VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ako je investiranje u BiH isplativo, zašto nema većih investicija?

    Ako je investiranje u BiH isplativo, zašto nema većih investicija?

    Investiranje u Bosnu i Hercegovinu je isplativo zbog niskog poreza na dobit od svega 10 odsto te toga što nema poreza na dividendu.

    Zbog čega onda BiH nema većih investicija, postavlja se pitanje.

    Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) i Vijeće stranih investitora BiH (FIC) u utorak su održali javnu diskusiju pod nazivom “Zašto (ne) investirati u Bosnu i Hercegovinu?”, okupivši predstavnike privrednog sektora, donosioca odluka, međunarodne zajednice, te domaće i strane investitore.

    Diskusija se fokusirala na ključne izazove s kojima se investitori suočavaju, uključujući pravnu nesigurnost, složen regulatorni okvir, nedostatak kvalifikovane radne snage te zelenu tranziciju.

    Marko Kubatlija, direktor FIPA, kazao je da će Agencija nastaviti aktivno da se bavi rješavanjem svih barijera i administrativnih problema s kojima se susreću investitori i svi oni koji ulažu u ovu zemlju.

    “Pozivam investitore da nastave ulagati svoj kapital u BiH, jer prema zvaničnim podacima, 80 odsto investitora koji ulažu u ovu zemlju se vraća da reinvestira. Imamo šta da ponudimo”, naglasio je Kubatlija.

    Sanja Miovčić, direktorica FIC-a, istakla je kako su članice ovog tijela oči i uši ove zemlje na terenu.

    “Oni posjeduju informacije iz prve ruke o tome kako poslovno okruženje funkcioniše u praksi, koji su pozitivni aspekti, a koji problemi, te u kojoj mjeri i na koji način se zakonodavstvo primjenjuje. Ove informacije su izuzetno važne za sve donosioce odluka u Bosni i Hercegovini, jer je percepcija privrede o napredovanju reformi u različitim oblastima ključna, posebno s obzirom na kompleksnost i fragmentiranost našeg sistema”, navela je Miovčićeva.

    Na konferenciji je rečeno da će se nastaviti raditi na stvaranju bolje investicione klime u BiH i daljem podsticanju produktivnog dijaloga sa pojedinim ministarstvima u vezi sa nekim od najznačajnijih zakona te jačanju saradnje između javnog i privatnog sektora.

    “Investicije su ključni pokretač ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, ali je nužno unaprijediti pravni i regulatorni okvir kako bi se stvorili uslovi za dugoročna i održiva ulaganja, te svakako intenzivirati dijalog sa predstavnicima vlasti”, rekli su organizatori konferencije.

    Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da, kada bismo gledali indikatore koji se vežu za prenos kapitala, mogli bismo utvrditi da smo jedna od najpovoljnijih evropskih investicionih destinacija.

    “Problem je što imamo i neke druge kriterijume koji određuju da li je zemlja dobra za investicionu djelatnost, tipa određeni politički, ekonomski i pravni rizici. Nažalost, još imamo izuzetnih problema u vezi s navedenim ili s percepcijom navedenog da se BiH percipira kao vrlo rizična zemlja za investiranje gdje se može doći u probleme i sa zakonom, i sa lokalnom administracijom. Na primjer, u Krivičnom zakonu FBiH još ima mogućnost da neko odgovara za zloupotrebu položaja iako je firma u privatnom vlasništvu, te može u zatvor zbog toga. Nijedan investitor zbog toga ne želi rizikovati i investirati. Tu je i pitanje državne imovine. Možemo reći da je politika jedan od najvećih problema zašto nemamo više investicija”, objasnio je Čavalić.

  • Cijena brašna pada, cijene pekarskih proizvoda rastu

    Cijena brašna pada, cijene pekarskih proizvoda rastu

    U poslednjih godinu dana cijena brašna pala je za 10 feninga po kilogramu, dok je cijena hljeba i ostalih pekarskih proizvoda porasla, što je paradoksalno, kažu iz udruženja za zaštitu potrošača. Sa druge strane pekari rast cijena pravdaju činjenicom da osim brašna, u cijenu hljeba ulazi niz drugih imputa, koji su u ovom periodu, kažu, drastično poskupjeli.

    Za rubriku “vjerovali ili ne” jeste činjenica da cijena brašna pada, a cijena hljeba raste. Tragično je to što dobijemo veliku razliku, kada se uporede cijene pšenice i pekarskih proizvoda, kažu u udruženju potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    “Cijene kifle su nekada bile 10, pa 20 a sada 25 i 30 feninga, a toliko košta i kilogram pšenice. Prema tome, vidite kolika je razlika i koliko ne dolazi do usklađivanja cijena. Tu mi možemo reagovati  tako što ćemo upozoravati, ali postoje institucije koje su zadužene da se time bave”, rekao je Jovan Vasilić, predsjednik ovog udruženja.

    Naši sugrađani su takođe mišljenja da u ovakvo situaciji nešto nije uredu i da bi cijena osnovne životne namirnice trebala da bude niža.

    “Skupoća je velika, standard je opao. Za penzionere, katastrofa”.

    “Kilogram hljeba, 2 kg brašna, 4 kg pšenice – to je paritet bio. Dugo vremena se to zadržalo, a sad je to u korist mlinske industrije daleko, daleko nepovoljnije.”

    “Smatram da bi trebalo da se vodi računa o tome da ima ljudi koji ne mogu sebi da priušte te dodatne izdatke. Mislim da bi država trebalo malo da obrati pažnju i da koriguje cijene, odnosno da izvede kontrolu na maržu.  Da vide kako to ljudi formiraju cijenu, jer izgleda, kako se meni čini, da svako  formira cijenu kako hoće”.

    “Hljeb je skup u odnosu na brašno. Tačno je, imaju i pekari izdatke, ali je ipak skupo. Samo, hljeb je nekada bio težak 1 kilogram, a koliko je težak danas? Da li ima 600 grama?”

    Pekari cijene svojih proizvoda pravdaju činjenicom da je došlo do rasta najniže plate, te da sada, na mjesečnom nivou po zaposlenom izdvajaju dodatnih 382 KM.

    “Naše preduzeće ima 120 zaposlenih. To je na mjesečnom nivou oko 40.000 maraka i mi smo dali za ovih 10 mjeseci 400.000 maraka je naše preduzeće dalo više ove godine nego prošle”, kaže Njegoslav Zagorac, vlasnik lanca pekara iz Bijeljine.

    Zagorac dodaje da 80% svojih proizvoda pakuje u ambalažu koja je skuplja za 30 procenata, kao i to da najjeftinija mašina za pekarstvo košta 15.000 evra.

    “Naše proizvode, bilo koje, ne možemo da dajemo za neku cijenu koja odgovara ekonomistima, udruženjima za zaštitu potrošača, koja odgovara penzionerima. Ne možemo. Jednostavno, pekari kada poskupe, onda znajte da im je dogorjelo, da to nije trka za profitom, nego jednostavno dogorjelo”, kategoričan je Zagorac.

    Pekari dodaju da je veliki problem deficit stručne radne snage, te da je cijena njihovog rada prelazi 2.000 maraka i da je viša za minimalno 25 procenata, u odnosu na isti period prošle godine.

  • Oglasio se direktor ”Folksvagen grupe’

    Oglasio se direktor ”Folksvagen grupe’

    Izvršni direktor “Folksvagen grupe” Oliver Blume izjavio je da ne vidi alternativu oštrim mjerama smanjenja troškova u njemačkom proizvođaču automobila.

    “Određen je cilj za prilagođavanje troškova i kapaciteta. Troškovi u Njemačkoj moraju znatno da se smanje”, rekao je Blume listu “Bild am zontag”.

  • Temu već “zaposlio” nove dostavljače u BiH

    Temu već “zaposlio” nove dostavljače u BiH

    Veći vozni park i dodatni kadar – jedino tako je banjalučka dostavna kompanija “X Ekspress” mogla da se izbori sa sve većim brojem narudžbi koje stižu sa Temu, platforme za internet kupovinu. U odnosu na prošli mjesec, obim poslovanja u oktobru povećan je za 20 odsto, kažu za BL portal iz marketing tima ove kompanije, što direktno povezuju sa početkom saradnje sa Temu.

    Temu je u BiH aktivan od početka oktobra, a građane su primamile reklame ove platforme na svakom “ćošku” interneta i, prije svega, nerealno niske cijene robe široke potrošnje. Mnogi su odmah krenuli sa narudžbama, a prvi paketi već su isporučeni sredinom oktobra.

    Iz kompanije „X Expres“ navode i da su, prema njihovim podacima, te „testne“ narudžbe prošle dobro i da su kupci zadovoljni isporučenim proizvodima, pa su se mnogi od njih odlučili za nastavak kupovine, tako da narudžbe, a samim tim i paketi, ne prestaju da pristižu.

    Tokom oktobra, građani Bosne i Hercegovine su pokazivali sve veće interesovanje za online kupovinu preko Temu aplikacije. Analize pokazuju da se značajan broj korisnika odlučuje za ovu platformu, što je rezultiralo povećanjem narudžbi i vraćanjem zadovoljnih kupaca. Korisnici koji su imali pozitivna iskustva sa aplikacijom, ponovo naručuju i kupuju, što dodatno potvrđuje rastuću popularnost Temu aplikacije na tržištu“, objašnjvaju iz ove kompanije za BL portal.

    Kako, zasad, jedini sarađuju sa Temu, a broj narudžbi raste, “X Ekspress” je bio prinuđen i na reorganizaciju, kako bi mogli da odgovore na povećan obim poslovanja.

    „U svjetlu tako dinamičnog razvoja, kompanija je sprovela reorganizaciju svoje distributivne mreže, izvršila optimizaciju ruta, povećala kapacitet voznog parka i angažovala dodatni kadar kako bi osigurala efikasniji sistem dostave. Ovo je zahtijevalo posebnu koordinaciju timova i tehnološka unapređenja, kako bi se sve pošiljke, bilo od postojećih klijenata ili novih kupaca, dostavljale u najkraćem mogućem roku“, dodaju iz ove kompanije.

    Ipak, taj najkraći mogući rok ne zavisi samo od dostavne kompanije. Kupci primjećuju da prilikom praćenja dostave paketa, koji je moguć na aplikaciji, najviše koči proces carinjenja i ulaska paketa, odnosno robe u BiH.

     

  • Kilogram brašna pojeftinio, hljeb poskupio

    Kilogram brašna pojeftinio, hljeb poskupio

    Najobičniji bijeli hljeb u Srbiji ne košta ni jednu marku. U Banjaluci takav isti je oko 2 KM. U Sarajevu se može naći za 1,5 KM. Ako i zvanična statistika kaže da je pšenično brašno u Srpskoj pojeftinilo, ko može da objasni i opravda da je hljeb skuplji danas, nego lani?

    Nisu ovo neke paušalni podaci, već zvanični Republičkog zavoda za statistiku. Naime, kilogram bijelog pšeničnog brašna prošlog septembra u prosjeku je koštao 1,68 KM, a ovog 1,54 KM. Kilogram polubijelog brašna u septembru ove godine koštao je 3,77, a prošlog 3,57 KM.

    Prema njihovim podacima, kilogram hljeba od bijelog pšeničnog brašna septembra 2023. godine koštao je 3,42 KM, a septembra ove godine 3,54 marke. Gdje je ovdje logika?

    Cijene dole, hljeb ni makac
    Svi se sjećamo kako su prije nekoliko mjeseci pekari podigli cijene proizvoda nakon povećanja mininalne plate. Moglo se tu još čuti svakakvih potencijalnih razloga za poskupljenjem – od sve skupljih komunalija, svjetskih cijena brašna i pšenice, a znalo se napomenuti i da je sukob u Ukrajini.

    U međuvremenu, cijene brašna odoše malo dole, ali hljeb ni makac. U marketima i pekarama koje smo obišli u najvećem gradu Srpske, uspjeli smo da nađemo hljeb koji košta manje od 2 marke. Ali, on je takve gramaže da ga odrasla osoba može pojesti za jedan obrok. Naprimjer, hljeb od 350 grama može da se kupi za 1,90 KM, mini pogača za 1,75, a bijeli hljeb od 300 grama za 1,45 maraka.

    Porodični hljeb od bijelog brašna težine 650g košta 2,55, hljeb ispod sača od 500g 2,20 marke, polubijeli 1,99 KM, ali generalno im je cijena od 2,05 do 2,25. Govorimo o najobičnijim bijelim, pšeničnim hljebovima. Hljeb sa sjemenkama bundeve od 500 grama je 2,75 KM, od raževog i heljdinog brašna 2,85. Cijena zavisi i ako kupujete veknu koja je u komadu ili isječena.

    Hljebovi koje znamo kao “posavac” ili “vodeničar” od 600 grama koštaju 2,4, odnosno 2,25 KM. Najobičnija pletenica košta do 1 KM, baget od 320 grama je 2 marke, a mala kukuruzna projica 1,30 KM.

    Banjačunka Jovana R. prije neki u marketu je bila u potrazi za “zdravijom” verzijom peciva. Ono koje je uzela je i vratila, zbog cijene.

    -To je jedna obična kifla sa sjemenkama. U korpu sam stavila dvije i htjela sam još dvije. Kada sam se vratila do rafa, tada sam uočila i cijenu. Ta jedna kifla košta 1,99 KM. Ne pada mi na pamet da dajem za kiflu, koliko za kilogram brašna – priča naša sagovornica koja kaže da je ostala šokirana cijenom pekarskog proizvoda.

    Kifla za marku
    Da li je normalno da bijeli hljeb plaćamo 2 marke, mnogi će reći da nije. Upitno je i koja je težina vekne koju nam prodaju, naglašava Murisa Marić iz Udruženja potrošača “Don”.

    -Mislim da danas samo kiflu možemo da kupimo za marku. Plaćamo danak neuređenosti tržišta i što svi od nas mogu da rade šta hoće, jer nema kontrole koja treba da zaustavi ovo divljanje cijena – ističe ona za Srpskainfo. Poručuje kako je hljeb preskup za naš džep, ali da o tome niko ne vodi računa, niti ko o tome priča.

    -Od političke volje zavisi uređenje ovog tržišta. Ali dokle god je na visokim cijenama veći PDV, onda se ne treba čuditi što nam je ovako – kaže ona. To što cijena brašna ili pšenica padne na svjetskom tržištu kod nas ništa ne znači. Građani su ljuti što je hljeb kod nas toliko košta.

    “Kad nema države ni kontrole, pekari kolo vode”, “Prošli izbori, sad kreću poskupljenja”, “Političarima odgovaraju visoke cijene jer beru pare od poreza. Ovce će da pasu travu”, neki su od komentara sugrađana.

    Na internetu se mogu naći podaci da najskuplj hljeb u Evropi jedu Finci i Švajcarci. U više njemačkih gradova, prema izvoru Numbeo, cijene bijelog hljeba od 500 grama su od 1,86 do 2,30 evra, U Parizu je 1,87, Londonu 1,74, Rimu 1,7 evra. U Ljubljani je hljeb 1,77 evra, Podgorici 0,85, Skopju 0,62 evra.

     

     

  • Cijene nafte pale za više od 4 posto jer nije došlo do veće eskalacije Izraela i Irana

    Cijene nafte pale za više od 4 posto jer nije došlo do veće eskalacije Izraela i Irana

    Cijene nafte pale su više od 4 POSTO u ponedjeljak jer su izraelski udari na Iran tokom vikenda lokalni mediji nazvali “ograničenim”, a analitičari Citija odbacuju šanse za eskalaciju koja će poremetiti opskrbu naftom.

    Fjučersi za globalnu referentnu sirovu naftu Brent skliznuli su 4,34 posto na 72,75 dolara po barelu, dok su terminske cijene američke West Texas Intermediate pale 4,54 posto na 68,52 dolara po barelu.

    Izrael je u subotu napao iranska vojna postrojenja u tri pokrajine kao odgovor na to što je Teheran lansirao balističke projektile na Izrael 1. oktobra.

    Iranska novinska agencija Tasnim izvijestila je da je napad, u kojem su ubijena četiri vojnika, prouzročio “ograničenu štetu”. Udar je izbjegao lokacije naftne, nuklearne i civilne infrastrukture. Lokalna petro novinska mreža rekla je da rad iranske naftne industrije “teče normalno” bez smetnji.

    Sedmicama su se tržišta pripremala za izraelsku odmazdu dok su napetosti na Bliskom istoku nastavile rasti.

    Ključno razmatranje tržišta nafte bio je direktan angažman između obiju strana, a zabrinutost zbog napada na iranska naftna postrojenja raste posljednjih sedmica. Iran čini do 4 posto globalnih zaliha nafte, prema američkoj Upravi za energetske informacije.

    “Tržište vjerovatno neće smatrati nedavnu izraelsku vojnu akciju eskalacijom koja utječe na opskrbu naftom”, napisali su analitičari Citija u ponedjeljak u bilješci, smanjujući bankinu ​​prognozu nafte Brent za 4 na 70 dolara po barelu u sljedeća tri mjeseca. Tržišta nafte također zure u preveliku ponudu. Budući da Izrael namjerno, a možda i uz malo američkog ohrabrenja, izbjegava ciljanje postrojenja za proizvodnju sirove nafte, tržište nafte se vraća na preopskrbljeno stanje”, rekao je Andy Lipow, predsjednik Lipow Oil Associatesa.

    Proizvodnja nafte raste ne samo u ključnim zemljama poput SAD-a, Kanade i Brazila, nego čak i među manjim igračima poput Argentine i Senegala.

    “Cijene nafte ostat će pod pritiskom do kraja ove godine, možda će biti teško vidjeti da će cijene sirove nafte Brent dosegnuti 80 dolara u doglednoj budućnosti”, rekao je Lipow za CNBC.

    U centru pozornosti sada će biti hoće li se Iran suprotstaviti napadu u nadolazećim sedmicama, što bi dovelo do ponovnog porasta premije za rizik, rekao je Kavonic za CNBC, napominjući da opći trend i dalje ostaje eskalacija, a prostor za novu rundu napada ostaje velik .

    Tokom sastanka vlade u nedjelju, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian naglasio je pravo Irana da reagira na napad Izraela, ali je ustvrdio da oni ne žele rat.

    “Mi ne tražimo rat, ali ćemo braniti svoju zemlju i prava našeg naroda. Na agresiju ćemo odgovoriti proporcionalno”, rekao je.

  • Ruska ekonomija može izdržati još nekoliko godina rata, sankcije je nisu srušile

    Ruska ekonomija može izdržati još nekoliko godina rata, sankcije je nisu srušile

    Washington Post (WP) je izvijestio da velika potrošnja Kremlja na rat protiv Ukrajine gura rusko ekonomiju u pregrijavanje, ali da zadržava dovoljno resursa da održi rat još nekoliko godina.

    Novine primjećuju da je velika vojna potrošnja, uključujući visoke isplate okupatorskoj vojsci, pridonijela privrednom rastu, kao i visokim plaćama i inflaciji, budući da su kompanije prisiljene uskladiti se s vojne plaće kako bi privukle radnike.

    “Rusija si može priuštiti finanssiranje svog rata protiv Ukrajine još nekoliko godina, prema ekonomistima, zbog golemih prihoda od nafte i neuspjeha zapadnih sankcija, posebno ograničenja cijene nafte koju je postavila Grupa sedam zemalja, koja nije uspjela smanjiti ruske prihode od nafte”, pišu novine.

    Ekonomija zemlje se pregrijava djelomično zato što Vladimir Putin nastoji nadomjestiti otprilike 20.000 vojnika izgubljenih mjesečno u ratu koji je u toku, na temelju podataka Instituta za proučavanje rata iz juna. Regionalni guverneri nudili su do sada neviđene bonuse za zapošljavanje kako bi privukli osoblje, a Belgorodska oblast je nedavno postavila novi maksimum, isplativši 31.200 dolara.

    Sve veće vojne plaće potiču brzi rast plaća u Rusiji, stavljajući značajan pritisak na privatne kompanije koje se bore održati korak. Nedavno istraživanje Ruskog sindikata industrijalaca i poduzetnika pokazalo je da se 82,8% kompanija suočava s izazovima pri zapošljavanju osoblja. U međuvremenu, ruska Federalna državna služba za statistiku (Rosstat) izvijestila je o padu stope nezaposlenosti na 2,4 posto od juna..

    Novine navode primjer oglasa za pakiranje Snickers čokoladica s plaćom od 4100 američkih dolara mjesečno, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka od 763 dolara u 2023. godini.

    Rosstat izvještava da su realne plaće u Rusiji porasle za 12,9 posto na godišnjoj razini tokom prve polovice 2024., iako su nezavisni analitičari izrazili sumnju u te brojke. Naime, najniže plaćeni radnici doživjeli su najznačajniji porast, s porastom od 67 posto, kako su izvijestile nezavisne ruske novine The Bell u martu.

    Putinov saveznik i jedan od najvećih ruskih poljoprivrednih oligarha, Alexander Tkachev, nedavno je požalio na visoke plaće proizvođača mlijeka, koji su nekoć primali male plaće, a sada traže mjesečnu plaću od 1550 američkih dolara.

    Novine izvještavaju da se Sibir suočava s nedostatkom muškaraca vozača autobusa, što dovodi do zatvorenih ruta i dugih čekanja u redu, budući da vozači u vojsci mogu zaraditi znatno veće plaće – čak dvostruko više. Kao odgovor na ovu kadrovsku krizu, Sergej Kuznjecov, načelnik malog sibirskog grada Novokuznjecka, predložio je formiranje “ženskog bataljona” vozačica autobusa kako bi se riješio problem nedostatka.

    U prošlosti se Rusija oslanjala na srednjoazijske migrante da popune radna mjesta s niskim primanjima; međutim, nakon terorističkog napada u trgovačkom centru Crocus City Hall, zemlja je deportirala desetine hiljada ovih radnika i uvela zabrane ulaska mnogim drugima. Izvještaj nezavisnih ruskih medija pokazuju da je značajan broj radnika migranata također bio mobiliziran za borbu u ratu.

  • Prosječna plata u Srpskoj za septembar 1.412 KM, potrošačka korpa skoro dvostruko viša

    Prosječna plata u Srpskoj za septembar 1.412 KM, potrošačka korpa skoro dvostruko viša

    Najviša prosječna plata u Republici Srpskoj u septembru isplaćena je zaposlenima u sektoru finansija i osiguranja i iznosi 1.899 KM, dok su najnižu prosječnu platu od 1.118 KM primili radnici u građevinskom sektoru. Prosječna septembarska neto plata u Srpskoj iznosi 1.412 KM, što je za jednu KM više nego u avgustu.

    Među nižim platama nalaze se one u prerađivačkoj industriji (1.216 KM), zatim u sektoru saobraćaja i skladištenja (1.141 KM), te u ugostiteljstvu i turizmu (1.134 KM). Sindikalna potrošačka korpa u septembru je dostigla iznos od 2.625 KM, što znači da prosječna plata pokriva svega 53,78 odsto njenih troškova, navodi Savez sindikata Republike Srpske.

    Potrošačka korpa uključuje troškove za hranu, stanovanje, komunalije, održavanje domaćinstva, odjeću, higijenu, zdravlje, prevoz, obrazovanje i kulturu. Porodice u Srpskoj u septembru su najviše izdvajale za prehranu – čak 1.190 KM, dok su za stanovanje i komunalne usluge bile potrebne 651 KM. Za prevoz su izdvojile prosječno 226 KM, za odjeću i obuću 204 KM, dok je tekuće održavanje domaćinstva iznosilo 151 KM.

  • Putin: Plaćanje u nacionalnim valutama omogućava rast finansijske nezavisnosti zemalja BRIKS-a

    Putin: Plaćanje u nacionalnim valutama omogućava rast finansijske nezavisnosti zemalja BRIKS-a

    U Kazanju je na marginama Samita BRIKS-a počeo sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednice Nove razvojne banke BRIKS-a Dilme Rusef.

    Nova razvojna banka BRIKS-a finansirala je od 2018. godine sto projekata u vrijednosti od 33 milijarde dolara, rekao je ruski predsjednik na početku sastanka. On je rekao da je Nova razvojna banka dobra i perspektivna finansijska institucija.

    – Veoma cijenimo ono što ste uradili tokom protekle godine. Uopšte, ovo je dobra finansijska institucija koja se razvija i obećava – istakao je Putin.

    Predsjednik je napomenuo da Rusija, kao zemlja koja ove godine predsedava BRIKS-om, računa na aktivno učešće Nove banke na sastanku lidera na Samitu BRIKS-a u Kazanju.

    On je istakao da povećanje plaćanja u nacionalnim valutama omogućava rast finansijske nezavisnosti zemalja BRIKS-a.

    – Povećanje plaćanja u lokalnim valutama omogućava smanjenje plaćanja za servisiranje duga, povećanje finansijske nezavisnosti zemalja-članica BRIKS-a, minimiziranje geopolitičkih rizika i, koliko je to moguće u današnjem svijetu, oslobađanje ekonomskog razvoja od politike – naglasio je ruski lider.

    Direktor Nove razvojne banke Dilma Rusef istakla je značaj finansiranja projekata u zemljama Globalnog juga u nacionalnim valutama, istakavši da je banka posvećena ovom pristupu.

    Ona je primijetila da su zemljama Globalnog juga potrebna finansijska sredstva, a da su trenutno “uslovi za njihovo dobijanje prilično složeni“.

    – Zaista smo izdvojili dosta velike finansije za niz projekata, ali to je još uvijek nije dovoljno u poređenju sa potrebama zemalja Globalnog juga. Upravo zato je veoma važno da se obezbijedi finansiranje u nacionalnim valutama, u posebnim formatima. I Nova razvojna banka je tome posvećena – istakla je ona.

    Ovo je prvi međunarodni kontakt na dnevnom redu ruskog lidera u okviru Samita.

    Sa ruske strane sastanku prisustvuju direktor Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, zamjenik šefa predsjedničke administracije Maksim Oreškin, zamjenik premijera Aleksej Overčuk, ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, pomoćnik predsednika Јurij Ušakov i ministar finansija Anton Siluanov.

    U ruskom gradu Kazanju počeo je XVI Samit BRIKS-a, na kojem će učestvovati predstavnici 36 zemalja. Riječ je o najvećem spoljnopolitičkom događaju ikada organizovanom u Rusiji.

  • Direktorica MMF-a: Ljudi širom svijeta su ljuti, više cijene će ostati

    Direktorica MMF-a: Ljudi širom svijeta su ljuti, više cijene će ostati

    Kristalina Georgieva, izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je izjavila da su više cijene tu da ostanu, a da to doprinosi ekonomskom bolu koji proizilazi iz sporog rasta i visokog duga.

    “Bol koju svi osjećamo jer su cijene porasle, tu je da ostane, a više cijene čine mnoge ljude širom svijeta prilično ljutima. Suočeni smo s ovom neoprostivom kombinacijom sporog rasta i visokog duga”, konstatovala je na konferenciji Bretton Woods.

    Ipak, smatra da svjetska ekonomija ima prilično dobre rezultate, ali da zabrinutost ostaje.

    Ukazala je da trgovina sporije raste od globalnog rasta.

    MMF bi danas trebao objaviti ažurirane podatke o globalnom rastu. Georgieva nije precizirala koliko bi on trebao iznositi, ali se očekuje da će biti veći od tri posto, prenosi Klix.

    Nadalje, MMF-ova je procjena da će globalni realni BDP ove godine porasti za 3,2 posto, a da će taj rast sljedeće godine iznositi 3,3 posto. Georgieva je napomenula da klimatski rizici štete ekonomskim izgledima pojedinih država.

    Konferencija Bretton Woods u Sjedinjenim Američkim Državama je godišnji sastanak MMF-a i Svjetske banke.

    Počela je juče i očekuje se da će privući više od 10.000 osoba iz ministarstava finansija, centralnih banaka i civilnog društva.

    Razgovara se o neujednačenom globalnom rastu, rješavanju problema duga i finansiranju energetske tranzicije, prenosi agencija Reuters.