VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Privredna komora Srpske zatražila od Vlade smanjenje minimalca

    Privredna komora Srpske zatražila od Vlade smanjenje minimalca

    Privredna komora Republike Srpske traži od Vlade Republike Srpske da najniža plata za narednu godinu ostane ista ili da se čak smanji.

    Oni su to predložili kao kratkoročnu mjeru koja je kako tvrde usmjerena na ublažavanje opterećenosti privrede i sprečavanja daljeg odlaska radne snage.

    Minimalna plata u Srpskoj je ove godine prvi put vezana za stručnu spremu i kreće se između 900 i 1.300 KM.

    U Komori navode da je veliki broj preduzeća u prerađivačkom sektoru pogođen negativnim efektima ekonomske krize u Srpskoj, regionu i svijetu.

    Njihovo pojašnjenje zahtjeva za stagnacijom i smanjenjem minimalca je posebno zanimljivo.

    Naime, tvrde oni, osnovni problem daljeg povećanja minimalne plate je to što bi došlo do izjednačavanja plata svih zaposlenih u preduzeću jer poslodavci nisu u  mogućnosti da isprate povećanje najniže plate povećanjem plate rukovodećim radnicima, a koji takođe imaju svoje zahtjeve.

    – Sve navedeno prijeti da Republika Srpska, u slučaju daljeg povećanja iznosa najniže plate, ostane bez visokokvalifikovanih kadrova koji predstavljaju ključne kadrove u privrednim društvima – navodi se u Prijedlogu ekonomskih reformi koje Komora upućuje Vladi RS.

    Traže smanjenje zbirne stope doprinosa

    Takođe, oni predlažu i pojednostavljenje svih procedura kod zapošljavanja strane radne snage.

    Kažu da sve više privrednih društava nalazi način da uveze nedostajuću radnu snagu iz zemalja poput Turske, Filipina, Bangladeša, Indije, Nepala tako da su se na tržištu pojavila domaća privredna društva koja čak iznajmljuju strane radnike.

    Poslovna zajednica predlaže i izmjenu Zakona o radu tako da se briše član koji definiše da se najniža plata uvećava po osnovu radnog staža.

    – Takođe smatramo da u najnižu platu moraju biti uračunata sva uvećanja plate, kao što je slučaj u javnom sektoru, u cilju izjednačavanja radnika u realnom i javnom sektoru – stoji u prijedlozima PKRS.

    Iz Komore traže i da država za određene kategorije zaposlenih preuzima obaveze po osnovu poreza i doprinosa za određeni period kao i da se smanjenje zbirne stope doprinosa sa 31 na 29 odsto.

    – Smanjenje zbirne stope može amortizovati ozbiljno povećanje troškova poslovanja prethodnih nekoliko godina u Republici Srpskoj koji se ogledaju najčešće kroz povećanje cijena repromaterijala i sirovina, povećanje najniže plate, povećanje cijena električne energije, nepovoljna geopolitička kretanja ali i druge negativne uticaje na poslovanje što bi dovelo do očuvanja i daljeg razvoja privrede – zaključuju oni.

    Nisu oduševljeni idejom da se oporezuje dividenda, jer po njima to predstavlja kontraproduktivnu i destimulativnu mjeru za potencijalne ulagače i investitore.

    Među zanimljivim prijedlozima se izdvaja sistem privlačenja i zadržavanja talentovanih i perspektivnih radnika kroz mjere osiguranja stambenog pitanja, profesionalnog razvoja i pružanja dodatnih edukacija.

    Podsjećamo, Milorad Dodik je u avgustu najavio da će minimalna plata za zaposlene sa srednjom stručnom spremom sa 900 biti povećana na 1.100 KM, dok će oni sa visokom stručnom spremom primati 1.400 KM.

    Međutim, kasnije je predsjednik Vlade RS Savo Minić najavio da će se mijenjati Zakon o radu kroz koji će se definisati iznos minimalca, a gdje će se uspostaviti ekonomski kriteriji za određivanje najniže plate, prenosi CAPITAL.

  • Paradoks zelene energije: Holandija proizvodi previše struje, ali je nema dovoljno

    Paradoks zelene energije: Holandija proizvodi previše struje, ali je nema dovoljno

    U kampanji holandske vlade koja se emituje na televizijama pod nazivom „Okrenite prekidač“, glumica upozorava gledaoce na njihovu potrošnju električne energije.

    „Kada svi istovremeno koristimo struju, naša elektroenergetska mreža se preoptereti. To može izazvati kvarove. Zato koristite što manje struje između četiri i devet sati“, navodi se u kampanji, prenosi BBC.

    Ova poruka ukazuje da je, u jednoj od najnaprednijih ekonomija svijeta, nešto pošlo po zlu sa snabdijevanjem energijom.

    Holandija je bila jedan od najentuzijastičnijih korisnika električnih automobila i ima najveći broj stanica za punjenje po glavi stanovnika u Evropi.

    Kada je riječ o proizvodnji električne energije, Holandija je zamijenila gas iz svojih velikih rezervi u Sjevernom moru energijom vjetra i sunca – toliko da prednjači u Evropi po broju solarnih panela po osobi. Više od trećine holandskih domaćinstava danas ima ugrađene solarne panele.

    Zemlja takođe planira da do 2030. godine priobalne vjetroelektrane postanu njen najveći izvor energije.

    Iako je to povoljno sa ekološkog aspekta, energetska tranzicija stavlja holandsku elektroenergetsku mrežu pod ogroman pritisak, a posljednjih godina zabilježeno je više nestanaka struje.

    „Problem je zagušenje mreže“, objašnjava Kees-Jan Rameau, glavni izvršni direktor holandske kompanije za proizvodnju i distribuciju energije Eneco, čijih 70 odsto kapaciteta sada dolazi iz solarnih i vjetroelektrana.

    „Zagušenje mreže je poput saobraćajne gužve. Nastaje kada je potražnja za energijom u nekom području prevelika ili kada se u mrežu isporučuje više struje nego što ona može da podnese“, kaže on.

    Rameau dodaje da je infrastruktura projektovana u vrijeme kada je postojalo samo nekoliko velikih, uglavnom gasnih elektrana.

    „Izgradili smo mrežu sa velikim dalekovodima oko tih elektrana, a manjim kako se približavate domaćinstvima. Danas, kada energiju sve više dobijamo iz obnovljivih izvora, mnogo struje ulazi u mrežu upravo na njenim periferijama, gdje postoje samo manji dalekovodi“, ističe on.

    Ti manji dalekovodi sada se teško nose sa količinom energije koja dolazi iz vjetroturbina i solarnih panela raspoređenih širom zemlje.

    Profesor elektrotehnike na Univerzitetu u Liježu, Damien Ernst, jedan od vodećih evropskih stručnjaka za električne mreže, smatra da je riječ o skupom problemu koji Holandija mora riješiti.

    „Oni imaju krizu mreže jer nisu dovoljno ulagali u distributivne i prenosne sisteme. Suočavaju se sa uskim grlima svuda, a biće potrebno mnogo godina i milijarde eura da se to riješi“, navodi on.

    Profesor Ernst dodaje da je to problem cijele Evrope.

    „Instalira se ogromna količina solarnih panela, ali brzinom koja je mnogo veća od one kojom se mreža može prilagoditi.“

    U sjedištu kompanije Eneco u Roterdamu, Rameau pokazuje veliku kontrolnu ploču koju zovu „virtuelna elektrana“ i „mozak našeg poslovanja“. Ona se koristi za balansiranje mreže i sprečavanje nestanaka struje.

    Kada je proizvodnja električne energije prevelika, Eneco može da isključi vjetroturbine i solarne panele.

    U situacijama kada je potražnja prevelika, kompanija smanjuje isporuku onim kupcima koji su pristali da im se u takvim trenucima ograniči snabdijevanje u zamjenu za niže cijene.

    Međutim, za domaćinstva i preduzeća koja žele da povećaju potrošnju električne energije instaliranjem novih uređaja ili većih priključaka, to sve češće nije moguće.

    „Potrošači žele da instaliraju toplotne pumpe ili da pune svoja električna vozila kod kuće, ali to zahtijeva veći priključak, a sve češće ga ne mogu dobiti“, kaže Rameau.

    Još je teže za kompanije. „Mnoge žele da prošire poslovanje, ali jednostavno ne mogu dobiti dodatne kapacitete od operatora mreže“, dodaje on.

    Situacija je došla do tačke da čak i izgradnja novih stambenih naselja postaje teža, jer nema dovoljno kapaciteta za njihovo priključenje na mrežu.

    Mnogi, i fizička i pravna lica, završavaju na listama čekanja koje traju godinama. Istovremeno, postoje liste čekanja i za one koji žele da isporučuju višak električne energije u mrežu, poput domaćinstava sa solarnim panelima na krovovima.

    Državna agencija Tennet, koja upravlja nacionalnom mrežom, navodi da trenutno 8.000 kompanija čeka dozvolu za isporuku električne energije, dok 12.000 drugih čeka odobrenje za veću potrošnju.

    Dio privrede upozorava da to koči ekonomski rast zemlje.

    „Zagušenje mreže ugrožava budućnost holandske hemijske industrije, dok će u drugim zemljama ulaganja biti lakša“, izjavila je predsjednica Holandskog hemijskog udruženja Nienke Homan.

    Ona podsjeća da se nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine mnogo pažnje posvetilo razvoju obnovljivih izvora, ali da je „podcijenjen uticaj koji će to imati na elektroenergetsku mrežu“.

    Tennet sada planira ulaganja od 200 milijardi eura u jačanje mreže, uključujući postavljanje oko 100.000 kilometara novih kablova do 2050. godine.

    Iako je riječ o ogromnim ulaganjima, cijena nečinjenja može biti još veća. Prema izvještaju Boston Consulting Groupa iz 2024. godine, zagušenje mreže godišnje košta holandsku ekonomiju i do 35 milijardi eura.

    Eugene Beijings iz Tenneta, zadužen za upravljanje preopterećenjem mreže, kaže da je potrebno strpljenje.

    „Da bismo ojačali mrežu, moramo udvostručiti, utrostručiti, pa čak i deset puta povećati njen kapacitet“, objašnjava on.

    „Prosječno je potrebno oko deset godina da se takav projekat realizuje, od čega prvih osam odlazi na dobijanje dozvola i prava za postavljanje kablova, a tek posljednje dvije na samu izgradnju.“

    Beijings dodaje da energetska tranzicija napreduje takvom brzinom da se Holandija više ne može nositi s njom uz postojeću infrastrukturu.

    Finansijski podsticaji za građane koji višak solarne energije vraćaju u mrežu sada su gotovo nestali. U nekim slučajevima, građani će čak morati plaćati za isporuku solarne energije nazad u sistem.

  • “Svi napuštaju BRIKS zbog američkih carina”

    “Svi napuštaju BRIKS zbog američkih carina”

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su sve zemlje koje su želele da budu deo BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.

    “Rekao sam svima koji žele da budu u BRIKS-u da je to u redu, ali da ćemo mi uvesti tarife njihovim zemljama. Svi su istupili. Svi su odustali od BRIKS-a. BRIKS je napad na dolar i rekao sam ‘ako želite da igrate tu igru, uvešću tarife na sve vaše proizvode koji ulaze u SAD’. Kazali su, kao što sam rekao, ‘napuštamo BRIKS'… Više o tome ni ne pričaju…”, rekao je Tramp u utorak na konferenciji za medije, a prenela je  azijska novinska agencija ANI, pozivajući se na snimak iz Bele kuće.

    Tramp je istakao da je američka politika uz pretnju tarifama bila odlučujući faktor u odustajanju zemalja od planiranog članstva u ekonomskom savezu BRIKS.

    Oglasio se Kremlj

    Kremlj je u sredu saopštio da grupa zemalja BRIKS nikada nije bila usmerena protiv trećih zemalja niti njihovih valuta, odbacujući tvrdnju predsednika SAD Donalda Trampa da je taj blok stvoren kako bi potkopao dolar.

    Tramp je kazao da BRIKS kao “napada dolar” i govorio o svojoj pretnji da će uvesti carine članicama tog saveza.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je BRIKS savez zemalja koje povezuje zajednička vizija saradnje i prosperiteta.

  • MMF: Srbija nastavlja umjeren rast, globalna ekonomija ulazi u period usporavanja

    MMF: Srbija nastavlja umjeren rast, globalna ekonomija ulazi u period usporavanja

    Prema najnovijoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) „Svjetski ekonomski izgledi“, Srbija bi u 2025. godini trebalo da ostvari ekonomski rast od 2,5 odsto, dok se za 2026. prognozira rast od 3,6 procenata. Inflacija će, prema projekcijama, pasti sa 4,7 odsto iz prethodne godine na 4,6 odsto u ovoj, a na četiri odsto u 2026. godini.

    Stopa nezaposlenosti u Srbiji, koja je prošle godine iznosila 8,6 odsto, prema procjenama MMF-a ostaće nepromijenjena i ove i naredne godine.

    U izvještaju se navodi i da evrozona, nakon ekonomskog rasta od 0,9 odsto u 2024, može da očekuje rast od 1,2 odsto u ovoj i 1,1 odsto u 2026. godini, uz pad inflacije sa 2,4 na 2,1 odsto, a potom na 1,9 odsto. Stopa nezaposlenosti u evrozoni zadržaće se na 6,4 odsto tokom 2025, dok se u 2026. očekuje blagi pad na 6,3 odsto.

    Njemačku, kao najveću ekonomiju evrozone, očekuje skroman rast od 0,2 odsto u 2025. i 0,9 odsto u 2026. godini. Inflacija bi, prema MMF-u, trebalo da se smanji sa 2,5 odsto na 2,1 odsto u ovoj, te na 1,8 odsto u narednoj godini.

    Globalno posmatrano, svjetski ekonomski rast usporiće sa 3,3 odsto u 2024. na 3,2 odsto u 2025, a zatim na 3,1 odsto u 2026. godini. Iako je prognoza za tekuću godinu nešto bolja od one iz jula, kada je MMF očekivao rast od tri odsto, u Fondu upozoravaju da svjetska ekonomija prolazi kroz period dubokih promjena.

    „Rast protekcionizma, smanjenje međunarodne pomoći i strože imigracione politike doveli su do fragmentacije globalnog tržišta“, navodi se u izvještaju.

    Nakon što su Sjedinjene Američke Države početkom 2025. uvele više carine, druge zemlje su odgovorile uzajamnim mjerama, što je, prema MMF-u, dodatno povećalo neizvjesnost. Iako su kasniji dogovori donekle ublažili pritiske, zabrinutost zbog stabilnosti i budućeg rasta ostaje visoka.

    MMF ističe da je globalna ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovini 2025, ali upozorava da je ona uglavnom rezultat privremenih faktora, poput povećanog uvoza i skladištenja robe prije uvođenja tarifa. „Kada su ti efekti nestali, aktivnost i tržište rada počeli su da slabe“, upozorava se u analizi.

    Prema projekcijama, globalna inflacija će pasti sa 5,2 odsto u 2024. na 4,2 odsto u 2025, a zatim na 3,7 odsto u 2026. godini. Ipak, u Sjedinjenim Američkim Državama inflacija bi mogla ostati iznad ciljne vrijednosti.

    Rast svjetske trgovine takođe će usporiti — sa 3,5 odsto u 2024. na 2,9 odsto u 2025, uz očekivanje da se ta stopa neće mijenjati ni 2026. godine.

    MMF upozorava na rizike koji bi mogli dodatno usporiti rast, među kojima su produžena neizvjesnost, rast protekcionizma, ograničenja migracija i moguće pregrijavanje tržišta tehnoloških akcija ako se očekivani rast produktivnosti povezan sa vještačkom inteligencijom ne ostvari.

    U zaključku izvještaja, MMF ocjenjuje da svijet ulazi u period slabijeg rasta, geopolitičkih tenzija i ekonomske fragmentacije. Iako vještačka inteligencija i novi trgovinski dogovori nude potencijal za oporavak, globalna privreda će, bez reformi i veće saradnje država, ostati ispod svog punog potencijala.

  • Cijene zlata probila još jednu granicu

    Cijene zlata probila još jednu granicu

    Novi rekord postavljen je za cijenu zlata, nakon što su juče na zatvaranju trgovine dostigle nivo od 4.090 dolara po unci.

    Vrijednost ovog plemenitog metala porasla je prvenstveno zato što trgovci traže sigurniju imovinu. Najveća prijetnja globalnom tržištu je zbog novih napetosti u trgovinskim odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Pored toga utiču i druge ekonomske neizvjesnosti, kao i najave daljeg smanjenja kamatnih stopa u SAD-u, izvijestio je Trading Economics.

    Američki predsjednik Donald Tramp u petak je zaprijetio uvođenjem dodatnih 100-postotnih carina na uvoz kineske robe, uz nove kontrole izvoza kritičnog softvera od 1. novembra. Međutim, u nedjelju je ublažio svoj stav, rekavši da SAD žele pomoći Kini, a ne naštetiti joj.

    Peking je branio svoja ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata. Upozorili su da pripremaju protivmjere protiv bilo kakvih novih američkih carina.

    Napetosti na tržištu dodatno pojačava zatvaranje američke vlade koje se produžava za još sedmicu dana. Bijela kuća nastavlja s masovnim otpuštanjima saveznih zaposlenih.

    U međuvremenu, trgovci uglavnom očekuju da će Federalne rezerve (FED) smanjiti kamatne stope za 25 baznih poena na svakom od svojih preostalih sastanaka ove godine. Na geopolitičkom planu, Tramp je u nedjelju izjavio da je rat u Gazi završen, prenosi Bankar.

  • Novi zakon u Srpskoj: Onlajn trgovci koji kupcima ne vrate pare plaćaće penale

    Novi zakon u Srpskoj: Onlajn trgovci koji kupcima ne vrate pare plaćaće penale

    Novi zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj propisuje da ćete trgovcima od kojih robu ili usluge kupite onlajn moći kupljeno da vratite u roku od 14 dana, a ako vam on na vrijeme ne vrati pare – plaćaće penale.

    Nakon što mušterija iskoristi svoje pravo, prodavac ima rok od 14 dana da mu vrati novac. U protivnom, plaćaće zakonske kamate i dodatnih 10 odsto svakih 30 dana.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je 9. oktobra Prijedlog zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj. U njemu je navedeno da potrošač ima pravo da raskine ugovor na daljinu ili ugovor van poslovnih prostorija trgovca bez obrazloženja i bez troškova, u roku od 14 dana.

    Raskid ugovora
    “Obavještenje o jednostranom raskidu ugovora dostavlja se trgovcu u pisanoj formi”, navedeno je u ovom prijedlogu.

    Kako je definisano, u slučaju dostavljanja obavještenja o jednostranom raskidu ugovora potrošač je oslobođen svih obaveza iz ugovora, izuzev obaveze vraćanja proizvoda koji mu je isporučen.

    “Ugovor je raskinut u trenutku kada je trgovac primio obavještenje o raskidu”, istaknuto je u Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača u RS.

    Kako je naglašeno, u slučaju raskida ugovora na daljinu po kojem je potrošač primio proizvod, potrošač nadoknađuje samo trošak vraćanja proizvoda.

    Obaveza trgovca
    Kada potrošač raskine ugovor o prodaji na daljinu ili izvan poslovnih prostorija, trgovac je dužan da mu bez odgađanja vrati plaćeni iznos novca, a najkasnije u roku od 14 dana od dana kada je primio pismeno obavještenje od potrošača.

    “Ako trgovac ne vrati plaćeni iznos dužan je da, osim cijene, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, plati i dodatnih 10 odsto iznosa za svakih 30 dana kašnjenja. Potrošač ne odgovara za štetu koju je trgovac pretrpio zbog raskida ugovora”, naglašeno je u prijedlogu.

    Šta potrošači dobijaju
    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, ističe da se ova zakonska odredba odnosi isključivo na registrovane onlajn trgovce koji posluju u Republici Srpskoj, te ocjenjuje da, u svakom slučaju, predstavlja pozitivan korak u zaštiti potrošača.

    “Mi do sada nismo imali trgovce koji nisu htjeli da vrate novac, zato što je malo onlajn trgovaca. A malo je bilo i povrata, jer naši potrošači na ovo ne obrate pažnju niti se informišu kad neki proizvod mogu da vrate i kako da to urade. Ovo je u svakom slučaju dobra praksa jer će biti sve više trgovaca koji prodaju putem interneta, te, ako novac ne vrate, postoje i penali, koji će dobro doći svakom potrošaču”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Stop lažnim sniženjima
    Inače, novim zakonskim rješenjem osigurana je i zaštita potrošača od lažnih sniženja i popusta i to na način da je propisano da se prilikom sniženja ili akcije mora iskazati najniža cijena u posljednjih 30 dana, čime se spriječava pojava lažnih sniženja.

    Šta to znači u praksi? Ako su cipele 5. oktobra koštale 100 maraka, a 12. oktobra 120 maraka, te su snižene na 90 KM, trgovac ne smije pisati da su snižene sa 120 na 90 KM, nego da je stara cijena bila 100, a nova 90 maraka.

    Takođe, propisano je da ambalaža proizvoda ne može biti uslov trgovcu za prihvatanje reklamacije i garancije.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske naveli su da će predložena zakonska rješenja u najvećoj mjeri uticati na status potrošača, jer će omogućiti adekvatnu zaštitu potrošača u svim situacijama u kojima se mogu naći pri kupovini proizvoda i usluga, a takođe su uređena pitanja obaveza trgovaca prema potrošačima.

    Šta kažu u Vladi RS
    Zakon, kako su saopštili iz Vlade Republike Srpske, uređuje osnovna prava potrošača pri kupovini robe i usluga, zaštitu bezbjednosti života i zdravlja potrošača, obavezu obavljanja trgovačke djelatnosti na pošten način, prodaju proizvoda i pružanje usluga, deklarisanje proizvoda, odgovornost i garanciju za proizvod ili uslugu, nepoštenu poslovnu praksu…

    “Zakon uređuje i usluge od opšteg ekonomskog interesa, ugovore zaključene izvan poslovnih prostorija i prodaju na osnovu ugovora na daljinu, nepoštene odredbe u kupoprodajnim ugovorima, turističke paket-aranžmane, vremensko korišćenje nepokretnosti u turizmu, elektronske instrumente plaćanja, nosioce zaštite potrošača, zaštitu prava potrošača, nadzor i kaznene odredbe, kao i ostala pitanja u vezi sa zaštitom prava potrošača”, naveli su iz Vlade Republike Srpske.

  • Uvoz alkohola iz inostranstva “težak” 224 miliona KM

    Uvoz alkohola iz inostranstva “težak” 224 miliona KM

    BiH je za devet mjeseci ove godine izdvojila više novca za alkohol iz uvoza nego u istom periodu lani, kada su stigle veće količine, a ugostitelji ističu da je rast cijena od oko 20 odsto osjetno pogodio i svaki račun u lokalima, gdje strana pića i dalje dominiraju, uprkos sve boljoj domaćoj ponudi.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, BiH je od januara do kraja septembra uvezla oko 142 miliona litara alkoholnih pića u vrijednosti od 223,9 miliona KM. U istom periodu prošle godine u zemlju je stiglo približno 144 miliona litara ovih proizvoda, čija je vrijednost iznosila 217,5 miliona KM.

     

     

    Najveći dio uvoza odnosi se na pivo, oko 127,6 miliona litara, za šta je izdvojeno 139,6 miliona KM. Kada je riječ o vinu, uvezeno je oko 6,27 miliona litara, u vrijednosti od 36 miliona maraka.

    Prema podacima UIO, najviše piva u BiH stiglo je iz Srbije, oko 78,94 miliona litara u vrijednosti od 80,95 miliona KM, dok je iz Hrvatske uvezeno 37,81 milion litara piva, koje je koštalo 36,74 miliona maraka.

    Kada je riječ o vinu, najveći uvoz zabilježen je iz Hrvatske, odakle je stiglo oko 1,18 miliona litara u vrijednosti od 11,43 miliona KM. Slijedi Sjeverna Makedonija, iz koje je uvezeno 2,28 miliona litara vina, čija je vrijednost 9,93 miliona maraka.

    Prema podacima Uprave, pivo je u BiH stizalo čak i iz zemalja poput Velike Britanije, Estonije, Španije i Meksika, dok je vino uvezeno i iz Južnoafričke Republike, Argentine, pa čak i Šri Lanke.

     

    Upravo visok nivo uvoza alkoholnih pića, kako ističu ugostitelji, direktno utiče na cijene na domaćem tržištu.
    Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Goran Kurtinović kazao je za “Glas” da je alkohol poskupio za oko 20 odsto u odnosu na prošlu godinu.

    “Došlo je do poskupljenja i domaćeg i uvoznog alkohola”, rekao je Kurtinović i dodao da su alkoholna pića sastavni dio naše kulture, druženja i poklanjanja.

    On smatra da bi bilo bolje pojačati domaću proizvodnju alkoholnih pića kako bi se smanjila zavisnost od uvoza.

    Dodao je da su, nažalost, uvozna alkoholna pića i dalje dominantnija od domaćih te ukazao da potražnja za stranim pivom predstavlja izazov za domaće proizvođače, koji se teško nose sa konkurencijom.

    “U lokalima, iako sve popularnije postaju vino i rakija, pivo ne odlazi u zaborav. U posljednje vrijeme mladi sve više konzumiraju koktele. U Srpskoj se širi i proizvodnja kraft džinova, koji su takođe traženi”, istakao je Kurtinović.

    Prema podacima UIO, BiH je za devet mjeseci ove godine izvezla oko 20,9 miliona litara alkoholnog pića u vrijednosti od 37,09 miliona KM. U istom periodu lani na inostranom tržištu plasirano je oko 15,6 miliona litara alkoholnog pića proizvedenog u BiH, u vrijednosti od 30,70 miliona KM. Kao i ranije, najviše je izvezeno piva, pri čemu je glavno tržište Srbija, dok je najviše vina iz BiH završilo u Hrvatskoj, piše Glas Srpske.

  • Francuska na ivici budžetskog haosa

    Francuska na ivici budžetskog haosa

    Francuski predsjednik Emanuel Makron suočava se s još jednom velikom političkom glavoboljom zbog šokantne ostavke premijera Sebastijena Lekornua – nakon samo 27 dana na dužnosti.

    Bivši ministar odbrane i dugogodišnji Makronov saveznik podnio je ostavku u ponedjeljak prije nego što je uopšte iznio planove svoje mlade vlade, rekavši da nije u stanju voditi manjinsku vladu desnog centra nakon što su razgovori sa suparničkim strankama signalizirali da nisu spremne na kompromis o budžetskim i političkim zahtjevima. Kriza u kojoj se Francuska nalazi uglavnom je Makronovo “maslo”.

    Predsjednik je prošle godine samouvjereno raspustio parlament kako bi unio “jasnoću” u podijeljenu francusku Nacionalnu skupštinu. Izbori koji su uslijedili donijeli su sve samo ne to, s tim da su i desnica i ljevica pobijedile u uzastopnim krugovima glasanja, što je dovelo do borbe za moć i političke blokade koja traje od tada. Makron, ne želeći prepustiti vođstvo vlade nijednoj strani, umjesto toga je imenovao lojaliste da vode manjinske vlade, ali oni su se pokazali ranjivima na prijedloge za izglasavanje nepovjerenja suparničkih stranaka.

    Šta slijedi
    Lekornuova kratkotrajna vlada bila je treća koja je propala nakon nesretnih administracija Mišela Barnijea i Fransoa Beirua. Zajedničko im je da su se sve borile postići dogovore s drugim strankama o državnom budžetu, a posebno o smanjenju potrošnje i povećanju poreza koji se smatraju nužnim za obuzdavanje francuskog budžetskog deficita od 5,8 posto BDP-a u 2024. godini. Makron se sada suočava s nezavidnim zadatkom odlučivanja što će dalje – bez ikakve opcije koja bi vjerovatno bila privlačna predsjedniku koji je više puta rekao da neće dati ostavku – a to su prijevremeni predsjednički izbori. Redovni bi se trebali održati tek 2027. Mogao bi izabrati novog premijera – šestog u Francuskoj u manje od dvije godine – ali odabir nekoga ko nije iz njegovog vlastitog političkog kruga bio bi neugodan i za Makrona, koji je u posljednjoj godini više puta birao lojaliste za vođenje vlade. Ili – može raspustiti parlament i održati nove parlamentarne izbore. Ni ta opcija neće biti privlačna jer antiimigrantska stranka Nacionalni skup Marin Le Pen trenutno vodi u anketama birača, s oko 32 posto glasova u poređenju s 25 posto glasova koje drži ljevičarski savez, Nova narodna fronta. Analitičari kažu da se Makron vjerovatno neće odlučiti dati ostavku.

    “Preopasno je za njega da učini pravu stvar i naravno da nije voljan odstupiti s vlasti”, rekao je za CNBC Daglas Jejts, profesor političkih nauka na INSEAD-u. “Jedino što danas mogu reći sa sigurnošću je da Makron neće objaviti vlastitu ostavku i stoga se čini da bi bilo najlakše imenovati drugog premijera, što on i čini kao što ja mijenjam majice, a ako novi premijer ne izdrži dugo, mogao bi imenovati drugog, a to bi značilo iskoristiti svoju institucionalnu prednost.” Jejts ne vjeruje da će Makron raspisati nove izbore “jer je posljednji put kad je to učinio bilo tako katastrofalno” i sve nove ankete ponovno bi odražavale polarizovanu prirodu politike u Francuskoj, s ponorom između krajnje lijevih i krajnje desnih birača.

    “Ljudi bi napustili njegovu stranku i glasali srcem, bilo lijevo ili desno”, dodao je Jejts.

    Nevolje s deficitom
    Nagađa se da bi se Makron mogao odvažiti i nominovati premijera koji nije saveznik iz vlastitog centrističkog političkog dvorišta, s mogućnošću izbora iz lijevocentrističke Socijalističke stranke. Male su šanse da bi se odlučio za kandidata iz krajnje lijeve stranke Francuska nepokorena ili krajnje desne stranke Nacionalni skup, a obje su stranke u ponedjeljak pozvale na njegovu smjenu. “Do sada je svaki put izabrao pogrešnu osobu, a odabirom ljudi iz centra izgubio je simpatije i na ljevici i na desnici”, kaže Jejts. “Mislim da bi bolje prošao kada bi dao malo svježeg mesa lijevom centru koji bi mu mogao pomoći u formiranju vlade i eventualno izbjeći glasanje o nepovjerenju, pa mislim da bi socijalista vjerovatno bio najprihvatljiviji, ili čak jedan od kandidata Zelenih”, zaključio je.

    Dok se politička paraliza u Parizu nastavlja, budžet za 2026. ostaje neizvjestan, a ekonomisti kažu da je sve vjerovatnije da će se ovogodišnji budžet uvrstiti u sljedeću godinu kao privremena mjera. Jasine Ruimi iz Dojče banke izjavio je da bi, ako vlada propadne, kao što se sada dogodilo, Francuska vjerovatno djelovala prema posebnom zakonu, “održavajući potrošnju blizu okvira za 2025., s deficitom koji bi se spustio na oko 5 do 5,4 posto BDP-a”. “Nije nemoguće da ćemo uskoro vidjeti nove izbore”, dodao je Ruimi.

    Sve se svodi na novac i ogroman teret francuskog duga. U apsolutnim iznosima, nijedna zemlja EU-a nije zaduženija od Francuske. Državni dug popeo se na oko 3,35 biliona eura – oko 113 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a očekuje se da će do 2030. porasti na 125 posto. Odnos francuskog duga prema BDP-u toliko je visok da ga u Evropskoj uniji nadmašuju samo Grčka i Italija. S budžetskim deficitom od 5,4 do 5,8 posto ove godine, Pariz takođe bilježi najveći budžetski manjak od svih 27 članica EU-a. Kako bi se ispunio cilj EU o smanjenju deficita na tri posto, drastične mjere štednje su neizbježne. No, budući da su rezovi trenutno politički neizvodljivi, finansijska tržišta reagovala su višim kamatama na francuske obveznice. Dok je kamata na njemačke obveznice oko 2,7 posto, francuska vlada mora plaćati gotovo 3,5 posto kamata na svoj dug.

    Trebamo li se, dakle, brinuti za stabilnost eura ako finansije druge po veličini ekonomije eurozone izmaknu kontroli? “Da, trebamo. Eurozona trenutno nije stabilna”, kaže za Dojče vele Fridrih Hajneman, ekonomista iz Lajbnicovog centra za evropska ekonomska istraživanja u Manhajmu. “Moramo se zapitati kamo sve to vodi, ako se jedna velika zemlja poput Francuske, koja je posljednjih godina bilježila stalni rast odnosa duga prema BDP-u, sada suočava i s političkom destabilizacijom.”

    I druge velike ekonomije gomilaju rekordno visoke dugove i moraju prikupiti milijarde na tržištima kapitala. Ove jeseni, na primjer, Njemačka, Japan i SAD moraće izdati nove državne obveznice kako bi finansirali svoje rashode – a to je jedan od ključnih razloga što globalna tržišta obveznica ostaju pod pritiskom. Jedini razlog zbog kojeg tržišta nisu još uznemirenija, odnosno što kamate na francuske obveznice ne rastu još više, je nada da će Evropska centralna banka (ECB) uskočiti i otkupiti francuske obveznice kako bi smirila tržište. Ali, ta nada može biti varljiva jer ECB mora paziti da ne ugrozi vlastiti kredibilitet, smatra Hajneman. Francuska godišnje troši 67 milijardi eura samo na kamate. Istovremeno je pod pritiskom jer se obavezala postupno smanjivati deficit u skladu s pravilima EU-a.

    Političko samoubistvo
    U Briselu neki diplomati EU-a već privatno pišu Makronovu političku osmrtnicu. Nakon što je došao na vlast 2017. i razbio okove francuske politike, rekli su, on se sada čini kao vođa koji je bio “dimna zavjesa bez stvarnog sadržaja” i čiji uticaj u Briselu brzo blijedi. Drugi diplomata EU-a govorio je o Makronovom “nasljeđu” kao moćnog mislioca koji je generisao mnoge ideje za podsticanje promjena u Evropi i uvjerio druge lidere da prihvate neke od njih. Koncept “strateške autonomije” – koja čini EU samodostatnijom ekonomski i odbrambeno – rođen je prije mnogo godina u Parizu, primijetio je diplomata. S obzirom na to da predsjednik Tramp sada udaljava SAD od Evrope, ta je ideja u Briselu sazrela. “Malo je lidera spremno i sposobno razmišljati pet ili čak dvije godine unaprijed. Bio je tako dobar u tome”, rekao je Politiku diplomata pod uslovom anonimnosti.

    Makron, naravno, može ostati na dužnosti do 2027. No, ako ostane, previranja u Parizu znače da će francuski uticaj na rasprave i razvoj politika EU vjerovatno biti smanjen. Rasprave među ministrima finansija o budžetu EU-a Francuskoj bi, na primjer, bilo mnogo lakše oblikovati ako bi dosljedno slala istog ministra na sastanke s njihovim kolegama u Briselu, rekao je diplomata. Međutim, ponovljene kadrovske promjene u Parizu znatno otežavaju francuskom stavu da ostane dominantan.

    S druge strane, prijevremeni izbori mogli bi ugroziti sljedeći dugoročni budžet EU-a. Nacionalne vlade koje raspravljaju o budžetu postavile su neformalni rok za postizanje dogovora prije francuskih izbora 2027., s obzirom na opasnost da bi Le Pen mogla politizovati i na kraju poremetiti raspravu, rekao je citirani zvaničnik vlade eurozone.

    Makron je bio ključan u evropskim naporima da podrže Ukrajinu i sam kontinent protiv Rusije, kako podstičući kolege lidere da učine više da bi Evropu opremili vlastitim vojnim sposobnostima, tako i koordinirajući sa saveznicima. Njegova zajednička inicijativa s britanskim premijerom Keirom Starmerom za okupljanje “koalicije voljnih” ostaje jedina opcija kada je u pitanju podrška bilo kakvom eventualnom mirovnom sporazumu u Ukrajini. “Nije dobro za EU ako je jedna od najvećih država članica u previranjima, posebno u trenutnoj bezbjednosnoj situaciji”, rekao je isti zvaničnik eurozone.

    Pitanje budžeta
    Snažan “francusko-njemački motor” – s moćnim liderima koji rade zajedno u Parizu i Berlinu – konvencionalno se smatra ključnim za jačanje i efikasnost EU-a. Makronove muke to znatno otežavaju, čak i s novim vođom u Njemačkoj, Fridrihom Mercom, kojeg u Briselu smatraju daleko dinamičnijim od svog prethodnika. Za sada je Francuska pod privremenom upravom. Nova vlada sada će morati izraditi i braniti novi zakon o finansijama u parlamentu. Prema francuskom zakonu, prijedlog bi trebao biti podnesen do 13. oktobra kako bi se omogućila rasprava i ustavna revizija. No, taj je rok nemoguće ispuniti, čak i ako se brzo imenuje novi premijer jer bi priprema revidiranog budžeta trajala sedmicama. Parlament bi mogao glasati samo o prihodnom dijelu budžeta, osiguravajući da država može nastaviti prikupljati poreze.

    Druga rezervna mjera bila bi donošenje “posebnog zakona” kojim se privremeno produžava budžet iz prethodne godine, što se i dogodilo 2025. godine. To bi državi omogućilo da nastavi finansirati javne usluge dok se politički pregovori odugovlače. No, to svakako nije rješenje za francuske strukturne probleme, prenosi Poslovni dnevnik.

  • Da li će elektroprivrede ispuniti planove za dekarbonizaciju?

    Da li će elektroprivrede ispuniti planove za dekarbonizaciju?

    Primjena Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i Sistema trgovanja emisijama (ETS) za ekonomiju BiH se bliži.

    Neke procjene su da bi to moglo koštati državu do 2030. godine od 722 miliona KM do čak 3,170 milijardi KM.

    Ipak, “Elektroprivreda Republike Srpske” i “Elektroprivreda BiH” imaju planove za korištenje obnovljivih izvora energije.

    “Prljavi” izvori iz termoelektrana
    Podsjećamo, obje elektroprivrede trenutno većinu električne energije proizvode iz “prljavih” izvora iz termoelektrana. Tako je cilj “Elektroprivrede BiH” da do 2030. godine 50 odsto ukupne električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora.

    Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, istakao je da ovo preduzeće ima spremne projekte iz obnovljivih izvora, ali brojne administrativne barijere, neusklađenost propisa od nivoa lokalne zajednice do državnog nivoa usporavaju ili potpuno blokiraju realizaciju projekata.

    “Rješenje vidimo u izradi posebnog zakonskog okvira koji će proces dekarbonizacije i postupnog prelaska na obnovljive izvore energije, kroz provođenje započete pravedne tranzicije, pratiti stvaranjem uslova za masovniju izgradnju, nužno neophodnih, novih proizvodnih objekata”, kazao je Buljubašić i dodao da će zajednički djelovati sve tri elektroprivrede u BiH i dva nadležna ministarstva.

    Stanje u Republici Srpskoj
    Kada je u pitanju Republika Srpska, prethodne godine je usvojen Program korištenja obnovljivih izvora energije, koji do 2030. godine definiše konkretne ciljeve i mehanizme podsticaja.

    U ovom dokumentu stoji da “Elektroprivreda RS” planira razvoj 1.000 megavata kapaciteta OIE u narednoj deceniji, te da je istovremeno uspostavljen sistem izdavanja garancija porijekla za “zelenu” energiju.

    Takođe, piše da je sporazum sa Mađarskom vrijedan 140 miliona evra usmjeren na projekte energetske efikasnosti.

    Već se grade ili planiraju graditi HE Dabar, Bistrica, Buk bijela i druge.

    Kada je u pitanju treće preduzeće, “Elektroprivreda HZ HB” iz Mostara, oni nemaju problema jer u potpunosti proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora.

    Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), rekao je za “Nezavisne novine” da obje elektroprivrede imaju značajne kapacitete proizvodnje iz hidroelektrana, i to nekih 40 odsto.

    “Ostalih 60 odsto je, zavisno od hidrološke godine, proizvodnja iz termoelektrana. Još uvijek imamo prostora i mogućnosti da se izgrade nove hidroelektrane, nove vjetroelektrane i solarne elektrane. To oni mogu realno dostići ukoliko počnu da rade. Međutim, ne radi se ništa na novim investicijama”, istakao je Bičakčić.

    Proizvodnja iz uglja
    Prema njegovim riječima, do 2050. godine će značajno učešće biti proizvodnja iz uglja.

    “U Americi i Njemačkoj se zalažu da ugalj i dalje ostane jedan od energenata. Imamo dovoljno prostora i vremena da se to do 2050. godine uredi i sagradi. Treba razmišljati o izgradnji modularnih nuklearnih elektrana ili eventualno vodonika iz obnovljivih izvora kao rezervno gorivo”, objasnio je Bičakčić.

    Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, kaže da, kada posmatramo ovako kratak period do 2030. godine, možemo samo pričati o sprovodivosti tih konkretnih projekata.

    “Poznajući prošlost i period u kojem su se gradili ovakvi infrastrukturni projekti, možemo reći da je teško, pa skoro nemoguće ostvariti ove planove. Posebno složen proces ishodovanja dozvola, u koji su uključeni različiti akteri, ne nudi optimizam za izgradnju ovih proizvodnih kapaciteta do 2030. godine. Naravno, i da se ostvare ovi planovi, oni su samo jedan manji dio u cjelokupnoj priči o dekarbonizaciji. Ugalj je i dalje realnost BiH, iako smo se odlučili i obavezali ići u smjeru dekarbonizacije i postepenog izbacivanja termoelektrana na ugalj iz energetskog miksa, odnosno proizvodnje struje. Bez dugoročnog plana izgradnje novih proizvodnih kapaciteta nećemo ni postići puni efekat dekarbonizacije”, istakao je Harbaš.

    Istakao je da se zastojem izgradnje novih blokova u termoelektranama “Elektroprivrede BiH”, te sporom realizacijom infrastrukturnih projekata OIE dovelo do zastoja i planiranih gašenja drugih proizvodnih blokova, što indicira i dužu ovisnost od postojećih proizvodnih kapaciteta termoelektrana.

    “Ako posmatramo Indikativni plan razvoja proizvodnje 2021-2030 NOS-a, sa aspekta novih proizvodnih kapaciteta na prenosnoj mreži, on je u jako malom procentu realizovan”, dodao je Harbaš.

  • Kriza u Njemačkoj i dalje nemilosrdna, propada sve više preduzeća

    Kriza u Njemačkoj i dalje nemilosrdna, propada sve više preduzeća

    Njemačka kriza, koja traje već duže vrijeme, i dalje se ogleda u rastu broja stečajeva.

    Trend se nastavio i u septembru, uz 10,4 posto više stečajnih postupaka nego prije godinu dana. Podaci pokazuju blagi pad u odnosu na 11,6 posto u avgustu, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

    Podaci su za sada preliminarni i biće konačni tek nakon što se postupci okončaju, saopštio je Destatis u ponedjeljak. Statističari su istakli da sudski procesi obično traju do tri mjeseca, pa su podaci za jul sada potpuni.

    U tom mjesecu 2.197 preduzeća podnijelo je zahtjev za stečaj, što je 13,4 posto više nego u istom periodu prošle godine.

    Ukupni zahtjevi povjerilaca prema insolventnim preduzećima u julu iznosili su 3,7 milijardi eura, a najveći broj slučajeva odnosi se na sektor transporta i skladištenja.

    Vodeće revizorske agencije očekuju veći broj stečajnih postupaka ove godine nego prošle, koja je sa 21.812 slučajeva bila najteža od 2015. godine.

    Povećanje broja stečajeva bilo je očekivano zbog okončanja državne pomoći preduzećima nakon pandemije. To je takođe posljedica visoke cijene energije, prenapuhane birokratije i političke neizvjesnosti.

    Njemačka je, podsjetimo, prethodne dvije godine završila u recesiji, prenosi Fenix-magazin.