VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Nova godina, nova poskupljenja: Poskupljuju meso, brašno, kafa

    Nova godina, nova poskupljenja: Poskupljuju meso, brašno, kafa

    Već sa prvim danima nove godine došlo je do novih poskupljenja osnovnih životnih namirinica. Poskupljuju meso, brašno, kafa, čokolada, a najavljeno je i poskupljenje goriva i pekarskih proizvoda.

    Cijene osnovnih životnih namirica su sve više, a novčanici sve tanji. Određeni proizvodi i usluge su već poskupjeli, a za druge se to tek očekuje.

    Vedran Јurišić za potrebe Saveza sindikata godinama prati kretanja cijena osnovnih životnih namirnica. Rast cijena, kako kaže, samo će se nastaviti.

    – Cijena ulja u novembru 2023. godine bila je 2.96 a sada je 3.10 KM, što predstavlja poskupljenje od 15 odsto. Dječije pelene su bile 25 KM, a sada su već 27 KM što je poskupljenje od šest odsto. Toalet papir je bio 4.90, a sada je 5.80 što je više za oko 4 odsto. Teletina je bila 25, a sada je 28 KM – istakao je Јurišić.

    Tako ćemo za na primjer vreću brašna, koju smo do sada plaćali 25 maraka, sada morati da izdvojimo 28. Iz Udruženja potrošača kažu da su pojedini proizvođači već počeli loviti u mutnom i neopravdano dizati cijene određenih proizvoda na štetu potrošača.

     

    – Bili smo svjedoci početkom ove godine je da je došlo do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, tako da je ulje prije Nove godine bilo 3.05, a sada iznosi oko 3.12 KM. Imamo i poskupljenje mesa, konkretno svinjskog buta bez kosti koji je bio 9 KM, a sada iznosi 12, pa čak i do do 15 KM – naveo je Dragan Јošić iz Udruženja za zaštitu potrošača Republike Srpske.

    – Ne može sve krajnji potrošač da servisira. Smatramo da bi unutar svakog, bilo da je riječ o pekarskom proizvođaču, unutar njihove firme trebalo napraviti svoje proračune i da ne idu odmah sa poskupljenjem koje su najavili – rekao je Udruženje potrošača “Don” Prijedor Zoran Petoš.

    Prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini rasti za čak 10 odsto. Poskupljenje pravdaju prošlogodišnjim povećanjem minimalca i skokom cijene pšenice na berzama.

    – Cijene pšenice imaju blagi trend rasta. Međutim, imamo informaciju da će sada značajna količina pšenice stići iz Rusije u Srbiju. A kako znamo, Rusija je najveći proizviđač pšenice u Evropi, tako da će to usporiti rast cijena, ali do blagog rasta ipak mora doći zbog povećanja plata i struje – istakao je Mićo Sajlović iz “Žitoposavine”.

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar prošle godine iznosila je 2.650 maraka. Sa prosječnom platom u Srpskoj građani su uspjeli da pokriju tek 54 odsto potrošačke korpe.

  • Pad kamata u BiH ni na vidiku

    Pad kamata u BiH ni na vidiku

    Odluka Evropske centralne banke (ECB) o smanjenju kamatnih stopa neće imati trenutni direktni uticaj na kamatne stope u BiH, budući da zemlja nije dio evropskog monetarnog sistema, smatraju u Udruženju banaka BiH, dok ekonomisti podsjećaju da su banke rado povećavale kamate kada je euribor rastao iako nije bilo opravdanja.

    Evropska centralna banka (ECB) je u drugoj polovini decembra smanjila ključnu kamatnu stopu za depozite četvrti put  prošle godine, dok banke u  BiH to nisu uradile nijednom, iako kod nas one nisu ni rasle toliko koliko su u Evropskoj uniji. Ipak, banke u BiH iz godine u godinu ostvaruju sve veću dobit.

    Za devet mjeseci prošle  godine imale su neto dobit od skoro 700 miliona KM.

    Naime, kako je nedavno rekao Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kamatne stope u BiH nisu direktno vezane za one u EU, a rast kamata u BiH nije bio ni približno toliko izražen kao u EU i dodao je da  ECB sada donosi odluke s ciljem stimulisanja privrede kroz snižavanje ključnih kamatnih stopa.

    Kako je rekao, posljednje smanjenje kamatne stope nagovještava da su mjere preduzete s ciljem obuzdavanja inflacije, kao i da su dale očekivane rezultate, jer je sada na ciljanom nivou od dva odsto.

    Prema njegovim riječima, ovaj potez ima za cilj stabilizaciju ekonomskih aktivnosti u evrozoni i pružanje podrške privrednom rastu.

    Ražanica je rekao da se BiH može pohvaliti da  su “prosječne kamatne stope među najnižima u regionu, pa čak i u odnosu na veći broj članica EU”, što je zanimljivo s obzirom na to da su rizici na domaćem finansijskom tržištu sigurno izraženiji u odnosu na razvijena tržišta Unije.

    “Iako je rast euribora (evropske međubankarske stope) doveo do određenog rasta kamata u BiH, treba imati u vidu da je euribor dugo imao negativnu vrijednost, što je neprirodno stanje, nakon čega je zabilježio značajan rast”, pojasnio je Ražanica.

    Ističe da je rast kamatnih stopa u BiH bio znatno manji zahvaljujući činjenici da su mnoge banke svojim klijentima ponudile prelazak na fiksne kamatne stope.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da  dobit banaka u BiH najjasnije sve pokazuje.

    “Kad god postoji bilo kakav izgovor, pa i bez izgovora, banke u BiH će maksimizirati cijene svojih usluga i time svoj profit, bez obzira na to jesu li to kamate kao cijena kapitala ili naknade kao cijena drugih usluga”, kazao je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Ističe da dobit banaka u BiH pokazuje da su cijene svih njihovih usluga nerealne i previsoke neovisno o kretanjima kamata ECB i kaže da je  odavno bilo vrijeme da regulatori intervenišu.

    “Ili da ograniče cijene njihovih usluga na razuman nivo ili ih dodatno oporezuju zbog enormne dobiti koja je rezultat zloupotrebe tržišnog položaja i eksploatacije klijenata. Tako i sada, iako svi odlično pamtimo kako su rado povećavali kamate kada je euribor rastao, iako nije bilo opravdanja, tako da će sada odgađati smanjenje maksimalno dugo”, pojasnio je Gavran.

    Ističe da je to slično kao s cijenama goriva, koje takođe obično brzo idu gore, a sporo u suprotnom smjeru u odnosu na svjetske cijene nafte.

    “Ali sa bankama je još gore. Dok istovremeno banke demonstriraju koliko su im nebitni i domaći propisi i domaći klijenti kada iz vlastitog interesa primjenjuju propise stranih država kao američke sankcije i blokiraju ili gase račune subjekata koji nisu prekršili domaće propise”, kaže Gavran.

    Kako dodaje, jednostavno se u svemu ponašaju kao da su odvojeni od domaćeg tržišta kada to njima odgovara, a pravdaju se tržišnim kretanjima onda kada njima idu u prilog.

    “I, naravno, vrlo rado uživaju prenisku stopu poreza na dobit i dobit ostvarenu u BiH mnoge iznose izvan zemlje”, zaključio je Gavran.

  • Centralna banka BiH: Objedinjena inflacija u ovoj godini 3,6 odsto, a narednoj 3,5 odsto

    Centralna banka BiH: Objedinjena inflacija u ovoj godini 3,6 odsto, a narednoj 3,5 odsto

    Očekivana objedinjena inflacija u BiH za tekuću godinu iznosi 3,6 odsto, a u narednoj godini 3,5 odsto, objavila je Centralna banka BiH.

    Iz Centralne banke navode da rezultati ankete sprovedene u decembru prošle godine pokazuju postepenu stabilizaciju očekivane objedinjene inflacije u odnosu na prethodne krugove ispitivanja.

    – Navedeni rezultati impliciraju pozitivna očekivanja u pogledu kratkoročnih inflacionih kretanja, što u budućnosti, kao rezultat ovih očekivanja, može dovesti do stimulisanja ostalih makroekonomskih indikatora – pojašnjavaju iz ove banke.

    Kako navode iz Banke, inflacija u BiH predstavlja jedan od ključnih makroekonomskih fenomena, kojem se pripisuje donošenje poslovnih i privatnih odluka.

    – Očekivanja za kratkoročne predikcije objedinjene inflacije i dalje su u fokusu interesovanja javnosti. Donosioci odluka svoje buduće potrošnje još baziraju na očekivanim cjenovnim kretanjima – dodaju iz Banke.

    Centralna banka sprovodi kvartalnu anketu s ciljem analize i kontinuiranog praćenja inflacionih očekivanja ekonomskih subjekata.

    Učesnici ankete o inflacionim očekivanjima su predstavnici finansijskog sektora, komercijalne banke i osiguravajuća društva.

  • Dodik predlaže ukidanje poreza na garantovani dio plata: Ekonomisti i privrednici skeptični

    Dodik predlaže ukidanje poreza na garantovani dio plata: Ekonomisti i privrednici skeptični

    Pitanje minimalne plate u Republici Srpskoj ponovo je aktuelno. Predsjednik Srpske, Milorad Dodik, predložio je novi model koji uključuje diferencijaciju plata u zavisnosti od stepena stručne spreme.

    Prema njegovom prijedlogu, trenutni minimalac od 900 KM ostao bi nepromijenjen, dok bi za radnike sa srednjom stručnom spremom plata porasla na 1.000 KM, a za one s visokom obrazovanjem na 1.200 KM. Ovaj prijedlog izazvao je različite reakcije među sindikatima i poslodavcima.

    Sindikati smatraju da minimalna plata treba da bude najmanje 1.050 KM, dok poslodavci upozoravaju da već sada imaju teškoće sa trenutnim nivoom od 900 KM. Kako navodi “Srpska Info”, činjenica je da trenutna minimalna plata ne može pokriti troškove potrošačke korpe, koja je u novembru prošle godine iznosila 2.650 KM. Samo za hranu, prema izračunima, potrebno je izdvojiti 1.203 KM.

    Dodik je istakao da konačna odluka još nije donesena, ali je naglasio važnost diferencijacije plata. “Pozvaćemo i poslodavce i sindikat na dogovor. Smatramo da treba ukinuti porez na garantovani dio plate,” rekao je Dodik.

    Sa druge strane, Unija poslodavaca Republike Srpske ističe da bi ovakav prijedlog mogao imati negativne posljedice po privredu. Predsjednik Unije, Zoran Škrebić, smatra da dodatni troškovi mogu dodatno urušiti konkurentnost. “Slični prijedlozi su ranije najavljivani, ali nikada nisu realizovani. Ukoliko bi se sprovela ovakva mjera, to se mora temeljiti na ozbiljnim analizama kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje privrede,” rekao je Škrebić.

    On je dodao da trenutna minimalna plata od 900 KM već izaziva poteškoće, posebno u sektorima poput prerađivačke industrije, gdje je zabilježen gubitak 3.000 radnih mjesta. Unija poslodavaca podržava povećanje plata, ali isključivo u okviru ukupnog rasta, a ne samo minimalca.

    Ekonomista Marko Đogo smatra da Dodikov prijedlog ide u korist sindikata. “Sindikati su već duže vrijeme upozoravali na malu razliku u platama između onih sa srednjom stručnom spremom i minimalca. Ovaj prijedlog je, u tom smislu, bolje rješenje od daljeg povećanja minimalne plate,” rekao je Đogo.

    On, međutim, naglašava da je čitava rasprava oko minimalca, kako kod nas, tako i u svijetu, često vođena populističkim motivima, a ne temeljnim analizama. “U razvijenim zemljama postoje mehanizmi koji ograničavaju populizam. To su, recimo, ekspertski timovi koji daju preporuke o minimalnoj plati na osnovu ekonomskih parametara, a ne na osnovu političkih pritisaka,” zaključio je Đogo.

    Rasprava o minimalnim platama nastavlja se, dok privreda i dalje bilježi probleme, a sindikati i poslodavci ostaju na suprotnim stranama.

  • Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Cijene goriva na svjetskim berzama su porastu, a taj trend rasta odraziće se i na naše prostore, pa se tako u narednim danima očekuju veće cijene naftnih derivata za preko 10 feninga po litri, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    “Posljednjih 15 dana rastu cijene na svjetskoj berzi, a uporedo imamo i rast dolara nakon izbora u Americi. Prema trenutnim pokazateljima realno je da cijena dizela ide do 2,55, a benzina do 2,50 KM po litri”, kazao je Savić i istakao da je realno da postepeno distributeri krenu sa podizanjem cijena goriva u narednim danima.

    “Trenutno je u Banjaluci cijena dizela od 2,43 do 2,47, dok benzin košta od 2,39 do 2,43 KM po litri”, kazao je Savić.

    Sa jedne benzinske pumpe u Banjaluci ističu da je u prethodnim danima bilo rasta cijena, pa tako sada benzin košta 2,43 KM, dok su cijene dizela od 2,47 do 2,52 KM.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON iz Prijedora, ranije je za “Nezavisne novine” rekla da su građani BiH potpuno otupjeli na povećanja cijena, pa tako i u slučaju goriva.

    “Na poskupljenje goriva definitivno nitko ne može utjecati, te kada dođe do rasta cijene barela na svjetskoj razini, dođe do poskupljenja i kod nas. No, realno je da mora postojati određeni period kako bi se to odrazilo na naše tržište”, izjavila je Marić.

    Naglašava da će poskupljenje goriva na benzinskim pumpama u BiH biti ogroman udar na potrošače, jer su automobili, kako kaže, nužnost.

    “Ovo zaista više ne vodi nikamo… Ne znam ni kako možemo definirati potrošačku košaricu, koja je prešla 3.000 KM, a znamo da, kada dođe do viših cijena goriva, i ostale namirnice poskupe”, rekla je Marićeva i dodala da će to građanima predstavljati problem.

    Podsjetimo, cijene nafte porasle su u prošli utorak na međunarodnim tržištima na 77 dolara, budući da se ulagači pribojavaju poremećaja u snabdijevanju ruskom i iranskom naftom pod pritiskom američkih sankcija.

  • Ponovo poskupljuje hljeb

    Ponovo poskupljuje hljeb

    Poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda u Srpskoj i FBiH izvjesno je narednih sedmica, a izmjene cjenovnika prema tvrdnjama domaćih pekara su nužno prilagođavanje izazvano skokom cijena energenata, repromaterijala, a ponajviše plata, koje u ovoj industriji konstantno rastu usljed odliva radnika.

    Pritisnuti lančanim rastom troškova proizvodnje pekari u oba entiteta uveliko prave kalkulacije da bi obezbijedili održivost poslovanja. Iako su svjesni negativnih reakcija građana, tvrde da su odluke o poskupljenju neminovne i praktično već donesene.

    Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš za “Glas” kaže da još ne znaju u kojem procentu će hljeb u Semberiji poskupjeti, ali da svi treba da očekuju da će do toga doći.

    – S višim cijenama nećemo ići prije 20. januara, s tim da je 1. februar najrealniji datum. Prvo moramo vidjeti kako će se rast cijena struje i radničkih zarada odraziti na cijene naših repromaterijala i onda ćemo shodno tome izraditi kalkulaciju. Trudićemo se da poskupljenje hljeba bude minimalno, tek onoliko koliko je nužno, jer je u svim segmentima društva došlo do cjenovnih skokova pa ne želimo nepotrebno opterećivati sugrađane – rekao je Pelemiš i istakao da najjeftiniji hljeb u Bijeljini košta 1,70 KM.

    Pelemiš tvrdi da su cijene brašna početkom godine podignute za nekoliko feninga te da su oscilacije pri nabavci osnovne pekarske sirovine izrazito česte zbog pšenice i berzanskih kretanja, ali da u ovom trenutku te promjene ne utiču značajno na cijenu pekarskih proizvoda.

    – Ono što najviše utiče na cijenu naših proizvoda su plate zaposlenih te visoki porezi i doprinosi koji opterećuju domaću privredu. Svi se bore sa velikom odlivom radnika, taj problem ne zaobilazi ni pekarsku industriju i da bismo zadržali kadar moramo konstanto povećavati plate. To je sve ozbiljniji problem – kazao je Pelemiš.

    I iz sarajevske kompanije “Klas” potvrdili su da će doći do rasta cijena hljeba i drugih proizvoda te će građani, umjesto dosadašnjih 1,7 KM, za hljeb morati izdvojiti dvije KM. Razlozi za to su, naveli su u pomenutoj kompaniji, direktno povezani s kontinuiranim rastom cijena sirovina, energije, goriva i drugih operativnih troškova.

    Banjalučka kompanija “Krajina klas” u okviru koje posluje lanac pekara “Manja” neće podizati cijene svojih proizvoda na samom početku ove godine, a na korekcije će se odlučiti u narednim mjesecima ukoliko to bude nalagala ekonomska situacija na tržištu.

    – Za sada imamo minimalan rast troškova brašna i električne energije, moraćemo minimalno korigovati i plate, tako da kada sve to iskalkulišemo vidjećemo gdje smo. Budno pratimo situaciju, svaki mjesec izrađujemo završne račune i kada rast troškova ugrozi poslovanje posegnućemo za korekcijom cijena. U ovom trenutku to nije slučaj – kazao je za “Glas” vlasnik kompanije “Krajina klas” Saša Trivić.

    On je istakao je da proizvodnja u njegovom preduzeću u značajnoj mjeri automatizovana i ne zavisi toliko od rasta plata i radne snage kao kod drugih firmi u pekarskoj industriji.

    Učešće plata u cijeni proizvoda trenutno je oko 33 do 35 odsto, s tim da je kod nas taj procenat nešto niži u odnosu na druge kolege, upravo zbog toga što je proizvodnja više automatizovana – pojasnio je Trivić.

    POTROŠAČI

    Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže za “Glas” da ga ne iznenađuje vijest o korekcijama cijena, jer se domaći privrednici, kako tvrdi, ponašaju po ustaljenoj matrici.

    – Uvijek ista priča. Čim dođe do poskupljenja energenata, sirovina, većih plata pekari automatski pumpaju cijene, a kada god je situacija bila obrnuta, do pojeftinjenja nije došlo. Duže vrijeme smo imali niske cijene brašna, ali hljeb ni fening nije pojeftinio. To je ono što potrošačima smeta i stvara nezadovoljstvo, ali nažalost ništa ne možemo uraditi, ruke su nam vezane jer je tržište slobodno – priča Vasilić.

  • Bitkoin pao za 5,3%

    Bitkoin pao za 5,3%

    Vrijednost bitkoina je danas u 15.15 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens pala za 5,3 odsto na 92.664,16 evra, a cjelokupno tržište je danas “u crvenom”, odnosno bilježi pad vrijednosti.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 67,19 milijardi evra.

    Indeks straha i pohlepe Fear and Greed Index za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, a to pokazuje da je raspoloženje ulagača i dalje dobro uprkos pogoršanju u odnosu na juče.

    Pad bitkoina je negativno uticao i na većinu drugih kripto valuta. Vrijednost itirijuma je pala za 7,67 odsto na 3.257,27 evra, a vrijednost bajnens koina za 3,96 odsto na 675,47 evra.

    Kripto valuta solana je pala za 7,58 odsto na 191,74 evra, a avalanš za 10,84 odsto na 37,19 evra.

    Telegramova kripto valuta tonkoin se danas prodaje za 5,13 evra, što je otprilike za 7,66 odsto manje nego juče.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i riplom.

    Najveći rast trenutno bilježe kripto valute GAS, STRAX i FIRO.

  • Nikšić: Odluka o minimalnoj plati je donesena i nema povratka

    Nikšić: Odluka o minimalnoj plati je donesena i nema povratka

    Odluka o minimalnoj plati u Federaciji Bosne i Hercegovine od 1.000 konvertibilnih maraka je donesena i nema povratka, kazao je premijer Federacija BiH.

    Nikšić je dodao kako će se odluka kojom je minimalna plata radnika povećana za 381 KM primjenjivati u ovoj godini, bez obzira na “vrlo glasno negodovanje dijela poslodavaca”, najavivši stroge kontrole u kompanijama za koje se posumnja da pokušavaju manipulirati pomenutom odlukom.

    Poslodavci će primjenom odluke o minimalnoj plati, kojom će biti obuhvaćeno 187.690 radnika, u federalni budžet ove godine uplatiti 468 miliona KM.

    Od toga, prema procjeni Porezne uprave FBiH, za doprinose po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja biće uplaćeno 256 miliona, za zdravstveni fond FBiH 183 miliona KM, prihodovaće i kantonalni zavodi, dok će 22 miliona biti uplaćeno za osiguranje od nezaposlenosti.

    Niži novi vlasti, kazao je Nikšić, prihodovaće 76,8 miliona KM, prenosi Anadolu.

    Poslodavci su se u proteklom periodu zaštitili od inflacije tako što su povećali cijene proizvoda i usluga i tako osigurali svoju dobit, a pri tome nisu zaštitili radnike podizanjem njihovih primanja.

    Nikšić je naveo i da su poslodavci oko deset posto od mogućih milijardu i pol KM isplatili na osnovu neoporezive pomoći zaposlenim po prethodnim uredbama Vlade FBiH.

    Obećao je da će Vlada osigurati poticaje za obrte, mikro i mala preduzeća, koji zapošljavaju oko 140.000 radnika, kako bi što manje osjetili posljedice podizanja minimalne plate.

    “Ali ćemo biti jako osjetljivi na davanje otkaza, odjavljivanje radnika i njihovo ponovno angažovanje u vidu rada na crno”, kazao je Nikšić, koji je pozvao radnike na prijavljivanje svih nepravilnosti u kompanijama u garantovanje “maksimalne zaštite prijavitelja”.

    Najavio je i pojačan inspekcijski nadzor u firmama u vezi s primjenom uredbe o minimlanoj plati od 1.000 KM.

    Kao sljedeći korak Vlade FBiH, Nikšić je najavio izmjene fiskalnih zakona – o doprinosima, dohotku i minimlanoj plati, kao i nastavak dijaloga sa socijalnim partnerima.

    Vlada FBiH je na sjednici posljednjeg dana 2024. godine donijela uredbu kojom je minimalnu platu povećala sa 619 na 1.000 KM za 2025. godinu. Ovo je izazvalo buru reakcija, kako onih koji mjeru podržavaju, tako i protivnika, među kojima prednjači dio poslodavaca u FBiH.

  • Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH godinama plaćaju najskuplje lijekove u regiji u odnosu na životni standard.

    Glavni razlozi su neuređena zakonska regulativa i jedinstvena stopa PDV od 17 odsto. Inicijative za smanjenje ili ukidanje stope PDV na lijekove, Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine još nije podržao. Promet lijekova u BiH u 2023. godini iznosio je 961 milion maraka i raste iz godinu u godinu, a tržištem dominiraju strani proizvođači.

    Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice “Iskre”. Oboljele od karcinoma mjesečno plaćaju i do 10.000 maraka da bi preživjele.

    – Ako su u pitanju inovativni lijekovi to je i do 10.000 maraka. Pacijenti se zadužuju, dižu kredite, prodaju imovinu da bi obezbijedili sebi terapiju ko ima sta da proda. Ako nema čeka se, pacijenti umiru i ne dočekaju da dodju na listu – ističe Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka “Iskra” za BHRT.

    U Agencija za lijekove BiH kažu da bi do smanjenja cijena lijekova došlo kada bi se smnajio PDV ili uvela diferencijalna maloprodajna marža čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravlja. Za medicinska sredstva nema ograničenja marže i cijene se formiraju slobodno.

    – Kad se kaže da su cijene lijekova veće u odnosu na okruženje, to se uglavnom odnosi na Srbiju. Srbija ima daleko niže cijene. Mi kad izračunamo maksimalnu veleprodajnu cijenu uzimamo Hrvatsku. Većina naših lijekova je jeftinija nego u Hrvatskoj. Moramo voditi računa da se i proizvođačima isplati i da imamo lijekova na tržištu – navodi Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove BiH.

    Farmaceuti ističu da su lijekovi skuplji u Hrvatskoj i Sloveniji i da oni imaju i veće, ali stepenaste marže. Veće marže na jeftinije lijekove, a manje na skuplje lijekove.

    Marže u BiH nisu jedinstvene, već su različite po entitetima. U Republici Srpskoj je maksimalna marža 18 odsto kada govorimo o lijekovima koji se kupuju za novac, u Federaciji BiH 25 odsto, s tim što se mora znati da je marža osnovni izvor prihoda apoteke – kaže Zahida Binkaj iz Komore magistara farmacije Federacije BiH.

    Novinar Uroš Vukić koji je istraživao tržište lijekova smatra da za izračunavanje cijene lijekova u BiH, umjesto Slovenije, Agencija za lijekove treba koristiti druge referentne zemlje sa sličnim nivom dohotka kao u BiH, kao što su Sjeverna Makedonija ili Bugarska.

    – Osnovni dokument koji definiše cijenu lijekova u BiH je Pravilnik o cijenama koji BiH jedina u Evropi nije imala do 2017.godine. To je bila posljedica isključivo lobiranja farmaceutske industrije i sada kada su ga usvojili naviše pogoduje veletrgovcima lijekova u odnosu na zemlje regiona – ističe Vukić.

    Za razliku od BiH, zemlje u okruženju imaju opštu i posebnu poresku stopu po kojoj se tretiraju lijekovi. Poreska stopa za lijekove u Bosni i Hercegovini je najveća u regionu, čak tri puta veća od Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

  • Indirektni porezi lani veći za 901 milion KM

    Indirektni porezi lani veći za 901 milion KM

    Prihodi od indirektnih poreza u 2024. godini iznosili su 11,541 milijardu i veći su za 901 milion KM ili 8,47 odsto nego u istom periodu 2023. godine, kada su iznosili 10,640 milijardi KM, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    U protekloj godini nije bilo povećanja stopa indirektnih poreza, već je rast prihoda bio uslovljen dijelom inflatornim kretanjima, a dijelom aktivnostima koje je preduzimala UIO, ističe se u saopštenju.

    Nakon što prikupi prihode od indirektnih poreza, UIO prvo vrši povrat PDV-a poreskim obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat i po tom osnovu Uprava je 2024. godine privredi vratila 2,91 milijardu KM, a ostatak prikupljenih prihoda otišao je u raspodjelu korisnicima, pojašnjavaju u UIO.

    Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima od januara do decembra 2024. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 9,449 milijardi KM i veći su za 1,015 milijardi KM nego prihodi koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine.

    Za finansiranje državnih institucija u 2024. godini raspoređen je iznos od 1,020 milijardi KM, Federaciji BiH ukupno je raspoređeno 5,185 milijardi KM, Republici Srpskoj 2,905 milijardi KM, a Brčko distriktu 291 milion KM.

    Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva Federacija BiH je dobila još 241 milion KM, Republika Srpska 159 miliona KM i Brčko distrikt osam miliona KM, a razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, dodaje se u saopštenju UIO.