VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ministarstvo uprave tvrdi: Plate zaposlenih u javnom sektoru povećane u tri navrata

    Ministarstvo uprave tvrdi: Plate zaposlenih u javnom sektoru povećane u tri navrata

    Plate zaposlenih u javnom sektoru povećane su u tri navrata nakon što su Vlada Republike Srpske, odnosno resorni ministri, zaključili u junu prošle godine Sporazum sa predstavnicima sedam granskih sindikata kojim je dogovoren način i obim povećanja plata, rečeno je Srni iz Ministarstva uprave i lokalne saomouprave Republike Srpske.
    Iz Ministarstva su naveli da je od maja 2022. godine plata uvećana za 10 odsto, a da je u avgustu te godine uslijedilo uvećanje primanja svim zaposlenim za 100 KM.

    Potom je od januara ove godine uvećana plata za pet odsto zaposlenima kojima je neto plata ispod prosječne u Republici Srpskoj.

    “Ovim povećanjem plata, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave, iz okvira svoje resorne nadležnosti, realizovalo je tačke Sporazuma koje su određivale na koji način će se poboljšati materijalni status zaposlenih, putem navedenih povećanja”, rečeno je iz Ministarstva.

  • Inflacija zaustavila ekonomski rast BiH

    Inflacija zaustavila ekonomski rast BiH

    Trend ekonomskog rasta iz prethodne godine znatno je usporen, što je posljedica rasta cijena robe i usluga, odnosno inflacije, te slabljenja privredne aktivnosti u međunarodnom ekonomskom okruženju.

    Ovo se navodi u informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period januar – jun 2023. godine, koju je usvojio Savjet ministara BiH.

    “Ključni razlog usporavanja trenda ekonomskog rasta u 2023. godini je slabljenje privatne potrošnje. Usporavanje privredne aktivnosti u zemlji (privatna potrošnja i investicije) i slabljenje izvozne tražnje (usporavanje ekonomskog rasta u EU) rezultirali su usporavanjem trenda rasta spoljnotrgovinske razmjene u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2023. godine, tako da je ona u realnom smislu uvećana za dva odsto u odnosu na isti period prošle godine”, piše u saopštenju Savjeta ministara BiH.

    Oni su istakli da je, prema podacima za maj, u BiH bilo zaposleno 855.600 osoba, što je 1,7 odsto više u odnosu na maj prošle godine.

    “Istovremeno je bilo 345.000 nezaposlenih osoba, što je za 4,35 odsto manje u odnosu na isti mjesec 2022. godine. Prosječna neto plata u maju ove godine iznosila je 1.275 KM, uz nominalni rast od 15,3 odsto i realni rast od 8,2 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prosječna penzija u Bosni i Hercegovini u junu je iznosila 567 KM i u odnosu na jun 2022. godine nominalno je veća za 19,5 odsto. Stopa rasta ukupnih poreskih prihoda u prvoj polovini 2023. godine iznosila je 11,1 odsto. Ukupno je prikupljeno oko 10,4 milijarde KM javnih prihoda po osnovu direktnih i indirektnih poreza, socijalnih doprinosa, taksa, kazni i naknada”, naveli su iz Savjeta ministara BiH.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže za “Nezavisne novine” da je usporavanje ekonomskog rasta posljedica izostanka mjera na stimulaciji ekonomije, lošeg odgovora Evropske centralne banke (ECB), gdje se destimulisanjem mjera na strani agregatne tražnje i privatne potrošnje nastoji riješiti inflacija nastala na osnovu šoka agregatne ponude.

    “Kada imamo jednu upitnu ekonomsku politiku na nivou EU, savjete u pravcu restrikcije mjera ekonomske politike, rast kamatnih stopa, smanjenje monetarne podrške, zahtjeve za fiskalnom štednjom, konsolidacijom koja je karakteristična za EU, a rast usporava, postavite pitanje da li pilot u avionu zna šta radi”, upitao je Stevanović.

    Dodao je da se u ekonomskim školama uči jedno, a radi se drugo.

    “Postavlja se pitanje vremena provedeno u školama. Kada ekonomski rast usporava, mi moramo da sprovodimo drugačije mjere, kako u EU, tako i u BiH. Ako najveći ekonomski sistem svijeta pravi neviđene deficite i pravi mjere stimulacije ekonomije, ne treba biti pretjerano mudar pa zaključiti šta je potrebno raditi. Uvijek se prati onaj koji je najveći, koji diktira tempo. Koliko god je to moguće. U našem sistemu treba tražiti prostor, resurs, mjeru, aktivnost, politiku koja će odgovoriti toj dinamici. Mi smo zabavljeni nekim drugim temama, nekom drugom dinamikom. Zato će nam i ekonomija u ovoj godini biti posljedica izostanka mjera na ekspanziji ekonomije, na odgovoru na tempo drugih, na slušanju savjeta drugih. Imamo informaciju da ekonomija usporava, vidjećemo da li ćemo imati mjere na njenom ubrzavanju. Ako ne možemo uticati na spoljnu tražnju, šta možemo uraditi na domaćem terenu, da razlika između stope rasta nas i EU bude minimalno 2% u našu korist. To smo imali u prethodne tri godine, sve ispod toga se može smatrati propuštenom šansom”, zaključio je Stevanović.

  • Višković: Srpska ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka

    Višković: Srpska ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da Srpska danas ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka, navodeći da ukupan dug iznosi 39,6 odsto, a javni 33,2 odsto BDP-a, dok su dopušteni limiti 60, odnosno 55 odsto.


    Da su bile tačne tvrdnje nekih nazovi analitičari i drušebrižnika, kaže Višković, Srpska bi propala još prije 20, 25 godina, a danas u 2023. godini, na njihovu žalost, sve ide kako treba.

    “Obaveza u ovoj godini po pitanju servisiranja domaćih i ino obaveza iznosi oko milijardu i 200 miliona KM kredita i to ćemo apsolutno moći otplatiti. Za prvih šest mjeseci, odnosno do današnjeg dana servisirano je više od 700 miliona KM, a zaduženi smo na nivou 500 miliona KM, što znači da smo za više od 200 miliona KM obaveza servisirali, nego što smo se zadužili”, rekao je Višković za RTRS.


    Predsjednik Vlade Republike Srpske je istakao da bi ovo bila relaksirana situacija da nije pritisaka i ataka na Srpsku kojoj se pokušava uskratiti pristup svim međunarodnim, finansijskim institucijama, dodajući da su nalogodavci isti proteklih 20 i više godina.

    “To predvode ambasadori određenih zemalja u BiH koji lobiraju kod ostalih zemalja koje na neki način imaju i simpatije prema Republici Srpskoj, a čiji predstavnici u razgovoru oči u oči čak to i priznaju i šalju izvinjenje da znaju kompletnu situaciju, ali da ne žele da imaju probleme i da se moraju ponašati tako kako se ponašaju”, rekao je Višković.

    Premijer Srpske je podsjetio da se u pojedinim medijima 28. jun spominjao kao “dan D” za Republiku Srpsku, ali da se ništa značajno nije desilo osim toga da je Srpska svoje obaveze otplatila šest dana prije roka.


    Da to nije urađeno, kako kaže, bio bi onemogućen transfer novca iz Banjaluke do Beča i da je zato jasno o kakvim pritiscima je riječ.

    “Mi ne sjedimo skrštenih ruku, radimo, slušamo i imamo prijatelje koji su nam rekli šta se sprema i iz tog razloga mi smo svoju obavezu izvršili par dana prije roka”, rekao je Višković.

    On je rekao da pojedine banke u vlasništvu određenih grupacija ili zemalja uskraćuju saradnju sa institucijama Srpske, jer imaju takav nalog iz svoje zemlje, odnosno centrale, te da u ovom slučaju ima i druga strana medalje.

    “Oni i dalje uzimaju novac od građana BiH, a u zadnje vrijeme ne pokazuju interes da ulažu u privredni sektor, pa čak i izbjegavaju ulagati u pravna i fizička lica jer im je najlakše da drže novac na računima svojih banaka i da tim novcem u suštini finansiraju poslove u svojoj zemlji”, naveo je Višković.


    Premijer Srpske objašnjava da na taj način određene banke ili ljudi odavde mogu bez ikakvih problema da iznesu dividendu i da danas sa novcem građana Srpske i Federacije BiH finansiraju projekte u matičnim zemljama, što je urađeno pod pritiskom istih nalogodavaca kao kod privatizacije tih banaka.

    Kada je riječ o obveznicama, Višković je rekao da sve što je Srpska emitovala prodano isti dan i da je potražnja uvijek bila veća nego što se emitovalo.

    Višković je istakao da je Republika Srpska najmanje zadužena od svih zemalja regiona i Еvrope, da danas ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka i da se ovi podaci mogu provjeriti.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske je rekao da su penzioneri u posljednjih pet godina na prvom mjestu, te da neće biti ugrožena isplata penzija, niti drugih davanja i svega onoga što je projektovano budžetom.


    On je istakao da u moru medijskih dezinformacija, Vlada Srpske nije bila u poziciji da na pravi način afirmiše ono što radi u datom momentu.

    Višković je podsjetio da je u junu pokrenuta društveno odgovorna aktivnost “Kupujmo domaće” i da se u značajnom broju trgovinskih lanaca prethodna dva i po mjeseca nalaze proizvodi sa etiketom “društveno odgovorni”, koji su jeftiniji.

    On je naveo da je o ovoj temi prije tri dana održao sastanak sa proizvođačima, distributerima i trgovcima i da je iznenađen njihovim odnosom, jer nijedan od njih blizu 100 u sali nije iznio nikakvu rezervu da to ne mogu ili ko će im to nadoknaditi, već su svi bili jednoglasni.


    “Rekli su resornom ministarstvu dajte nam spisak tih roba koje želite i mi ćemo ih na vidno mjesto označiti i obilježiti. Trgovci, distributeri i proizvođači će se odreći svojih marži”, rekao je Višković.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske je rekao da je svjestan da je sve poskupjelo, ali i da se uredba tumači na način – “nabavna cijena – marža – maloprodajna cijena”.

    “Kad poskupi nafta na svjetskim berzama, već ujutro se ovdje mijenjaju cijene na rafovima, a kada nafta pojeftini niko ne vraća cijenu nazad”, dodao je Višković.

  • Spoljnotrgovinski deficit BiH veći od sedam milijardi KM

    Spoljnotrgovinski deficit BiH veći od sedam milijardi KM

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH koji su objavljeni u srijedu, spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je više od sedam milijardi KM.

    Kako se navodi u ovim podacima, izvoz BiH za osam mjeseci iznosio je 11,2 milijarde KM i manji je za 5,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    S druge strane, uvoz je za osam mjeseci iznosio 18,2 milijarde KM i manji je za 1,3 odsto u odnosu na posmatrani period.

    “Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,4 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 7,056 milijardi KM”, navodi se u objavi Agencije za statistiku BiH.

    Naveli su da je izvoz u zemlje CEFTA za osam mjeseci iznosio 2,1 milijardu KM, što je manje za 5,3 odsto u odnosu na isti period 2022. godine, dok je uvoz manji za 4,9 odsto, a iznosio je 2,1 milijardu KM.

    “Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA iznosila je 97,7 odsto. Izvoz u zemlje EU za osam mjeseci iznosio je 8,259 milijardi KM i manji je za šest odsto u odnosu na isti period lani, dok je uvoz iznosio 10,651 milijardu KM i veći je za 2,4 odsto u odnosu na isti period 2022.

    Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 77,5 odsto”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne novine” da se neke statistički pozitivne promjene u prethodnoj godini, kada je zbog rekordnih cijena električne energije i drugih vodećih izvoznih proizvoda naš izvoz značajno povećan, nisu bile odraz održivih pozitivnih trendova.

    “To se vidi sada kada su cijene nekih od naših izvoznih proizvoda ponovo niže, a nismo povećali količinski izvoz ni tih ni drugih proizvoda, niti osvojili nova tržišta. S druge strane, i dalje prekomjerno uvozimo mnogo toga što nam uopšte nije potrebno i možemo pokriti domaćom proizvodnjom, a nema adekvatne podrške vlasti domaćoj privredi da unaprijedi konkurentnost. Negativan trend, koji također pogađa naš izvoz, jeste recesija i općenito slabljenje ekonomije u Njemačkoj i drugim dijelovima EU gdje tradicionalno izvozimo, što umanjuje tražnju i za našim proizvodima”, kazao je Gavran.

    Istakao je da su ključni načini da se ovo popravi podrška domaćoj proizvodnji, poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti i osvajanje novih tržišta.

    “Dokle god smo potpuno ovisni o dešavanjima u EU i regiji, ne možemo biti sigurni i moramo proširiti lepezu naših trgovinskih partnera. Također, dok domaće firme nemaju barem slične uslove poslovanja kao konkurencija izvana, teško mogu biti konkurentne na svjetskom tržištu. Jedna konkretna i jednostavna mjera pomoći je da ni slučajno ne smije biti poskupljenja električne energije u narednoj godini jer jedna od rijetkih konkurentskih prednosti BiH je relativno niska cijena električne energije”, naveo je Gavran.

    Ekonomista Slaviša Raković smatra da će teško doći do poboljšanja spoljnotrgovinskog deficita dok god struktura bh. privrede ostane takva kakva je.

    “Naprotiv, postaće izazov održati deficit na održivom nivou. Ne treba zaboraviti da doznake dijaspore čine barem pedeset posto održivosti trenutne pozicije, a ostatak treba pripisati prilivima od investicija i kredita. Ovo je, naravno, gledano sa platnobilansne pozicije. Dakle, imperativ je zaustaviti trenutni trend pogoršanja i nastojati održati spoljnotrgovinski deficit u razumnim okvirima. Dugoročno je potrebno raditi na investicijama i poboljšanju strukture, ali to je zaista dugoročno”, zaključio je Raković.

  • Šulić: Početkom oktobra niže cijene 15 do 20 proizvoda

    Šulić: Početkom oktobra niže cijene 15 do 20 proizvoda

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić rekao je da se u prvoj sedmici oktobra može očekivati sniženje 15 do 20 proizvoda.

    Šulić je rekao da se može očekivati još veći broj proizvoda sa sniženom cijenom, odnosno od 15 do 30, koji je biti oslobođeni marže.

    On je naveo da je ovo drugi korak u kampanji “Društveno odgovoran”, koja će okupiti i proizvođače, i dobavljače i trgovačke lance.

    “Time bi obezbijedili povoljnije cijene za robe široke potrošnje, kako bi lakše prebrodili inflacione udare, za koje opet mi nismo krivi, već dolaze iz svjetskih tokove”, rekao je Šulić za RTRS.

    On je naglasio da je cilj kampanje da na ulazu u svaki tržni centar bude vidljivo gdje stoje proizvodi iz kampanje “Društveno odgovoran”.

  • Gorivo u Srpskoj opet poskupjelo

    Gorivo u Srpskoj opet poskupjelo

    Dizel koji već duže vrijeme sipam u svoj auto poskupio je sa 2,97 na 3,03. Vjerujte, više i ne pamtim koliko puta mu je u posljednje vrijeme skočila cijena.
    To je za “Nezavisne novine” danas ispričao ogorčeni Banjalučanin, koji kaže da je na ovaj način premašena psihološka granica od tri marke, te se pita šta je razlog i da li konstantnim poskupljenjima iko namjerava stati u kraj.

    “Ovih dana čitam da je Ministarstvo trgovine razgovaralo sa trgovcima o pojeftinjenju pojedinih proizvoda. I šta će biti postignuto ako cijene goriva nastave divljati? Ništa. Svi znaju da, kako gorivo poskupi, tako se to preslika i na ostale proizvode. Radi li Vlada Srpske, odnosno resorno ministarstvo išta po pitanju goriva?”, pita ovaj Banjalučanin.

    Pitali smo to i mi Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, odakle su nam rekli da će buduće kretanje cijena naftnih derivata u Republici Srpskoj zavisiti od kretanja cijene nafte na svjetskoj berzi.

    “Praćenjem kretanja cijena nafte i naftnih derivata na benzinskim pumpnim stanicama u Republici Srpskoj vidljivo je da su cijene tečnih naftnih goriva rasle u proteklom periodu. Rast cijena goriva zabilježen je usljed trenutnih kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu, što se odrazilo i na tržište Republike Srpske i regiona”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz resornog ministarstva.

    Dodali su i da, u okviru svojih nadležnosti, redovno prate kretanja na tržištu i eventualne poremećaje, te u skladu s tim predlažu i donose mjere u cilju zaštite standarda stanovništva. Nisu, međutim, naveli da li sada nešto planiraju uraditi.

    S druge strane, iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske navode da se trenutne cijene dizela na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj kreću do 2,92 KM, a benzina do 2,94KM.

    “Na pojedinim pumpama imate cijene veće od tri KM, ali tu je u pitanju aditivirani dizel”, rekao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije.

    Ako nam je za utjehu, bar u narednim danima ne bi trebalo doći do rasta cijena goriva na način da one odu iznad tri marke (ne računajući aditivirani dizel koji je već premašio tu cifru na pojedinim pumpama).

    “Prema trenutnim pokazateljima, došlo je do stabilizacije tržišta, tako da sa sigurnošću možemo reći da u narednih sedam dana cijene goriva neće ići preko tri KM”, naglasio je Savić.

    Podsjetimo, za promet na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru, a maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu je 0,25 KM po litru.

  • Invest forum u Banjaluci – dobri benefiti za Srpsku

    Invest forum u Banjaluci – dobri benefiti za Srpsku

    U Banjaluci je u toku prvi Invest forum “Iskoristi priliku – investiraj u Srpsku” na kome učestvuje više od 300 privrednika iz 20 zemalja Evrope i svijeta. Forum organizuju Vlada Republike Srpske i Investiciono-razvojna banka.

    Forum “Iskoristi priliku – investiraj u Srpsku” je dobra prilika da pokažemo da je Srpska sigurno mjesto za pokretanje biznisa i razvoj privrednih projekata, napisao je predsjednik Srpske Milorad Dodik na svom X nalogu.

    Prvi Invest forum u Banjaluci na kojem je učešće potvrdilo više od 70 kompacija iz 22 zemlje jeste kruna aktivnosti koje Investiciono-razvojna banka dvije godine sprovodi na promociji Republike Srpske u inostranstvu, izjavio je vršilac dužnosti direktora IRB-a Dražen Vrhovac.

    • Forumom je potvrđeno da smo uradili ozbiljan i ogroman posao i da velike kompanije žele da ulažu u Srpsku – rekao je novinarima Vrhovac na prvom Invest forumu “Iskoristi priliku – investiraj u Srpsku”.
  • Šta će poslodavci i sindikati zatražiti od Vlade Srpske

    Šta će poslodavci i sindikati zatražiti od Vlade Srpske

    Poslovna zajednica u Srpskoj tražiće od Vlade Srpske da u 2024. realizuje mjere koje su im prethodnih godina dostavili, dok će sindikat, kao i ranije, zahtijevati dalji rast plata u realnom sektoru.
    Naime, socijalni partneri imaju rok do 25. septembra da dostave mjere koje bi trebalo da budu razmatrane prilikom krojenja programa ekonomskih reformi za 2024. godinu.

    Iz Unije poslodavaca RS naglašavaju da će na adresu Vlade Srpske poslati mjere koje su im proslijedili u prethodne tri godine.

    – Tražićemo od Vlade Srpske da ono što smo od njih tražili prethodnih godina konačno bude realizovano. Mnoga ministarstva nisu odradila svoj posao kako su trebala. Od premijera Radovana Viškovića tražićemo da izvrši pritisak na njih i da neke od mjera koje smo im dostavili konačno ugledaju svjetlo dana – rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić.

    Novih mjera, naglašava on, čiju bi realizaciju tražili jednostavno nema.

    – Nemamo mi ništa novo da dodamo. Neka oni samo realizuju ono što smo do sada tražili jer je malo mjera koje smo zagovarali na kraju dobilo zeleno svjetlo – poručio je Trivić. Od Vlade Srpske, navodi on, zahtijevali su da unaprijedi sistem obrazovanja, poveća podršku tehnološkom razvoju, ali i da saradnja privrede i škola bude puno bolja.

    – Mnoge segmente društva potrebno je unaprijediti kako bi zaustavili odlazak radnika i popravili klimu za život i rad u Srpskoj – zaključio je Trivić.

    Iz Saveza sindikata RS navode da će idućih dana dostaviti mjere Vladi za izradu programa ekonomskih reformi, a da će na čelu istih biti rast svih plata zajedno u privredi, zajedno sa najnižom platom u Srpskoj.

    – Utvrdićemo idućih dana zajedno sa 15 granskih sindikata prioritetne mjere koje ćemo tražiti od Vlade Srpske da budu realizovane u idućoj godini. Prioritet jeste povećanje svih plata, ali i usvajanje dva do tri nova zakona, prije svega, onog koji se odnosi na zaštitu zdravlja radnika na poslu – kazala je “Glasu” predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić.

    Naglasila je da je cilj mjera koje će predložiti zaustavljanje odliva radnika, poboljšanje radničkog standarda, ali i dalji rast plata.

    – Trebamo zaustaviti ovaj pokolj koji se odnosi na isplatu plata radnika u kovertama, ali i prekinuti eksploatisanje radne snage kojom se pokušava kompenzovati odlazak domaćeg kadra u čije školovanje je uložen novac. Oni sada kao gotov proizvod odlaze u inostranstvo samo što su nezadovoljni iznosom plate – kazala je Mišićiva i poručila da će Vladi ponuditi i modele kako urediti i povećati plate u realnom sektoru.

    Kolektivni ugovor

    Čelnici Vlade Srpske juče su razgovarali sa predstavnicima poslovne zajednice i sindikata u vezi sa zaključenjem opšteg kolektivnog ugovora.

    Predsjednik Vlade RS Radovan Višković naglasio je da je od velike važnosti da se u predstojećem, pregovaračkom procesu utvrdi tekst opšteg kolektivnog ugovora kako bi se dogovorena rješenja mogla implementirati u dokumenta ekonomske politike i budžeta za 2024. godinu.

    Višković je pozvao sve aktere socijalnog dijaloga da predlože svoje članove u radnu grupu za izradu opšteg kolektivnog ugovora, na čijem će čelu, u ime Vlade, biti ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić.

  • Do kraja oktobra prijedlog opšteg kolektivnog ugovora

    Do kraja oktobra prijedlog opšteg kolektivnog ugovora

    Do kraja oktobra trebalo bi da bude poznat prijedlog novog opšteg kolektivnog ugovora, koji bi bio prihvatljiv za sve socijalne partnere. O ovome su predstavnici Saveza sindikata, Unije poslodavaca i Privredne komore, razgovarali sa predsjednikom Vlade.

    Zbog sve većeg odliva rande snage, neophodno je što prije utvrditi sisitem povećanja plata, kaže predsjednica Saveza Sindikata Srpske. Zaključivanje opšteg kolektivnog ugovora, radi utvrđivanja najniže plate prema stručnoj spremi, jedno je od rješenja koje su predložili na sastanku u Vladi.

    • Da se formira radna grupa koja bi već u ovoj sedmici trebalo da radi i da do kraja desetog mjeseca dođe do sa prijedlogom koji bi bio prihvatljiv za sva tri socijalna partnera – rekla je Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske.

    Od velike je važnosti utvrđivanje opšteg kolektivnog ugovora da bi dogovorena rješenja mogla biti provedena kroz dokumente ekonomske politike i budžeta za narednu godinu, naglasio je nakon sastanaka predsjednik Vlade.

    • Apelujem da svi učesnici dijaloga daju svoj doprinos da se dođe do prihvatljivog i održivog rješenja koje bi moglo da se provede u praksi i poboljša ukupni poslovni ambijent u Republici Srpskoj – istakao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.

    Na sastanku je bilo riječi i o sivoj zoni kod isplate plata i na koji način smanjiti tu negativnu pojavu. Poslodavci smatraju da je siva zona prisutna u svim granama industrije, a najviše u građevinarstvu.

    • Formirana je radna grupa koja će se baviti tim pitanjima i u narednom periodu predložiti Vladi određene mjere. Sve sa ciljem da se postigne manja nelojalna konkurecija, da radnici imaju veću penziju i da Vlada dobije više sredstava – rekao je Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Svi učesnici sastanka izrazili su spremnost da učestvuju u radu radne grupe koja bi trebala da predloži rješenje u najboljem interesu Republike Srpske, zaposlenih i poslodavaca.

  • Mitrović: Srpska ima izuzetan investicioni potencijal

    Mitrović: Srpska ima izuzetan investicioni potencijal

    Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović rekao je Srni da Republika Srpska ima izuzetan investicioni potencijal, te da su neke jedinice lokalne samouprave rame uz rame sa veoma uspješnim lokacijama za investiranje u regionu, kako zbog postojanja poslovne infrastrukture, tako i veoma profesionalne lokalne adminsitracije.

    Mitrović je istakao da je Vlada Republike Srpske usvojila i nove propise, kojima se podstiču investitori koji zapošljavaju veći broj radnika, uvode nove tehnologije i otvaraju kvalitetna radna mjesta.

    “Sve ovo u uslovima u kojima investitori iz Evrope traže bliže lokacije za investiranje poučeni negativnim iskustvima udaljenih lokacije nakon pokidanih lanaca vrijednosti poslije krize izazvane virusom korona i ratom u Ukrajini prilika je za Republiku Srpsku”, rekao je Mitrović.

    On smatra da treba da se što više govori o potencijalima Republike Srpske, da se pokažu prednosti i prilike za investiranje, a da je Invest forum “Iskoristi priliku, investiraj u Srpsku”, koji će sutra biti otvoren u Banjaluci, prilika da svi potencijali bude predstavljeni na jednom mjestu.

    “Program je koncipiran upravo tako da se pokažu i prednosti za investiranje, ali i konkretne prilike kako po pitanju projekata tako i lokacija. Takođe je prilika da poslovni partneri razmijene informacije, a mi smo na raspolaganju da svima zainterovanima damo dodatne podatke kako o konkretnim lokacijama za investiranje, projektima, tako i uopšte uslovima poslovanja”, rekao je Mitrović.

    On je napomenuo i da je investicioni potencijal Srpske prepoznat i od eminentnih međunarodnih kuća, kao što je “Fajnenšl tajms”, jer je Srpska prepoznata kao jedna od malih regija budućnosti za strana ulaganja za 2023/2024. godinu.

    “Ovaj potencijal se bazira na činjenici da imamo izvrsnu geografsku pozicioniranost, jer smo na samoj granici sa EU, troškovno smo veoma konkurenti, jer poreska politika je među najpovoljnijima u regionu, kontninuirano radimo na smanjenju neporeskih davanja, a značajno smo povećali iznos podsticajnih mjera za uvođenje novih tehnologija, te nudimo tržište veće od 600 miliona stanovnika na bazi slobodne trgovine”, naveo je Mitrović.

    Prvi Invest forum okupiće gotovo 400 privrednika iz Evrope i svijeta.

    Invest forumu pod nazivom “Iskoristi priliku – investiraj u Srpsku” prisustvovaće privrednici iz Italije, Japana, Kine, Turske, Švajcarske, Srbije, Austrije, Mađarske, Ruske Federacije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Hrvatske, Grčke, Holandije, Poljske, Slovenije, Azerbejdžana, Češke, NJemačke, Velike Britanije, Bjelorusije i Belgije.

    Među učesnicima su predstavnici vlasti, privrednih komora i diplomatskog kora.

    Podršku forumu su pružili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, kao i predsjednik Vlade Radovan Višković.