VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ekonomski slaba Srpska hoće veći minimalac nego neuporedivo jača Srbija

    Ekonomski slaba Srpska hoće veći minimalac nego neuporedivo jača Srbija

    Sudeći po mišljenju vlasti u Republici Srpskoj, ekonomski i privredno smo višestruko jači i od susjedne Srbije, jer ukoliko Vlada RS odluči da posluša ideju Milorada Dodika, predsjednika Srpske, i da od 1. januara 2024. godine minimalac bude 1.050 KM, to će biti gotovo za 300 KM više nego što će biti najniža zagarantovana zarada u susjednoj Srbiji, gdje je odlučeno da iznosi oko 780 KM.

    Podsjećamo, Vlada Srbije je sredinom septembra usvojila Odluku o visini minimalne zarade za 2024. godinu, i ona je 47.154 dinara, odnosno oko 780 KM, što je povećanje od oko 80 maraka, jer je trenutni minimalac 42.000 dinara (oko 700 KM).

    I dok Srbija, koja je i po broju stanovnika i po ekonomskoj strukturi neuporedivo jača od Republike Srpske, diže minimalac za nekoliko desetina maraka, u Banjaluci se razmatra povećanje od 50 odsto, što je, kako kažu privrednici i struka, odokativna politička odluka, koja nema veze ni s privrednom ni s ekonomskom realnošću.

    Minimalac bi, po nekom pravilu, trebalo da bude posljedica jačine ekonomije i države. Samim tim, koliko je ekonomija jaka, diktiraće i zaradu, a ekonomske mogućnosti privrede u Srpskoj, smatra struka, nemaju snagu da bi se realizovao minimalac od 1.050 KM.

    O ovoj temi nedavno je govorio i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, naglasivši da će za četiri godine prosječna plata u Srbiji biti 1.400 evra, a po pitanju minimalne zarade, naglasio je da oni imaju problem s privrednicima, a ne sa strancima.

    “Vodimo računa kako raste minimalna zarada. To neki mali mogu da se igraju s time, ali posle plate visoku cenu. Mi nećemo na političkoj ravni da povećavamo prihode. To je nemoguće, mora biti zasnovano na ekonomskim parametrima”, rekao je Vučić.

    A Srpska radi potpuno suprotno, poručuje ekonomista Milenko Stanić.

    “Očigledno je da kod nas u tim izbornim godinama i vanrednim okolnostima kada političari nemaju mogućnosti da pokažu svoje rezultate pokušavaju nešto postići nerealnim procjenama. Ovdje je u pitanju potpuno nerealna procjena mogućnosti naše privrede da isfinansira minimalnu cijenu rada iznad 1.000 KM. Dodikovom prijedlogu nije prethodila nijedna ozbiljna ekonomska analiza. Dakle, takvih analiza nije dolazilo ni od sindikata, nije ih bilo ni u Vladi, niti u angažovanju instituta i to je odokativan prijedlog koji ne slijedi nikako mogućnosti privrede”, rekao je Stanić.

    On za “Nezavisne novine” podsjeća da minimalna cijena rada i svaki rast plate mora da se utemelji na rastu proizvodnje i prihoda za preduzeća.

    “Druga varijanta je da država smanjenjem opterećenja privrede, prije svega smanjenjem opterećenja rada, i to smanjenjem poreza i doprinosa, stvori uslove za administrativno povećanje plate”, naglašava Stanić.

    Upoređujući dešavanja u Srbiji i Republici Srpskoj, on navodi kako je očigledno da se u Srbiji nadležni ponašaju odgovornije.

    “Oni, za razliku od nas, imaju mnogo niže plate u javnom sektoru, a plate su višestruko veće u realnom sektoru i zato je njihova ekonomija utemeljena na mnogo boljim osnovama. Na primjer, učešće države u BDP-u u Srbiji je sedam-osam odsto zadnjih nekoliko godina, a kod nas u Republici Srpskoj je učešće plata javnog sektora, odnosno državne administracije između 20 i 22 odsto. To stvara mogućnosti da država pokupi prvo kreditna sredstva od banaka, da istisne privredu, da smanji investicije, a čim nema investicija, nema ni boljeg života”, poručio je Stanić.

    I privrednici se čvrsto drže mišljenja da je povećanje minimalca za 350 KM striktno politička i potpuno nerealna odluka.

    “Ne može se donositi politička odluka samo zato što bi neko želio da bude tako, a ne ulazeći u analizu da li to ima posljedice po privredu i lutati od toga da se udovolji sindikatu, a da se ne gleda na privredu, ili obrnuto. Treba raditi da se stvore uslovi da privreda može dobro da radi, a onda će same po sebi plate doći kao plod konkurencije i nedostatka radne snage i potrebe za radnom snagu”, kazao je za “Nezavisne” Nemanja Vasić, vlasnik Mesne industrije “Trivas” iz Prnjavora.

    Ponavlja stav da će ovo dovesti do gašenja nekih manjih firmi koje muku muče sa konkurencijom firmi iz okruženja, jer se ne bi mogle nositi s njima u poslu.

    “Ukoliko bi se popravila finansijska disciplina, a kao plod toga došlo do smanjenja doprinosa, onda bi i taj minimalac mogao da bude veći. Ja ne govorim to sa stanovišta moje firme. Ja u ovom momentu ispunjavam i ovaj neki novi uslov, ali ne mogu govoriti o nekom ekonomskom parametru samo sa stanovišta moje firme, već gledam ukupne probleme branši i firmi u cjelini i svakako to još uvijek nije cifra koju bi mnogi privrednici mogli podnijeti”, istakao je Vasić.

  • U Banjaluci isplaćena plata od skoro milion maraka

    U Banjaluci isplaćena plata od skoro milion maraka

    Najveće neto primanje po osnovu radnog odnosa tokom devet mjeseci ove godine isplaćeno je u Banjaluci, gdje je radnik u djelatnosti izgradnje hidrograđevinskih objekata za samo jedan mjesec zaradio skoro milion maraka.

    Naime, prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, najveći iznos ličnog primanja je 983.026 KM, a u taj iznos su, osim plate, uračunati i regres, topli obrok, prekovremeni rad, bonus, naknade i dodaci na uslove rada.

    Kada se u obzir uzme podatak da je u septembru prosječna plata u Srpskoj iznosila 1.277 KM, ovom radniku isplaćeno je takvih 769 plata.

    “Drugo pojedinačno neto primanja po visini po osnovu radnog odnosa u iznosu od 251.769 KM ostvario je radnik u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, odnosno posredovanja”, naveli su u Poreskoj upravi Srpske za “Nezavisne novine”.

    Za mjesec dana rada platu vrijednosti 107.462 KM primio je radnik u djelatnosti trgovine na veliko duvanskim proizvodima čije se sjedište poslodavca nalazi u Istočnoj Ilidži.

    Među pet najvećih plata ove godine našle su se i plate od 98.078 KM i 96.499 KM isplaćene u Banjaluci u oblasti djelatnosti bolnica, odnosno ostalog novčanog poslovanja – posredovanja.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su navedene plate najvjerovatnije menadžerske plate i da nisu reprezentativne.

    “Veoma je važno da se tu vidi, od tih viših zarada koje imamo, koji je procenat onih koji te zarade primaju. Zarade na nivou incidenta koje su zanimljive sa stanovišta iznosa zbog toga što “bodu oči” nisu nikada plod ekonomije niti su odraz toga šta jedna ekonomija može da ponudi, već su više sporadična pojava iza koje mogu da stoje razne stvari”, rekao je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

    Mlinarević ističe da je potrebno dovesti investicije koje imaju viši tehnološki nivo, odnosno viši nivo dodate vrijednosti i koje bi tako mogle da isplate veće zarade, a da to ne bude nauštrb profita tih kompanija.

    “Mi smo se, nažalost, pretvorili u ekonomiju koja se bavi uvozom i gdje je taj segment najplaćeniji. Drugim riječima, svi oni koji posreduju uvoz određenih vrsta proizvoda na naše tržište ostvaruju tu zaradu bez toga da mi imamo domaću proizvodnu osnovu, gdje bi se iz proizvodnje i u proizvodnji isplaćivale te više zarade”, objašnjava on.

    Mlinarević dodaje da su ove zarade zanimljive kao neka vrsta statističkog rariteta.

    “Oni koji učestvuju u raspodjeli kao što su finansije posredovanja, a ne u stvaranju dohotka, oni imaju najveće zarade, dok oni koji stvaraju dohodak imaju najmanju zaradu. U takvim okolnostima imamo neku vrstu paradoksa u našoj ekonomiji, ali nije neobjašnjivo”, ističe Mlinarević objašnjavajući da pripadamo ekonomiji zasnovanoj na potrošnji i uvozu, odnosno prisutan je potrošačko-uvozni model rasta koji treba transformisati u proizvođački i izvozno orijentisan model rasta sa djelatnostima koje imaju veći nivo dodate vrijednosti.

  • Za Sindikat prihvatljiv prijedlog predsjednika Srpske o povećanju minimalca

    Za Sindikat prihvatljiv prijedlog predsjednika Srpske o povećanju minimalca

    Savez sindikata Republike Srpske zalaže se za povećanje naniže plate i podržava prijedlog predsjednika Srpske Milorada Dodika po kojem bi ona iznosila 1.050 KM, rekao je generalni sekretar Saveza sindikata Goran Stanković.

    Stanković je rekao da se Savez sindikat zalaže i predlaže da bi najniža plata trebalo da pokrije troškove prehrane u sindikalnoj potrošačkoj korpi za četvoročlanu porodicu, koji za novembar iznose 1.113 KM.

    On je istakao da je prijedlog predsjednika Srpske realan i prihvatljiv i da predstavlja dobru mjeru kojom bi se zaštitile najranjivije kategorije radnika, odnosno niskokvalifikovana radna snaga.

    Stanković je ukazao na problem u kojem povećanje najniže plate ne prati povećanje ostalih plata.

    • Nažalost, prema sadašnjim rješenjima, povećanje minimalne plate ne donosi povećanje ostalih plata. Zbog toga smo predložili drugo rješenje – da se utvrde najniže polazne plate, odnosno polazni koeficijenti po stručnim spremama, kako ne bismo došli u situaciju da niskokvalifikovan radnik ima istu platu kao visokobrazovan kadar – naveo je on.

    Komentarišući protivljenje poslodavaca povećanju minimalca, Stanković je rekao da poslodavci oduvijek govore da ne postoji osnov za povećanje plata.

    • Poslodavac koji ne bude mogao da plati radnika, ne treba ni da postoji – istakao je Stanković.
  • Amidžić: Povećane troškove institucija BiH plaćaju Srpska i FBiH

    Amidžić: Povećane troškove institucija BiH plaćaju Srpska i FBiH

    Institucije BiH svake godine troše sve više novca i te povećane troškove plaćaju Republika Srpska i Federacija BiH, a zakonska je obaveza da budžet bude predložen unutar ove godine što će na kraju biti i ispunjeno, izjavio je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

    On je podsjetio da je Ministarstvo finansija i trezora pozvalo budžetske korisnike na racionalnije korištenje sredstava, ali, nažalost, nije dobilo pozitivan odgovor.

    • Njihovi budžetski zahtjevi ne da nisu na nivou 2023. godine, već su na višem nivou. Pokušali smo i kroz dodatne konsultacije sa budžetskim korisnicima da se definišu neophodni troškovi i da budu na nešto nižem nivou. Kod nekih jesmo uspjeli, kod nekih nismo, a kod ovih koji nisu uspjeli mi ćemo unutar Ministarstva samostalno odlučiti koje ćemo troškove sniziti – rekao je Amidžić.
  • Savez sindikata: Prijedlog predsjednika Srpske realan osnov za povećanje svih plata

    Savez sindikata: Prijedlog predsjednika Srpske realan osnov za povećanje svih plata

    Savez sindikata Republike Srpske saopštio je da je prihvatljiv prijedlog predsjednika Republike Milorada Dodika da najniža plata u 2024. godini iznosi 1.050 KM, ističući da to predstavlja dobru mjeru i realan osnov za povećanje svih plata u Srpskoj.
    Iz Saveza sindikata očekuju da Vlada Republike Srpske prihvati prijedlog predsjednika Republike i ocjenjuju da korist od povećanja najniže plate mogu imati svi – i radnici i ekonomija.

    “Povećanje najniže plate je jedna od mjera kojom Republika Srpska može da kontroliše inflaciju na ovim prostorima, odnosno očuva potrošnju i bitno utiče na opredjeljenje radnika da ostanu u Srpskoj”, navodi se u saopštenju.

    Savez sindikata podsjeća da više od godinu dana radi na novom uređenju sistema plata i da je povećanje najniže plate prvi korak ka tome.

    Oni ukazuju da najniža plata ima dvojaku ulogu – da zaštiti radnike koji imaju niske plate, te da “pogura” sve druge plate.

    “Od prošle godine, snagom argumenata, socijalnim partnerima predlažemo da najniža plata bude u iznosu koji je potreban četvoročlanoj porodici za prehranu iz sindikalne potrošačke korpe”, dodaju iz ovog saveza.

    Socijalni partneri, kako navode, nažalost, nisu imali sluha za prijedlog Saveza sindikata Republike Srpske, a svoj negativan stav su pokazali na posljednje dvije sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta.

    U saopštenju se napominje da je Savez sindikata podržao sve mjere koje je donijela Vlada Republike Srpske kao direktnu podršku poslovnoj zajednici, a koja je “građane Srpske koštala blizu milijardu i 200 miliona KM”.

    “Očekivali smo da te mjere doprinesu značajnijem povećanju plata u realnom sektoru, do čega nije došlo. Radnici u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu, trgovini, poljoprivredi, saobraćaju i vezama i dalje su najslabije plaćeni u Republici Srpskoj i njihove plate iznose od 943 do 1.052 KM”, ističe se u saopštenju.

    S druge strane, ističe se, privredni subjekti su u prošloj godini ostvarili prijavljenu neto dobit u iznosu od četiri milijarde KM, a “najmanje još trećina dobiti je ostala u sivoj zoni”.

    U Savezu sindikata kažu da nisu protiv ostvarivanja dobiti poslodavaca, ali da su protiv niskih plata i loših uslova rada, koji su glavni motiv za odlazak radnika iz Srpske.

    Iz Sindikata naglašavaju da je važno da Republika Srpska koristi svoju obrazovanu i kvalifikovanu radnu snagu i da zadrži radnike, koji će svojim radom doprinijeti rastu bruto društvenog proizvoda, a ne da uvozi radnike.

  • Uvoz i izvoz zlata u BiH u velikom padu

    Uvoz i izvoz zlata u BiH u velikom padu

    Slabija kupovna moć stanovništva i pad tražnje doveli su do pada uvoza zlata u BiH, a u isto vrijeme je smanjen i izvoz ovog plemenitog metala jer su se porodične riznice ispraznile.

    Naime, za devet mjeseci ove godine uvezeno je zlata i predmeta koji sadrže zlato u vrijednosti od 38.102.053 KM sa dažbinama, što je manje za više od 21,7 miliona KM u odnosu na cijelu prošlu godinu, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Dodaju da je za devet mjeseci ove godine uvezeno 658.019,84 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, te u obliku praha.

    “U BiH je uvezeno i 12.112.760,09 KM zlata u otpacima i dijelovima od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, što je mnogo manje nego u lani, kada je uvezeno više od 28,4 miliona KM”, kažu u UIO BiH.

    Dodaju da je draguljskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitih metalima u BiH uvezeno 24.198.048,19 KM, što je manje za 2,6 milion KM nego lani.

    “U ovoj godini uvezeno je i 935.360,79 KM predmeta zlatarstva ili filigranstva i njihovih dijelova”, kazali su u UIO BiH i dodali da najviše plemenitog metala na naše tržište dođe iz Italije, Turske i Slovenije.

    Kako su rekli, u ovoj godini se bilježi i pad izvoza za 27.034.978 KM manje nego lani, a najzastupljenije zemlje izvoznice su Češka, Litvanija i Njemačka.

    Otkupljivači zlata i prodavci ističu da je primjetno da mali broj ljudi kupuje zlato, jer, kako kažu, ljudi gledaju kako da prežive, budući da su jako visoke cijene osnovnih životnih namirnica, pa kupovina zlata dođe više kao luksuz.

    “Ljudi nemaju novca. Nakit kupuju samo za posebne prilike, kao što su vjenčanja i krštenja”, kazala je vlasnica jedne banjalučke zlatare, dodajući da je zakazala i prodaja nakita dijaspori, koja je, inače, izdvajala veće sume novca u zlatarama nego domaći kupci.

    I sarajevski zlatari dijele sličnu sudbinu.

    Kako su rekli, i prodaja i otkup najpopularnijeg plemenitog metala ove godine su bili znatno slabiji nego ranijih godina.

    “Kada je pandemija 2020. godine uzela maha, veliki broj građana je zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične uspomene. Međutim, otkup je sada znatno otanjio, jer ljudi jednostavno nemaju šta više da prodaju”, kazali su u jednoj zlatari.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne novine” da se cijena zlata mijenjala, pa je prije aktuelnog rata u Palestini bilježila pad.

    “Kako su rasle kamate, i ulaganje u zlato je postajalo relativno manje atraktivno i to sigurno može objasniti dio pada u vrijednosnom smislu u oba smjera. Međutim, i kontinuirana inflacija i pad kupovne moći mogu objasniti drugi dio uzroka, odnosno pad tražnje, jer je sve manje dohotka raspoloživo za neesencijalne potrebe i za ulaganja”, kazao je Gavran.

    Mada se, kako je rekao, ovaj vrijednosni aspekt trenutno mijenja, jer cijena zlata opet raste, pa kako kaže Gavran, uskoro bismo mogli imati dijelom drugačije podatke.

  • U Banjaluci kvadrat stana najskuplji

    U Banjaluci kvadrat stana najskuplji

    Da bi jedna četvoročlana porodica u Republici Srpskoj mogla u današnje vrijeme ući u projekat kupovine stana na kredit od recimo 60 kvadratnih metara, neophodno je da ima ukupna mjesečna primanja bar od 4.600 do 5.100 maraka, minimum.

    Pokazuje ovo matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene stanova u Republici Srpskoj, ali i minimalne mjesečne troškove kojoj su jednoj porodici neophodni da bi imala koliko-toliko normalan život. Prosječna cijena jednog kvadratnog metra stambenog prostora trenutno se kreće oko 2.300 maraka. Banjaluka je rekorder po tom pitanju, jer jedan kvadrat stambenog prostora u novogradnji košta oko 3.300 maraka, a u nekim slučajevima i do 6.000.

    Ukoliko se neka porodica odluči da uđe u ovu avanturu te digne kredit, naravno pod uslovom da banka odobri toliki iznos kako bi kupila bar 60 kvadratnih metara stambenog prostora, za isti će morati iskeširati od 138.000 do 200.000 maraka, u zavisnosti od mjesta u kom planiraju ovu kupovinu.

    Ako pretpostavimo da je neka porodica uspjela dobiti kredit na 20 godina, za kupovinu stana po cijeni od 2.300 maraka, mjesečna rata će iznositi oko 700 maraka. Ukoliko ovu istu matematiku primijenimo na Banjaluku, u kojoj su stanovi, kvadrati, skuplji za 40 odsto od ovog prosjeka, onda mjesečna rata u narednih 20 godina iznosi 1.260 maraka. Ova računica je pravljena pod pretpostavkom da nemate neki eventualni štek ili djedovinu, očevinu koju bi eventualno mogli prodati, kako bi bar dijelom pokrili ovu kupovinu.

    Šta to u prevodu znači? Kako je “Glas Srpske” već analizirao u jednom od prošlih brojeva, jednoj četvoročlanoj porodici, a uzimajući u obzir da je mjesečna sindikalna korpa koju čine osnovne životne potrepštine i usluge – 2.540 maraka, za neki normalan život potrebno bar 3.800 maraka mjesečnih primanja.

    Da bi ova porodica nastavila normalnim životom nakon kupovine stana, a što pored redovne otplate podignutog kredita znači i podmirenje troškova osnovnih životnih troškova, trebalo bi da ima obezbijeđen mjesečni kućni budžet, odnosno primanja od 4.800 do 5.300 maraka.

    Njemačka
    Da bi jedna njemačka porodica kupila pristojan stan od 80 kvadrata mora zarađivati bar 8.000 evra mjesečno. Izračunali su ovo pojedini njemački mediji, navodeći da sa trenutnim cijenama nekretnina i kamatnim stopama neko ko želi kupiti stan od 80 kvadratnih metara u velikom gradu morati zarađivati između 8.000 i 10.000 evra neto mjesečno.

    Ako pogledamo posljednje zvanične podatke da od 280.000 zaposlenih u Republici Srpskoj, više od 170.000 radnika prima platu manju od prosječne koja iznosi 1.270 maraka, onda se može zaključiti da za dobar dio građana projekat kupovine stana predstavlja svojevrsnu nemoguću misiju, jer sa svojim mjesečnim primanjima, pa i u slučaju da dvoje rade, mogu eventualno pokriti samo troškove sindikalne potrošačke korpe. Sve ostalo, znači i kupovina stana, predstavlja strogi luksuz.

    Ukoliko, međutim, neka porodica smatra da je kredit velika obaveza i teret i odluči se na štednju kako bi prikupila recimo 140.000 maraka, trebalo bi da u narednih 10 godina za tu namjenu sa strane ostavlja bar 1.150 maraka mjesečno. To faktički znači da bi se pomenutih 170.000 građana Srpske, koji imaju prosječna mjesečna primanja, morali odreći svega pa i hrane i plaćanja računa da bi za deset godina mogli kupiti stan.

    Dosadašnje analize pokazale su kako su stanove u Srpskoj u posljednje dvije godine u najvećoj mjeri kupovali naši ljudi koji žive u inostranstvu te oni domaći, boljeg imovinskog stanja, kao jednu vrstu investicije.

    Pokazalo se i da oni mladi bračni parovi koji kupe stan u današnje vrijeme, uglavnom imaju i uslovno rečeno “malu pomoć” sa strane, od roditelja, koji zarad budućnosti svoje djece prodaju očevinu ili neku drugu nekretninu.

    Prošle godine u znatnoj mjeri pala je kupovina stana na kredit, a glavni razlog – rast kamatnih stopa, otežani uslovi zaduživanja zbog inflacije koja je pojela kućne budžete, ali i naglog skoka cijena nekretnina. Kada je riječ o tome koja je to najtraženija kvadratura to su, manji jednosobni stanovi između 35 i 45 kvadratnih metara, koje najčešće kupuju mlađi bračni parovi. Na drugom mjestu su stanovi između 50 i 60 kvadrata, sa dvije spavaće sobe. Najteže se trenutno prodaju oni koji imaju 90 kvadrata i dvije spavaće sobe.

    Britanija
    Većina onih koji žele da kupe kuću ili stan u Velikoj Britaniji smatra da je vlasništvo nad nekretninom rezervisano za elitu. Mladi Britanci zbog toga odlučuju da žive sa roditeljima ili da iznajme stan u nemogućnosti da kupe vlastiti. Skoro svi ispitani kupci koji su prvi put kupili nekretninu štedjeli su za depozit, za šta im je u prosjeku trebalo četiri i po godine.

  • Poreska uprava Srpske: Naplata prihoda dostigla skoro tri milijarde KM

    Poreska uprava Srpske: Naplata prihoda dostigla skoro tri milijarde KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvih deset mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila 2,960 milijardi KM, što je za za 395,3 miliona KM ili 15 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.

    U tom periodu, zabilježen je rast naplate po osnovu svih kategorija javnih prihoda koji su u nadležnosti Poreske uprave Republike Srpske, pa je tako naplata doprinosa veća za 15 odsto, direktnih poreza za 17 odsto, a ostalih javnih prihoda za 13 procenata – naveo je Goran Maričić direktor Poreske uprave Republike Srpske.

    Navodi da su doprinosi za deset mjeseci ove godine naplaćeni u iznosu od 1,853 milijardi KM, što je za 245,5 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje veća za po 16 procenata, za Fond dječje zaštite naplata je veća za 15 odsto, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 14 odsto.

    • Direktni porezi su u periodu januar-oktobar ove godine naplaćeni u iznosu od 649 miliona KM, što je za 95,8 miliona KM više nego u prvih deset mjeseci prošle godine. Najveća naplata kod direktnih poreza zabilježena je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 320,8 miliona KM, što je za 25,2 miliona KM više nego u istom periodu 2022. godine – istakao je on.

    Istovremeno, dodaje Maričić, naplata poreza na dohodak iznosila je 281,6 miliona KM, što je za 63,2 miliona KM ili 29 odsto više u odnosu na period januar-oktobar 2022. godine. Takođe, zabilježen je i rast naplate prihoda po osnovu poreza na nepokretnosti, koji je naplaćen u iznosu od 30,3 miliona maraka ili 30 odsto više nego u uporednom periodu.

    • Ostali javni prihodi, čija je naplata u nadležnosti Poreske uprave Republike Srpske, prikupljeni su u prvih deset mjeseci ove godine u iznosu od 458,6 miliona KM, što je za 53,9 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na isti period prošle godine – kaže Maričić.

    Navodi da je najveći rast naplate u ovoj kategoriji javnih prihoda ostvaren po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, i to za 26,9 miliona KM ili 36 odsto više, te prihoda po osnovu koncesionih naknada gdje je naplata veća za 18,1 miliona KM ili 53 procenta više u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine.

    • U ovoj kategoriji javnih prihoda, rast naplate zabilježen je i po osnovu taksi i naknada za tri procenta, te po osnovu kazni za sedam procenata u odnosu na isti period prethodne godine. Što se tiče naplate samo za mjesec oktobar tekuće godine, ukupno je prikupljeno 283,8 miliona KM, što je za 41,2 miliona KM ili 1 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine – zaključio je Maričić.

  • Dodik: Predložiću da minimalna plata u Srpskoj bude 1.050 KM

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, smatra da minimalna plata u Srpskoj treba da bude 1.050 maraka. On je za Radio Republike Srpske rekao da će to predložiti Vladi, sindikatu i poslodavcima.

    Јa ću ostati pri svom prijedlogu da minimalna plata u Republici Srpskoj u 2024. godini bude 1.050 maraka i vjerujem da će dobiti podršku Vlade i da ćemo pred Novu godinu utvrditi nivo minimalne plate od 1.050 maraka – rekao je Dodik.

    Povećanje minimalne plate uticaće na povećanje prosječne plate u Republici Srpskoj.

    Moramo da obezbijedimo što je moguće bolje plate našim ljudima, da oni koji primaju i zarađuju minimalne plate imaju dovoljno novca da žive od tih plata.

  • Srpska samo na kamate dala preko milijardu maraka

    Srpska samo na kamate dala preko milijardu maraka

    Republika Srpska je od 2012. do kraja 2022. samo za kamate i ostale naknade za spoljni i unutrašnji dug platila više od milijardu maraka!

    Tačnije, ukupni troškovi za servis kamate, servisnih troškova i ostalih naknada (izuzev komisione provizije), a po osnovu spoljnog i inostranog duga Republike Srpske iznose 1.032.690.00 KM.

    To je navedeno u odgovoru Ministarstva finansija RS na poslaničko pitanje šefa Kluba poslanika SDS Vukote Govedarice, piše Srpskainfo.

    Ova cifra ne uključuju servis kamate po osnovu direktnog duga jedinica lokalne samouprave i fondova socijalne sigurnosti, što zači da je konačan zbir i veći.

    Najveći iznos kamate i sličnih troškova u iznosu od 122,90 miliona KM plaćen je 2022. godine.

    Teška godina bila je i 2015. kada smo platili 115,57 miliona maraka.

    Bez obzira na ove brojke, zvaničnici Srpske se i dalje vode time da RS nije prezadužena.