VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Da li će američke sankcije Gazprom banci uticati na isporuku gasa u BiH

    Da li će američke sankcije Gazprom banci uticati na isporuku gasa u BiH

    Evropa se suočava sa potencijalno novom energetskom krizom jer se zalihe gasa brzo smanjuju, a smanjenje snabdijevanja iz Rusije stavlja tržište pod dodatni pritisak, ocjenjuju različite organizacije i stručnjaci, dok naši sagovornici kažu da ovo ne bi trebalo da se odrazi na bh. tržište.

    Kako ističu, Bosni i Hercegovini bi moglo da pravi problem to što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Gazprom banci preko koje BiH plaća gas.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe da su ovoj banci uvedene američke sankcije i to je ono što bih moglo da pravi problem BiH.

    “Onaj ko bude plaćao, neovisno da li posredno ili neposredno, dok BiH plaća posredno prema Gazprom banci preko Srbije, sad je pitanje da li će se te mjere, odnosno sankcije, primijeniti u Evropi”, kazao je Bečarević i istakao da bi se s ovakvom trenutnom situacijom moglo ući u ozbiljan problem.

    “Možemo da uđemo u vrlo ozbiljan problem, a on se zove plaćanje”, kazao je Bečarević.

    Dodao je da su prognoze nekih banaka da će platni promet sa Gazprom bankom potpuno stati 1. januara naredne godine.

    “Onda ćemo biti u velikom problemu, jer smo se mi u BiH oslonili na samo jedan sistem plaćanja, jednog isporučioca gasa, što nije nikako dobro, jer jedino je Gazprom banka bila ona koja je primala uplate za gas, a sada je i ona pod sankcijama”, ističe Bečarević.

    Ekonomista Igor Gavran ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da ako najnovije američke sankcije ovoj banci ne promijene stanje i ne onemoguće plaćanje ruskog gasa zemljama koje ga i dalje žele kupovati, kao i Bosna i Hercegovina, ne bi trebalo da bude bilo kakvih poremećaja jer, kako kaže, BiH ima uredno snabdijevanje.

    “To je u našem slučaju jedini realan rizik, da neko treći stvori probleme i prepreke, a inače ne očekujem bilo kakve poremećaje u snabdijevanju od strane Ruske Federacije niti prekid kupovine od strane Bosne i Hercegovine”, kazao je Gavran.

    Ističe da Evropa sama sebi donosi krizu vlastitim izborom i sankcijama, ni njima ne prijeti ništa što sami nisu izabrali i što ne mogu vrlo brzo riješiti ako tako odluče.

    “Ni kretanje cijene gasa u BiH ne bi trebalo da bude nepredvidivo, već će se jednostavno nastaviti kao i ranije s periodičnim usklađivanjima koja mogu biti i ne moraju i na više kao i do sada, ali bez radikalnih promjena”, istakao je Gavran.

    Dodaje da su američke sankcije prijetnja i ističe da se nada da ćemo brzo razjasniti eventualne posljedice.

    “S obzirom na to da nas ne mogu natjerati na kupovinu američkog plina jer nemamo tehničku mogućnost za to, nadam se da neće blokirati našu mogućnost kupovine od jedinog mogućeg snabdjevača, a to je ‘Gazprom’, odnosno nadam se, ako se to dogodi, da se može pronaći model izbjegavanja ovih sankcija jer bi bilo samoubistvo odreći se gasa radi nečijeg interesa koji nema nikakve veze s nama”, zaključio je Gavran.

    Mirza Ustamujić, direktor “Energoinvesta”, nedavno je rekao da trenutno ne postoji razlog za paniku među stanovništvom Bosne i Hercegovine i da snabdijevanje nije ugroženo, ali da će pratiti dalji razvoj događaja vezan za izazove u plaćanju, s obzirom na nove okolnosti koje bi mogle dovesti do problema.

    “Vezano za sankcije OFAC-a možemo istaći samo da su to naši pravni i stručni timovi uzeli u razmatranje. S druge strane, i ovaj događaj govori o našoj energetskoj ovisnosti i vrlo suženim mogućnostima djelovanja s obzirom na alternative i ukazuje na bitnost realizacije projekta Južne interkonekcije”, kazao je Ustamujić.

  • BiH će nedostajati 100.000 radnika

    BiH će nedostajati 100.000 radnika

    Iako su poslodavci to tražili, do povećanja kvote za zapošljavanje stranih radnika nije došlo.

    Trenutno Zavod za zapošljavanje Republike Srpske ni ne izdaje dozvole za radnike iz inostranstva jer je ranije određena kvota popunjena, a saglasnosti za njeno povećanje od nadležnog ministarstva nema.

    Da su radnici iz drugih zemalja potrebni poslodavcima u Srpskoj, nije tajna, pa je tako u julu na zahtjev Unije udruženja poslodavca RS Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Srpske na sjednici donio odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj.

    “Istom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva. Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota bi trebalo da se koristi do 31. decembra 2024. godine. Na istoj sjednici utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu. Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva”, podsjećaju iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

    Dodaju da su pomenute odluke u skladu sa zakonskim procedurama proslijeđene na saglasnost Vladi Republike Srpske, međutim, saglasnosti nema, pa sve stoji i čeka.

    Zbog toga je i dalje na snazi 1.400 radnih dozvola, od čega je 1.000 novih i 400 produženih.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da Republika Srpska, pa tako i Bosna i Hercegovina, nema mnogo radnih dozvola, pogotovo, kako kaže, ako se u obzir uzme da se radne dozvole izdaju i za diplomatska predstavništva.

    “U ovakvim uslovima gdje je dozvoljen odlazak, a nije dozvoljen uvoz radne snage, mislim da ćemo imati dosta velike probleme. Već sada ih imamo, a u budućnosti će se to produbljivati. Ono što se nadamo da će se desiti u budućnosti jeste da će doći do povećanja broja radnih dozvola, da ćemo dobiti odobrenje i od ministarstva, da će se povećati kvote i da će se pojednostaviti procedure za dovođenje radne snage”, navodi Škrebić.

    On ističe da već sada značajno nedostaje radnika u Srpskoj, a posebno u manjim sredinama.

    “U slučaju odlaska radnika skoro pa da ne postoji mogućnost popunjavanja tog radnog mjesta, odnosno veoma je teško. Nekada se na popunjavanje mjesta čeka od tri do šest mjeseci. Međutim, ono što je daleko veći problem jeste što postoje neke procjene da će u narednih par godina u BiH nedostajati otprilike 100.000 radnika, što u ovakvim uslovima, gdje radnici odlaze u daleko razvijenije ekonomije, biće ih nemoguće vratiti nazad. To će biti egzistencijalni problem privrede”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

    Koliko je tačno potrebno stranih radnika, on ističe da je teško procijeniti, ali je sigurno da su trenutne kvote nedovoljne jer svim branšama treba radnika.

    “Za početak bi trebalo da postoje kvote između 5.000 i 10.000 radnih dozvola. U prvim godinama se možda i ne bi popunile, ali veoma brzo bi došlo do potreba za povećanjem”, navodi on i podsjeća da su brojke u zemljama okruženja drastično veće.

    Iz Zavoda su pojasnili i samu proceduru utvrđivanja kvota, pa za “Nezavisne novine” ističu da godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva za Republiku Srpsku utvrđuje Zavod za zapošljavanje RS uz saglasnost Vlade Srpske.

    “Kvota radnih dozvola potom se upućuje Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, da bi Savjet ministara donio konačnu odluku o kvoti radnih dozvola u BiH”, navode oni.

  • Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnoj trgovini

    Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnoj trgovini

    Iran i Rusija više ne koriste dolar u međusobnim trgovinskim transakcijama i prešli su na nacionalne valute zahvaljujući ranije potpisanim sporazumima Teherana i Moskve u finansijskom sektoru, izjavio je guverner Centralne banke Irana Mohamad Reza Farzin.

    “Ušli smo u sporazum o valutama sa Rusijom i potpuno izbacili dolar. Sada trgujemo samo u rubljama i rijalima”, rekao je Farzin.

    On je pomenuo da su se nadležni organi za finansije Irana i Rusije saglasili u vezi sa kursom valuta koji će se koristiti u transakcijama, prenio je TASS.

    Centralne banke Irana i Rusije potpisale su sporazum o trgovini u nacionalnim valutama u julu, prenosi Srna.

  • Višković sa predstavnicima penzionera: Od 1. januara povećanje primanja

    Višković sa predstavnicima penzionera: Od 1. januara povećanje primanja

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas da je opredjeljenje Vlade nastavak rada na poboljšanju standarda penzionera, kao i da će redovnim usklađivanjem penzija od 1. januara ovoj populaciji primanja biti povećana za nekoliko procenata u odnosu na ovu godinu, u zavisnosti od statističkih pokazatelja.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas da je opredjeljenje Vlade nastavak rada na poboljšanju standarda penzionera, kao i da će redovnim usklađivanjem penzija od 1. januara ovoj populaciji primanja biti povećana za nekoliko procenata u odnosu na ovu godinu, u zavisnosti od statističkih pokazatelja.

    Višković je predsjednika Udruženja penzionera Srpske Ratka Trifunovića i predsjednika Skupštine ovog udruženja Slobodana Brdara u okviru konsultacija o izradi budžeta za narednu godinu upoznao o toku izrade budžeta Republike Srpske i ekonomske politike za narednu godinu.

    On je istakao da Vlada i Udruženje penzionera imaju odličnu saradnju, kao i da je Vlada posredstvom Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite finansirala projekat banjske rehabilitacije za penzionere, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    Predstavnici Udruženja penzionera iznijeli su prijedloge i sugestije na budžet i program ekonomskih reformi, te izrazili zadovoljstvo što će penzije u Srpskoj biti povećane i naredne godine i što Vlada preduzima mjere na poboljšanju statusa ove kategorije stanovništva.

    Oni su izrazili zadovoljstvo odnosom Vlade prema penzionerima i što su prioritet u isplatama budžetskih korisnika, navodeći da je projekat banjske rehabilitacije pokazao odlične rezultate.

    Trifunović je uručio i zahvalnicu premijeru Viškoviću, koji je bio glavni pokrovitelj završnice Šahovskog prvenstva penzionera Republike Srpske.

    Sastanku su prisustvovali i ministri finansija Zora Vidović i rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Еgić, kao i direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske Mladen Milić.

  • Ministarstvo finansija ćuti o zaduženju i dugovima Srpske

    Ministarstvo finansija ćuti o zaduženju i dugovima Srpske

    Američki ambasador u BiH, Majkl Marfi, izjavio je u intervjuu za Srpskainfo da se Republika Srpska od početka 2023. godine zadužila za 1,1 milijardu KM putem Banjalučke berze. Ova izjava odmah je izazvala reakciju Ministarstva finansija, koje je u saopštenju tvrdilo da su Marfijevi navodi netačni i da je zaduženje u ovoj godini iznosilo 447 miliona KM. Ipak, iz ministarstva nisu precizirali podatke za cijeli period koji je Marfi spomenuo.

    Srpskainfo podsjeća da su čitaoci ukazali na dodatne dugove Vlade Srpske prema dobavljačima, zbog čega su novinari ovog portala 20. novembra uputili pitanja Ministarstvu finansija. Mejlom su zatražili informacije o ukupnom zaduženju Republike Srpske od početka 2023. godine, kao i o eventualnim dugovima prema dobavljačima.

    Kako odgovora nije bilo, Srpskainfo je kontaktirala portparolku ministarstva Vlatku Malidžan. Na pitanje kada će informacije biti dostupne, Malidžan je izjavila da je ministarka Zora Vidović već govorila o ovoj temi za Srnu. Prema navodima portala, portparolka je razgovor završila prije nego što su novinari uspjeli postaviti dodatna pitanja.

    Izvori Srpskainfo iz Ministarstva finansija navode da Vlada Srpske nije izmirila obaveze za struju u posljednjih šest mjeseci. Portal zaključuje da javnost i dalje nema jasne odgovore na pitanja o zaduženju i dugovima, što otvara prostor za spekulacije.

  • Smanjuje se broj zaposlenih u Srpskoj

    Smanjuje se broj zaposlenih u Srpskoj

    Posljednji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da se broj zaposlenih u Srpskoj smanjuje.

    Tako se u podacima koji su objavljeni danas vidi da je ukupan broj zaposlenih na dan 30. septembar 2024. godine iznosio 289.689 lica, od čega je 246.001 lica zaposleno u poslovnim subjektima, a 43.688 zaposlenih se odnosi na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika.

    “U odnosu na septembar 2023. godine ukupan broj zaposlenih se smanjio za 0,4 odsto, a u odnosu na mart 2024. godine je ostao na istom nivou”, stoji u podacima.

    Inače, prema ovim podacima, u septembru 2023. godine u Srpskoj je bilo zaposleno 290.745 osoba, dok je u istom periodu ove godine taj broj iznosio 289.689, odnosno 1.056 osoba je manje zaposleno.

    Takođe, poredeći sa podacima iz marta ove godine, broj zaposlenih je isto manji.

    U martu ove godine je, prema ovim podacima bilo zaposleno 289.755 osoba ili 66 više nego u septembru.

  • Šta će dovesti do novih poskupljenja u Srpskoj

    Usljed poplava, očekujemo rast cijena transporta, koji će se odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda.

    To su saopštili iz Centralne banke BiH, naglasivši da se najveći doprinos rastu cijena u iduće dvije godine očekuje od administrativnih troškova, odnosno temeljne inflacije, prvenstveno cijena električne energije i prevoza.

    – Dalja poskupljenja električne energije i prevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane na više. U 2024. godini projektujemo inflaciju od 1,8 odsto, što je za 0,8 procentnih poena niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz aprila ove godine – kažu u CB.

    Godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u 2024. godini procjenjuju na 2,4 odsto, što je niže za 0,2 procentna poena u odnosu na projekciju iz aprila, na temelju očekivanja o usporavanju ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu usljed efekata poplava.

    – Očekujemo kako će efekti poplava biti izraženi na potencijalni BDP, te da će posljedice premašiti trenutne finansijske gubitke u direktno pogođenim područjima. Projekcije će svakako biti podložne revizijama. Procjena kretanja realnog BDP-a za 2025. godinu iznosi 2,6 odsto, a za 2026. godinu 2,8 odsto – naglašavaju u ovoj banci.

    Kako kažu, iako se lična potrošnja značajno usporava usljed demografskih promjena, koje značajno smanjuju radno sposobno stanovništvo, a time i raspoloživi dohodak, i u srednjem roku je glavni pokretač ekonomskog rasta.

    – Očekujemo kako će lična potrošnja biti dodatno pod uticajem usporavanja ekonomske aktivnosti usljed poplava – ističu u CB.

     

  • Borba protiv klimatskih promjena: Dogovorena podrška siromašnim zemljama od 1,3 biliona dolara

    Borba protiv klimatskih promjena: Dogovorena podrška siromašnim zemljama od 1,3 biliona dolara

    Učesnici samita o klimi pod okriljem UN KOP 29 u Azerbejdžanu postigli su dogovor da se do 2035. godine obezbijedi najmanje 1,3 biliona dolara godišnje kao podrška siromašnim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena.

    Sredstva su namijenjena za pomoć zemljama u razvoju, da bi se poboljšala zaštita klime i da bi se zemlje prilagodile razornim efektima globalnog zagrijavanja, kao što su češće suše, oluje i poplave.

    Sporazum predviđa da multilateralne razvojne banke znatno povećaju pozajmice ili da otpišu dugove siromašnijih zemalja. Јavni fondovi i bankarski resursi bi trebali da podstaknu velike privatne investicije, što će se takođe računati kao finansiranje borbe protiv klimatskih promjena.

    Upućen je široko formulisani apel zemljama da se uključe kao donatori, što su klimatski aktivisti kritikovali, jer u planu nijedna zemlja nije posebno obavezna da plaća određene iznose.

    Najmanje 300 milijardi dolara doći će iz industrijalizovanih razvijenih zemalja, prenijela je agencija DPA.

    Trenutno te zemlje daju nešto više od 100 milijardi dolara godišnje za pomoć u vezi sa klimatskim promjenama.

    Međutim, prema nezavisnoj ekspertskoj grupi UN, potreba za spoljnom pomoći sada iznosi oko bilion dolara godišnje do 2030. godine, a čak 1,3 biliona dolara do 2035. godine.

    Očekuje se da će zadatak, kako doći do sume od trilion dolara, biti riješavan na sljedećoj konferenciji o klimi u Brazilu.

  • Nova kriza kuca na vrata

    Nova kriza kuca na vrata

    Evropa se suočava sa potencijalno novom energetskom krizom, jer se zalihe gasa brzo smanjuju, a smanjenje snabdijevanja iz Rusije stavlja tržište pod dodatni pritisak, ocjenjuju različite organizacije i stručnjaci.

    Cijene gasa ove godine su porasle za 45 odsto, što povećava troškove života za domaćinstva i dodatno otežava situaciju za preduzetnike, posebno industrijske sektore sa visokim energetskim potrebama, prenosi Blumberg.

    Kada zima donese hladno vrijeme i nedostatak vjetra, potreba za grijanjem i proizvodnjom energije raste, a zalihe gasa se brzo smanjuju.

    Iako je Evropa smanjila zavisnost od ruske energije, trenutni energetski pritisak ukazuje na to da će snabdijevanje gasom u narednom periodu biti još problematičnije, što može da dovede do daljeg rasta cijena.

    Izvršni direktor njemačke energetske kompanije Markus Kreber upozorio je da Evropa još ima problema sa snabdijevanjem gasom i da je za punu energetsku nezavisnost od Rusije potrebno više kapaciteta za uvoz gasa.

    Takođe, zbog rastućih tenzija u Ukrajini, mogao bi da se poveća pritisak na tržište. Uslovi za nabavku gasa sljedeće godine mogu da budu otežani i zbog smanjenog snabdijevanja tečnim prirodnim gasom iz SAD i drugih izvora, rekao je glavni konsultant firme koja se bavi analizom rizika i savjetovanjem u vezi sa globalnim tržištima “Global risk menadžment” (Global Risk Management) Arne Lohman Rasmusen.

    Cijena gasa u ljetnjim mesecima sada je viša nego zimi, što znači da bi snabdijevanje zaliha tokom godine moglo biti još skuplje.

    Lohman Rasmusen je dodao da te promjene mogu da dovedu do scenarija iz 2022. godine, kada je Evropa bila prisiljena da kupuje gas po rekordnim cijenama. Analitičari upozoravaju da bi zbog ove energetske krize mogla da bude ugrožena i proizvodnja u industrijama sa visokim energetskim troškovima, poput automobilske, hemijske i mašinske industrije, što bi dodatno moglo da destabilizuje ekonomiju.

     

  • Srpska se u inostranstvu zadužuje 195 miliona KM

    Srpska se u inostranstvu zadužuje 195 miliona KM

    Vlada Republika Srpska, na izmaku fiskalne godine, uspjela je da pronađe inostranog kreditora kod kojeg će se zadužiti 100 miliona evra kako bi mogla finansirati budžetski deficit i refinansirati dio duga.

    Koliko je ovo važna stvar za opstanak budžeta Srpske pokazuje i to što je Odluku o prihvatanju zaduženja Vlada RS donijela danas na sjednici, a nakon samo nekoliko časova ona je ekspresno objavljena u Službenom glasniku. To znači da je kreditor već dogovoren i da je ostalo samo da se ispune formalni uslovi, poput objave odluke o zaduženju, prije potpisivanje ugovora.

    „Ovom odlukom prihvata se zaduženje Republike Srpske u iznosu od 100 miliona evra, što je ekvivalentno 195,6 miliona KM“, navodi se u odluci o prihvatanju zaduženja.

    Dodaje se da je namjena kredita obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga. Plan je da se Srpska zaduži po kamatnoj stopi od pet odsto na deset godina.

    Glavnica će se plaćati godišnje, a plaćanje počinje 21. decembra 2025. godine, dok će se kamata početi plaćati 21. decembra ove godine. Inače, u zvaničnom saopštenju Vlade nakon današnje sjednice nije bilo ni riječi o ovom zaduženju.

    Inače, Vlada Srpske je budžetom za ovu godinu planirala je zaduženja na inostranom tržištu od preko 800 miliona KM, međutim predloženim rebalansom je taj iznos smanjen, piše Capital.

    „Primici od dugoročnog zaduživanja na domaćem tržištu veći su za 84,1 miliona КM i iznose 225,8 miliona КM, dok su primici od dugoročnog zaduživanja na inostranom tržištu niži za 239,6 miliona КM i iznose 571,2 miliona КM“, navodi se u obrazloženju rebalansa kojeg treba uskoro da razmatra Narodna skupština Srpske.