VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Azerbejdžan kupuje Rafineriju Brod od Rusa

    Azerbejdžan kupuje Rafineriju Brod od Rusa

    Na ruskoj nedjelji energetike u Moskvi i delegacija Republike Srpske predvođena premijerom. Dok se razgovara o globalnom tržištu nafte i gasa, sve su glasnije najave da će Rusi prodati svoj dio energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.

    Iekonomski i politički interes da ulože u naftni ili gasni sektor, imaju Azerbejdžan i Mađarska.

    U državi koja je pod zapadnim sankcijama zbog rata u Ukrajini, boravi i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković susreo se sa ruskim vicepremijerom, obećana stabilna i povoljna isporuka gasa.

    – Imamo dobru saradnju i u oblasti nafte, rade preduzeća kao što je Rafinerija Brod, a pričali smo i o perspektivama saradnje. U oblasti gasa smo pričali, ne samo o isporukama nego i o povećanju obima i izgradnji novog pogona – kaže Aleksandar Novak, potpredsjednik Vlade Rusije.

    O nastavku projekata s Rusijom, dijelom i zbog antisankcione politike, govorio je premijer Republike Srpske.

    – Pored Srbije, BIH time i Republike Srpske su jedna od niza zemalja koja nije prihvatila da se uvedu sankcije prema Ruskoj federaciji i to Ruska federacija na neki način cijeni – ističe Radovan Višković.

    Ipak, jasno je da ekonomske računice državna ruska kompanija Zarubežnjeft u BiH više nema.

    Prodaja dugovima opterećene Rafinerije u Brodu, zbog svega je, priznaju nadležni sve izvjesnija.

    U igri najnoviji politički saveznik Milorada Dodika-Azerbejdžan.

    – Oni su pokazali interes za saradnju, ako se to desi oni će saradnju razvijati sa Zarubežnjeftom i kćerkom firmom Optima grupom u Banjaluci. Koliko smo mi obaviješteni, oni su u prvoj fazi interesovanja za projekat, možda će se dogovoriti. Jako smo zainteresovani da se aktivira proizvodnja i prerada nafte, odnosno tečnih energenata u Rafineriji u Brodu. Mi bismo se jako obradovali ako bi neko našao interes za to. Kompanija Zarubežnjeft nema, nije našla ekonomski interes – priznaje ministar energetike Republike Srpske Petar Đokić.

    Jasno i zbog čega. Samo Rafinerija nafte Brod završila je prošlu godinu sa gubitkom od 42,5 miliona maraka, a gubitak grupacije je već u milijardama.

    Optima grupa ima zbirni akumulirani gubitak od 1,7 milijardi KM;

    U okviru nje, Rafinerija Brod u 2022.godini je dosegla ukupni minus od 821 milion KM;

    Problemi su i u Rafineriji ulja Modriča, ali i u Nestro Petrolu.

    Najave prodaje, ili preuzimanja, zato se smatraju izvjesnim.


    Smatra to i doktor ekonomskih nauka i konsultant Siniša Pepić.

    – To su i te kako realne najave. Azerbejdžan je već dugo u priči po pitanju energetskog sektora u Republike Srpske, naročito kada je gas i južna interkonekcija u pitanju. Ovo je dupla win win, win win situacija. Četiri strane dobijaju. Mađari ulaze na tržište BiH, sa već razvijenom mrežom benzinskih pumpi, već su prisutni kroz veleprodaju. Azerbejdžan rješava pitanje logistike prije dolaska na tržište po pitanju južne interkonekcije. Rusija se rješava jednog velikog balasta. Imati poslovanje na jednoj lokaciji koja je u suštini pusto ostrvo, iako nisu BIH i Srbija uvele sankcije, gdje je gotovo nemoguće sirovu naftu dopremiti do Rafinerije Brod, sve i da je ona funkcionalna, Rusi se rješavaju balasta i velikih troškova poslovanja u BIH. A Republika Srpska rješava pitanje energetske bezbjednosti – kazao je Pepić, piše N1.

    A kako je predsjednik Republike Srpske u to vrijeme premijer Milorad Dodik, ugovorio prodaju brodske rafinerije Rusima, lično s Putinom i njegovim saradnikom, nekada kolegom iz KGB-a, sam Dodik pričao je u serijalu emisija Svjedočenja RTRS:

    “Ja i Biljana bili u Moskvi kada je Putin prvi put izabran za predsjednika Vlade. Primakov je odlazio. MI imali sastanak sa Primakovim. Uglavnom, on je čuo za mene, kaže, a naša braća, znam za Vas gospodine Dodik. Šta možemo pomoći?

    Ja kažem, recite Torlakovu, taj se tako zvao, da kupi našu rafineriju, ja onako čisto… Okreće se Putin i kaže, da uradite to.

    Ja kažem, nemam pojma kako je to meni došlo u glavu, konto sam da ne kažem 100 miliona, 200 miliona, nego kao da bih bio nešto ozbiljan, idem na neku cifru, kažem 141 milion evra. Kaže dogovoreno. Ja kažem ima još tamo dugova, prihvatam, ali nisu plaćene plate, prihvatam. Koliko ćete uložiti, koliko treba, 500 miliona, ulažemo 500 miliona…

    Ja nisam mogao ni da slomim jezik, Zarubežnjeft se firma zvala”, ispričao je ranije Dodik u dahu, negirajući da ikad bila opcija da se naftna industrija proda SAD-u.

  • U Loparama pronađen litijum, građani će referendumom odlučivati o eksploataciji

    U Loparama pronađen litijum, građani će referendumom odlučivati o eksploataciji

    Švajcarska kompanija “ArCore AG” pronašla je nakon istraživanja koja traju četiri i po godine litijum kod Lopara, a građani će poslije svih relevantnih izvještaja referendumom odlučiti da li žele da se ove mineralne sirovine kopaju.

    Iz ove kompanije, čija je ispostava u Laktašima, saopšteno je da su uspješno završena sva potrebna istraživanja za otkrivanje nalazišta mineralnih sirovina u regiji opštine Lopare.

    “Sve je sprovedeno uz striktno poštovanje zakonske regulative i u skladu sa najvišim geološkim i ekološkim standardima koji važe za ovu vrstu istraživanja, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou. Kompanija ispunjava sve uslove za podnošenje zahtjeva za dodjelu koncesije za korištenje ovog evropskog nalazišta mineralnih sirovina. Licencu za istraživanje nalazišta mineralnih sirovina dobili smo 2018. godine, a u periodu od 2020. do 2022. godine uslijedile su tri intenzivne faze istraživanja. Mineraloški sadržaj ležišta, koji se istražuje u posljednje četiri i po godine, sadrži značajne količine litijum-karbonata, magnezijuma, kalijuma i bora”, navedeno je u saopštenju.

    Inače, ove sirovine se nazivaju “sirovinama budućnosti” i ključne su u proizvodnji baterija za elektromobilnost ili skladištenje energije, u medicini, farmaceutskoj industriji i drugim oblastima, čije snabdijevanje postaje sve izazovnije.

    Matijas Šmid, predsjednik Odbora direktora “ArCore AG”, kazao je da su dosadašnji rezultati pokazali mogućnost ekološki opravdanog korištenja mineralnih sirovina sa fokusom na “zelenu” eksploataciju, sa smanjenom emisijom ugljen-dioksida i demografski povoljnim uticajem na cjelokupnu zajednicu Lopara.

    “Potrebno nam je lokalno stanovništvo, kome takođe želimo dati trajnu perspektivu u njihovoj matičnoj regiji. Osim toga, postojaće potreba za imigracijom stanovništva za rad u modernom rudniku i u srodnim aktivnostima”, naveo je Šmid, čime je potvrdio da ova kompanija želi koncesiju na eksploataciju ovih sirovina.

    Ipak, kako kaže Rado Savić, načelnik opštine Lopare, građani će referendumom odlučiti da li žele eksploataciju litijuma, ali tek nakon svih izvještaja relevantnih institucija i dokaza da eksploatacija neće uticati na životnu sredinu.

    “Upoznati smo sa istraživanjima, a švajcarska firma istraživanja vrši od 2018. godine i ima sve dozvole resornog ministarstva. Trenutno se ništa ne radi. Očekujemo zvaničnu prezentaciju rezultata i nakon toga uključivanje stručne javnosti. Mi ćemo tražiti mišljenje relevantnih institucija RS i Srbije u kojoj mjeri to utiče na životnu sredinu, kao i tehnologija koju bi eventualno primjenjivali. Ako bi u nekom trenutku došlo do otvaranja rudnika, moramo znati koja će se tehnologija primjenjivati i kako će to uticati na životnu sredinu i zdravlje građana. Mislim da ćemo definitivnu odluku donijeti referendumom građana. Samo istraživanje po sebi nije prouzrokovalo narušavanje ekosistema, ali da bi se nastavilo dalje, potrebna su mišljenja relevantnih institucija i da se to transparentno sagleda, a mi ćemo odrediti onako kako naši građani budu rekli”, istakao je Savić i dodao da su građani zabrinuti, i to najviše zbog protesta zbog litijuma u Jadru u Srbiji.

    Podsjećamo, veliki protesti građana u mnogim sredinama u Srbiji su doveli do toga da Vlada Srbije 20. januara 2022. godine ukine Uredbu o utvrđivanju prostornog plana područja posebne namjene za realizaciju projekta “Jadar”.

    Oglasio se i ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, koji je kazao da je Ministarstvo upoznato sa istraživanjima, te da je svaki projekat koristan za Republiku Srpsku.

    “U ovoj fazi istraživanja potvrđeno je postojanje te sirovine na tom području. Vidjećemo kasnije kako će se ta aktivnost odvijati, daleko je od toga da će doći do eksploatacije i razvijanja proizvodnje. Sve institucije imaju pozitivan stav prema istraživanjima, a eventualna proizvodnja i prateće aktivnosti otvorile bi do 1.000 lokalnih radnih mjesta direktno i između 3.000 i 5.000 radnih mjesta indirektno, što bi ekonomski revitalizovalo cijelu regiju”, naglasio je Đokić.

    Neki mediji su objavili da je pronađeni litijum kod Lopara vrijedan oko 10 milijardi dolara, te da bi, ako se eventualno počne kopati, iskopavanja trajala oko 65 godina.

  • Samo u Srpskoj su “Šume” i “Lutrija” gubitaši

    Samo u Srpskoj su “Šume” i “Lutrija” gubitaši

    Ukupan javni dug Republike Srpske, prema priznanju ministarke finansija Zore Vidović, veći je od 6,2 milijardi KM.

    Javna preduzeća, koja bi trebalo da budu izvor prihoda za budžet, poput “Šuma RS” i “Lutrije RS”, slažu milionske gubitke.

    Za sve to ceh plaćaju građani, među kojima je sve više siromašnih i gladnih, upozoravaju sagovornici Srpskainfo.

    Sindikalci, humanitarci i analitičari ističu da je ovakvo stanje posledica katastrofalne politike vladajućih, koji guraju u ambis narod Republike Srpske.

    Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić tvrdi da mi ni ne znamo u kolikoj smo dubiozi.

    – U javni dug, a to je zbir spoljnjeg i unutrašnjeg duga, nisu uvršteni minusi javnih preduzeća, osim onih kredita za koje je Vlada RS dala garancije. I javne zdravstvene ustanove su u milionskim minusima, a i njima upravlja Vlada RS. Sve to pada na leđa onih koji plaćaju porez – kaže ona.

    Kako skloniti nesposobne i pohlepne
    Ističe da Republika Srpska jede vlastitu supstancu, a to znači da nema razvoja, ni podrške onima kojima je potrebna pomoć.

    – Nema ni teoretske šanse da se ulaže u razvoj i istraživanje, ali vlastodršcima to ni ne pada im na pamet. Njima su na pameti samo “investitori”, poput onog Dragana Vučetića, koji nas je opljačkao preko preduzeća “Tesla” – kaže Cenićeva.

    Javna preduzeća, koja bi trebalo da budu izvor prihoda za budžet, poput “Šuma RS” i “Lutrije RS”, slažu milionske gubitke.

    Za sve to ceh plaćaju građani, među kojima je sve više siromašnih i gladnih, upozoravaju sagovornici Srpskainfo.

    Sindikalci, humanitarci i analitičari ističu da je ovakvo stanje posledica katastrofalne politike vladajućih, koji guraju u ambis narod Republike Srpske.

    Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić tvrdi da mi ni ne znamo u kolikoj smo dubiozi.

    FOTO: FACETV/YOUTUBE/SCREENSHOTFOTO: FACETV/YOUTUBE/SCREENSHOT
    – U javni dug, a to je zbir spoljnjeg i unutrašnjeg duga, nisu uvršteni minusi javnih preduzeća, osim onih kredita za koje je Vlada RS dala garancije. I javne zdravstvene ustanove su u milionskim minusima, a i njima upravlja Vlada RS. Sve to pada na leđa onih koji plaćaju porez – kaže ona.

    Kako skloniti nesposobne i pohlepne
    Ističe da Republika Srpska jede vlastitu supstancu, a to znači da nema razvoja, ni podrške onima kojima je potrebna pomoć.

    – Nema ni teoretske šanse da se ulaže u razvoj i istraživanje, ali vlastodršcima to ni ne pada im na pamet. Njima su na pameti samo “investitori”, poput onog Dragana Vučetića, koji nas je opljačkao preko preduzeća “Tesla” – kaže Cenićeva.

    Decenije ovakve vladavine, smatra ona, vode nas u propast od koje ćemo se teško oporaviti.

    – Čak kada se dese promjene i kada oporavak počne, trebaće nam bar dvije godine velikog spremanja: da se sklone pohlepni i nesposobni, da se srede finansije, da se stekne sigurnost i stabilnost i uspostavi vladavina prava, kako bi mogla da se pokrene privreda – upozorava Svetlana Cenić.

    Potreba još jedna javna kuhinja
    I Miroslav Subašić, osnivač humanitarnog udruženja “Mozaik prijateljstva”, smatra da je mnogo toga u Republici Srpskoj nakrivo nasađeno: od socijalne politike, do javnih preduzeća.

    – Eto, “Šume RS” su u gubitku. Pitam kako možeš biti u minusu, ako imaš resurse da praviš plus, da zarađuješ ne samo za to javno preduzeće, nego za sve nas, građane RS – kaže Subašić.

    Kroz javnu kuhinju “Mozaika prijateljstva” svakog dana prođe na stotine Banjalučana, među kojima su i mnogi penzioneri i radnici na minimalcu.

    – Ispostavilo se da je u Banjaluci, pored postojećih pet javnih kuhinja u kojima se hrani i do 2.000 ljudi dnevno, potrebna još jedna javna kuhinja. Strašno je što je tako, a ne mora tako biti – navodi Subašić.

    On smatra da se socijalna politika mora mijenjati. Radno sposobni ljudi se, kaže Subašić, moraju osnažiti da zarađuju, a ne da samo čekaju pomoć.

    – Drugo su stari, bolesni, nemoćni, njima zajednica mora pomoći, a da bismo im mogli pomoći mora se odgovorno gazdovati svim javnim resursima, pa i budžetima i prihodima javnih preduzeća – zaključuje Subašić.

    Osioni direktori po zaštitom stranaka
    Odgovorno gazdovanje, sve su prilike, nije baš svojstveno onima koji gazduju jednim od najvećih prirodnih resursa Srpske. Iako im je povjereno skoro milion hektara šume, rukovodioci Javnog preduzeća “Šume RS” su u prvoj polovini godine, podsjećamo, “ostvarili” više od pet miliona maraka gubitaka.

    Vlado Pavlović, predsjednik granskog Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira RS, smatra da su ti gubici rezultat politike koju vodi vlasnik javnog preduzeća, odnosno Vlada RS.

    – Cijena sortimenata se može povećati, ali se ne povećava, jer se ide se na ruku drvoprerađivačima, a ne štite se interesi Republike Srpske – kaže Vlado Pavlović.

    Ne štite se ni interesi radnika, iako je u “Šumama RS” potpisan kolektivni ugovor i utvrđena cijena rada. Ali, većina direktora to ne poštuje.

    – U13 organizacionih jedinica “Šuma” RS ne poštuju utvrđenu cijenu rada od 175 KM. Imamo direktora koji su nadobudni, javno se hvale svojim statusom u političkim partijama i plate određuju kako oni hoće, vjerujući da im niko ništa ne može – kaže Pavlović.

    Preko suda do plate
    Kao primjer za ovakvu samovolju navodi Šumsko gazdinstvo “Romanija” Sokolac, koje nije u minusu, ali je direktor cijenu rada na svoju ruku smanjio na 160 KM.

    Podsjećamo, direktor ovog gazdinstva je Strahinja Bašević, kadar SNSD.

    Vlado Pavlović ističe da su se neki radnici “Šuma RS” morali sudskim putem boriti za svoje plate.

    – U Šumskom gazdinstvu “Panos” Višegrad plate su kasnile tri mjeseca. Radnici su platne liste koristili kao izvršnu ispravu, kako je zakonom i propisano, pa je Osnovni sud u Višegradu proveo izvršni postupak I radnici su dobili svoje zarade – kaže Pavlović.

    Podsećamo, direktor ŠG “Panos” je Miroslav Savić iz SNSD. Ovo gazdinstvo je prvo polugodište 2023. završilo sa gubitkom od 181.590 KM.

    “Lutrija” u minusu, to može samo kod Dodika!
    Nisu samo šumari u problemima. I radnicima “na budžetu” iz Vlade RS su nedavno jasno poručili da, uprkos galopirajućoj inflaciji, nema šanse za povećanje plata, jer za to nema novca u budžetu.

    – Da “Šume” budu u minusu, da “Lutrija” bude u minusu, to nema nigdje na svijetu, toga ima samo kod Milorada Dodika. Kad o tome pričam na međunarodnim skupovima, ne vjeruju mi, smiju mi se – kaže Svetlana Cenić.

    Dugove javnih preduzeća, dodaje ona, plaćaju građani, i to duplo.

    – Prvo plaćamo usluge javnim preduzećima, a onda, kada oni zapadnu u gubitke, opet mi, kao poreski obveznici, saniramo te gubitke – kaže Svetlana Cenić.

  • Pojeftinilo gorivo u Srpskoj

    Pojeftinilo gorivo u Srpskoj

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj niže su u prosjeku za pet do 15 feninga zavisno od vrste goriva, potvrdio je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    “U predhodnim danima došlo je od pada cijene dizela za pet do sedam feninga, dok je benzin jeftiniji za 0,10 do 0,15 KM po litri”, kazao je Savić.

    Dodao je da se u narednoj sedmici očekuje miran period što se tiče cijena goriva.

    Iz jedne banjalučke pumpe rekli su cijena dizela iznosi 2,89KM, dok benzin košta 2,69 KM. Sa drugih pumpi kažu da je litar benzina 2,63 a najjeftiniji je 2,60.

    Cijene nafte na berzama pale treći dan zaredom
    Cijene nafte na berzama pale su treći dan zaredom, zbog povećanja zaliha sirove nafte i benzina u SAD-u i ublažavanja zabrinutosti za opskrbu.

    Terminski ugovori za naftu Brent pali su za 30 centi, ili 0,35 posto, na 85,52 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate oslabila za 42 centa, ili 0,50 omdsto, na 83,07 dolara po barelu.

    Obje vrijednosti su izgubile većinu dobitaka s početka sedmice nakon pada za više od dva posto na prethodnom trgovanju.

    Američke zalihe sirove nafte porasle su za oko 12,9 miliona barela, prema tržišnim izvorima koji se pozivaju na podatke Američkog instituta za naftu.

    To je bilo mnogo više od rasta od 500.000 barela koji su očekivali analitičari u anketi Rojtersa, prenosi Fena.

    Na drugim mjestima, zabrinutost tržišta u vezi sa situacijom sa snabdijevanjem na Bliskom istoku nastavila je da popušta, što je dovelo do pada cijena.

  • Pala cijene nafte

    Pala cijene nafte

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za više od dva odsto pošto je smanjena bojazan od prekida isporuka zbog sukoba na Bliskom istoku nakon što je Saudijska Arabija obećala da će raditi na stabilizaciji tržišta.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 2,10 dolara ili 2,4 odsto i iznosi 85,55 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 2,55 dolara ili tri odsto i sada je 83,42 dolara po barelu.

    Obje vrste nafte su početkom sedmice ostvarile rast veći od 3,5 dolara usljed zabrinutosti da bi borbe između islamističke organizacije Hamas i Izraela mogle eskalirati u širi sukob što bi dovelo do prekida isporuka na globalnom nivou.

    Cijene su danas pale nakon što je Saudijska Arabija saopštila da radi sa svojim regionalnim i međunarodnim partnerima na sprečavanju eskalacije i potvrdili su napore za stabilizaciju naftnog tržišta.

  • Azerbejdžan zainteresovan za Rafineriju nafte Brod

    Azerbejdžan zainteresovan za Rafineriju nafte Brod

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da je Azerbejdžan pokazao određeni interes za saradnju u vezi sa Rafinerijom nafte u Brodu.

    Ako se to i desi, oni će tu saradnju razvijati sa komanijom Zarubežnjeft. Obaviješteni smo da su oni trenutno u toj prvoj fazi interesovanja za ovaj projekat, te analiziraju i ocjenjuju projekat – rekao je Đokić u Banjaluci.

    Đokić je rekao da će zajedno sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem u naredna tri dana boraviti u posjeti Moskvi, te da je moguće da će i o ovoj temi imati određene sastanke.

    On je naveo da je Republika Srpska zainteresovana da se aktivira proizvodnja i prerada nafte u Rafineriji Brod.

    • U ovom trenutku kompanija Zarubežnjeft nije našla ekonomski interes, jer je ukupan promet koji je Rafinerija imala kada je aktivno radila bio mali, te je poslovala sa gubitkom duže godina. Imala je proizvodnju između 750.000 do 900.000 tona na godišnjem nivou – pojasnio je Đokić.

    Đokić je napomenuo da bi proizvodnja u Rafineriji Brod na godišnjem nivou trebala da bude između 1,3 do 1,9 miliona tona da bi ovo preduzeće moglo da opravda svoje poslovanje.

    Komentaruišući istraživanja litijuma na području opštine Lopare, Đokić je rekao da je resorno ministarstvo upoznato sa ovim projektom, ističući da je svaki istraživački projekat koristan za Republiku Srpsku.

    • U ovoj fazi istraživanja potvrđeno je postojanje te sirovine na tom području. Vidjećemo kasnije kako će se ta aktivnost odvijati, daleko je od toga da će doći do eksploatacije i razvijanja proizvodnje. Istraživački projekti do same eksploatacije veoma se razlikuju – pojasnio je Đokić.

    On je rekao da na tom području do sada nije bilo negativnih reakcija stanovništva, niti nekih drugih zainteresovanih subjekata.

    Đokić je dodao da se ovaj projekat odvija dinamikom koja je ranije uspostavljena rješenjem Vlade Republike Srpske.

    On je potvrdio da će u naselju Bukova Kosa kod Prijedora biti otvoren rudnik mrkog uglja.

    • Potpisan je ugovor i sada se može pristupiti njegovoj realizaciji – zaključio je Đokić.
  • Stvara se nova supersila

    Stvara se nova supersila

    Tržište žitarica je dočekalo rast cena.

    Tome je najviše doprineo strah od rizika i incident u Crnom moru gde je lakše oštećen turski teretni brod kada je naleteo na minu u blizini rumunske luke.

    Jača zabrinutost oko žetve na južnoj hemisferi. Deficit padavina bi u Australiji i Argentini mogao da smanji prinose.

    Evropsko udruženje za trgovinu žitarica “Coceral” je snizilo procenu ovogodišnje žetve pšenice u Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji na 141 milion tona u odnosu na očekivanja iz juna, javlja Agroklub.

    U EU je procena smanjena na 126,9 miliona tona, što je ispod prošlogodišnje proizvodnje od 128,6 miliona. Istovremeno iz ruskog Ministarstva poljoprivrede stiže vest da je do početka oktobra požnjeveno 89 miliona tona pšenice sa 88 odsto površina. Rasle cene na berzama

    Cena pšenice je na pariskom Matifu u petak u 14 sati iznosila 236 evra po toni za decembarski ugovor. Kukuruz je ostvario blagi rast i za tonu je trebalo izdvojiti 205,75 evra.

    Porasla je cena uljane repice na 431,25 evra po toni. “Coceral” je smanjio prognozu za prinos ove uljarice u EU na 19,2 miliona tona.

    Na CBoT-u u Čikagu cene pšenice za decembarske ugovore porasle su preko tri odsto. Tona košta 201,40 evra po toni. Ovaj trend pratio je kukuruz koji je koštao 185,65 evra po toni, dok je soja koštala 446,08 evra.

    Prerađivači u Argentini bi mogli da ostanu bez soje, kao sirovine, zbog suše.

    Brazil supersila na globalnom tržištu

    Novost na tržištu žitarica i uljarica je Brazil koji postaje vodeća svetska supersila u proizvodnji i izvozu. Do sada je bio najveći izvoznik soje, ali se u 2022/23. sa procenjenim izvozom od 50 miliona tona kukuruza izborio za vodeću poziciju.

    Ukupna proizvodnja kukuruza je dostigla novi rekord od 131,9 miliona tona, što je za 16,6 odsto više nego prošle godine.

    Porasle su površine pod tom žitaricom, ali i prinos po hektaru. Dobri poznavaoci prilika ukazuju da je ključna uloga Kine kao kupca i poboljšanje morskog transporta između ove dve zemlje.

  • Strah za nova ulaganja pravi ekonomski zastoj

    Strah za nova ulaganja pravi ekonomski zastoj

    Nakon Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Centralne banke (CB) BiH, i predstavnici Svjetske banke smanjili su procjenu ekonomskog rasta BiH u 2023. godini, što, prema riječima ekonomista, nije iznenađenje, s obzirom na to da se zastoj ekonomskih aktivnosti osjeti u gotovo svakom sektoru.

    Svjetska banka u jesenjem izvještaju o ekonomskom stanju Evrope i centralne Azije očekuje da će bruto domaći proizvod (BDP) BiH porasti za 2,2 odsto u 2023. godini, što je za 0,3 odsto manje nego što su prognozirali u junu.

    Obrazlažući svoje procjene, iz Svjetske banke navode da će se to desiti kao posljedica smanjene potrošnje.

    “Realni rast BDPa očekuje se da će usporiti na 2,2 odsto u 2023. godini, te na 2,8 odsto u 2024. godini, kako slabljenje stvarnog raspoloživog dohotka oslabljuje potrošnju domaćinstava, a izvoz se prilagođava znatno nižem rastu u EU”, pojasnili su iz Svjetske banke, dodajući da se do 2025. godine očekuje da će rast realnog BDPa iznositi 3,4 odsto usljed jačanja izvoza i privatne potrošnje.

    Istovremeno, međunarodni finansijeri očekuju da će se inflacija stabilizovati na oko dva odsto u 2024. i 2025. godini, nakon što će, prema predviđanjima, iznositi oko šest odsto u 2023. godini.

    Ipak, kako dodaju, poremećaji na tržištu ostaju.

    “Produženi poremećaji na tržištu i nesigurnost podstaknuta ratom u Ukrajini mogli bi uticati na povjerenje potrošača i poslovanje, dok krhki oporavak u EU može uticati na potražnju za nekim izvoznim proizvodima iz BiH”, naveli su iz Svjetske banke, dodajući da bi situacija na tržištima širom Evropske unije mogla postaviti i ograničenja na priliv inostranih doznaka.

    Sve to, smatraju, moglo bi biti potpomognuto “domaćim političkim napetostima s nepovoljnim posljedicama za potrebne strukturalne reforme”.

    Stručnjaci poručuju da je došlo do pogoršanja niza indikatora koji utiču na ekonomiju i poslovanje, kako na domaćem, tako i na inostranim tržištima.

    “Onaj zamah koji smo imali poslije kovida mislim da je stao i očigledno da nema dovoljno projekata i da su nekako firme, ali i banke, počele da se ponašaju u skladu s tim. Mislim da firme počinju da se ponašaju konzervativno kada su u pitanju nove investicije, tako da mislim da se definitivno osjeti smanjenje ekonomske aktivnosti”, smatra ekonomista Ermin Cero.

    Upitan da li je razlog za, kako je rekao, konzervativno ponašanje privrednika možda strah od situacije na kompletnom ekonomskom polju, odgovara:

    “Apsolutno. Mislim da je osnovno da vlada strah od neizvjesnosti šta će se dešavati sutra, pa da je teško nekoga usmjeriti na nova ulaganja.”

    Nadovezujući se na ove stavove, ekonomista Saša Grabovac dodao je i da je ključ povećanja ekonomskog rasta to da se poboljšaju opšta ekonomska, ali i politička klima u državi.

    Podsjetimo, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), prema posljednjim objavljenim podacima, smanjila je procjenu ekonomskog rasta BiH za ovu godinu na 1,5 odsto, što je za 0,5 odsto manje u odnosu na prognozu iz maja.

    Iz EBRDa su tada saopštili da je došlo od usporavanja na ključnim izvoznim tržištima, da je industrijska proizvodnja u prvoj polovini 2023. godine smanjena u odnosu na isti period 2022. godine, kao i da je smanjena potrošnja domaćinstva zbog visoke inflacije.

    Nešto ranije, smanjene procjene o rastu BDPa u BiH objavila je i Centralna banka BiH, koja je prognozirala rast od 1,6 odsto, a S&P Global Ratings predviđa rast od dva odsto.

    Realni BDP u BiH u drugom kvartalu ove godine iznosio je 1,2 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

  • Javni sektor povećavao broj radnika, ali i dug po osnovu doprinosa za PIO

    Javni sektor povećavao broj radnika, ali i dug po osnovu doprinosa za PIO

    Potraživanja Fonda PIO zaključno sa krajem juna ove godine iznose 476,4 miliona KM, a kao i prethodnih godina javni sektor nastavio je da gomila svoj dug, u čemu prednjače javne zdravstvene ustanove koje duguju 143,9 miliona KM.

    Javni sektor u Republici Srpskoj zaključno sa junom prošle godine dugovao je 189,1 milion KM, dok zaključno sa junom ove godine duguje 4,7 miliona KM više, ili 193,8 miliona KM.

    Istovremeno dug privatnog sektora je smanjen sa 286,7 miliona KM na 282,6 miliona KM. Zanimljivo je da je istovremeno javni sektor znatno povećao i broj radnika. Ako je suditi po informaciji Fonda PIO, broj onih koji uplaćuju doprinose za godinu dana povećan je za 9.275, s tim da je kod javnog sektora to povećanje broja osiguranika iznosilo 5.478, dok je kod privatnog 2.526.

    “Tim dugovanjima zadravstvenih ustanova nema kraja. Svi direktori imali su obavezu još ranije da potpišu reprogram i oni su to uradili, ali sve je ostalo na istom i zakazali su kontrolni organi i insitucije koje su to trebale kontrolisati. Sada se ponovo najavljuje da se potpišu ti reprogrami, a da li su potpisani, stvarno ne znam, međutim pitanje je da li će zdravstvene ustavnove iz svojih prihoda koje imaju to moći uraditi”, rekao je Željko Šukalo, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu.

    On kaže da, ipak, kada radnici odlaze u penziju nema problema jer im se u tom slučaju isplate svi doprinosi koji se duguju, ali to ide dosta sporo jer se zahtjev za to podnosi nadležnom ministarstvu.

    “Izgubi se malo vremena, ali ima i slučajeva da se ljudima produži rad kroz neki ugovor o djelu dok se to ne riješi kako ne bi ostali bez ikakvih primanja”, rekao je Šukalo.

    Ono što je zanimljivo jeste da su u odnosu na prethodnu godinu, ministarstva, fondovi, državni organi i agencije povećali svoja dugovanja, i to sa 1,6 miliona na čak četiri miliona KM.

    Dug su znatno povećala i preduzeća gdje je država većinski vlasnik, i to sa 25,2 miliona KM, koliko su dugovali zaključno sa junom 2022. godine, na 30,7 miliona KM, koliko duguju zaključno sa junom ove godine. Kao i javni sektor, dugovanja po osnovu doprionsa za PIO povećao je privatni sektor, koji trenutno duguje 127 miliona KM, što je za oko 6,5 miliona KM više nego godinu ranije.

    “Na dan 30. juna 2023. godine ukupno je registrovan 45.351 uplatilac doprinosa, od kojih 38.431 redovno plaća doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, a 6.920 njih svoje obaveze ne izmiruje na vrijeme. Na osiguranje je ukupno prijavljeno 332.226 osiguranika, za 323.814 se redovno uplaćuju doprinosi, dok se za 8.412 osiguranika isti neredovno uplaćuju”, podaci su Sektora za evidentiranje doprinosa, javne nabavke i sistemsku podršku Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.

    I kada je riječ o uplaćenim dopinosima, Fond PIO bilježi bolje rezultate, pa je tako u prvih šest mjeseci ove godine uplaćeno 644,6 miliona KM, što je za čak 111 miliona KM više nego godinu ranije, i čak 160 miliona KM više nego 2021. godine.

    Tihomir Joksimović iz Fonda PIO rekao nam je da Fond PIO bilježi rekorde kada je riječ o prikupljenim doprinosima, ali i broju osiguranika i da se to primijeti iz mjeseca u mjesec.

    “Dobar dio dugovanja koja imamo biće naplaćen, ali značajan dio i neće, posebno u slučajevima u kojima su stečajevi i u kojima su firme otišle u likvidaciju. U slučaju likvidacije malo toga ostane da se naplati”, rekao je Joksimović.

  • Dodik: Srpska će biti u fokusu ulaganja Saudijskog fonda za razvoj

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je danas u Banjaluci sa delegacijom Saudijskog fonda za razvoj.

    Dodik je istakao da Saudijska Arabija, kao važan globalni i regionalni igrač zbog svoje ekonomske moći, veoma visoko drži do svog identiteta, ali je isto tako spremna da sarađuje sa svima.

    • Radujem se da će i Republika Srpska biti u fokusu ulaganja ovog fonda u budućem periodu – naveo je Dodik na Tviteru.