VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kolika bi trebala biti plata u BiH

    Kolika bi trebala biti plata u BiH

    Prosječna neto plata u BiH u julu ove godine iznosila je 1.601 KM, pokazuju zvanični podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH.

    Plata je u odnosu na prethodni mjesec nominalno veća za dva odsto, a realno za 1,8 odsto. Kada je o godišnjem poređenju riječ, prosječna neto plata u sedmom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,8 odsto, a realno za 9,5 odsto.

     

    Koliko ona prati cijenu potrošačke korpe?

    Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za juli mjesec iznosila je 3.202,70 KM, a za mjesec august 3.541,80 KM, što predstavlja porast od 10,59 odsto.

    Dakle, prosječna plata u BiH pokriva tek oko 45,2 odsto mjesečnih troškova potrošačke korpe.

    Da bi sustigla njen rast, plata bi se morala povećati za 121,2 odsto, a da bi pružila “solidan” život, što znači 20 odsto više od potrošačke korpe, što bi uključivalo pristojan život, štednju ili nepredviđene troškove, morala bi porasti za 165,4 odsto, tj. lični dohodak bi trebao iznositi oko 4.000 KM.

    Takođe, inflacija od 4,8 odsto čini realni standard još nižim, jer ima manju kupovnu moć nego prošle godine. Iako plata iznosi 1.601 KM, realno “vrijedi” oko 1.527 KM.

    U drugom kvartalu 2025. godine, radnu snagu činilo je 1,405 miliona osoba od kojih je 1,221 milion (86,9 odsto) zaposlenih i 184 hiljada (13,1 odsto) nezaposlenih.

    U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se povećao za 0,7 odsto, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 1,8 odsto.

    Stopa aktivnosti je bila 48,9 odsto, stopa zaposlenosti 42,5 odsto, stopa nezaposlenosti 13,1 odsto i stopa neaktivnosti 51,1 odsto. Od ukupnog broja radne snage, 60,5 odsto su muškarci, a 39,5 odsto su

    Ovakvi podaci pokazuju da je samo polovina građana radno aktivna na tržištu rada.

    Stopa neaktivnog stanovništva od 51,1 odsto pokazuje da više od polovine ljudi nije ekonomski angažovano, dakle niti radi niti traži posao. Uzimajući u obzir da je u EU stopa zaposlenosti oko 76 odsto, Bosna i Hercegovina daleko je ispod tog nivoa.

    Tu se primjećuje i značajan polni disbalans zbog manjeg broja zaposlenih žena i njihovu visoku stopu neaktivnosti.

    Iako nominalna plata u Bosni i Hercegovini raste, njen stvarni značaj slabi zbog porasta stope inflacije, visoke neaktivnosti, demografskih izazova…, koji sve više opterećuju ekonomski sistem, piše Forbes.

  • IRB uskladio kreditne linije sa pronatalitetnom politikom

    IRB uskladio kreditne linije sa pronatalitetnom politikom

    Investiciono razvojna banka (IRB) Republike Srpske građanima i mladim bračnim parovima omogućila je nove kreditne linije koje donose povoljnije uslove.

    Univerzalna kreditna linija namijenjena mladim bračnim parovima do 40 godina jedna je od novina u okviru nove kreditne linije.

    O novim pogodnostima gostujući u Јutarnjem programu govorio je direktor IRB-a, Boris Knežević koji je poručio da su nove kreditne linije usklađene sa pronatalitetnom politikom.

    – Izbačene su sve diskriminacije koje su do sada postojale, od oblasti obrazovanja do drugih elemenata. Ovo je kreditna linija usklađena sa pronatalitetnom politikom i predstavlja konkurentnu kreditnu liniju sa kamatnom stopom od 2,99 odsto. Očekujemo da će to korigovati stanje na bankarskom tržištu u ovom trenutku – kaže Knežević.

    Ističe da je pomjerena starosna granica za dobijanje ovih kreditnih linija, ali i da su sami uslovi za dobijanje sredstava pojednostavljeni.

    – Ranije su postojale različite kategorije koje su određivale pravo na sniženu kamatnu stopu, dok je sada uvedena jedinstvena kamatna stopa za kupovinu prve stambene jedinice u životu. Naš cilj je da omogućimo svim kategorijama stanovništva da dođu do prve nekretnine. To je novina koju smo uveli, kao i opcioni grejs period od šest mjeseci koji parovima omogućava da opreme stan i prilagode se novom životu. Pred nama je da vidimo kako će to sve funkcionisati u praksi – rekao je Knežević.

    Dodaje da je rad na pripremi ove kreditne linije trajao dugo, a osim toga IRB je radio i na kreditnim linijama za osjetljive kategorije društva.

    – Za porodice poginulih boraca i ratne vojne invalide predviđena je posebna kamatna stopa od 1,99 odsto. Naša opredijeljenost je da se približimo najosjetljivijim kategorijama stanovništva – tamo gdje komercijalne banke nemaju interes, IRB obezbjeđuje kreditna sredstva – poručio je Knežević.

    Osim ovih kreditnih linija direktor IRB-a ističe da su u najavi i krediti za studente

    – Postoji volja za ove kreditne linije i zahvaljujem se direktorki M:tela koja je izrazila podršku, kao i Poštanskoj štedionici koja je dala punu podršku za pojednostavljenje stambenih kreditnih linija. Ovo je zajednički rad kompanija iz Srbije i Republike Srpske, i nadam se da će linija za studentske kredite biti uskoro uspostavljena. Iza nas su nepuna tri mjeseca, ali mnogo toga je već urađeno, uspostavljena je dinamika da se skoro pa na sedmičnom nivou stvaraju nove inicijative – iako treba ostati oprezan – podsjetio je Knežević.

    Kada su u pitanju kreditne linije za studente, Knežević ističe da će se one fokusirati na na finansiranje školovanja i troškova studiranja. Biće jasno definisane kategorije i uslovi koje studenti moraju ispuniti da bi ostvarili pravo na sredstva. Uslovi će podrazumijevati i sufinansiranje kamata od strane drugih kompanija, što će dodatno olakšati pristup studentima.

    – Naravno, tražiće se potvrda od fakulteta da su studenti redovno upisani i da ispunjavaju sve potrebne kriterijume – dodao je Knežević.

    Poručuje da su u najavi i još neke novine među kojima su i kreditne linije za samce.

    – Na početku mandata sam rekao da ćemo se truditi da uklonimo sve oblike diskriminacije i da ćemo se posvetiti i toj kategoriji stanovništva. Međutim, potrebno nam je još vremena. Sigurno će u narednom periodu biti uvedena i ta kreditna linija. Takođe, planiramo i kreditne linije za penzionere, kako bismo sveobuhvatno pristupili tržištu stanovništva. Nemoguće je sve realizovati za tri mjeseca, ali ovo je bio prvi korak i on je već sproveden – naglasio je Knežević.

    Direktor IRB-a je po preuzimanju funkcije privukao pažnju javnosti zbog brojnih restrikcija i rezova u poslovanju IRB-a. Pored ovih mjera na snazi je bila i provjera diploma zaposlenih u IRB-u.

    – Na početku svakog mandata neophodno je utvrditi stvarno stanje u instituciji. U tom kontekstu, izvršene su promjene na svim pozicijama gdje je utvrđeno nedovoljno zalaganje i poslovna aktivnost. Data je prilika internim kadrovima koji posjeduju stručne kvalifikacije i koji su dugo čekali svoju šansu. Danas tamo djeluje nova energija – i nova institucija. Јedino pojačanje koje smo tražili bilo je u dijelu kadrova za sprječavanje pranja novca, gdje smo doveli dva vrhunska profesionalca. Što se tiče provjere diploma, taj proces je još uvijek u toku. Cilj nam je da se uspostavi potpuni integritet institucije – da znamo gdje se nalazimo i da li raspolažemo potrebnim znanjem i kvalitetom – naglasio je Knežević.

  • Šta je sve poskupjelo u trgovinama od 2020. do danas

    Od kafe, preko mesa, do voća, povrća i odjeće – sve je to drastično, u nekim slučajevima i više od duplo, poskupjelo unazad pet godina, pokazuje poređenje cijena u BiH iz jula 2020. i istog mjeseca ove godine.

    Istovremeno, prosječna neto plata je, u istom periodu, sa 965 KM otišla na 1.570 KM i njen rast, prema mišljenju građana, nije ispratio divljanje cijena.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža, koja sada košta 4,6 KM, pet godina ranije je po kilogramu koštala 3,2 KM.

    Svježa piletina je sa 4,5 marke po kg skočila na 6,6 KM, a cijena svježe pastrmke, koja je nekada iznosila 9,7 KM, pala je u sjenu sadašnje vrijednosti kilograma, koja iznosi čak 13,3 KM.

    Slično je i sa junetinom – prije pet godina smo je plaćali 13,3 KM, a sada je 24,2 marke po kilogramu.

    Divljanje cijena nije zaobišlo ni voće. Jabuke su sa 2,5 KM otišle na tri marke po kilogramu, a banane, koje smo plaćali dvije KM, sada koštaju 3,2 KM.

     

    U istom periodu, značajno su povećane i cijene povrća – krompira sa 0,9 na 1,50 KM, a, recimo, pasulja sa 4,7 na 6,2 KM.

    Najveći porast cijena u BiH se može primijetiti ako obratimo pažnju na mliječne čokolade, koje su skoro duplo poskupjele. Za kilogram smo plaćali, u prosjeku, 16,10, a sada košta 30,60 KM.

    Kada se tome doda i cijena mljevene kafe, koja je sada 29,3 KM po kilogramu, a ne 13,1 KM, koliko je bila u julu 2020. godine, može se uvidjeti ozbiljnost situacije.

    Potrošači se ne hvataju za glavu samo zbog cijena hrane, već i brojnih drugih artikala koji im trebaju. Recimo, dječje teksas hlače, koje sada iznose 32,2 KM,  koštale su 26,5 KM. Znatno su poskupjele i muške kožne cipele, koje koštaju 169,5 KM, u odnosu na nekadašnjih 124,3 KM. Tome, svakako, treba dodati da su poskupjele i brojne komunalije.

    Komentarišući ovaj rast cijena, Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ocjenjuje da je izostala adekvatna reakcija nadležnih.

    “Nešto što je vidljivo svih ovih godina jesu samo pokušaji vlasti da na neke načine privole trgovačke centre da se odreknu dijela marže i da se pozovu na akcije da se to uradi, a u stvari nije se vidjelo stvarno stanje i reakcija. Nešto čime se oni pravdaju jeste da treba da se pomogne samo onim socijalno ugroženim stanovnicima, a mi nemamo ni socijalne karte, tako da mi nismo došli ni do onog prvog segmenta kako pomoći najugroženijima”, navela je Marićeva za “Nezavisne novine“.

    Takođe, ona naglašava da je potrebna stvarna ekonomska analiza.

    “Nema tu prave i stvarne ekonomske analize da bi se mogle preduzeti određene mjere koje bi mogle pospješiti da ovakvo divljanje cijena više nije na sceni”, poručuje Marićeva.

    U julu ove godine prosječna isplaćena plata za radnike u građevinarstvu u Republici Srpskoj iznosila je tek 1.206 KM. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, smatra da je radnicima u ovom sektoru, s obzirom na rast cijena života, jako teško.

    “S obzirom na to da su cijene rasle, rasla je i najniža plata unazad par godina, ali ona je definitivno nešto što ne služi čak ni za preživljavanje, a kamoli za život. Činjenica jeste da radnici u građevinskom sektoru imaju prosječne najniže plate, međutim isto tako činjenica je da i poslodavci u građevinskom sektoru zloupotrebljavaju institut najniže plate. Ljude plaćaju najnižom platom, a ostatak nečega što oni procijene da je vrijednost radnika koji radi daju u kovertama”, naglasila je Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

  • Kada bi BiH mogla ući u SEPA, jedinstveno područje plaćanja u evrima

    Kada bi BiH mogla ući u SEPA, jedinstveno područje plaćanja u evrima

    Zakoni u Bosni i Hercegovini nisu usklađeni sa evropskom regulativom kako bi BiH postala dio SEPA, jedinstvenog područja plaćanja u evrima.

    Inače, u sistemu SEPA je trenutno 41 država u i izvan Evropske unije, u kojima su, između ostalih, i zemlje regiona Hrvatska, Slovenija i Crna Gora.

    Na sastanku rukovodstva Centralne banke BiH i Upravnog odbora Udruženja banaka BiH razgovaralo se i ovoj temi.

    Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH, kazala je da su osnovne promjene koje Bosnu i Hercegovinu približavaju evropskim finansijskim tokovima jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) i instant plaćanje u evrima (TIPS).

    Ona je istakla da je aktivno učešće komercijalnih banaka u primjeni SEPA i TIPS-a ključno za obezbjeđivanje benefita za građane i privredu.

    Iz Centralne banke BiH je saopšteno da je Selimovićeva predstavila

    “Komercijalne banke nezamjenjivi su partneri u ovom procesu, te njihova tehnička spremnost, konstruktivna saradnja i proaktivno učešće predstavljaju osnovu za uspješnu tranziciju ka modernim i efikasnim platnim sistemima”, navela je Selimovićeva.

    Iz Udruženja banaka su zahvalili Selimovićevoj jer je preuzela lidersku ulogu u procesu modernizacije platnih sistema, posebno u pogledu pristupanja SEPA i implementacije instant plaćanja.

    Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da u ovom procesu pored Centralne banke i Udruženja banaka učestvuju entitetska ministarstva finansija, te entitetske agencije za bankarstvo.

    “U pristupu Bosne i Hercegovine SEPA potrebno je ispuniti niz preduslova, a ključni od njih su izmjena i dopuna postojeće zakonske regulative u oblasti deviznog poslovanja, platnog prometa, unutrašnjeg platnog prometa i tako dalje”, objašnjava Ražanica.

    Prema njegovim riječima, potrebno je izmijeniti postojeće zakonske i podzakonske akte, te donijeti nove zakone, što je obaveza entitetskih ministarstava finansija.

    “Oni su počeli sa tim aktivnostima, ali ni mi niti bilo ko drugi ne možemo spekulisati sa nekim rokovima jer procedure donošenja nove zakonske regulative i izmjene postojeće podrazumijevaju niz koraka. To su od pripreme ministarstva, javne rasprave, parlamentarne procedure, do toga da li će biti amandmana. Odgovorno tvrdim da će sve institucije uraditi sve da to što prije bude realizovano, odnosno da BiH što prije bude član sistema SEPA”, naglasio je Ražanica.

    Podsjećamo, koristi od ulaska u SEPA su mjerljive u vidu smanjenja naknada za prekogranična plaćanja, boljeg povezivanja sa dijasporom, smanjenja neformalnih novčanih tokova, privlačenja stranih investicija, te potencijalnog rasta tržišta kapitala.

    trenutnu situaciju u realizaciji ovih strateških inicijativa koje su dio strateškog plana banke i u potpunosti usklađene sa standardima EU, te dodala da će ovi projekti omogućiti brže, bezbjednije, efikasnije i jeftinije platne transakcije, kako unutar zemlje, tako i prema inostranstvu.

  • IRB RS: Fokus na mlade bračne parove i ranjive kategorije stanovništva

    IRB RS: Fokus na mlade bračne parove i ranjive kategorije stanovništva

    Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske usvojila je prijedlog novih kreditnih linija koje se upućuju na saglasnost Nadzornog odbora i konačno odobrenje Vlade Republike Srpske, navodi se na zvaničnoj stranici ove banke.

    Dodaju da nove kreditne linije građanima Republike Srpske donose povoljnije uslove zaduživanja, sa jasnim fokusom na podršku mladim bračnim parovima i najosjetljivijim kategorijama stanovništva.

    Prema usvojenom prijedlogu, IRB Republike Srpske će ponuditi univerzalnu kreditnu liniju namijenjenu bračnim parovima do 40 godina starosti, uz fiksnu kamatnu stopu od 2,99 odsto tokom cijelog perioda otplate. Ovaj model omogućava stabilnost i predvidljivost u planiranju porodičnog budžeta i predstavlja direktnu podršku demografskoj politici Republike Srpske.

    Posebno se izdvaja kreditna linija sa kamatnom stopom od 1,99 odsto, namijenjena porodicama poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima, civilnim žrtvama rata, osobama sa invaliditetom, višečlanim porodicama i samohranim roditeljima.

    Nove kreditne linije predviđaju i niže troškove obrade, viši maksimalni iznos kredita, kao i opcionu mogućnost grejs perioda do šest mjeseci. Time se korisnicima omogućava dodatni prostor da opreme svoje stambene jedinice i odmah stvore funkcionalan i opremljen dom.

    “Ovo je prvi u nizu koraka Investiciono-razvojne banke Republike Srpske koji imaju za cilj modernizaciju Banke i približavanje građanima čime se dodatno potvrđuje društvena uloga i značaj IRB-a. Na ovaj način želimo i da omogućimo korisnicima kreditne linije da dobiju na vremenu i sigurnosti, dok paralelno jačamo povjerenje u domaći finansijski sektor”, izjavio je Boris Knežević.v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske,

    Ovim potezom IRB Republike Srpske nastavlja sa strateškim odlukama usmjerenim na direktnu pomoć građanima, njihov životni standard i demografsku stabilnost Republike Srpske.

  • Gram zlata sve bliže cijeni od 200 maraka

    Gram zlata sve bliže cijeni od 200 maraka

    Ovo predstavlja novi istorijski rekord i zapanjujući porast od 1.000 dolara u odnosu na početak ove godine.Kako je globalna neizvjesnost i dalje prisutna, investitori nastavljaju sa kupovinom zlata, koje smatraju jednim od najsigurnijih utočišta kapitala, što je dovelo do novog rasta cijene ovog plemenitog metala na čak 3.650 dolara po unci.

    Ovo predstavlja novi istorijski rekord i zapanjujući porast od 1.000 dolara u odnosu na početak ove godine.

    Prema trenutnim cijenama sa svjetskih berzi, jedan gram zlata koji trenutno košta oko 195 maraka, za 55 više nego 1. januara 2025. godine, opasno se približava famoznoj granici od 200 maraka.

    Analitičari američke banke “Goldman Saks” smatraju da će ovaj rast biti prisutan i u narednom periodu, te da bi cijena zlata uskoro mogla porasti i na 3.700 dolara.

    Vjeruju i da bi vrijednost ovog plemenitog metala mogla otići i iznad 4.000 dolara do sredine iduće godine, sa mogućim još agresivnijim scenarijima do kraja 2026.

    Kako su istakli, ako bi se samo jedan odsto privatnog tržišta američkih trezorskih obveznica uložilo u zlato, cijena zlata bi mogla porasti na čak 5.000 dolara po jednoj unci.

    “Goldman Saks” nije jedina finansijska institucija sa ovakvim prognozama. I analitički tim banke “Dž. P. Morgan” očekuje da će se prosječna cijena zlata do sredine naredne godine popeti na 4.000 dolara.

    U međuvremenu i švajcarski UBS je promijenio svoju prognozu, pojašnjavajući da je to urađeno zbog rastuće neizvjesnosti oko carina i geopolitičkih rizika.

    Pogledi investitora i berzanskih mešetara usmjereni su ka SAD, jer je prema avgustovskim podacima došlo do pada zaposlenosti u ovoj državi, koja je i jedan od repera globalnih ekonomskih kretanja.

    Slabiji dolar, ekonomska krhkost na američkom tržištu rada u kombinaciji sa stalnom zabrinutošću zbog nivoa državnog duga i potencijalnih promjena u finansijskoj politici, pogurali su zlato ka granici od 3.700 dolara.

    Ukoliko se obistine prognoze za narednu godinu, cijena jednog grama zlata bi mogla dostići sumu od 210 do čak 260 maraka.

    U slučaju drugog scenarija, to bi predstavljalo rast od 120 maraka po jednom gramu u odnosu na početak 2025.

    Ukoliko se, međutim, kao reper uzmu cijene od prije pet godina, to znači da bi vrijednost ovog plemenitog metala tokom naredne godine mogla biti veća za 2.000 pa i 3.000 dolara po jednoj unci.

    Ako je neko, primjera radi, 2020. godine imao novca da kupi kilogram zlata, plativši ga tada oko 103.000 maraka, on danas ima polugu vredniju za oko 95.000, a ukoliko bude strpljiv, ali se i obistine prognoze analitičara – mogao bi profitirati više od 160.000 maraka, dva i po puta više nego što je uložio.

    Pojedini ekonomisti, međutim, upozoravaju da zlato nije nešto na šta bi trebalo gledati kao na investiciju, već samo kao na nešto da se u turbulentnim vremenima sačuva vrijednost novca, odnosno kapital kojim neko raspolaže.

    Ukazuju da su od 1971. do 2024. godine tradicionalne akcije u prosjeku ostvarivale godišnji prinos od 10,7 odsto, a zlato 7,9 odsto.

  • Šulić: Fokus sjednice na cijenama u Srpskoj; U srijedu sastanak sa trgovačkim lancima

    Šulić: Fokus sjednice na cijenama u Srpskoj; U srijedu sastanak sa trgovačkim lancima

    Fokus današnje sjednice Vlade Republike Srpske bio je na kretanju cijena u Srpskoj, rekao je ministar trgovine i turizma

    – Za narednu srijedu najavili smo sastanak sa trgovačkim lancima. Želimo ispratiti sva poskupljenja i vidjeti da li su ona opravdana. Ministarstvo trgovine i turizma Srpske u prethodnom periodu kreiralo je različite politike u korist očuvanja životnog standarda građana Republike Srpske – istakao je Šulić na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade Srpske.

    On je istakao da je Skupština akcionara Olimpijskog centra “Јahorina”, koja je bila zakazana za 15. septembar, odgođena zbog određenih procedura.

     

    – Nakon završetka procedura nastavićemo sa konsolidacijom Olimpijskog centra da dočekamo spremni zimsku sezonu od koje očekujemo mnogo – rekao je Šulić.

  • Analitičari: Kina nezadrživo pretiče Ameriku

    Analitičari: Kina nezadrživo pretiče Ameriku

    Dok Zapad zastrašuje, Kina gradi i plaća, a kroz globalni infrastrukturni projekat “Jedan pojas, jedan put” osvaja pristalice i na Zapadu, procjenjuju politički analitičari.

    Njemački politikolog Eberhard Sandšnajder ocjenjuje da uticaj Kine na globalnu ekonomiju i politiku nastavlja da raste, a jedna od ključnih strategija Pekinga je realizacija infrastrukturnih projekata širom svijeta, posebno u zemljama globalnog Juga.

    “To je takozvani kineski model koji se zasniva na finansiranju, izgradnji i upravljanju projektima od kineskih kompanija i stručnjaka”, ističe Sandšnajder.

    On ukazuje da Kina ne pokušava da izvozi demokratiju, kao što su zapadne zemlje više puta pokušavale da urade.

    Analitičari procjenjuju da će do 2049. godine Kina završiti proces svoje modernizacije i konačno prestići SAD prema svim ekonomskim parametrima.

    Činjenica da zapadni ekonomski i politički model gubi od kineskog postala je konačno jasna nakon nedavnog samita Šangajske organizacije za saradnju u Tjenđinu.

    Olusegun Obasandžo, nekadašnji nigerijski predsjednik, poziva afričke zemlje da uče na kineskom modelu i ocjenjuje da je izuzetni napredak Kine u poslednjih nekoliko decenija “izvor inspiracije i šansa za Nigeriju i Afriku”.

    Francuski “Mond” povezuje vojnu paradu u Pekingu sa sastankom Šangajske organizacije za saradnju.

    “Ako je samit Šangajske organizacije za saradnju postao demonstracija uspjeha kineskog modela u ekonomiji, onda je Parada pobjede simbol vojne moći Kine. Manje od sat i po bilo je dovoljno da Kina demonstrira svoju vojnu i tehnološku moć cijelom svijetu”, navodi ovaj dnevni list.

    Španski list “Mundo” ističe da su Kinezi na paradi pokazali novo lasersko oružje, balističke i hipersonične rakete, džinovske podvodne dronove.

    Prema pisanju lista, Kina je integrisala vještačku inteligenciju u svoj arsenal koja će kontrolisati džinovski podvodni dron “AJX002”, sposoban da nosi čak i nuklearne bombe.

    “Kombinacija hipersoničnih raketa, dronova i autonomnih tehnologija pokazuje da se Kina brzo kreće ka svom cilju da prevaziđe vojni potencijal SAD”, napominje španski dnevni list.

    Njemački televizijski kanal “N-TV” prenosi da je Kina već savladala tehnologije koje će postati budućnost vazdušnog ratovanja.

    Linas Kojala, stručnjak za Kinu u Centru za geopolitiku i bezbjednosne studije, procjenjuje da se era nesporne zapadne dominacije bliži kraju.

    “Kina želi da pokaže da se skoro polovina svjetske populacije i značajan dio svetskog BDP-a nalaze izvan granica Zapada. Si Đinping je iskoristio samit Šangajske organizacije za saradnju i paradu da se pozicionira kao alternativa Zapadu”, istakao je Kojala, prenosi Srna.

  • Cijene nafte porasle nakon napada Izraela na Katar

    Cijene nafte porasle nakon napada Izraela na Katar

    Cijene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.

    Rast je uslijedio posle izvaštaja o eksplozijama u Dohi, glavnom gradu Katara, nakon čega je Izrael tvrdio da su gađani visoki lideri Hamasa, prenio je Trejding ekonomiks.

    Katar, ključni posrednik u sukobu između Izraela i Hamasa, koji je i domaćin zvaničnika te palestinske organizacije, prema riječima očevidaca, ”bio je obavijen dimom”.

    Ovaj geopolitički šok dodatno je podigao cijene nafte, na koje je već uticalo manje od očekivanog povećanje proizvodnje članica Organizacije zemalja izvodnica nafte OPEK plus od samo 137.000 barela dnevno za oktobar, u poređenju sa mnogo većim povećanjima prethodnih mjeseci.

    Tržišta takođe očekuju da će Kina nastaviti da gomila zalihe nafte, čime će dodatno smanjiti ponudu.

    U međuvremenu, vlada zabrinutost od novih zapadnih sankcija Rusiji koja je pojačana nakon njenog najvećeg vazdušnog napada na Ukrajinu u posljednjih nekoliko meseci.

    Američki predsednik Donald Tramp nagovijestio je spremnost za strože mjere prema Moskvi, dok je Evropska unija razgovaragrila sa Vašingtonom o zajedničkim sankcijama.

  • Indirektni porezi čine više od 70 odsto prihoda Republike Srpske

    Indirektni porezi čine više od 70 odsto prihoda Republike Srpske

    Struktura javnih prihoda u Republici Srpskoj pokazuje duboku zavisnost od PDV-a i drugih indirektnih poreza, što je prema ocjenama ekonomista jasan znak nerazvijenosti. Više od 70 odsto budžetskih prihoda dolazi upravo od potrošnje, a ne od rada ili kapitala.

    Ekonomista Predrag Mlinarević naglašava da poreska struktura zemlje u velikoj mjeri odražava stanje njene ekonomije i konkurentnosti. Kako je rekao, „sve tranzicione i relativno nerazvijene zemlje u strukturi javnih prihoda imaju dominaciju prihoda od indirektnih poreza odnosno od oporezivanja potrošnje“.

    On je pojasnio da suprotna situacija postoji u državama koje su prošle kroz uspješnu transformaciju privrede, povećale konkurentnost domaće proizvodnje i ostvarile ozbiljniji izvoz. „Sa druge strane zemlje koje naprave adekvatnu strukturnu transformaciju svoje privrede u smislu da podignu konkurentnost proizvodnje kako na domaćem tržištu u smislu zamjene uvoznih proizvoda, tako i kroz rast i izvoza na treća tržišta imaju situaciju u kojoj je značajan udio u strukturu javnih prihoda u stvari udio od direktnih poreza prevashodno od poreza na dobiti i poreza na dohodak“, rekao je Mlinarević.

    U Republici Srpskoj porez na dobit je svega 10 odsto, a porez na dividendu uopšte ne postoji. To, prema ocjenama stručnjaka, ide u korist vlasnicima kapitala koji tako uvećavaju bogatstvo. Za poređenje, u Hrvatskoj je porez na dobit 10 odsto za preduzeća sa prihodom manjim od milion evra, dok za veće iznosi 18 odsto. Takođe, dividende i kamate se automatski oporezuju sa 12 odsto. U Srbiji porez na dobit je 15 odsto, a ista stopa važi i za dividende.

    Prema riječima Mlinarevića, snagu ekonomije najbolje pokazuje učešće direktnih poreza. „Kad posmatramo 3 ključna oblika koja pune budžete, porez na dobit i porez na dohodak i njihova izdašnost su vezani za to u kojoj mjeri imate profitabilna preduzeća, koliku oni dobit generišu jer je to osnovica za oporezivanje dobiti i kad god raste prihod od poreza na dobit raste njegovo učešće uporedo sa rastom ukupnih budžetskih prihoda, to vam je signal da vaša ekonomija jača u konkurentskom smislu zato što preduzeća postaju profitabilnija i generišu veće profite“, istakao je.

    Dodao je da se kroz rast prihoda od poreza na dohodak jasno vidi poboljšanje životnog standarda građana. „Ako se bilježi rast prihoda zbog većeg poreza na dohodak, to znači da su građani postajali bogatiji, ili po osnovu činjenice se da imaju više plate, zarade za radna mjesta na kojima su angažovani, a s druge strane i kroz određene druge koristi koje mogu da proizađu kao dio koji se oporezuje kroz oporezivanje dohotka, dakle i imovinu, nekretnine, druge stvari, za čiju kupovinu je potrebna adekvatna zarada“, naglasio je Mlinarević.

    Za razliku od toga, kada dominira PDV i slični porezi, ekonomija postaje uvoznički orijentisana i zasnovana na potrošnji. „S druge strane, ako ostanete u situaciji da vam dominiraju porezi na potrošnju, kao što je PDV kod nas, imate situaciju u kojoj čitavu ekonomiju drži potrošnja, koju vi nerijetko finansirate posredstvom, na primjer, javnog sektora i plata, određenih davanja tim alimentiranim populacijama, poput penzionera i korisnika budžeta, koji troše taj novac, a ako nemate konkurentnu proizvodnju, on se u cijelosti odliva kroz uvoznu pukotinu kao podsticaj razvoju drugih zemalja iz kojih uvozimo te proizvode“, rekao je on.

    Ako takav sistem ne stvara dovoljno stabilne prihode, jedino rješenje je zaduživanje. „Da li će to raditi pojedinačno građani, ukoliko budu u poziciji da ne budu suočeni sa kreditnim restrikcijama zbog ograničenja vezanih za kolaterale, visine plata koje će im banke ispostaviti kada budu tražili kredite, da li će to uraditi država na način da se ona zaduži s obzirom da je njen kreditni rejting veći i da svako prije pozajmi novac državi jer ona ima način da ga vrati“, objasnio je Mlinarević.

    On ističe da ovakav model vodi rastu javnog duga, deficita u trgovinskoj razmjeni i održavanju potrošnje koja nije zasnovana na realnom rastu privrede. „Zato je struktura javnih prihoda jako važna u kontekstu promjena udjela ove 3 komponente, dakle indirektnih i direktnih poreza i svaki put kad imamo pomjeranje koje je podrazumijeva rast direktnih poreza nam govori da se dešavaju pozitivne stvari, da firme postaju profitabilnije, da ih je više, a sa druge strane građani postaju bogatiji što je plod činjenice da su došli do bolje plaćenih poslova“, istakao je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, sadašnji potrošački model može opstati dok postoji mogućnost zaduživanja. „Onda kad se suočimo s ograničenjima jer nećemo biti adekvatnog kreditnog rejtinga da se možemo zaduživati, onda ćemo morati da stežemo kaiš, doći će do nekog potencijalnog prizemljenja u smislu redukcije nivoa potrošnje, onda će se to odraziti na sve te djelatnosti koje ona finansira“, poručio je Mlinarević.