EU ostvaren uvoz od 1,55 milijardi dolara ili više za 0,7 odsto.