Kategorija: Ekonomija

Rezerve monetarnog zlata Centralne banke BiH dostigle su 3,5 tona, što je najviši nivo od njenog osnivanja, piše u godišnjem izvještaju ove finansijske institucije za prethodnu godinu.

Kako su naveli, devizne rezerve u prošloj godini iznosile su 17,6 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,36 milijardi KM u odnosu na 2023. godinu.

“Devizne rezerve u prošloj godini su potvrda stabilnosti i kredibiliteta monetarnog sistema. Koeficijent pokrića valutnog odbora porastao je na 108,38 odsto, dodatno jačajući povjerenje u valutni odbor kao temelj monetarne politike BiH. Očuvana je stabilnost domaće valute i finansijskog sistema, a nastavljene su i aktivnosti na modernizaciji platnog sistema i pripremama za pristup SEPA području”, navodi se u saopštenju.

Dodali su da je izvještaj usvojilo Predsjedništvo BiH, te da je u tom dokumentu navedeno da je ulagano u transparentnost i dostupnost makroekonomskih i finansijskih podataka, kao i da su implementirane brojne inicijative u domenu digitalne transformacije, finansijske edukacije i međunarodne saradnje.

Zlato se, inače, smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti, što ga čini ključnim elementom nacionalnih rezervi.

On, osim što služi kao osnova za monetarnu politiku, igra i vitalnu ulogu u održavanju valutne stabilnosti, ali i kao geopolitički alat u rukama zemalja s najvećim rezervama.

Koje države imaju najviše svjetske rezerve zlata, te kolike količine imaju zemlje u regionu?

Najveće svjetske rezerve zlata imaju Sjedinjene Američke Države, koje trenutno posjeduju 8.133 tone.

Prema podacima sajta Tranding Economics, Njemačka je druga, i ima 3.351 tonu.

Slijedi Italija sa 2.452 tone zlata, pa Francuska 2.437 tona.

Monetarne rezerve zlata Rusije iznose 2.330 tona, Kine 2.292, a Švajcarske 1.040 tona.

Indija ima 880 tona zlata, Japan 846, a Turska ima 624 tone zlata. Nizozemska ima 612, Poljska 497, Portugal 383, a Uzbekistan 368 tona zlata.

Kada su u pitanju zemlje regiona, dominira Srbija, koja iz godine u godinu povećava svoje zalihe zlata.

Prema posljednjim podacima, Srbija trenutno ima nešto više od 49 tona zlata.

Sjeverna Makedonija ima 6,89 tona zlata, Slovenija 3,48 tona zlata, a Albanija 3,42 tone zlata.

Hrvatska je svoje zlato, oko 13 tona, koje je naslijedila od bivše Jugoslavije prodala još prije 20 godina, te je donedavno bila bez rezervi zlata.

Ipak, prije godinu-dvije je kupila 1,75 tona zlata, koliko, prema posljednjim informacijama, i sada posjeduje.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je ovo premalo zlata, te da je BiH odavno trebala značajnije povećati zlatne rezerve, ali da aktuelna uprava CB zaslužuje priznanje da su ipak obratili pažnju na stručne savjete i svjetske trendove te barem pokušali nadoknaditi štetu koju je prethodna uprava učinila.

“Prodaja zlata u prethodnom mandatu je bila ekonomski zločin i diletantizam na nivou ekonomske nepismenosti, za koji je trebalo smijeniti i kazniti. Aktuelna uprava je krenula u pravom smjeru i svaka čast za povećanje rezervi, a nadam se da neće stati na tome već će nastaviti povećavati ih. A trebalo bi razmisliti i o prenošenju naših rezervi u BiH jer su trenutno izvan države. Velike su prednosti zlata u vrijeme opšte nestabilnosti i nesigurnosti u odnosu na nekad ključne svjetske valute poput dolara i evra, a koje sada ne ulijevaju jednako povjerenje”, naglasio je Gavran za “Nezavisne novine”.

Cijena američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) bila je danas nestabilna i kretala se oko 67 dolara po barelu, nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK plus) najavila povećanje proizvodnje za avgust.

To uvećanje veće je od očekivanog, što signalizira povjerenje u snagu tržišta, prenio je Trejding ekonomiks.

Osam članica OPEK-a složile su se da povećaju proizvodnju za 548.000 barela dnevno sljedećeg mjeseca, kao i da će slično povećanje vjerovatno uslijediti u septembru.

Saudijska Arabija je takođe podigla cijene svoje glavne vrste sirove nafte za Aziju.

Grupa je povećavala od maja do jula svoju ponudu tempom od 411.000 barela dnevno.

OPEK plus je saopštio da je odluka zasnovana na stabilnim globalnim ekonomskim izgledima.

Još jedno povećanje biće razmotreno na sastanku 3. Avgusta, prenosi Tanjug.

predsjednik SAD poslao je pismo Željki Cvijanović, predsjedavajućoj Predsjedništva BiH u kojem je, između ostalog naveo da od 1. avgusta ove godine SAD uvode carine na sve proizvode iz BiH od 30 posto.

Ako se pogledaju podaci Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, izvoz BiH u SAD prošle godine iznosio je 234,5 miliona KM dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM.

BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 posto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.

Još ranije, stručnjaci su za Nezavisne novine rekli da BiH neće u velikoj mjeri biti pogođena carinama SAD, ali da će najveći teret podnijeti namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12 posto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 30 posto.

Posljednji podaci UIO koji su objavile Nezavisne odnose se na prva tri mjeseca ove godine. Prema tim podacima u SAD smo izvezli 60,8 miliona KM, dok je uvoz u tom periodu iznosio 19 miliona KM.

U prva tri mjeseca najviše smo, kao i ranije, izvezli oružja i to u vrijednosti 41, 14 miliona KM. Proizvodi od cinka izvezeni su u vrijednosti od 3,8 miliona KM, te proizvodi od željeza i čelika za 3,4 miliona KM.

S druge strane, što se tiče uvoza iz SAD u prva tri mjeseca, najviše smo uvezli jestivog voća i orašastih plodova, kore agruma, dinja i lubenica i to malo manje od pet miliona KM.

Dalje je za 2,6 miliona KM uvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, te za 2,3 miliona KM vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovih dijelova i pribora.

Predsjednik SAD uputio je pismo predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, kao i šefovima brojnim drugih država, a vezano za uvođenje carina.

Naime, Tramp je naveo u svom obraćanju zašto upućuje ovo pismo i poručio da ono svjedoči snazi i povezanosti trgovinskih odnosa BiH i SAD.

Pismo prenosimo u cijelosti:

“Velika mi je čast što vam šaljem ovo pismo jer ono pokazuje snagu i posvećenost naših trgovinskih odnosa, te činjenicu da su Sjedinjene Američke Države pristale da nastave saradnju s Bosnom i Hercegovinom, uprkos značajnom trgovinskom deficitu s vašom velikom zemljom. Ipak, odlučili smo da krenemo naprijed, ali uz pravedniju i uravnoteženiju trgovinu.

Stoga vas pozivamo da učestvujete u izuzetnoj ekonomiji Sjedinjenih Država – tržištu broj jedan u svijetu, daleko ispred svih. Imali smo četiri godine da razgovaramo o našim trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i zaključili smo da se moramo odmaknuti od ovih dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita koje uzrokuju bosanskohercegovačke tarife i necarinske politike i trgovinske barijere.

Naši odnosi, nažalost, nisu bili recipročni. Počevši od 1. avgusta 2025. godine, Sjedinjene Države će uvesti carinu od samo 30% na sve proizvode iz Bosne i Hercegovine koji se uvoze u SAD, pored svih postojećih sektorskih carina. Roba koja se prevozi preko drugih zemalja kako bi izbjegla ovu carinu biće podložna još višoj carini.

Imajte na umu da je brojka od 30 % znatno niža od onoga što je potrebno za uklanjanje trgovinskog deficita koji imamo s vašom zemljom. Kao što znate, neće biti carina ako Bosna i Hercegovina, ili kompanije unutar vaše zemlje, odluče graditi ili proizvoditi unutar SAD-a. U tom slučaju, mi ćemo učiniti sve da se odobrenja dobiju brzo, profesionalno i rutinski – drugim riječima, u roku od nekoliko sedmica.

Ako iz bilo kojeg razloga odlučite da podignete svoje carine, tada će sve što odlučite da povećate dodatno biti uračunato u ovih 30% koje mi naplaćujemo. Molimo vas da razumijete da su ove carine nužne kako bi se ispravile godine tarifa, necarinskih mjera i trgovinskih barijera koje uzrokuju neodržive trgovinske deficite protiv SAD-a. Taj deficit predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj ekonomiji, a uistinu i našoj nacionalnoj sigurnosti”, poručio je Tramp.

Zbog pada proizvodnje uglja u rudnicima, “Elektroprivreda BiH” je prinuđena da kupi 400.000 tona mrkog uglja za oko 70 miliona KM.

Sa druge strane, stručnjaci kažu da je uvoz električne energije za šest mjeseci premašio 300 miliona KM.

Kako pišu federalni mediji, “Elektroprivreda BiH” je krenula u nabavku oko 400.000 tona mrkog uglja za potrebe Termoelektrane u Kaknju, za šta je predviđeno da se izdvoji oko 70 miliona KM sa PDV-om.

Naime, kako je ranije saopšteno iz “Elektroprivrede BiH”, u posljednjih godinu dana proizvodnja uglja iz rudnika koji posluju u koncernu ovog elektroenergetskog preduzeća je nedovoljna, te su prinuđeni nabavljati velike količine uglja na slobodnom tržištu.

“Pad proizvodnje doveo je preduzeće u tešku situaciju, zbog čega se određen nivo struje mora kupovati za FBiH”, rečeno je nedavno na konferenciji za medije.

Podsjećamo da je “Elektroprivreda BiH” nedavno tražila više cijene električne energije.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, rekao je ranije da je njihova obaveza da osiguraju stabilno i uredno snabdijevanje kupaca, ali i da održavaju stabilnost energetskog sektora.

Kako stvari sada stoje, struja će od 1. septembra u FBiH poskupjeti najmanje 4,8 do osam odsto, ali će zadnju riječ na ovaj prijedlog dati Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK).

I “Elektroprivreda RS” je ranije tražila povećanje cijena električne energije, ali je to u startu presjekao Radovan Višković, premijer RS, rekavši da do kraja godine neće biti viših cijena struje.

Ipak, ukoliko dođe do dodatnih problema u elektroenergetskom sektoru u Srpskoj i prekomjernog uvoza te loše hidrologije, pitanje je kako će se ovo javno preduzeće izboriti sa svim tim, te da li će možda jedini način biti da cijena struje bude viša.

Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), kazao je federalnim medijima da je BiH za šest mjeseci ove godine na uvoz struje potrošila 320 miliona KM.

“Uvoz električne energije u prvom polugodištu ove godine porastao je za četiri puta u odnosu na isti period prošle godine i na taj uvoz utrošeno je 320 miliona KM”, kazao je Bičakčić za Fenu.

Rekao je da je proizvodnja električne energije u proteklih šest mjeseci iznosila 6,6 teravat-sati (TWh), što je tri odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, dok je potrošnja na mreži prenosa iznosila 5,5 TWh.

“Fizički obim izvoza električne energije iz BiH, u prvom polugodištu ove godine, iznosio je 3,8 TWh, što je za sedam posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Finansijski efekat tog izvoza električne energije je iznosio 470 miliona KM, što je više za 60 procenata u odnosu na isti period 2024. godine”, pojasnio je Bičakčić.

Prema njegovim riječima, fizički obim uvoza električne energije iz BiH, u prvom polugodištu ove godine je iznosio 2,7 TWh, što je na nivou uvoza u istom periodu prethodne godine.

“Istovremeno fizički obim neto izvoza u prvom polugodištu ove godine je iznosio 1,1 TWh, što predstavlja smanjenje od 15 procenata, dok je neto izvoz bio 150 miliona KM i manji je za 29 procenata. Iako se nastavlja trend smanjenja, ipak je još zadržan pozitivan bilans neto izvoza, zahvaljujući prije svega privatnim kompanijama koje se bave proizvodnjom električne energije. Razlog ovako loših energetskih efekata je u nedostatku uglja i donekle u lošoj hidrologiji”, zaključio je Bičakčić.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kaže za “Nezavisne novine” da je ovo slijed svega onoga šta se dešava u posljednje vrijeme.

“Nakon pada izvoza električne energije imamo povećan uvoz električne energije. ‘Elektroprivreda BiH’ mora da kupuje ugalj, jer rudnici u njihovom koncernu ne mogu da isporuče sve te količine koje su njima potrebne. Da li je to dobro i zašto se radi? ‘Elektroprivreda BiH’ ne daje odgovore na to, nego ide u nabavku. Došli smo do jednog zida, odnosno ne znamo kuda to sve vodi, a sumnjam da ni u ‘Elektroprivredi BiH’ to ne znaju”, naglasio je Bečarević.

Nerazvijene i izrazito nerazvijene opštine u Republici Srpskoj dobile su od Vlade, kako koja, između 16.341,50 i 24.821,50 KM, a tim novcem, prema računicama, neke od njih mogu asfaltirati tek oko 200 metara puta.

Vlada je, naime, u četvrtak donijela Odluku o isplati finansijskih sredstava ovim lokalnim zajednicama, u ukupnom iznosu od 750.000 KM, od ukupno tri miliona koliko im se u četiri tranše dodjeljuje godišnje.

Tačno 22.371,50 KM pripalo je Ljubinju, a računica, na osnovu podataka opštinskog načelnika Steve Drapića, pokazuje da se od toga može “razvući” tek nešto više od 200 metara asfalta.

Naime, prema Drapićevim riječima, kvadrat košta okvirno oko 35 maraka. Iz toga proističe da dužni metar puta, širine tri metra, košta 105 KM, što znači da ovim sredstvima mogu asfaltirati put dužine 213 metara.

“U pitanju je odluka Vlade kojom se svake godine planiraju tri miliona za nerazvijene i izrazito nerazvijene opštine, i to se dijeli u četiri tranše godišnje. To su redovne tranše koje smo mi i planirali u budžetu. To se dodjeljuje kvartalno, po 750.000 i mi znamo da nama slijedi oko 22.000. Taj iznos je, prosto, u našim redovnim sredstvima i nema posebnu namjenu”, rekao je Drapić za “Nezavisne novine”.

Berkovićima u ovoj tranši pripada 19.616,50 maraka, što je, kako ocjenjuje opštinski načelnik Bojan Samardžić, nedovoljno za ovu izrazito nerazvijenu opštinu, koja, prema procjenama, trenutno ima oko 1.800 stanovnika.

“Ovo što dobijamo je na zaista minimalnom nivou. A i to je već planirano u naš budžet. Mi od tog novca možemo pokriti neki dio troškova, ali ništa značajno. Suština je da je to nedovoljno i potrebna su sistemska rješenja za lokalne zajednice koje su nerazvijene i izrazito nerazvijene. Ovo svakako nije rješenje. Jeste korisno, ali ne i dovoljno”, kaže Samardžić za “Nezavisne novine”.

Kalinovik, po ovom osnovu, godišnje dobija oko 76.000 maraka (četiri tranše po 18.991,50 KM). Radomir Sladoje, načelnik opštine Kalinovik, kaže da nikad nije dovoljno, ali su navikli.

“Znamo koliko sredstava dobijamo, tako očekujemo, tako rasporedimo u budžetu. Volio bih da je više, ali šta je – tu je. To nisu neka sredstva, ali malim opštinama nešto znače. Ako Vlada nema dovoljno sredstava, Bože moj, moramo se uklopiti u ono što imamo”, kaže Sladoje za “Nezavisne novine”.

Sredstva od Vlade Republike Srpske dobija ukupno 15 nerazvijenih, te 20 izrazito nerazvijenih opština.

Kada su u pitanju nerazvijene opštine, tu spadaju Bratunac, Višegrad, Vlasenica, Donji Žabar, Kostajnica, Ljubinje, Nevesinje, Novi Grad, Petrovac, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Han Pijesak, Šamac i Šipovo.

Na spisku izrazito nerazvijenih su Berkovići, Vukosavlje, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Jezero, Kalinovik, Kneževo, Krupa na Uni i Kupres. U izrazito nerazvijene lokalne zajednice, kojima stižu sredstva, spadaju i Lopare, Novo Goražde, Osmaci, Oštra Luka, Pelagićevo, Rudo, Srebrenica, Trnovo, Čajniče i Šekovići.

Najviše sredstava po jednoj tranši, 24.821,50 KM, dobija opština Bratunac, a najmanje Istočni Drvar – 16.341,50 KM.

Manje od 20.000 maraka po tranši, uz Istočni Drvar, dobijaju i Petrovac, Berkovići, Istočni Stari Grad, Kalinovik, Kupres i Trnovo.