VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Koje kompanije su najveći poreski dužnici u Srpskoj i Federaciji BiH?

    Koje kompanije su najveći poreski dužnici u Srpskoj i Federaciji BiH?

    Kompanije iz Bosne i Hercegovine duguju za poreze milijarde KM, pokazuju posljednji izvještaji poreskih uprava Federacije BiH i Republike Srpske.

    Tako je, prema podacima Poreske uprave Federacije BiH, u FBiH na kraju trećeg kvartala 5.109 privrednih subjekata imalo dug po osnovu poreza, doprinosa, taksa i drugih naknada veći od 50.000 KM, a njihov ukupan dug iznosi više od 2,67 milijardi KM.

    Za poreze najviše duguje firma “Željeznice FBiH”, koja je zaključno sa 30. septembrom ove godine dužna 161.753.582 KM.

    Rudnik mrkog uglja Kreka za porez duguje 159.935.035 KM, dok Rudnik Zenica ima dug od 140.639.449 KM.

    Među najvećim dužnicima je i Rudnik Breza, čiji je saldo duga na kraju septembra iznosio 125.617.832 KM.

    Univerzitetska klinička bolnica Mostar je dužna 115.108.984 KM, a sarajevski “Gras” 112.860.333 KM.

    Rudnik Kakanj ima dug za porez u iznosu od 102.877.237 KM, a sarajevska “Hidrogradnja” u stečaju za porez duguje 66.637.653 KM.

    Željezara Zenica u stečaju duguje 46.627.086 KM, a Rudnik mrkog uglja “Abid Lolić” 48.861.143 KM.

    Sa druge strane, 100 najvećih dužnika u Republici Srpskoj za poreze duguje ukupno 289.938.942 KM.

    Najveći dužnik je Fabrika cijevi UNIS iz Dervente u stečaju sa oko 16.190.508 KM duga.

    “Elektroprivreda Republike Srpske” za porez duguje 12.923.976 KM, a “Dobojputevi” u stečaju 11.700.832 KM.

    “Nova DI Vrbas” iz Banjaluke je dužna 10.454.558 KM, a “Kosmos” 8.334.739 KM.

    “Neimarstvo” iz Trebinja, koje je u stečaju, duguje 7.660.355 KM, a “Farmland” iz Nove Topole kod Gradiške, koji je takođe u stečaju, dužan je 7.057.018 KM.

    Banjalučki “Jelšingrad” je dužan Poreskoj upravi RS 6.923.058 KM, Dom zdravlja Trebinje 6.235.972 KM, a listu najvećih 10 dužnika u Srpskoj za poreze zatvara “Nova forma” iz Doboja, koja je dužna 5.391.887 KM.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da bi naplata poreza sigurno mogla i morala biti bolja, a posebno je apsurdno što se dozvoljava javnim preduzećima da gomilaju dugove.

    “Naravno, uprave tih preduzeća nikad ne odgovaraju ni za šta jer su politički imenovane. Primjer ‘Željeznica’ u Federaciji BiH je idealan jer, evo, već mjesecima imamo prekid pruge u Jablanici i potpuno nenormalno ponašanje i preduzeća i federalne vlade, koji i dalje nisu ni počeli, a kamoli završili sanaciju, iako se gubici gomilaju i kod njih i kod ostatka privrede. I onda će i ovi dugovi za poreze biti veći poslije, ako firme nemaju sredstava. Vlasti se istovremeno u oba entiteta često hvale naplatom prihoda i rastom naplate. Dakle, oni koji plaćaju poreze se osjećaju kao idioti jer financiraju vlast koja se ne trudi naplatiti porez od drugih”, naglasio je Gavran.

  • Gorivo pojeftinilo za 0,40 KM, šta je sa ostalim cijenama?

    Gorivo pojeftinilo za 0,40 KM, šta je sa ostalim cijenama?

    Iako je gorivo u BiH u proteklih godinu dana pojeftinilo za oko 0,40 KM po litru, u trgovinama se ne osjeti pad cijena proizvoda koje građani kupuju. Naprotiv, mnogo toga je i poskupjelo.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, euro dizel i benzin 98 su u novembru prošle godine koštali 2,80 KM po litru. Sada je za ove obje vrste goriva, primjera radi u Banjaluci, potrebno izdvojiti oko 2,40 KM.

    Šta se u isto vrijeme dešavalo u trgovinama? Ništa što bi značajnije obradovalo kupce. Od novembra prošle godine do septembra ove, za koji postoje posljednji podaci, poskupjeli su hljeb, junetina, piletina, sir… Dio proizvoda je, bar kroz statistiku, pojeftinio, ali je uglavnom riječ o gotovo zanemarivim iznosima.

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da zabunu kod ljudi vječito stvara upravo pad cijena goriva.

    “Barel nafte je znatno pao cjenovno na svjetskoj berzi. Cijene kod nas mogu biti još niže nego što su trenutne. Istovremeno, sve pravdanje da nijedan ostali artikl neće pojeftiniti svodi se na to da je on proizveden kada je nafta bila skuplja”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Dakle, kako je dodala, mi se stalno samo vrtimo ukrug i sve što se dešava nema više nikakve veze sa ekonomijom.

    “Činjenice govore u prilog tome da cijene sada mogu biti znatno niže. Dok god imamo politiku takva kakva jeste, u smislu da nema ograničenja, mi ćemo imati poskupljenja i tek neznatne padove”, pojašnjava Marićeva.

    Što se tiče cijena hrane, ona kaže da postoji konkurencija, ali…

    “To nas tjera sve više da obiđemo deset trgovina da kupimo deset artikala koji su danas jeftiniji. Trgovački lobi je očigledno najjači kod nas i on diktira sve ovo što nam se dešava”, ocjenjuje Marićeva.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, kaže da u Bijeljini ništa nije pojeftinilo. Štaviše, bilježe se obrnuti trendovi.

    “Iako su pale cijene goriva, evo i sami vidimo da ništa drugo nije pojeftinilo u trgovinama, već je čak došlo i do poskupljenja određenog broja proizvoda. Evo, recimo, cijene konditorskih proizvoda su otišle ka gore”, rekao je Vasilić za “Nezavisne novine”.

    Vrlo je interesantno, dodaje, što cijene peciva takođe rastu, a to se, recimo, može najbolje osjetiti na cijenama kifle.

    “Sigurno je da neko kupi kajmak, a naviše profitira država, jer kad cijene porastu, porastu i uplate u budžet. I sami vidite koliki se bilježi porast budžeta. Nije to zato što je nešto proizvedeno, nego zbog inflacije. A šta nas tek čeka kada dođe do poskupljenja struje?”, pita Vasilić.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe da su se cijene nafte u zadnju godinu dana na svjetskom nivou kretale otprilike između 70 i 85 dolara po barelu.

    “Pogotovo u zadnjih pola godine nije bilo ‘udara’ po pitanju cijene barela, tako da oni koji podižu cijenu svojih proizvoda pravdajući to višom cijene goriva traže samo izgovor da to urade, a ne zato što je to pravo stanje”, kazao je Bečarević u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, u oktobru je pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom bila 44,93 odsto.

  • Kada će biti poznati svi detalji o povećanju penzija

    Penzije će u Republici Srpskoj od početka iduće godine, prema trenutnim statističkim pokazateljima, biti povećanje za najmanje pet odsto, a tačan procenat rasta očekuje se poslije 20. januara, rekao je direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Mladen Milić.

    Milić je naveo da bi prvo uvećanje penzioneri trebalo da dobiju početkom februara, kada je i predviđena isplata januarskih primanja.

    On je dodao da će iznos penzije za iduću godinu odrediti podaci o prosječnoj neto plati i potrošačkim cijenama u Srpskoj u ovoj godini.

    – Prema tim statističkim podacima za devet mjeseci ove godine i formuli koja se koristi rast penzije u idućoj godini trebalo bi da iznosi 5,5 odsto. Vidjećemo kakvi će pokazatelji biti za posljednji kvartal ove godine, ali tu svakako neće doći do nekih većih promjena – rekao je Milić za Glas Srpske.

    Isplate najstarijoj populaciji u Republici Srpskoj, podsjetio je, nisu kasnile ove godine, a tim tempom, naglašava, biće nastavljene i u idućoj godini.

  • Dobit banaka u BiH skoro 700 miliona KM

    Dobit banaka u BiH skoro 700 miliona KM

    Ostvarena neto dobit banaka u Bosni i Hercegovini je za tri kvartala ove godine iznosila 691,85 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih agencija za bankarstvo.

    Tako je u Republici Srpskoj za tri kvartala ove godine neto dobit banaka iznosila 197 miliona KM i za 34 odsto je veća u odnosu na isti period prošle godine.

    Tako su banke u Srpskoj u odnosu na prošlu godinu imale dobit veću za 50 miliona KM.

    “Depoziti pravnih lica iznose 3,3 milijarde KM, od čega se 1,5 milijardi (47 odsto) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 4,8 milijardi KM, od čega se 2,6 milijardi (54 odsto) odnosi na štednju fizičkih lica”, naveli su iz Agencije za bankarstvo RS.

    Dodali su da bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 8,1 milijardu KM i u odnosu na kraj 2023. godine veća je za pet odsto.

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 8,1 milijardu KM, a povećani su za 369 miliona KM ili pet odsto u odnosu na kraj 2023. godine”, istakli su iz Agencije.

    Ukupni bruto krediti iznose 6,4 milijarde KM i povećani su za 385 miliona KM ili 6,4 odsto u odnosu na kraj 2023. godine.

    “Krediti pravnih lica iznose 3,2 milijarde KM, od čega se 2,1 milijardu (67 odsto) odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,2 milijarde KM, od čega se 2,1 milijardu (66 odsto) odnosi na potrošačke kredite”, kazali su iz Agencije za bankarstvo RS.

    Banke sa sjedištem u Federaciji BiH su u devet mjeseci ove godine ostvarile neto dobit od 494,85 miliona KM, što je za 62,13 miliona KM ili za 14,36 odsto više nego na kraju trećeg kvartala 2023. godine, kada je neto dobit banaka u FBiH iznosila 432,72 miliona KM.

    Kako su naveli iz Agencije za bankarstvo FBiH, svih 13 komercijalnih banaka je poslovalo bez gubitka.

    “U periodu januar-septembar dobit na prosječnu aktivu (ROAA) je 1,65 odsto, a dobit na prosječni ukupni kapital (ROAE) je 12,94 odsto. Neto prihodi banaka od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi na kraju septembra ove godine iznosili su 667,51 milion KM (64,2 odsto ukupnih prihoda), dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 311,33 miliona KM (29,9 odsto). Ukupni depoziti iznosili su oko 25,3 milijarde KM, a ukupni krediti 18,7 milijardi KM, a dominiraju krediti stanovništvu od 9,4 milijarde KM. Ukupna aktiva banaka sa sjedištem u Federaciji BiH na kraju septembra 2024. iznosila je 31 milijardu i 84,55 miliona KM, a ukupan kapital četiri milijarde i 14,39 miliona KM”, piše u izvještaju Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

    Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da je prije svega potrebno naglasiti da imamo stabilan bankarski sektor.

    “Ne želimo neke krize u bankarskom sektoru, jer to može brzo da se reflektuje na ostale sektore ekonomije. Međutim, može se reći da se radi o povlaštenom sektoru, koji funkcionira na principu oligopola, gdje nema prave tržišne konkurencije i koji kreira bankocentrični faktor gdje nema značajnijih alternativa. Posebno, tu imamo jednu bitnu postavku, da banke imaju tradiciju poslovanja sa državom, u smislu kupovine hartija od vrijednosti, te se 95 odsto kupaca odnosi na banke, što znači da one igraju sigurnu utakmicu. Najveći gubitnici ovoga su poduzetnici i građani, koji možda očekuju malo fleksibilnije bankarske, kreditne ili bilo kakve druge aranžmane”, pojasnio je Čavalić.

  • Troškovi Fonda samo za lijekove iznose 37 miliona KM

    Troškovi Fonda samo za lijekove iznose 37 miliona KM

    – Više od 200 djece oboljele od dijabetesa tipa jedan u ovoj godini iskoristilo je pravo na senzor za mjerenje šećera u krvi o trošku Fonda zdravstvenog osiguranja /FZO/ Republike Srpske.

    Iz Fonda je saopšteno da je u Republici Srpskoj omogućeno da roditelji djece do 18 godina sami odlučuju da li će koristiti senzore ili samo trakice za mjerenje šećera u količinama predviđenim pravilnikom koji reguliše oblast medicinskih sredstava.

    Iz FZO napominju da korisnici senzora imaju pravo i na određen broj trakica za mjerenje šećera što nije slučaj u drugim zemljama koje finansiraju senzore.

    Povodom 14. novembra – Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, iz FZO podsjećaju da od prošle godine Fond finansira senzore u trajanju od sedam i 14 dana za djecu oboljelu od dijabetesa tip jedan do 18 godina starosti, što je još jedan pokazatelj da, pored drugih prava za oboljele od dijabetesa, Fond kontinuirano analizira potrebe osiguranika i u skladu sa mogućnostima nastoji da unapređuje dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite.

    U saopštenju se dodaje da godišnja izdvajanja FZO Republike Srpske za lijekove i potrošni materijal za oboljele od dijabetesa iznose više od 37,6 miliona КM, ne računajući liječenja, medicinska sredstva i sve drugo što im je potrebno.

    FZO Republike Srpske za oboljele od ove bolesti, podsjeća, finansira širok spektar prava, a, osim senzora, i insuline, insulinske pumpe, trakice za mjerenje šećera, lancete, špriceve, igle, aparate za brzo određivanje glukoze u krvi, potrošne materijale za insulinske pumpe.

    Iz FZO napominju da su oboljelima od dijabetesa dostupni i insulini najnovije generacije koje ne finansiraju pojedine zemlje regiona u kojima se izdvaja znatno više sredstava za zdravstvo.

    U saopštenju se ističe da su oboljeli od dijabetesa oslobođeni plaćanja participacije za osnovnu bolest i sve njene komplikacije.

    Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju omogućeno je i da oboljeli od dijabetesa, ukoliko nemaju nijedan drugi osnov za prijavu na zdravstveno osiguranje, mogu po osnovu svoje bolesti biti zdravstveno osigurani, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se naglašava da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske veoma rano prepoznao važnost finansiranja prava oboljelih od dijabetesa, a sve s ciljem unapređenja kvaliteta života oboljelih od ove bolesti, pa se naročito od 2006. godine u kontinuitetu proširuju prava i u skladu sa mogućnostima uvode i finansiraju novi lijekovi.

    Fond je, primjera radi, u odnosu na 2016. godinu povećao sredstva za liječenje oboljelih od dijabetesa za čak 50 odsto. FZO Republike Srpske aktivno sarađuje sa predstavnicima udruženja pacijenata oboljelih od ove bolesti i sve novine po pitanju unapređenja prava su i uvedene u saradnji sa pacijentima, navodi se u saopštenju.

    “Uključivanje pacijenata u koncipiranje razvoja zdravstvenog osiguranja jedan je od prioriteta FZO Republike Srpske, a zahvalnice koje dobija od predstavnika udruženja pacijenata pokazuje da je Fond preopoznat kao istinski partner u pobošljanju dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite”, navodi se u saopštenju.

     

  • Novi udar na džep potrošača

    Novi udar na džep potrošača

     Cijene ulja na policama u marketima u Srpskoj su u porastu, a, kako ističu sagovornici, dodatni skok cijena se može očekivati i u narednim mjesecima zbog loših prinosa uljarica, ali i zbog rasta cijene na svjetskom tržištu.

    Naime, kako je rekla Nataša Pucar, direktorica Korporativnih komunikacija “Studen Holdinga”, u čijem sastavu je i brčansko jestivo ulje bimal je berzanska roba.

    – Bosna i Hercegovina nema razvijenu poljoprivrednu proizvodnju koja može da zadovolji potrebe domaćeg tržišta i zavisi od svjetskog tržišta. Svjetsko tržište je nepredvidivo i situacija koja vlada na njemu odražava se i na police u domaćim prodajnim objektima – rekla je Pucareva.

    Ističe da je snabdijevanje tržišta trenutno stabilno, te, kako kaže, u martu 2022. godine kada je počeo sukob u Ukrajini cijena jestivog ulja vrtoglavo je rasla, a, osim cijene, najteže je bilo održati kontinuirano snabdijevanje tržišta.

    – Naša proizvodnja je u ovom trenutku takođe stabilna i zadovoljava potrebe tržišta, ali cijena na svjetskom tržištu je u porastu i očekujemo da će se to u određenoj mjeri odraziti i na domaće tržište -pojasnila je Pucareva.

    Nada Nešković Railić, direktorica “Agrojapre” Donji Agići kod Novog Grada, koja u svojoj ponudi, između ostalog, ima i jestiva hladnocijeđena ulja, rekla je da godišnje proizvedu od 2.000 do 3.000 litara suncokretovog ulja.

    – Mi radimo hladnocijeđeno bundevino i hladnocijeđeno suncokretovo ulje, tako da je cijena sirovine drastično porasla -rekla je Nešković Railićeva i istakla da se dodatni skok očekuje i u narednim mjesecima.

    Dodala je da se veće cijene očekuju upravo zato što se ove uljarice najviše uvoze, te da je to berzanska roba, i da je berza ta koja diktira cijenu.

    Dragan Šepa, sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije pri Privrednoj komori Srpske, rekao je da je kompanija “Bimal” iz Brčkog lider u proizvodnji jestivog ulja na domaćem tržištu.

    – Uljarica u Srpskoj imamo zasijanih na oko 10.000 hektara, a premija resornog ministarstva iznosi 400 maraka po hektaru. Naši poljoprivrednici koji proizvode uljarice, pogotovo u Semberiji i Brčko distriktu, su kooperanti Privrednog društva ‘Bimal’, koje otkupljuje za dalju preradu i proizvodnju – rekao je Šepa.

    Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, ističe da ovogodišnji rod uljarica nije bio toliko loš da bi došlo do rasta cijene ulja.

    – Mi smo vezani i za uvoz ulja, ali i za uvoz suncokreta, tako da s obzirom na cijenu suncokreta na berzi koja nije pretrpjela neke značajne oscilacije, nema opravdanja za poskupljenje ulja. Ali, kao što smo navikli, svaki nagovještaj neke energetske nestabilnosti prouzrokuje rast cijena, pa tako i ulja – rekao je Marinković.

    Kako je rekla Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, konstantno su prisutna tiha poskupljenja.

    – Mi nemamo nijedan artikl koji dva mjeseca uzastopno isto košta, stalno je prisutno neko poskupljenje – kazala je Marićeva, prenose Nezavisne.

  • Bh. izvoz u dvije najveće ekonomije svijeta raste

    Bh. izvoz u dvije najveće ekonomije svijeta raste

    U moru loših vijesti za bh. ekonomiju ove godine, ipak ima jedna dobra, a ta je da je izvoz u dvije najveće ekonomije svijeta rastao u odnosu na prethodnu godinu.

    Tako smo u Sjedinjene Američke Države i Kinu tokom ove godine plasirali više proizvoda za mnogo veći iznos nego u istom periodu prošle godine.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), u SAD su tokom 10 mjeseci ove godine izvezeni proizvodi u vrijednosti 192.566.744 KM, dok je u istom periodu prošle godine u ovu zemlju plasirana roba vrijedna 163.314.147 KM.

    U Kinu su tokom ove godine izvezeni proizvodi za 44.240.874 KM, dok je u 10 mjeseci prošle godine otišla roba vrijedna 24.941.170 KM.

    Sa druge strane, uvoz iz ove dvije države je manji u odnosu na prethodnu godinu.

    Za 10 mjeseci ove godine iz Kine su došli proizvodi u vrijednosti 990.731.381 KM, a u istom periodu prošle godine uvoz je bio nešto veći i iznosio je 991.519.848 KM.

    Iz Sjedinjenih Američkih Država je tokom ove godine došla roba za 183.164.130 KM, dok su u 10 mjeseci prošle godine stigli proizvodi u vrijednosti 215.448.155 KM.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da je, nažalost, učešće pomenutih zemalja u obimu spoljnotrgovinske razmjene BiH, naročito u segmentu izvoza, statistički izrazito malo.

    “Stoga ni ova povećanja ne ukazuju na neku dugoročnu pozitivnu tendenciju. Shodno geografskoj poziciji i pripadnosti regionalnim ekonomskim integracijama, za BiH je važno da privlači potencijalne investitore iz SAD i Kine, koje bi proizvodile u našoj zemlji za potrebe evropskog tržišta. Potencijal direktne trgovinske razmjene u kontekstu našeg izvoza na njihova tržišta nije veliki”, naveo je Mlinarević.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže za “Nezavisne novine” da je informacija o rastu izvoza u zemlje koje nisu Evropa interesantan trend.

    “Globalni ekonomski tokovi i trendovi pružaju nove šanse za naše izvoznike, za našu privredu, za naše preduzetnike, za naše građane. Već sada smo svjedoci da se Kina sprema za uvođenje drakonskih carina od strane SAD. Ekspanzivnom monetarnom politikom, paket od 1,4 hiljade milijardi dolara ekspanzivne fiskalne politike, što je oko 10% kineske ekonomije je jasan signal šta možemo očekivati i da nas čekaju mnoge šanse koje treba iskoristiti.

    Naime, ekonomska agenda novoizabranog predsjednika SAD ukazuje na intenziviranje trgovinskih ratova i uvođenje novih carinskih stopa. Svaki uvoznik u SAD u narednom periodu biće obuhvaćen nekim vidom carine. Agenda novoizabranog predsjednika SAD je smanjiti platnobilansni deficit američke ekonomije. Za Evropu su najavljene carine koje će iznositi 20%, za Kinu do 60%. Mnogi veliki Evropski izvoznici i do trećine svojih plasmana imaju na tržište SAD. Jedan od primjera je Njemački “Volskwagen”, gdje SAD predstavljaju strateško tržište za ovu kompaniju. Neki kritični proizvodi, poput proizvoda visoke tehnologije, biće obuhvaćeni i većim carinama prije svega proizvodi iz Kine. Najavljeno je donošenje niza akata koji će ograničiti investicije SAD u Kinu”, istakao je Stevanović.

    Dodao je da će sve ovo napraviti dramatične promjene u globalnim tokovima robe i kapitala.

    “S obzirom na to da mi nismo Evropa u ekonomskom smislu, da mi nismo ni Kina, da smo mi pogranično tržište Evrope, realno je očekivati da jedan dio ovog novog ekonomskog preslagivanja na globalnom nivou bude u našu korist. To, prije svega, zavisi od nas i od toga kakve poruke šaljemo stranim investitorima, trenutnim i budućim”, zaključio je Stevanović.

  • Utvrđen prijedlog rebalansa budžeta

    Utvrđen prijedlog rebalansa budžeta

    Vlada Republike Srpske utvrdila je na današnjoj sjednici prijedlog rebalansa budžeta, koji će biti proslijeđen u Narodnu skupštinu Republike Srpske, izjavila je ministarka finansija Srpske Zora Vidović na konferenciji za novinare.

    – Budžetski okvir po rebalansu za 2024. iznosi 5 milijardi 810 miliona maraka i veći je za 75 miliona maraka od planiranog u budžetu za ovu godinu  – navela je Vidovićeva.

     

    Vidovićeva je navela da su prihodi 4,7 milijardi KM i veći su za 68 miliona KM ili 1,5 odsto, dok su poreski prihodi 4,4 milijarde KM i veći su za 153 miliona ili tri odsto.

    Ona je naglasila da su “direktni prihodi, odnosno porez na dohodak i porez na dobit ostvareni u iznosu od 770 miliona KM, ili 45 miliona KM više nego što je planirano, odnosno procentualno 6,3 odsto više”.

    – Prikupljanjem indirektnih poreza ostvareno je dvije milijarde i 88 miliona, što je procentulano povećanje za četiri odsto – precizirala je Vidovićeva.

     

    Ministarka finansija Srpske navela je da su subvencije veće za osam miliona, a grantovi za 21 miliona.

    – Prema ovom rebalansu deficit je 106 miliona, što je 94 miliona manje od onog što je projektovano budžetom. Planirali smo da se zadužimo 952 miliona, a zaduženje će biti 908 miliona KM. Kada je riječ o otplati dugova, planirali smo da se otplati 821 milion, a biće otplaćeno 826 miliona – rekla je Vidovićeva.

  • Iz Vlade Srpske o novom obračunu penzije

    Iz Vlade Srpske o novom obračunu penzije

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je danas da će svi penzioneri u Srpskoj i ubuduće dobiti onu penziju koja im je utvrđena rješenjem, dok se naredne godine vrši novi obračun penzija.

    “Znate da imamo zakon i tu nema pogodbe, rast plata plus prosječna inflacija podijeljeno sa dva i to je procenat koji se utvrđuje”, rekla je ona.

    Vidovićeva je rekla da će u Narodnu skupštinu Srpske biti upućen Nacrt zakona o izmjenama Zakona o bankama Republike kojim se, između ostalog, ukida mogućnost naplate određenih naknada koje banke sada rade nezakonito.

    Istakla je da je sa bankama obavljen sastanak, te im poslat nacrt zakona o kojem će se izjasniti, dodajući da sve što je predloženo ovim izmjenama zakona ide u korist građana, a na teret smanjenja naknada koje oni plaćaju u platnom prometu.

    “Ima i stvari koje je Agencija za bankarstvo donijela svojim odlukama i naredbama i to je išlo u korist toga da se naknade u bankama smanjuju ili ukidaju, a sve što je u domenu Vlade da može da reaguje na proces visine naknade i kamate biće predviđeno nacrtom”, istakla je Vidovićeva.

    Odgovarajući na pitanje o tome da li je u Vladu stigla inicijativa za izmjene i dopune Nacrta zakona o unutrašnjem platnom prometu kojom se banke primoravaju na otvaranje računa i poslovanje sa firmama koje su na “crnoj listi”, ona je navela da ova inicijativa nije stigla u Ministarstvo finansija, ali i da tu ne treba mijenjati zakon koji je prekršen.

    “Svako onaj ko se odluči da tuži on će to dobiti na sudu. Mi imamo zakon koji govori kada i kako se može zatvoriti račun. I to nije ispoštovano. Ako ljudi odluče da tuže banke, to je to”, rekla je Vidovićeva i dodala da će Vlada razmatrati ovu inicijativu ukoliko ona stigne.

     

  • Vrijednost bitkoina prešla 90.000 dolara i dostigla istorijski maksimum

    Vrijednost bitkoina prešla 90.000 dolara i dostigla istorijski maksimum

    Vrijednost bitkoina je danas prešla 90.000 dolara i dostigla istorijski maksimum, pokazuju podaci sa berzi.

    Bitkoin se na najvećoj berzi kripto valuta Bajnens u 15.45 časova prodavao za 90.859,79 dolara, dok je njegova vrijednost u isto vrijeme na berzi Koindeks bila još veća i iznosila 90.973, 97 dolara.

    Kripto tržišta su pozitivno reagovala na pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenjim Američkim Državama, a talas veoma dobrog raspoloženja među investitorima je i dalje prisutan, prenosi Blumberg.

    Ulagači vjeruju da će novi američki predsjednik koji se izjašnjava kao pristalica kripto valuta omogućiti procvat ovog tržišta.

    Vrijednost bitkoina je više nego udvostručena u odnosu na ovogodišnji minimum od 38.505 dolara, prenosi Rojters.