Kategorija: Ekonomija

Rebalansirani budžet Srpske za ovu godinu, koji je NSRS sinoć usvojila, veći je za 140 miliona maraka od planiranog.

Iz Vlade uvjeravaju da će biti realizovan u cjelosti. Razloga za brigu nemaju ni penzioneri, ni radnici, ni borci, ni socijalne kategorije.

Bez obzira na to što povećanje budžeta na oko pet i po milijardi maraka odražava ekonomsku stabilnost Republike Srpske, iz Fiskalnog savjeta – preporuka za štednju.

Republika Srpska je fiskalno stabilna, budžetski okvir rebalansom uvećan.

Neporeski prihodi od dividende, igara na sreću, republičkih organa veći su od planiranih za 34,5 miliona maraka. Više novca u republičku kasu donijeli su doprinosi za PIO, kao i porez na dohodak.

Podbacili prihodi od indirektnih poreza i dobiti.

Prihodi i primici planirani budžetom Republike Srpske u prvoj polovini ove godine ostvareni su u iznosu od dvije milijarde i 470 miliona KM, što je 92 odsto u odnosu na plan, rekla je ministarka finansija Zora Vidović.

Vidovićeva je navela da su budžetski prihodi u prvoj polovini ove godine ostvareni u iznosu od milijardu i 980 miliona KM, što je 96 odsto u odnosu na planirane.

Ono što je dobro jeste odstupanje od iznosa predviđenog deficita.

Manji je za skoro šest miliona maraka. Značajan plus od doprinosa za PIO i poreza na dohodak pokazatelj je povećanja minimalca, ostalih plata, ali i broja zaposlenih.

Neočekivan minus bilježe prihodi indirektnih poreza.

Čak 50 miliona maraka. To je 2,6 odsto manje.

Na to je između ostalog uticalo povećanje budžeta na nivou BiH od 150 miliona, kažu u Ministarstvu finansija.

Ono što je povećalo rashode jesu izdvajanja za zdravstvo, ali na rashodovnoj strani budžeta ubjedljivo ispred svih stavki, više novca za PIO, 69, 5 miliona.

Samo od usvajanja budžeta do kraja prošle godine broj penzionera povećan je za 4.500.

Ipak, penzije nisu kasnile, a premijer Radovan Višković najavljuje novo povećanje u sljedećoj godini.

• Svaki mjesec u Republici Srpskoj se prvo isplaćuju penzije, a zatim sva ostala davanja iz budžeta Srpske – naglasio je Višković i dodao da su penzije u Republici Srpskoj od 2013. godine uvećane za više od 75 odsto.

Rebalansom povećana su izdvajanja i za boračke kategorije, jer su pravo na borački dodatak dobili svi borci.
Sve obaveze iz budžeta se izvršavaju prema radnicima i poslovnoj zajednici.

Rebalansom nije bilo nikakvih dodatnih sredstava,ali se nadaju da ih neće mimoići budžetom za 2024.

Bez obzira na sankcije i političke i ekonomske pritiske, Republika Srpska će ostati finansijski stabilna, poručuju iz Vlade.

Rebalans je pokazao da je bilo određenih ušteda na materijalnim troškovima i ličnim primanjima u odnosu na planirane troškove budžetom.

U Fiskalnom savjetu upozoravaju na rashode za smještaj i putovanja gdje kod nekih budžetskih korisnika kažu nije bilo discipline.

O stabilnosti budžeta govori i činjenica da se Republika Srpska u ovoj godini zadužila 600 miliona, a vratila 988 miliona maraka.

Cijena kilograma kafe na tržištu Bosne i Hercegovine od 2021. godine do danas povećana je za oko 30 odsto, a ako je suditi po analizi Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, cijene ovog mnogima omiljenog napitka će rasti i u narednom periodu.
Kako se navodi, zbog poremećaja na svjetskom tržištu i viših cijena sirovina, očekivanja su da će cijene kafe u narednom periodu dodatno rasti kako na svjetskom tržištu, tako i na tržištu BiH.

“Ogromne zalihe zrna kafe u Brazilu i Vijetnamu kao najvećim proizvođačima se smanjuju te bi se do kraja godine mogle prepoloviti u odnosu na prethodnu godinu, što će još više uticati na rastuće globalne cijene kafe”, istaknuto je u analizi.

U dokumentu se dalje navodi da su u posljednjem periodu berzanske cijene kafe znatno porasle te da je sigurno da cijene sirovina neće opadati.

Da cijena sirovine raste, potvrdio je i Dragan Grbić, glavni pržioničar u “Caffemio”, ističući da, bez obzira na to, oni neće poskupjeti svoj krajnji proizvod.

“Sirovina poskupljuje iz razloga što je mala količina kafe u ponudi, a velika je potražnja. Cijene skaču i na londonskoj i na američkoj berzi”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine“, dodajući da se nadaju pojeftinjenju sirovine.

Momčilo Banjac, direktor kompanije “Minea” iz Gradiške, istakao je da je cijena sirove kafe porasla, kao i da se cijene mijenjaju svakog dana. Ipak, kako navodi, situacija ove godine je nešto povoljnija u odnosu na prošlu godinu kada su cijene kafe bile mnogo više.

“Lično bih volio da ne rastu cijene, jer svaki put kada nabavim robu, očekujem da će biti povoljnija, međutim nije takva situacija. Cijene ipak malo rastu”, rekao je Banjac, dodajući da na cijenu utiče mnogo elemenata.

On je istakao da je teško predvidjeti tačne cijene u budućnosti, jer je kafa berzanska roba, a i velika inflacija dodatno utiče na formiranje konačnog iznosa. Međutim, ono što je sigurno, cijene se neće vratiti na one od prije nekoliko godina.

Zbog poskupljenja kafe na gubitku, osim građana, može biti i država jer, kako navode u UIO BiH, s povećanjem cijena može doći do smanjenja potrošnje.

“Značajnije povećanje cijene može prouzrokovati značajnije smanjenje potrošnje kafe, što dalje može uticati na smanjenje u naplati prihoda od akciza na ovaj akcizni proizvod”, istaknuto je u analizi.

Za devet mjeseci ove godine u BiH je uvezena kafa, pržena i sirova, vrijedna 105,8 miliona KM, što je za 36,2 miliona maraka manje nego prošle godine.

U istom periodu na tržište BiH, u odnosu na devet mjeseci lani, stiglo je i 4,7 tona manje količine kafe, pa su tako uvezena 14.806.124 kilograma.

Hoće li vlast u Srpskoj zaista zaustaviti nepotrebnu potrošnju, pitanje je koje se postavlja nakon što je Fiskalni savjet RS u Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta za prvu polovinu 2023. godine naglasio potrebu za dodatnom uštedom na svim neprioritetnim rashodima (poput kupovine poslovnih prostora, službenih automobila…) s ciljem očuvanja fiskalne održivosti i stabilnosti.

Struka, sa druge strane, smatra da u Republici Srpskoj zvanične statistike nikada nisu pratile budžetsku potrošnju, tako da se ovdje i ne zna šta je racionalno trošenje, a šta razbacivanje novcem.

Savjet je, podsjećamo preporučio strogo kontrolisanje javne potrošnje i sprovođenje mjera štednje, izuzev prioritetnih rashoda koji imaju direktan efekat na održavanje domaće tražnje, a sve navedeno, uz nove prijedloge koji se tiču izvršenja budžeta, biće pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS na sjednici u četvrtak, 2. novembra.

Ali, prije nego što je izvještaj sa preporukama Fiskalnog savjeta i stigao u parlament, oglasio se Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, poručivši da se neće nabavljati luksuzni automobili te da je već izdat nalog da se to obustavi.

“Vlada će se sigurno toga držati”, kazao je Višković.

Komentarišući preporuke Fiskalnog savjeta, ekonomista Slaviša Raković smatra da bi u normalnim okolnostima one bile znak za uzbunu i da bi sugerisale da se očekuje probijanje troškova te nedovoljnost prihoda za pokrivanje budžeta.

“Veoma je teško govoriti o troškovima u javnom sektoru u Srpskoj. Nakon 30 godina kontinuiteta mi još nemamo definisane standarde troškova, pa možemo davati komentare samo upirući prstom u neke očigledne probleme (upotreba službenih vozila). Takođe postoje i oni problemi koji nisu vidljivi. Ni statistika u tom smislu ne prati budžetsku potrošnju, tako da mi nikada ne znamo šta je racionalno, a šta razbacivanje, a za to su se pobrinuli političari”, kazao je on.

Stručnjaci napominju da je u Srpskoj veoma važno da se svi rashodi podijele na produktivne i neproduktivne, odnosno na one koji dolaze iz budžetskih institucija, a u funkciji su stvaranja određene vrijednosti, i na one koji to nisu, poput institucija i agencija koje su čisto regulatornog karaktera pa imaju ograničen doprinos.

Ali, i ove druge, a koje nazivamo neproduktivnim, u Srpskoj su postavljene tako da u jednom momentu iziskuju ogromne troškove, jer su, kako navodi struka, često žarište partijskog zapošljavanja, što znači da treba izdvojiti značajna finansijska sredstva kako bi se njima isplatile plate.

“Oni nemaju konkretan doprinos niti efekat na cjelokupnu ekonomiju, a troškovi koji su im potrebni, i u smislu prostora, opreme, automobila i slično, izuzetno su visoki. Zato smatram da je potrebno da se napravi određena studija gdje bi se tačno podijelili rashodi prema stepenu produktivnosti, da tačno znamo koliko i šta neko doprinosi društvu i privredi i shodno tome da uporedimo veličinu rashoda za te namjene i onoga šta su oni konkretno doprinijeli. Kad bismo sve to uradili, vidjeli bismo da u tom administrativnom (birokratskom) segmentu tih različitih agencija i tijela imamo nesrazmjer između izdvajanja i usluga koje oni objektivno pružaju”, kaže Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.

Dodaje da je administracija u Srpskoj spremna za određene rezove.

“Pogotovo na te troškove materijalne prirode, poput nabavke raznorazne opreme, automobila, prostora, jer oni nekada nisu ničim uslovljeni niti će dati neki efekat u radu. U prvoj fazi njih treba rezati”, navodi Mlinarević, pojašnjavajući kako je to uradila Crna Gora.

“Oni su najavili da će napraviti analizu budžeta, gdje će nivo neproduktivnih rashoda smanjiti, a već su napravili prve procjene i rekli da se radi o iznosu od oko 150 miliona evra, na osnovu čega su kazali da je to dovoljno da se povećaju minimalne penzije na 450 evra. Dakle, oni su iz postojećeg budžeta, samo relokacijom neproduktivnih rashoda povećali podršku penzionerima. Kad bismo kod nas napravili jednu ovakvu analizu, a da ne diramo plate, već samo da se reže ono što zaista nije neophodno i kad bismo dobili konkretne uštede na tim stvarima, mogli bismo, na primjer, još više da povećamo penzije”, rekao je Mlinarević.

Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je da je neizvodivo da minimalac u Srpskoj iduće godine iznosi 1.050 maraka.
“Mislim da je to neizvodivo, ali da mi ne bismo bili gori od predsjednika, mi ćemo predložiti da bude bar 2.000 KM, a on, ako može, može predložiti i 3.000 KM”, rekao je Trivić, nakon što je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao da će se založiti da minimalna plata u Srpskoj u 2024. godini bude 1.050 KM.

Trivić je ponovio da je to apsolutno neizvodivo i naglasio da predsjednik ima prvo da donese takvu odluku, bez obzira na posljedice, odnosno firme.

“Najbolje bi bilo da možda razmislimo da se još poveća u odnosu na tih 1.050, pa kad već propadaju firme, da propadne sve što može propasti”, naveo je Trivić.

Ocijenio je da je Dodikova izjava populistička, te da će, u slučaju njenog sprovođenja, doći do velike štete za privredu Srpske.

“Ali, predsjednik ima pravo da uništi privredu, pošto je on izabran za izborima”, naveo je Trivić, pišu Nezavisne.

U okviru izvještaja najvećih kompanija u Jugoistočnoj Evropi analitičke kuće SEE News, objavljeni su podaci i o najvećim bankama, ukupno kao i po državama.
Riječ je o posebnoj listi 100 najvećih banaka u regionu koji obuhvata zemlje bivše Jugoslavije, plus Rumuniju, Bugarsku, Albaniju i Moldaviju.

Na listi se našlo osam banaka iz Bosne i Hercegovine. Banke su rangirane prema ukupnoj aktivi na kraju 2022. godine, izvještava BiznisInfo.ba.

Najveća banka u Bosni i Hercegovini je UniCredit Mostar sa aktivom od oko 3,3 milijarde evra, uz rast od 3,87 posto na godišnjem nivou. Ona se našla na 37. mjestu liste.

Na drugom mjestu je Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo čija je aktiva na godišnjem nivou rasla za 2,92 posto na preko 2,5 milijardi evra. Ona je na 44. poziciji ukupne liste.

Slijedi Nova Banka a.d. Banja Luka (64. pozicija) sa aktivom od 1,44 milijarde evra.

Na četvrtom mjestu je ASA banka (65. pozicija na listi) koja je imala najveći rast od 170 posto zbog preuzimanja Sberbank i došla je do iznosa aktive od 1,43 milijarde evra. Ova banka je imala najveći rast od svih na listi.

Slijede Intesa Sanpaolo Banka d.d. (71. pozicija, aktiva 1,3 milijarde evra), Sparkasse Bank d.d. Sarajevo (81. pozicija, aktiva nešto preko milijardu evra), NLB Banka a.d. Banja Luka (87. mjesto, aktiva milijardu evra), te NLB Banka d.d. Sarajevo (95. pozicija, aktiva 836 miliona evra).

Inače, najveća banka u cijelom regionu je rumunska Banca Transilvania SA sa aktivom od 27 milijardi evra, a na drugom mjestu je Zagrebačka banka (aktiva 19,9 milijardi evra).