VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vlada odobrila još 123 miliona za kupovinu „Comsara“

    Vlada odobrila još 123 miliona za kupovinu „Comsara“

    Vlada Republike Srpske održala je juče posebnu sjednicu na kojoj je donijela odluku da isplati još 123.217.290 KM za kupovinu preduzeća „Comsar Energy RS“, saznaje portal CAPITAL.

    Novac će biti isplaćen kroz preduzeće „GAS-RES“ preko kojeg se realizuje kupovina.

    „Sredstva će se obezbijediti u budžetu Republike Srpske za 2025. godinu, a doznačiće se prema instrukciji za plaćanje dostavljenoj od strane privrednog društva „GAS – RES“ Banjaluka“, navodi se u odluci koja već danas stupila na snagu.

    Novac koji će Vlada prebaciti „GAS – RES-u“ biće proknjižen kao dokapitalizacija ove firme.

    Napominjemo da je Vlada u aprilu ove godine već prebacila 58,6 miliona maraka za kupovinu „Comsar-a“, što znači da je po ovom osnovu ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu preostalo da se isplati još oko 60 miliona maraka jer je ukupna ugovorena cijena 240 miliona KM.

    Podsjećamo, „Comsar Energy RS“ nosilac je koncesije na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ a koja je data 2013. godine uz koncesiju za gradnju trećeg bloka termoelektrane.

    Međutim, ruski investitor elektranu nikad nije izgradio, a vlast mu je godinama unazad izlazila u susret i pomjerala rokove sve dok se nije dovela u situaciju da bogato ležište uglja koje je mogla zadržati za sebe plaća 240 miliona maraka.

    Ugalj će koristiti preduzeće RiTE „Ugljevik“ jedan od najvećih proizvođača struje u Srpskoj. Nije poznato na koji način će „GAS-RES“ sa ovim preduzećem regulisati svoje poslovne odnose.

  • Dizanje minimalca gurnulo penzionere na ivicu siromaštva

    Socijalni partneri i Vlada Republike Srpske ponovo razmatraju povećanje minimalne plate za narednu godinu, što bi, prema ocjenama sagovornika, moglo dovesti do novog talasa poskupljenja, posebno osnovnih životnih namirnica. Najteže posljedice, upozoravaju, ponovo bi mogli osjetiti penzioneri, koji su već na ivici siromaštva.

    Predsjednik banjalučkog Udruženja penzionera Zoran Uletilović kaže za „Nezavisne novine“ da bi rast cijena dodatno ugrozio stariju populaciju.
    „Penzije su vrlo male, bukvalno ne mogu pokriti troškove režija, a ako dodatno dođe do skoka cijena hrane, ne znam kako će ljudi da žive“, rekao je Uletilović i dodao da su i lijekovi među najskupljima u regionu.

    Prema njegovim riječima, svaki penzioner koristi lijekove, a većina mora da plaća one koji nisu na listi refundacije. „Svaki skok cijena izaziva velike probleme penzionerima“, dodao je Uletilović.

    Republika Srpska, kako pokazuju podaci, ima najnepovoljniji odnos između broja radnika i penzionera u regionu. Na 100 penzionera dolazi svega 99 zaposlenih. U Srpskoj je trenutno zaposleno 289.328 radnika, dok penziju prima 292.114 građana.

    U poređenju, u Srbiji na 100 penzionera dolazi 143 radnika, u Hrvatskoj 138, a u Federaciji BiH 118 radnika.

    Ekonomista Milenko Stanić upozorava da rast plata ne prati rast penzija.
    „Oni su najugroženija kategorija, jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom plata zaposlenih“, rekao je Stanić.

    Dodaje da će eventualno povećanje minimalne plate dovesti do rasta cijena i pogoršati položaj penzionera. „Ako bude došlo do rasta minimalne cijene rada, ona će se preliti na ostale proizvode, što će dodatno otežati život najugroženijima“, naveo je on.

    Slično mišljenje dijeli i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, koja smatra da će rast minimalca neminovno uzrokovati rast cijena, a time i dodatno opteretiti penzionere.
    „Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje“, rekla je Marićeva, podsjećajući da mnogi već žive u veoma teškim uslovima.

    Ona postavlja pitanje da li je povećanje minimalne plate uopšte održivo za privredu Srpske. „Može li ovako slabo razvijena privreda iznijeti taj teret ili će se sve opet preliti na potrošače kroz više cijene usluga i proizvoda“, istakla je Marićeva.

    Trenutno, minimalna penzija u Republici Srpskoj iznosi 390 KM, a prosječna 652 KM, što je 42,2 odsto prosječne plate. Minimalna plata, koja je početkom ove godine povećana sa 700 na 900 KM, sada iznosi 900 KM za najprostije poslove, 1.000 KM za srednju stručnu spremu i 1.300 KM za visoku školsku spremu.

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić najavio je da će Vlada i socijalni partneri o novom iznosu minimalne plate odlučiti nakon što dobiju finansijske pokazatelje od Ministarstva finansija.
    „Na osnovu ovih pokazatelja i dobre analize, vidjećemo u kojoj mjeri i do kojeg iznosa se može povećati najniža plata“, rekao je Egić, dodajući da je rano govoriti o konkretnim ciframa.

    Ipak, ekonomski pokazatelji nisu ohrabrujući. Industrijska proizvodnja u Srpskoj i dalje je u padu, a izvoz nije dostigao raniji nivo. Dobit velikih firmi, koje zapošljavaju više od 250 radnika, u 2024. godini pala je za više od 319 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, iako su ukupni prihodi ostali gotovo nepromijenjeni.

    U 2023. godini te kompanije ostvarile su dobit od 913,3 miliona KM, dok je u 2024. iznosila 594,2 miliona KM. Ukupni prihodi porasli su za svega 16 miliona KM, sa 10,49 na 10,51 milijardu KM, što, prema ekonomistima, pokazuje da privreda teško podnosi rast troškova rada.

  • Egić: Svi su za povećanje minimalca u Republici Srpskoj

    Egić: Svi su za povećanje minimalca u Republici Srpskoj

    Naša zakonska obaveza jeste da počnemo pregovore o najnižoj plati. Ono što je pozitivno jeste da su svi za povećanje, ali nakon analize svih makroekonomskih parametara. Ubrzo ćemo zakazati novu sjednicu”, kazao je Danijel Egić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske.

    Dodao je da juče, 20. oktobra održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, te da je zadovoljan sastankom, jer su svi saglasni da se minimalac mora povećati.

    Pojasnio je da u javnosti postoje oprečna mišljenja na ovu temu.

    “Imamo one koji su za povećanje minimalca ali i one koji smatraju drugačije. Nakon svih analiza nadamo se da ćemo postići dogovor koji nismo od 2018. godine. Obično je Vlada bila ta koja je na kraju donosila konačno odluku. A povećanje minimalca nije samo želja već i potreba tržišta koje diktira situaciju jer radnici odlaze”, kaže Egić.

    Pojasnio je da se nekada moraju povući i neke nepopularni poteze ako se želi zadržiti radnu snagu.

    “Alternativa jeste uvoz radne snage međutim ipak treba da se fokusiramo na domaću radnu snagu. Posebno što neki naši radnici žele da se vrate nazad, a naš korak ka pomoći jeste povećanje najniže plate. Mislim da ćemo se i dalje držati diferencirane stope jer smo time ipak postigli određene rezultate”, ističe Egić.

    Kako je reako Vlada je mnogo učinila za nisko produktivne grane koje ostvaruje povlastice na račun budžeta.

    “Svjesno smo da određene grane mogu povećati minimalac a neke i ne i razgovaraćemo u tom pravcu”, poručio je Egić.

    Zaključio je da je sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta usvojen i novi Poslovnik čime je kako je rekao odblokiran rad ovog tijela.

    “Juče smo se, uz nekoliko pripremnih sjednica, lako dogovorili i našli rješenja kojima su svi zadovoljni. Novi poslovnik omogućiće efikasniji rad”, naveo je Egić za RTRS.

  • Potrošačima u Srpskoj 12 mjeseci roka da traže zamjenu proizvoda

    Potrošačima u Srpskoj 12 mjeseci roka da traže zamjenu proizvoda

    Potrošači u Republici Srpskoj će ubuduće, umjesto šest, imati 12 mjeseci roka od dana kupovine da od trgovca zahtijevaju da im se da novi umjesto kupljenog proizvoda na kojem su uočili nedostatak.

    “Svaki nedostatak na proizvodu koji se pojavi u roku do 12 mjeseci od kupovine, smatra se da je postojao u trenutku prelaska rizika na potrošača, osim ako trgovac stručnim mišljenjem ne dokaže suprotno”, navedeno je, između ostalog, u Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj, koji je nedavno utvrdila Vlada Republike Srpske.

    Bitno za sve kupce
    Borci za zaštitu potrošača kažu da je riječ o pravu koje je veoma bitno za sve kupce u Republici Srpskoj te dodaju da ovakva zakonska regulativa postoji i u drugim evropskim zemljama.

    “Potrošač može da zahtijeva novi proizvod za proizvod sa nedostatkom koji bude otkriven u periodu do 12 mjeseci. To je, s jedne strane, veoma važno za potrošača, a sa druge strane, to će natjerati sve dobavljače i trgovce da zaista nabavljaju što kvalitetniju robu za naše tržište”, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.

    Sve ovo se, kako je dodala Marićeva, najviše odnosi na proizvode kao što su obuća i bijela tehnika.

    “Ovo je iz evropskih direktiva, kojima se približava naše zakonodavstvo. U evropskim zemljama su potrošači, koji su mnogo bogatiji od nas, zaštićeni na isti način – u prvih 12 mjeseci potrošač ne treba dokazivati da li je postojao nedostatak, nego je taj rizik na trgovcu”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Šta to znači u praksi
    Kako je objasnila, u praksi to znači da kupac, recimo, patika, nakon kupovine ima rok od 12 mjeseci da ih vrati i zahtijeva nove, a na trgovcu je dokazivanje je li taj proizvod ispravan, odnosno da li je imao nedostatak ili ne.

    “Mi kupujemo, recimo, patike i kada počnemo da ih nosimo, pukne đon. Do koga je? Oni uvijek kažu da je do potrošača. Sada je trgovac taj koji dokazuje. Trgovac je odgovoran za nedostatak na proizvodu”, rekla je Marićeva.

    U prijedlogu zakona je pojašnjeno i kakva je procedura nakon što potrošač iznese zamjerku.

    “Ako trgovac u odgovoru, u pisanoj formi, osporava nedostatak nakon roka od 12 mjeseci, a ne duže od dvije godine, potrošač može da zatraži stručno mišljenje o nedostatku, a troškove izdavanja mišljenja snosi trgovac ukoliko se dokaže nedostatak. Stručno mišljenje o nedostatku na proizvodu može dati ovlašteni sudski vještak, ovlašteni servis ili za to ovlaštena ustanova”, navedeno je u Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Visok stepen zaštite
    U obrazloženju ovog zakonskog rješenja, navedeno je da je, zapravo, prihvaćena sugestija narodnog poslanika Ognjena Vukojevića da se u članu 28. rok od šest mjeseci preinači u rok od 12 mjeseci, a u cilju usklađivanja sa Direktivom Evropske unije 2019/771, što ima za cilj da osigura visok stepen zaštite potrošača.

    Podsjećanja radi, kao su “Nezavisne novine” ranije objavile, novi zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj propisuje da ćete trgovcima od kojih robu ili usluge kupite onlajn moći kupljeno da vratite u roku od 14 dana, a ako vam on na vrijeme ne vrati pare – plaćaće penale.

    Osigurana je i zaštita potrošača od lažnih sniženja i popusta i to na način da je propisano da se prilikom sniženja ili akcije mora iskazati najniža cijena u posljednjih 30 dana, čime se sprečava pojava lažnih sniženja. Takođe, propisano je da ambalaža proizvoda ne može biti uslov trgovcu za prihvatanje reklamacije i garancije.

  • Minimalac u BiH najniži u regionu, čak i nakon povećanja

    Minimalac u BiH najniži u regionu, čak i nakon povećanja

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini je u konstantnom porastu i za mjesec juli iznosila je 1.601 marku.

    Ipak, u poređenju sa susjednim zemljama, ona je značajno manja, gotovo upola manja od one u Sloveniji. Sindikati upozoravaju da bi prosječna plata morala biti najmanje 2.000 maraka ako se želi zaustaviti masovno iseljavanje, naročito mladih, koji zbog niskih primanja u Bosni i Hercegovini spas traže u zemljama Evropske unije.

    Prosječna plata u BiH prošle godine u julu iznosila je 1.388 KM, dok je u julu ove godine dostigla 1.601 KM, što predstavlja povećanje od 213 KM. Na rast prosječne plate uticao je i rast minimalnih plata u entitetima – u Republici Srpskoj one sada iznose 950 KM, a u Federaciji BiH 1.000 KM. Ipak, i sa ovim povećanjima, BiH i dalje ima najniže minimalce u regionu.

    Minimalac u Srbiji iznosi 1.078 KM, u Crnoj Gori 1.173 KM, u Hrvatskoj 1.467 KM, a u Sloveniji čak 1.760 KM, izvještava BHRT. Razlike su još izraženije kada se uporede prosječne plate u Bosni i Hercegovini one iznose 1.601 KM, dok je u Srbiji 1.821 KM, Crnoj Gori 1.985 KM, Hrvatskoj 2.810 KM, a u Sloveniji čak 3.114 KM.

    Dodatni problem, upozoravaju sindikati, jeste to što prosječna plata od oko 1.600 maraka ne odražava realno stanje, jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuje manje od tog iznosa.

    Spor privredni rast

    “Platu od 1.555 maraka i više prima tek svaki treći radnik u Republici Srpskoj. Dvije trećine radnika tu platu ne može ni da sanja”, ističe Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS.

    Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 3.431,60 KM, što znači da četvoročlana porodica sa jednom prosječnom platom ne može podmiriti ni polovinu osnovnih troškova života. Građani smatraju da plate moraju rasti i da bi prosječna plata morala iznositi barem 2.000 maraka.

    Iako je svima jasno da su povećanja plata neophodna, stručnjaci upozoravaju da bez privrednog rasta nema ni većih zarada.

    “Mi to, nažalost, nikada nećemo stići. Nemamo privrednog rasta, nemamo ozbiljna investiciona i strateška ulaganja u razvoj privrede. Kod nas je važnije zadužiti se i napraviti koji kilometar autoputa, nego pomoći realnom sektoru”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

    Zaključak je jasan da bi se u Bosni i Hercegovini preživio mjesec sa prosječnom platom, koja je za većinu građana nedostižna, treba biti pravi čarobnjak. Oni koji to nisu svoj spas traže daleko odavde, piše biznisinfo.ba.

  • Najavljene pojačane kontrole tržišta peleta u Republici Srpskoj, građani se žale na cijene

    Najavljene pojačane kontrole tržišta peleta u Republici Srpskoj, građani se žale na cijene

    U narednom periodu biće pojačane kontrole tržišta peleta sa ciljem otkrivanja eventualnih nepravilnosti i špekulativnog formiranja cijena, poručeno je danas, 20. oktobra, nakon sastanka Denisa Šulića, ministar trgovine i turizma Srpske sa predstavnicima Asocijacije proizvođača peleta u BiH.

    Na sastanku, kojem je prisustvovala i pomoćnica ministra za trgovinu Dušanka Tegeltija, istaknuto je da je Ministarstvo u proteklom periodu zaprimilo veći broj pritužbi građana zbog otežane dostupnosti i, kako navode, neopravdano visokih cijena peleta.

    Šulić je poručio da će svi privredni subjekti koji budu kršili propise biti sankcionisani u skladu sa zakonom, naglašavajući da je cilj osiguranje stabilnog snabdijevanja i fer uslova za sve učesnike na tržištu, kako kupaca, tako i proizvođača koji posluju u skladu sa zakonom.

    Predstavnici Asocijacije istakli su da su u sklopu analiza, takođe, evidentirali poremećaje na tržištu peleta, ali da navedeni problemi ne dolaze od strane proizvođača peleta već pojedinih preprodavaca koji ovim aktivnostima nanose štetu poslovanju i ugledu proizvođača.

    Naglasili su da proizvođači peleta imaju dobre odnose i saradnju sa domaćim kupcima, ističući da će sve prethodne narudžbe kupcima biti isporučene po dogovorenim i utvrđenim cijenama.

    Govoreći o špekulativnim cijenama, iz Asocijacije su pozdravili najavljene inspekcijske kontrole, ističući da iste neće koristiti samo zaštiti potrošača, već i proizvođača od nelojalne konkurencije.

  • Svijet još ne osjeća posljedice carina, udar tek dolazi

    Svijet još ne osjeća posljedice carina, udar tek dolazi

    Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je danas da globalna ekonomija još uvek nije osetila pune posledice carina koje je uveo predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ističući da “udar tek dolazi”.

    Govoreći za emisiju “Face the Nation” američke televizije CBS, Lagard je ocenila da će u nekom trenutku izvoznici i uvoznici, koji trenutno snose najveći teret carina, morati da prenesu troškove na potrošače.

    “Dve trećine troškova carina trenutno snose dve strane, izvoznik i uvoznik, kroz smanjenje svojih profita. Pitanje je koliko dugo će pristajati na smanjene marže. Kada odluče da ne mogu više da trpe pritisak, trošak će pasti na potrošače. To je samo pitanje vremena”, istakla je Lagard.

    Lagard je navela i da su carine jedan od dva ključna faktora koji su doveli do “transformacije” svetske ekonomije, dok je drugi ubrzan tehnološki napredak, naročito u oblasti veštačke inteligencije.

    “Ova transformacija je posledica dve stvari. Prva su carine koje su promenile globalnu trgovinsku mapu, stvorile nove saveze i reformisale načine na koje međusobno trgujemo. Druga je veštačka inteligencija, koja utiče na sve, od upravljanja podacima do upoznavanja i svega između”, navela je predsednica ECB.

    Komentarišući trenutne trgovinske tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i NR Kine, Lagard je ocenila da deo toga predstavlja pregovaračko pozicioniranje obe strane.

    “Mislim da treba uzeti s rezervom deo onoga što se trenutno dešava, jer je to tipična taktika pregovaranja, pokazujete mišiće i poručujete da ste spremni na sve. Preterujem, naravno, ali u nekom trenutku moraće da sednu za sto, jer je to u interesu obe ekonomije, bez obzira na neprijateljsku retoriku”, zaključila je Lagard.

    Lagard, koja je na čelu Evropske centralne banke od 2019. godine, prethodno je bila ministarka za spoljnu trgovinu u Vladi Francuske i direktorka Međunarodnog monetarnog fonda.

  • Srpska i FBiH još čekaju ponudu uslova ugovora o snabdijevanju gasom sa ruskim “Gasprom eksportom”

    Srpska i FBiH još čekaju ponudu uslova ugovora o snabdijevanju gasom sa ruskim “Gasprom eksportom”

    Republika Srpska i FBiH još čekaju ponudu novih uslova ugovora o snabdijevanju gasom sa ruskim “Gasprom eksportom”.

    Prethodni je aneksom produžen na mjesec dana, a pretpostavka je da će novi biti zaključen po uzoru na najave za snabdijevanje Srbije, do kraja godine.

    Od kuvanja, prevoza, do industrije. Gas se odavno smatra ekološkim, ali i cjenovno prihvatljivim energentom. Kotlovnice Toplane u Istočnom Novom Sarajevu prije dvije godine prešle su sa mazuta na gas. Dejan Berjan kaže – najbolja odluka ikada.

    – Mogu reći da je to najveći energetski projekat. Benefiti su, ima ih više. Kada je u pitanju ekologija, možda je to najvažnije, kada je u pitanju održavanje sistema, mnogo je lakše upravljati, lakše održavanje, ekologija, uštede – rekao je Dejan Berjan, direktor Toplane, Istočno Novo Sarajevo.

    Međutim, riječ je o energentu koji je, posebno od početka rusko-ukrajinskog sukoba, postao izuzetno geopolitičko oružje. Tako ga Evropa kupuje po jednim, berzanskim cijenama, a neke zemlje po drugim, povlaštenim. BiH je, zajedno sa Srbijom, u drugoj grupi, ali i dalje čeka produžetak ugovora.

     

    – Mi smo do sada imali sa našim partnerom, Gasprom eksportom, jednogodišnji ugovor. Sada, zbog novonastale geopolitičke situacije, mi smo produžili, aneksirali ugovor na mjesec dana i evo kako vidimo, informacije koje dolaze iz Srbije, da li će njima zbog situacije sa NIS-om ugovor biti produžen samo do kraja ove godine, što će se vjerovatno reflektovati i na situaciju na gasnom tržištu Republike SRpske – kaže Nikica Vranješ, v.d. direktora GAS-RES.

    Očekuje se da će Republika Srpska i Federacija, cjenovno, ostati u povlašćenom položaju. Do sada je to značilo računanje cijene gasa po 100 odsto naftnoj formuli. To znači da se prati cijena nafte, te uz dodavanje određenih proizvodnih i transportnih parametara dobija cijena gasa.

    – Cijena transporta možda najviše utiče na cijenu gasa. Ona se dogovara sa svakom zemljom pojedinačno i onda dobijete cijenu gasa u BiH. Na to se doda cijena PDV-a – naveo je Nedeljko Elek, direktor “Sarajevo gasa”.

    BiH godišnje troši nešto više od 300 miliona kubnih metara gasa. Zbog razvijenije infrastrukture, većina, oko 250 miliona kubnih ide na Federaciju, a oko 60 miliona na Srpsku. Zanemariva količina, poredi li se sa godišnjom potrošnjom u Srbiji od oko dvije i po milijarde kubnih metara. Snabdijevanje je do sada bilo kontinuirano, kaže Nikica Vranješ, pa nema bojazni da bi moglo da bude drugačije.

    I Srbija i BiH tokom pregovora priželjkivale su višegodišnji ugovor o snabdijevanju sa Rusijom. Sada je, međutim, jasno da bi nova godina mogla da donese i nove pregovore, jer ugovor koji prekoračuje 31. decembar 2025. godine za sada niko ne spominje.

  • Očekuje se novi talas poskupljenja stanova u Srpskoj

    Očekuje se novi talas poskupljenja stanova u Srpskoj

    Cijene stanova u Srpskoj u konstantnom su porastu, a takav trend može se očekivati i do kraja ove godine.

    Kako ističu naši sagovornici, razlog tome je svakako velika potražnja.

    Ali uprkos visokim cijenama, pomama za stanovima ne jenjava, te se rasprodaju nakon što se samo počne sa kopanjem za zgradu.

    Saša Kondić, investitor iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da se do kraj godine očekuje rast cijena stanova za pet do sedam odsto.

    “Manjak radne snage, ali i usluga izvođenja je poskupjela, tako da će to uticati na rast cijena, pogotovo u ranim fazama gradnje”, kazao je Kondić.

    Prema njegovim riječima na rast cijena stanova utiče i to što su od sedmog mjeseca ove godine poskupjele i građevinske dozvole.

    “Najvažniji aspekt je to što je potražnja sve veća i veća, pa se i to koristi da dođe do viših cijena”, kazao je Kondić.

    Dodaje da je to zakon tržišta.

    “Nemoguće je u ponudi naći stanove od 40 i nešto metara kvadratnih, jer zgrada bukvalno i ne izađe iz zemlje, ti stanovi su prodati”, kazao je Kondić.

    Ističe da je stanove od 60, ali i više metara kvadratnih još i moguće naći u izgradnji.

    Kako je pojasnio, što se tiče kupca, najvećim dijelom su i iz dijaspore.

    “Jako puno kupaca ima iz okolnih opština, Prnjavor, Derventa, Doboj”, kazao je Kondić i istakao da je većina tih stanova prazna, ali po njegovim riječima, razlog tome je što ljudi stanove kupuju kao investiciju.

    “Rentaju, izdaju kao stan na dan, ali uglavnom to je najbolji vid investiranja”, kazao je Kondić.

    I Dragan Milanović, direktor agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, slaže se s prognozama o rastu cijena.

    “Sve dok postoji velika potražnja, cijene će rasti. To je osnovna ekonomska logika, kada nečega nema dovoljno, cijena raste”, rekao je Milanović.

    Istakao je i primjetan i hronični nedostatak radne snage u građevinskom sektoru.

    “Mnogo se gradi, a sve manje mladih ljudi se odlučuje da se bavi tim poslom. Zbog toga su investitori prinuđeni da plaćaju radnike više, a onda to utiče na samu cijenu kvadrata”, pojasnio je Milanović.

    Dodao je da je potražnja za stanovima posljednjih godina stabilna, dok se kod poslovnih prostora bilježi pad.

    “Raste interesovanje za manje stanove, to je trend koji je posebno izražen posljednjih mjeseci”, rekao je Milanović.

    Cijene stanova u Banjaluci
    Pojasnio je da se cijene stanova u Banjaluci trenutno kreću od 2.800 KM po metru kvadratnom u naselju Šargovac pa sve do 7.000 KM u samom centru grada.

    Kod nas je ulaganje u nekretnine i dalje najsigurnija investicija”, zaključio je Milanović.

    Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da se cijena nove gradnje u ovom gradu kreće oko 3.500 KM.

    “Kod nas se konkretno ne mogu očekivati više cijene, iako je u pojedinim gradovima, a posebno u Banjaluci, to realno očekivati upravo zbog većeg priliva stanovnika”, kazao je Gruban.

    Kako je pojasnio, i u Prijedoru veliki broj ljudi iz dijaspore kupuju stanove kao vid investiranja.

     

  • Zlato bi moglo da dostigne 10.000 dolara

    Zlato bi moglo da dostigne 10.000 dolara

    Zlato bi moglo da skoči na 10.000 dolara po unci, jer ponovo dobija na popularnosti kao sigurno utočište usred inflacije i globalnih tenzija, kaže izvršni direktor “Džej Pi Morgana” Džejmi Dajmon.

    Plemeniti metal, koji se dugo smatrao zaštitom od inflacije i pada valute zahvaljujući svojoj nezavisnosti od vlada i centralnih banaka, probio je istorijsku granicu od 4.000 dolara ranije ovog meseca i nastavio je da raste.

    U sredu je vrednost zlata porasla za 58 odsto od početka godine na rekordnih 4.218,29 dolara – više nego dvostruko u odnosu na cenu iz 2023. godine, kada se trgovalo ispod 2.000 dolara po unci.

    “Nisam kupac zlata – posedovanje košta četiri procenta”, rekao je Dajmon.

    “Ali lako bi mogao da dostigne (cenu) 5.000 ili čak 10.000 dolara u ovakvom okruženju”, dodao je.

    On je napomenuo da se globalna ekonomija suočava sa višestrukim preprekama, uključujući američke carine, rastuće deficite, inflaciju, prelazak na veštačku inteligenciju i geopolitičke tenzije poput remilitarizacije, što podstiče investitore da se okrenu zlatu kako bi smanjili rizike, prenosi RT internešenel.

    Srebro premašilo višedecenijski nivo, zlato “puca” na novi rekord

    Dajmon je izbegao da komentariše da li je zlato precenjeno, ali je rekao da je ovo “jedan od retkih trenutaka u mom životu kada je poluracionalno imati ga u svom portfoliju”.

    Drugi tržišni stručnjaci su izrazili slična mišljenja.

    Milijarder Rej Dalio nedavno je rekao da zlato vidi kao “odličan diverzifikator portfolija” u vreme rastućeg državnog duga, geopolitičkih tenzija i gubitka poverenja u stabilnost nacionalnih valuta.

    “Dakle, ako biste gledali samo sa perspektive strateške alokacije imovine, verovatno biste kao optimalnu kombinaciju imali nešto poput 15 posto vašeg portfolija u zlatu”, rekao je Dalio.

    Anketa Banke Amerike u oktobru pokazala je da 43 odsto menadžera fondova vidi klađenje na rast cena zlata kao najpopularniju trgovinu na svetu, ispred ulaganja u “sedam veličanstvenih” američkih tehnoloških giganata (Alfabet, Amazon, Epl, Meta, Majkrosoft, Envidija i Tesla).

    Osnivač hedž fonda “Sitadel” Ken Grifin, nedavno je primetio da investitori sve više smatraju zlato bezbednijim od američkog dolara, koji se dugo smatrao globalnom rezervnom imovinom. Dolar je ove godine oslabio u odnosu na sve glavne valute nakon neizvesnosti oko povećanja carina od strane američkog predsednika Donalda Trampa.