VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Poskupljenje struje i prevoza dovešće do skoka cijena

    Poskupljenje struje i prevoza dovešće do skoka cijena

    CBBH procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u trećem kvartalu 2024. godine na 2,3%, što je identično procjeni iz septembra.

    Rast uslužnog sektora ponajviše je doprinosio rastu ekonomske aktivnosti, imajući u vidu kako su indikatori poput industrijske proizvodnje i izvoza roba zabilježili kumulativni pad u prvih deset mjeseci tekuće godine.

    Preliminarna procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a za četvrti kvartal 2024. godine iznosi 2,1%, na osnovu očekivanja o slaboj potražnji iz inostranstva i uticaja poplava.

    Procejna Centralne banke BiH je da bi ukupna inflacija mogla iznositi 1,5%, a osnovna inflacija 3,8% u četvrtom kvartalu 2024. godine.

    Prema preliminarnim procjenama, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, očekujemo blago jačanje inflatornih pritisaka u prvom kvartalu 2025.godine, i godišnju inflaciju od 1,8%. Poskupljenje električne energije i prevoza može dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane i na više.

    Naše procjene ekonomske aktivnosti i inflacije u kratkoročnom periodu su konzistentne sa projekcijama za 2024. godinu iz jesenjeg kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

     

  • Struja skuplja i za privrednike u Srpskoj

    Struja skuplja i za privrednike u Srpskoj

    – Cijena električne energije za privrednike u Srpskoj poskupjeće za 15 odsto, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine”da nije korektno da struja za privredu poskupi za 15 odsto, te sa sadašnjih 65 evra po megavat-satu poskupi na 75 evra po megavat-satu.

    “Nije u skladu sa onim što smo razgovarali i na sastanku sa Radovanom Viškovićem, predsjednikom Vlada Srpske, nije bilo govora da će doći do takvog drastičnog povećanja cijene”, kazao je Ćorić.

    Ističe da se čekao kraj godine da se privrednici pozabave neki drugim problemima i dodaje da su im na taj način poslali novogodišnju čestitiku.

    “Nije onako kako smo razgovarali i nije onako kako smo očekivali, donose se jednostrane odluke, pa svaki dogovor više ne vrijedi, čini mi se da više ne vrijedi ni na kakvu temu razgovarati, te generalno nisu dobre odluke”, pojasnio je Ćorić.

    Prema njegovim riječima, sigurno je da će poskupljenje struje uticati na povećanje troškova.

    “Ali ne možemo reći da će poskupjeti sada neki uvozni proizvod. Nije struja jedini razlog za poskupljenja ali je će sigurno će više cijene najviše pogoditi izvozna preduzeća”, kazao je Ćorić i dodaje da su već ova preduzeća od stranih partnera dobijaju zahtjeve da dođe do smanjenja cijena proizvoda.

    “Mi sada na kraju godine dobijaćemo jednu po jednu čestititu sa nekim određenim poskupljenjima”, kazao je Ćorić.

    Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas” ističe da će cijena eletrične energije za privrednike poskupiti za 15 odsto.

    “Mi znamo za probleme u “Elektroprivredi Republike Srpske” i sada je pitanje kako će oni preživjeti, ali sa druge strane vidimo da se ne rade nikakvi ozbiljni rezovi i sređivanje stvari u ovom preduzeću. Sa ovim sigurno neće riješiti svoje probleme, bez obzira na povećanje cijene električne energije mi smo i dalje ugroženi da li će struje i dalje biti”, kazao je Trivić.

    Kako je rekao, budući da privrednicima unazad nekoliko godina rastu svi troškovi, ugroženo im je poslovanje.

    “Ovo će biti još jedan dodatni udar na poslovanje određenih preduzeća”, kazao je Trivić.

  • Poslodavci u problemima: Sve teže dolaze do radnika

    Poslodavci u problemima: Sve teže dolaze do radnika

    BiH će veoma brzo nedostajati između 60.000 i 100.000 radnika, a dodatni problem predstavlja to što će od 1. januara 2025. Njemačka definitivno dozvoliti zapošljavanje bez ikakvih prepreka.

    Ovo je pokazala analiza poslovne zajednice kojoj je, trenutno, jedan od većih problema naći radnike.

    Kakve će to potrese izazvati, pokazaće vrijeme, a poslodavci već sad muku muče da dođu do radne snage.

    Kad se pomene nestašica radnika, najpre se pomisli na zanatlije, ali se naša privreda već sad suočava i sa deficitom gotovo svih drugih zanimanja, čak i nekvalifikovane radne snage.

    Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, poslodavci su samo u oktobru ove godine zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili potrebu za zapošljavanjem 3.591 novog radnika.

    Ova brojka obuhvata samo broj radnika za čijim su zaposlenjem poslodavci zvanično iskazali potrebu, dok se mnogi, iako kubure sa manjkom radne snage, još ne oglašavaju.

    Jasno je da su stvarne potrebe poslovne zajednice za radnicima daleko veće, jer se proizvodni i uslužni procesi u mnogim firmama obavljaju sa daleko manjim brojem zaposlenih, od onog koji bi bio optimalan.

    – U Srpskoj nema branše da joj trenutno ne nedostaje radnika, a situacija će biti još alarmantnija u narednom periodu. Trenutno, situacija je najalarmantnija kod nedostatka zanatlija u građevinarstvu. Međutim, i u svim drugim oblastima vlada hronični nedostatak radne snage. Razlog je, prvenstveno, odlazak ljudi sa ovih prostora – potvrdili su nedavno za Srpskainfo iz Unije udruženja poslodavaca Srpske.

    Iz sindikata su jasni – bez povećanja plata poslodavci ne treba ničem dobrom da se nadaju. Upozoravaju da će, ako zarade ne budu rasle, ljudi još masovnije odlaziti sa ovih prostora, pa će i problem nestašice radne snage u Srpskoj i BiH samo rasti.

    Uprkos činjenici da poslodavci vape za radnom snagom, u oktobru su u BiH bila registrovana 323.143 nezaposlena.

    Među njima, najviše je kvalifikovanih radnika – 100.911, nekvalifikovanih radnika – 94.514, te radnika sa srednjom stručnom spremom – 91.943.

  • Za pola godine dijaspora poslala skoro dvije milijarde maraka

    Za pola godine dijaspora poslala skoro dvije milijarde maraka

    Rast doznaka iz inostranstva je konstantan, a to pokazuju i podaci za drugi kvartal ove godine kada je u BiH stiglo više od 1,1 milijardu maraka, dok se ukupno za šest mjeseci slilo 1,97 milijardi KM.

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u drugom kvartalu ove godine iznosili su oko 1,5 milijardi maraka i povećani su u odnosu na prvi kvartal kada su iznosili 1,2 milijarde. Ukupni tekući transferi za pola godine iznosili su više od 2,6 milijardi KM.

    Od ukupnih tekućih transfera u drugom kvartalu, 1,1 milijarda KM odnosi se na personalne transfere, odnosno na novčane doznake iz inostranstva. U poređenju sa prvim kvartalom zabilježen je znatan rast doznaka iz inostranstva, jer je u BiH, kako ističu za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH, tokom prva tri mjeseca stiglo nešto više od 857 miliona KM. Gledajući polugodišnji period, ove godine za šest mjeseci u BiH je stiglo 1,97 milijardi KM, dok je za šest mjeseci lani u BiH se slilo 1,76 milijardi maraka.

    “Preostalih 373,8 miliona KM odnosi se na ostale tekuće transfere, od čega se na socijalna davanja, odnosno na penzije iz inostranstva odnosi 331,19 miliona KM”, istakli su iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”, a i tu je zabilježen rast u odnosu na prvi kvartal.

    Inače, Centralna banka BiH ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka jer još uvijek nema zvanične procjene po zemljama.

    “Može se reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su doznake iz inostranstva bitna determinanta naše potrošnje.

    “Naime, one u ukupnom iznosu na godišnjem nivou dostižu vrijednosti između četiri i pet milijardi konvertibilnih maraka, što čini oko 20 odsto raspoloživog dohotka naših građana. Ako znamo da je potrošnja noseća komponenta agregatne tražnje u našoj ekonomiji, onda se značaj doznaka za privredni rast lako prepoznaje. Doznake iz inostranstva omogućavaju i finansiranje našeg trgovinskog deficita pa smo zbog toga u grupi zemalja koja ima manji deficit tekućeg bilansa od spoljnotrgovinskog deficita”, navodi Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, ključni problem u vezi sa doznakama iz inostranstva leži u činjenici da ne koristimo potencijal koji ima naša dijaspora.

    “Nismo se dovoljno pozabavili podsticanjem investicija naše dijaspore koje bi značajnije doprinijele održivom privrednom rastu kroz povećanje proizvodnje i zaposlenosti. Iskustva zemalja poput Irske, koja je zahvaljujući svojoj dijaspori i njihovim investicijama strukturno transformisala svoju ekonomiju prema tehnološki naprednijoj proizvodnji više dodane vrijednosti, mogu biti poučna. Oni su podsticajnim poreskim ambijentom i ulaganjem u obrazovanje privukli investicije svoje dijaspore koje su omogućile transfer tehnologija i ekonomski preobražaj”, objašnjava on za “Nezavisne novine”.

    Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, ranije je za “Nezavisne novine” kazao da je novac koji dolazi iz inostranstva značajan.

    “Mi nemamo baš detaljno ko sve uplaćuje taj novac i kome ide, ali pretpostavljam da naši ljudi iz dijaspore pomažu svojim obiteljima da nešto investiraju, da nešto kupuju… I naravno da je to značajna svota. Bez te svote bilo bi sigurno sve drugačije u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bago.

  • Da li će više cijene struje i veći minimalac podići cijenu hljeba

    Da li će više cijene struje i veći minimalac podići cijenu hljeba

    Cijene brašna u Srpskoj od Nove godine trebalo bi da porastu za 10 odsto, ističu mlinari i dodaju da je razlog tome najavljeno povećanje najniže plate i poskupljenje struje, ali i skok cijene pšenice na berzama.

    Iz pekarskog sektora kažu da ne mogu da preciziraju da li će i za koliko doći do skoka cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda.

    Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da je na berzama došlo do skoka cijene pšenice, te da se cijena tone pšenice zavisno od kvaliteta kreće od 200 do 300 evra.

    “Tako bi cijene brašna u narednom periodu trebalo da budu više za 10 odsto nego što su sada”, kazao je Kos i istakao da bi vreća brašna od 25 kilograma trebalo da poskupi za dvije do tri marke, zavisno od proizvođača.

    “Na rast cijene brašna sigurno će uticati i rast minimalne plate, ali i povećanje cijene struje za privredne subjekte”, kazao je Kos.

    Kako je rekao, ove godine imali smo jako loš rod, jako loš kvalitet pšenice na domaćem tržištu, tako da kvalitetniju pšenicu moramo uvoziti.

    “Pšenica koju mi koristimo za ishranu dolazi iz Srbije i Mađarske, tako da uvijek postoji mogućnost rasta cijene brašna”, rekao je Kos.

    Da se u slučaju poskupljenja električne energije za privrednike, ali i rasta minimalne plate od Nove godine mogu očekivati čak i više cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda, pojašnjava Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

    “Ono što može uticati na povećanje cijena pekarskih proizvoda i hljeba su najave da će doći do povećanja najniže plate, ali i do poskupljenja struje”, kazao je Pelemiš i istakao da će sačekati početak godine da vide da li će ostati na sadašnjoj cijeni ili će, pak, biti korekcije naviše.

    Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je da oni zasad neće podizati cijene svojih proizvoda dok se nešto ozbiljnije ne desi.

    “Još ne znamo ni koliko će struja poskupjeti, a ne znamo ni šta će se dešavati sa minimalnom platom”, kazao  je Trivić.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON, kazala je da su  cijene svih pekarskih proizvoda već porasle.

    “Mi ionako previše plaćamo kilogram brašna, a samim tim i sve pekarske proizvode”, kazala je Marićeva i dodala da se svakodnevnim poskupljenjima više ne može napraviti realna potrošačka korpa.

    “Sigurno je da će poskupljenje struje koje je najavljeno uticati na neke od proizvoda, ali ne na sve, a kod nas odmah poskupljuje sve”, kazala je Marićeva i istakla da su cijene svega nerealne.

    “Dok je god slobodno formiranje cijena oni mogu da podižu cijene koliko hoće”, kazala je Marićeva i istakla da sve to ide preko leđa građana.

    Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže da je pšenica berzanska roba i njena cijena zavisi od kretanja na berzi.

    “Ove godine prinosi pšenice su bili solidni i  dobrog kvaliteta, ali naši poljoprivrednici nisu uspjeli da postignu dobre cijene sa našim mlinsko-pekarskim sektorom”, kazao je Marinković.

  • U BiH skoro najniža inflacija u Evropi, zašto to građani ne osjete?

    U BiH skoro najniža inflacija u Evropi, zašto to građani ne osjete?

    Bosna i Hercegovina je, prema trenutnim podacima, zemlja u kojoj je najniža inflacija u odnosu na skoro sve zemalja u Evropi, pokazuju zvanični podaci.

    Tako su, prema podacima Agencije za statistiku BiH, potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine na godišnjem nivou rasle 0,9 odsto.

    “U prosjeku je zabilježen rast cijena hrane i bezalkoholnih napitaka za 0,8 odsto, alkoholnih pića i duvana za 0,2 odsto, odjeće i obuće za 1,6 odsto, usluga u zdravstvu za 0,5 odsto, obrazovanja za 0,4 odsto, usluga restorana i hotela za 0,4 odsto te ostalih dobara i usluga za 0,3 odsto.

    Niže cijene u prosjeku su zabilježene kod stanovanja i režijskih izdataka za 0,8 odsto, namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće za 0,2 odsto te prevoza za 0,2 odsto”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.

    Što se tiče cijele Evrope, samo je u Irskoj inflacija niža, te je u novembru ove godine na godišnjem nivou iznosila 0,5 odsto.

    Najgore stanje je u Sjevernoj Makedoniji, gdje je u novembru inflacija na godišnjem nivou iznosila 5,6 odsto.

    U Crnoj Gori je u novembru na godišnjem nivou inflacija iznosila 1,7 odsto, dok je u Srbiji bila 4,3 odsto.

    U Evropskoj uniji inflacija je na godišnjem nivou najviša bila u Rumuniji i iznosila je 5,4 odsto.

    Slijedi Belgija sa 4,8 odsto pa Hrvatska sa četiri odsto.

    U Mađarskoj je u novembru godišnja inflacija iznosila 3,9 odsto, a u Nizozemskoj i Estoniji 3,8 odsto.

    Poslije Irske, najniža inflacija u novembru na godišnjem nivou u EU je u Litvaniji i Luksemburgu, gdje je iznosila 1,1 odsto, pa u Italiji 1,5 odsto.

    Ipak, postavlja se pitanje šta je donijelo to što je inflacija u BiH, pored Irske, najniža u Evropi.

    Pitanje je zašto se to ne osjeti, posebno među građanima, koji iz mjeseca u mjesec konstantno plaćaju više cijene svih proizvoda već nekoliko godina.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je najznačajnije makroekonomsko obilježje ove godine na globalnom planu naizgled dobijena bitka sa inflacijom.

    “Usljed stabilizacije lanaca snabdijevanja i efekata restriktivne monetarne politike došlo je do svođenja inflacije u okvire monetarnog cilja u razvijenim ekonomijama na nivo ispod 2%. Imajući u vidu da je najveći dio naše inflacije imao karakter uvezene inflacije, stabilizacija cijena u EU se pozitivno odrazila na cjenovna kretanja i kod nas. Usljed izostanka promjena cijene rada, ni sa te strane nije bilo osnova da se rast troškova rada nekim dijelom prelije na cijene. Ipak, treba napomenuti da iz ugla potrošača obaranje inflacije ne znači da su cijene počele da opadaju, već da se njihov rast usporio. U odnosu na stanje od prije dvije godine, sve su značajno veće i u mjeri u kojoj rast zarada nije ispratio taj rast cijena životni standard ljudi se pogoršao. Ovo se posebno odnosi na srednju klasu i one koji primaju medijalnu zaradu s obzirom na to da oni preko 60% svog dohotka troše na hranu, odjeću i obuću te komunalije, a upravo su te kategorije proizvoda i usluga iz potrošačke korpe imale veći rast cijena od inflacije utvrđene indeksom cijena na malo. U periodu ispred nas treba vidjeti kako da se tom sloju poveća zarada, što se može uraditi povećanjem minimalne zarade uz prateće poreske reforme u vidu smanjenja poreza i doprinosa za poslodavce”, objasnio je profesor Mlinarević.

  • Alarmantno: Spoljnotrgovinski deficit skoro 11,5 milijardi KM

    Alarmantno: Spoljnotrgovinski deficit skoro 11,5 milijardi KM

    U periodu januar – novembar ove godine spoljnotrgovinski deficit je iznosio 11,426 milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    Prema ovim podacima, izvoz u 11 mjeseci ove godine je iznosio 14,810 milijardi KM, što je za 4,3 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

    “Uvoz je iznosio 26,236 milijardi KM, što je za 2,9% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,5%”, piše u ovim podacima.

    Dodaje se da je izvoz u zemlje CEFTA iznosio 2,525 milijardi KM, što je za 12,7 odsto manje nego u istom periodu 2023. godine.

    “Uvoz u zemlje CEFTA je iznosio 3,127 milijardi KM, što je za 5% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 80,8%”, ističe se u podacima Agencije za statistiku BiH.

    Što se tiče podataka za EU, u 11 mjeseci ove godine izvoz u zemlje Evropske unije je iznosio 10,893 milijarde KM, što je za 4% manje nego u istom periodu 2023. godine.

    Uvoz je, s druge strane, iznosio 15,567 milijardi KM, što je za 3,7% više nego u istom periodu prethodne godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 70%.

    Kada je u pitanju novembar, izvoz iz Bosne i Hercegovine je iznosio 770 miliona KM, dok je uvezeno proizvoda u BiH za 1,288 milijardi KM.

    Pokrivenost uvoza izvozom u novembru je iznosila 59,8 odsto.

  • Evropa u problemu

    Evropa u problemu

    Sporazum koji omogućava zemljama Centralne Evrope da kupuju ruski gas preko Ukrajine uskoro će se okončati, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin, uprkos tome što se lideri Evropske unije naklonjeni Kremlju bore da na taj način obezbede stalni pristup jeftinom ruskom energentu.

    Govoreći na godišnjoj konferenciji za novinare, Putin je rekao da će ugovor o tranzitu kroz Ukrajinu isteći krajem godine i da neće biti produžen, bez obzira što nema jasne alternative.

    „Taj ugovor više neće postojati, to je jasno, ali to je u redu, mi ćemo preživeti, Gasprom će preživeti“, rekao je Putin.

    Gotovo istovremeno je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na konferenciji za novinare u Briselu rekao da Kijev neće produžiti tranzit ruskog gasa kada istekne ugovor. Prema njegovim rečima, „sramota“ je da neke zemlje brinu zbog toga što će ubuduće gas plaćati malo skuplje, kada Ukrajinci gube živote braneći se od invazije, preneo je Politiko.

    Rusija je prekinula snabdevanje gasom Nemačke i Poljske nakon napada na Ukrajinu, ali je nekoliko članica EU, uključujući Slovačku, Mađarsku i Austriju, nastavilo da dobija ruski gas preko Ukrajine.

    Slovački premijer Robert Fico pozvao je da se postigne dogovor o nastavku snabdevanja gasom preko Ukrajine i najavio da će pokrenuti to pitanje sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen na sastanku Evropskog saveta.

  • Minić: Nisam zadovoljan trenutnom situacijom u Šumama Srpske

    Od većih subvenicija za gorivo, premija za mlijeko, ali i drugih mjera koje smo uvodili tokom ove godine, vidjeli smo pozitivne rezultate, zbog kojih ja mogu reći da je ova godina za poljoprivredne proizvođače bila jako dobra, rekao je ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić.

    “Moram da pomenem da su od svih ovih mjera koje smo donosili, najmanje efekta je dalo povećanje učešće premije osiguranja. Vidimo da naši poljoprivredni proizvođači još uvijek nemaju naviku da se osiguraju, iako smo tokom godine imali niz situacija, kada smo se uvjerili da je to bilo neophodno”, navodi Minić, koji je i ovog puta apelovao na poljoprivredne proizvođače da se osiguraju.

    Kako Minić dodaje, može slobodno da kaže da je ova godina bila dobra.

  • Odsustvo sindikata u privatnom sektoru Srpske

    Odsustvo sindikata u privatnom sektoru Srpske

    Neuspjeli pokušaj štrajka radnika Drvne industrije Šipovo (DIŠ) ponovo je skrenuo pažnju na težak položaj radnika u Republici Srpskoj, naročito onih zaposlenih u privatnom sektoru, koji su često lišeni osnovnih prava jer nisu sindikalno organizovani. Ovo otvara ključno pitanje: zašto radnici privatnog sektora nisu dio sindikata i djeluju li sindikati u Srpskoj kao zatvoreni krug, dostupan samo članovima?

    Radnici DIŠ-a odlučili su se na štrajk zbog neisplaćenih plata i neuplaćenih doprinosa, što ih je lišilo zdravstvene zaštite osim ako je sami ne plate. Iako je njihov bunt bio opravdan, izostanak poštovanja zakonskih procedura omogućio je vlasniku i načelniku opštine Šipovo, Milanu Kovaču, da obustavu rada okarakteriše kao „neopravdano odsustvo“ ili „odbijanje izvršenja radnih zadataka“, što predstavlja osnov za otkaz. Pod prijetnjom otkaza, radnici su se izjasnili da žele nastaviti rad, no Kovač tvrdi da nema posla za sve, već samo za one koji su tokom štrajka radili.

    U Šipovu, gdje Kovač kao vlasnik nekoliko preduzeća i lider lokalnog SNSD-a ima odlučujuću riječ, otkaz u njegovim firmama praktično znači nemogućnost pronalaska novog posla. A gdje su u cijeloj priči sindikati? Prema radnicima DIŠ-a, sindikalno organizovanje u njihovom preduzeću nije dozvoljeno.

    Danko Ružičić, potpredsjednik Saveza sindikata Republike Srpske za privredu, objašnjava da bez sindikata radnici teško mogu organizovati štrajk na zakonit način.

    – Da su nam se obratili, savjetovali bismo ih i pomogli, jer je to naša obaveza zbog sindikalne solidarnosti – kaže Ružičić za Srpskainfo, dodajući da Savez sindikata ne može zastupati interese radnika DIŠ-a jer nisu članovi sindikata.

    Ružičić priznaje da je sindikalno organizovanje znatno slabije u privatnom sektoru nego u javnim preduzećima.

    – Iako su pravo na sindikalno organizovanje i kolektivno pregovaranje zagarantovani Ustavom RS i Zakonom o radu RS, u praksi to često nije ostvarivo. Razlog za to treba tražiti kod onih koji su zaduženi za provođenje zakona – ističe Ružičić.

    U stvarnosti, vlasnici firmi, naročito oni bliski vlastima, često pronalaze načine da „eliminišu“ sindikate. Radnici, sa druge strane, nerijetko izbjegavaju sindikalno organizovanje kako bi sačuvali „dobre odnose s gazdom“.

    – Čak i kada se osnuje sindikalna organizacija, često ne zaživi zbog straha radnika. Ovo nije problem samo u udaljenim mjestima poput Šipova, već i u gradovima poput Dervente i Gradiške – dodaje Ružičić.

    Podaci pokazuju poražavajuću sliku: od preko 15.000 registrovanih privrednih društava u Srpskoj, kolektivni ugovori na nivou kompanije potpisani su u samo 30 preduzeća. Generalnog kolektivnog ugovora nema, a u sektorima dominiranim privatnim firmama nisu zaključeni ni granski kolektivni ugovori.

    Profesor Zoran Stojiljković sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu, jedan od vodećih regionalnih stručnjaka za sindikalno organizovanje, godinama upozorava na neravnotežu moći između radnika i poslodavaca.

    – Sindikalno organizovanje i kolektivno pregovaranje ključne su poluge u borbi za očuvanje vrijednosti rada i smanjenje socijalne nejednakosti – istakao je ranije Stojiljković za Srpskainfo.

    Dok se u Evropskoj uniji svake godine pregovara o ključnim radničkim pravima, poput dostojanstvenog rada i životne plate, u Republici Srpskoj se radnici i dalje bore za osnovna prava. Bez ozbiljne reforme i podrške vlasti, sindikata i društva, teško je očekivati promjene u korist obespravljenih radnika.