VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Dodik o minimalcu, kovertama i crnim isplatama

    Dodik o minimalcu, kovertama i crnim isplatama

    Ideja o povećanju minimalne plate na 1.050 KM snažan je iskorak koji će biti težak za pojedince u privatnom sektoru, ali je nužno da bi se sačuvala radna snaga, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Istovremeno, on je rekao da nio ne kaže da to nije teško za poslodavce.

    -Javni sektor ne bi trebalo da ima probleme. Neke kompanije ne, jer su izvan toga. Ali značajan dio srednjih-manjih preduzeća bi mogao imati probleme. Ali, izvinite, nama sve češće dolaze poslodavci koji govore da nema radnika, neće da rade. Pa, ako hoćemo da imamo radnike, onda moramo da se bavimo i pitanjima kako da obezbijedimo prava radnika. A ne samo pravo na profit – Dodikova je poruka.

    Dodik ističe da je profit važan, ali i da zemlje liberalnog kapitalizma imaju u svijest ugrađenu “socijalnu odgovornost kompanija”.

    -Ne možete imati radnika koji je nezadovoljan platom i ambijentom. Nećete pridobiti nijednog radnika ako izvlačite ekstremnu dobit, a držite minimalne plate – rekao je predsjednik.

    Koverte
    Govoreći o kontroli inspekcije, Dodik ističe da formalno poslodavci koji “dijele koverte” ispunjavaju svoje obaveze, a da bi se preduzela akcija u njoj treba da učestvuju i radnici i odgovorni organi.

    -Nekoliko pokušaja inkognito akcija te vrste nije urodilo plodom jer radnici ne žele da sarađuju. Dođete u firmu, minimalna plata je 700 KM, a oni isplaćuju 720. Formalno mu ne možete ništa. A svi znaju da će sutra dati kovertu u kojoj je 500 KM. To je naš mentalitet koji treba da bude promijenjen. Ali on se mijenja i zakonima. Mentalnitet se mijenja i činjenicom da ćete povećati osnovicu za minimalnu platu i smanjiti okvir za sivu ekonomiju i crne fondove – rekao je Dodik za ATV.

    On ističe da je potrebno obaviti razgovore sa poslodavcima i vidjeti kojim bi putem trebalo da se kreće.

    -Da nisam ništa progovorio, bili bi suprotstavljeni stavovi. Na kraju svake godine mora se utvrditi minimalna plata u Republici Srpskoj koja će se isplaćivati u narednoj godini. Predviđen je dijalog između socijalnih partnera, Vlade, poslodavaca i sindikata. U posljednjih nekoliko godina taj dijalog nije dao rezultate i Vlada je morala da utvrđuje najnižu platu. Ove godine je ona u Srpskoj 700 KM. Najviša je zagarantovana plata u regionu. Naravno da je viša u Hrvatskoj i Sloveniji, ali oni su članovi ЕU – kaže Dodik.

    “Crne isplate”
    Dodaje da to jeste njegov prijedlog i on treba da bude polazna osnova za razgovore.

    -Ali ja ću uvažiti i sindikalne i stavove poslodavaca. Neki će opet koji govore da ako Dodik kaže, tako mora biti. To nije tako. Vidjećemo šta će se reći u okviru tog dijaloga. Svi pokušavaju da dodaju nešto što nije tačno. Niko ne isključuje poslodavce da razgovaramo o tome, ali ima devijacija. Ne može se reći da prigovori sindikata koje smo slušali prethodnih godina nisu tačni. Vezano za to da se favorizuje dobit i da se koristi za crne isplate da bi se izbjegli doprinosi i slično i neće niko moći dokazati da osim javnog sektora i značajnog broja poštenih poslodavaca, nema i onih koji to isplaćuju na takav način. Nemoguće je da ako je minimalna plata 700 KM da vi inženjera u građevinarstvu isplaćujete 720 KM. Svako zna da se radi o koverti. Usput to preduzeće bilježi dobit – zaključio je Dodik.

  • Višković: Izbalansirati interes radnika i poslodavaca

    Višković: Izbalansirati interes radnika i poslodavaca

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Unije poslodavaca Republike Srpske, Sašom Trivićem, Јankom Petrovićem, Dejanom Mijićem i Zoranom Škrebićem, povodom utvrđivanja iznosa minimalne plate u Republici Srpskoj.

    Tokom sastanka, Višković je istakao da je Vlada otvorena za dalje razgovore o iznosu najniže plate, te da je neophodno doći do rješenja koje bi izbalansiralo interese radnika s jedne, i poslodavaca, s druge strane.

    Višković je još jednom ukazao da dogovor o iznosu minimalne plate prevashodno treba da bude rezultat razgovora socijalnih partnera u okviru Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, te apelovao na obje strane da unutar Savjeta pokušaju postići dogovor, bez međusuobnih isključivosti po ovom pitanju.

    Uvažavajući iznesene stavova predstavnika poslovne zajednice, Višković je podsjetio da je Vlada Srpske preduzela niz konkretnih koraka kako bi došlo do povećanja plata zaposlenih, između ostalih i usvajanjem stimulativnog Zakona o podsticajima u privredi.

    Višković je istakao da ostaju privrženi sistemskim mjerama koja će dovesti do daljeg ekonomskog rasta i standarda građana Republike Srpske.

    Današnjem sastanku prisustvovali su i ministarka finansija Zora Vidović i ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović.

  • Trivić: Privreda BiH ne može izdržati minimalac od 1.050 KM

    Trivić: Privreda BiH ne može izdržati minimalac od 1.050 KM

    Privreda BiH generalno ne može izdržati minimalac od 1.050 KM, kako su predložile Vlade Srpske i Federacije BiH i na to su poslodavci iz RS upozorili predsjednika Vlade Radovana Viškovića.
    Izjavio je to predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić nakon sastanka u Vlade RS.On je novinarima rekao da, prema njihovoj ocjeni, minimalac može da ide do 760 KM.

    -Minimalac jeste administrativno 700 KM, međutim on za radnike u privatnom sektoru kroz dodatke minuli rad, topli obrok i prevoz iznosi skoro 950 KM – naveo je Trivić. On je rekao da Vlada ima svoje potrebe u smislu borbe sa sivom ekonomijom, nastojeći da kroz najnižu platu proširi oporezivanje u sivoj zoni, ali smatra da nije dobar način da se to radi preko minimalca.

    -Vlade u BiH putem zakona i kontrolnih organa treba da sprovode mjere borbe sa sivom ekonomijom, a ne kroz populističku priču – rekao je Trivić.

    On je upozorio da će se u slučaju implementacije najniže plate od 1.050 KM doći u situaciju da će mnogi poslodavci zatvoriti radna mjesta.

    -Naravno, dobro je što je premijer Srpske rekao da priča o najnižoj plati nije završena i da će sve analizirati. I da će u znatnoj mjeri zavisiti od odluke Vlade Federacije BiH radi usklađenosti kada je riječ o najnižoj plati – rekao je Trivić. On je rekao da su poslodavci predložili da kroz određene zakonske izmjene i prebacivanja troškova zdravstva dođe do povećanja plata.

    –Nadamo se da će vlade Srpske i Federacije BiH što prije organizovati na ovom planu sastanak sa poslodavcima iz oba entiteta da se postigne zajednička odluka – rekao je Trivić i dodao da je to potrebno da ne bi bilo štete po privredu u oba entiteta, jer je, kako smatraju, minimalac od 1.050 KM nemoguć.

    Potpredsjednik Unije Dejan Mijić je rekao da je predloženi minimalac neprihvatljiv i nerealan u ovom trenutku.

    -Shvatili smo poruku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je predložio minimalac od 1.050 KM, kao želju i to nam je danas otprilike potvrđeno u smislu da u narednom periodu dođemo do nekog realnog iznosa najniže plate -rekao je Mijić, piše Srpskainfo.

  • SAD kupile 1,2 miliona barela nafte za svoje strateške rezerve

    SAD kupile 1,2 miliona barela nafte za svoje strateške rezerve

    Sjedinjene Američke Države su kupile 1,2 miliona barela nafte kako bi pomogle da se popune strateške rezerve, nakon što su prošle godine prodale najveću količinu ikada iz svojih zaliha, saopštilo je danas američko ministarstvo energetike.

    Iz ministarstva su naveli da su kupili naftu po prosječnoj cijeni od 77,57 dolara po barelu od dvije kompanije, nakon što je podneseno 18 ponuda, prenosi Glas Amerike.

    Administracija predsjednika Džoa Bajdena prošle godine je obavila najveću prodaju iz strateških rezervi – 180 miliona barela, što je dio strategije za stabilizaciju tržišta nafte i borbu protiv visokih cijena na pumpama poslije ruske invazije na Ukrajinu. Sada je otkupljeno oko šest miliona barela.

    Pošto su cijene nafte porasle usljed smanjenja proizvodnje u Saudijskoj Arabiji i Rusiji, američkoj administraciji bilo je teško da otkupi naftu za rezerve.

    Prošlog mjeseca je Vašington podigao cijenu po kojoj se nada da će otkupiti naftu na 79 dolara ili manje za barel, u odnosu na raniji raspon cijena između 68 i 72 dolara.

    Iz američkog ministarstva energetike su ranije saopštili da se nadaju da će kupiti tri miliona barela za isporuku u decembru i još tri miliona u januaru po višoj cijeni.

  • Profit banaka u BiH ove godine 580 miliona KM

    Profit banaka u BiH ove godine 580 miliona KM

    Profit banaka u Federaciji BiH i Republici Srpskoj u toku devet mjeseci ove godine iznosila je 580 miliona KM, podaci su entitetskih agencija za bankarstvo.

    Tako su banke u FBiH za devet mjeseci ostvarile dobit od 432,7 miliona KM.

    “Banke su imale ukupan prihod od 1,09 milijardi KM, pri čemu na prihode od kamata i slične prihode otpada 604,8 miliona KM, odnosno 55,2 odsto. Ukupni depoziti iznosili su 23,6 milijardi KM. Najveći udio imaju depoziti stanovništva 11,5 milijardi KM. Depoziti privatnih preduzeća iznose 5,5 milijardi ili 23,3 odsto, a vladinih institucija 3,3 milijarde ili 14 odsto”, piše u podacima Agencije za bankarstvo FBiH.

    S druge strane, sve banke u Republici Srpskoj su u devet mjeseci ove godine iskazale neto dobit u ukupnom iznosu od 147 miliona KM.

    Kako piše u podacima Agencije za bankarstvo RS, ova dobit je ostvarena na višem nivou u odnosu na uporedni period u 2022. godini, kada je iznosila 115 miliona KM.

    “Depoziti pravnih lica iznose 3,1 milijardu KM, od čega se 1,4 milijarde ili 45 odsto odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti fizičkih lica iznose 4,4 milijarde KM, od čega se 2,5 milijardi KM ili 56 odsto odnosi na štednju stanovništva. Depoziti stanovništva bilježe kontinuiran rast”, ističe se u podacima.

    Dodaje se da bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 10,2 milijarde KM i u odnosu na kraj 2022. godine je veća za 1,2 odsto.

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 7,5 milijardi KM i na približnom su nivou u odnosu na kraj 2022. godine. Ukupni bruto krediti iznose 5,9 milijardi KM i povećani su za 138 miliona KM ili 2,4 odsto u odnosu na kraj 2022. godine”, stoji u podacima.

    Dalje piše da krediti pravnih lica iznose tri milijarde KM, od čega se dvije milijarde KM ili 69 odsto odnosi na kredite privatnim društvima.

    “Krediti fizičkih lica iznose tri milijarde KM, od čega se 1,9 milijardi ili 63 odsto odnosi na potrošačke kredite”, piše u podacima Agencije za bankarstvo RS.

    Neto dobit mikrokreditnog sektora u devet mjeseci iznosila je 39 miliona KM.

    “U odnosu na uporedni period prethodne godine, dobit je uvećana kao posljedica jednokratnih događaja iz prvog kvartala 2023. godine. Isključenjem jednokratno ostvarenih ostalih prihoda neto dobit MKO bi bila iskazana u iznosu koji je za 11 odsto veći od istog iskazanog na polugodištu 2022. godine”, naveli su iz Agencije.

    Bankari sa kojima smo razgovarali kažu da je visok profit bankarskog sektora isključivo zasluga visokih naknada u skoro svim bankama.

    “Tako su mjesečne naknade za vođenje računa, debitnih kartica, ali i naknade za SMS usluge porasle u odnosu na prije nekoliko godina, što je čist profit banaka. Takođe, naknade za plaćanje računa su prošle godine povećane, pa su tako u mnogim bankama one otišle oko 50 odsto”, objasnio je ovaj bankar.

    Ekonomista Slaviša Raković takođe kaže da je dobit banaka prije svega rezultat visokih naknada koje banke naplaćuju klijentima.

    “Uvećana dobit u odnosu na prošlu godinu je djelimično rezultat povećanja kamatnih stopa. Inflacija je pogodovala utoliko što je novčani promet uvećan, pa time i iznos naknada koje zavise od prometa. S druge strane treba dodati da nema kreditne ekspanzije, pa su rezervisanja za potencijalne gubitke u približno prošlogodišnjim okvirima”, pojasnio je Raković za “Nezavisne novine”.

    Banjalučanin Ratko R. kazao je da je do trenutka kada je počeo da radi imao otvoren takozvani studentski račun u banci, za šta je plaćao 2,5 KM mjesečno.

    “U tih 2,5 KM se, osim održavanja računa, obračunavao i SMS servis. Kada sam se zaposlio, moram sam otvoriti račun koji se odnosio na posao, i održavanje tog računa bilo je, ako se ne varam, 4,99 KM. A obišao sam nekoliko banaka i svuda je bilo isto. Nisam koristio SMS uslugu, niti mobilno bankarstvo, dakle, samo održavanje računa. Nakon nekog vremena odlučio sam se da pokrenem i mobilno bankarstvo, a tada mi je rečeno da i to održavanje košta dodatnih pet maraka, tako da sada plaćam 10 KM svakog mjeseca, što, iskreno, mislim da je suludo”, kaže ovaj Banjalučanin.

  • Cijene goriva u Srpskoj pale tokom vikenda

    Cijene goriva u Srpskoj pale tokom vikenda

    Cijena goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj pale su tokom vikenda, a korekcije naniže trebalo bi očekivati i u narednim danima te bi tako benzin trebalo da košta pet, a dizel deset feninga manje u odnosu na prošlu sedmicu, izjavio je predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske Đorđe Savić.

    Savić je za Glas Srpske pojasnio da je do ovih novih korekcija došlo nakon promjena na globalnom naftnom tržištu.

    “Gorivo je u nekim gradovima i više od ovog pojeftinilo. U Prnjavoru je to za 15 feninga. Žele biti što konkurentniji, ali vjerujem da će oni vrlo brzo izvršiti nove korekcije, jer, s obzirom na to koliko košta gorivo u nabavci, cijene koje trenutno drže nisu realne”, smatra Savić.

    Navodi i da je trenutna potrošnja goriva u Republici Srpskoj možda i nešto veća od nekih mjesečnih prosjeka prethodnih godina, što se, kako je rekao, može objasniti povoljnim vremenskim prilikama.

    Na svjetskom tržištu cijene sirove nafte pale su tokom prošle sedmice, treće zaredom, jer je, kako objašnjavaju analitičari, berzanske trgovce i investitore zabrinula manja potražnja i potrošnja u najvećim svjetskim ekonomijama.

    Prema njihovom mišljenju, to je glavni razlog što je barel nafte (159 litara) sa 92,3 dolara, koliko je koštao 29. oktobra, pao na 81,5 dolara.

    Ukazuju na to da je na njega, prije svega, uticala vijest da bi potražnja za benzinom u Sjedinjenim Američkim Državama mogla tokom naredne godine pasti na najniži nivo u dvije decenije, ali je na trgovce uticala i informacija da su rafinerije iz Kine, zemlje koja je najveći svjetski potrošač naftnih derivata, zahtijevale manje količine saudijske nafte.

    Ono što je dodatno uticalo na ova kretanja jesu i podaci o manjoj potražnji, što je pojačalo zabrinutost da privrede, pogotovo one najveće, rastu sporije i neujednačenije nego što se prvobitno očekivalo.

    Eksperti navode i da su se strahovi od prekida snabdijevanja na Bliskom istoku u velikoj mjeri raspršili, ali i da je u značajnoj mjeri, sigurno ne zanemarljivoj, na berzanska kretanja uticao i povećan ruski izvoz nafte, ali i pad rafinerijskih marže slabi.

    Smatraju i da će, dok god sukob na Bliskom istoku bude “ograničen” između Izraela i Hamasa – zalihe nafte ostati manje-više stabilne, a samim tim i cijene u sadašnjim okvirima oko 80 dolara po jednom barelu.

    Crni scenario
    Trenutno jedini rizik za novi i dramatični rast cijena sirove nafte predstavlja uključivanje Irana u rat Izraela i Hamasa.

    To bi, kako upozoravaju analitičari, moglo dovesti do toga da Iran poremeti transport iz arapskih zemalja Persijskog zaliva kroz Ormuski moreuz.

    Čak petina svjetske proizvodnje nafte na dnevnom nivou prođe ovim vodama.

    Zatvaranje ovog moreuza praktično bi odsjeklo od svijeta velike izvoznike nafte u Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Bahrein i Ujedinjene Arapske Emirate, kao i Katar, najvećeg svjetskog izvoznika prirodnog gasa.

  • Dodik: Niko nije rekao da se neće uvažiti stav i pozicija poslodavaca

    Dodik: Niko nije rekao da se neće uvažiti stav i pozicija poslodavaca

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je spreman da sasluša argumente koji se odnose na njegov prijedlog da najniža plata bude 1.050 KM i da će se o tome razgovarati sa poslodavcima.

    “Niko ne kaže da poslodavci nisu u pravu ako kažu da je to velika cijena, ali isto tako ne mogu ni da kažu da mi nismo u pravu ako želimo da povećamo i osiguramo bolji standard”, rekao je Dodik Srni.

    Dodik je objasnio da je njegov prijedlog bio da svi zajedno pokušaju učiniti napor da se podignu plate u Srpskoj kako bi se održala volja ljudi da ovdje ostanu i da rdae.

    “To je glavna ideja, niko nije rekao da se neće uvažiti stav i pozicija samih poslodavaca, tako da ćemo sa njima svakako razgovarati”, rekao je Dodik Srni.

    Dodik je dodao da to ništa nije “preko koljena”, da ne znači ako je on predložio da je sve definitivno.

    “Spreman sam da saslušam argumente i za i protiv, spreman sam da saslušam argumente koji govore i za veću cijenu minimalnog rada i za nižu cijenu od tih 1.050 KM”, naglasio je Dodik.

    On je naveo da danas nije lako biti vlasnik firme gdje radi 500 ljudi i obezbjeđivati im plate, te istakao kako tim ljudima treba biti zahvalan za napore koje čine ovdje.

    “Svakome od njih se radujem, ali i pokušavam da imamo neku društvenu javnu odgovornost prema činjenici da ovdje treba održati radna mjesta i pobjeći iz začaranog kruga nekog da ne kažem socijalnog ropstva u kojem radnika mora da radi za minimalne uslove. Ako je to moralo u vrijeme tranzicije, sada bi trebalo da svi više povedemo računa o statusu radnika”, rekao je Dodik.

    On je ukazao i na odgovornost radnika za posao koji radi i odgovornost prema radnom mjestu.

    “Živimo u složenom konglomeratu koji se zove BiH, koja je neuspješna, ne daruje nikakve benefite da se u njima uspješno bavite poslovima. Jedina koja se bavi podrškom radu, poslovima i preduzetništu je Srpska i ona je za to nadležna. Zato moramo da vodimo dijalog”, zaključio je Dodik, a prenosi Srna.

  • Dodik: Srpska sigurno neće bankrotirati

    Dodik: Srpska sigurno neće bankrotirati

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da Srpska sigurno neće bankrotirati već će svoje obaveze redovno izmirivati.

    Navodi o bankrotu Srpske, prema ocijeni Dodika, smišljeni su od opozicije i “bajnih mislilaca” kojima je glavna ideja kako skinuti Dodika, ali da će se on, sve dok ga bira narod, boriti za najbolje interese tog naroda.

    Dodik je podsjetio da se godinama sluša priča o tome kako će Republika Srpska propasti, ali se dokazalo da to nije tačno.

    • Niko ne kaže da je danas lagano i da sve teče med i mlijeko, nije nimalo lako, teško je, naravno. I na globalnoj sceni je, ali to niko neće reći od opozicije osim vas što to primjećujete. Oni će reći šta nas briga, nama je važno ovdje. Mi ne možemo da budemo izolovani, ali ne jaučemo zbog toga. Prije će bankrotirati Njemačka nego Srpska, bez obzira koliko će njima biti ovo smiješno – rekao je Dodik.

    On je dodao da je jutros imao razgovor sa jednim njemačkim biznismenom koji pokušava da eksploatira svoje proizvode iz Njemačke, te traži način da u Srpskoj izgradi novu fabriku.

    • Kad je tako loše u Srpskoj, zašto oni dolaze, meni to stvarno nije jasno – pita Dodik.

    Dodik je upitao i kako je moguće da se ne primijeti podatak da je Republika Srpska najmanje zadužena zemlja u regionu, da je njena zaduženost 34 odsto, a pokrivenost uvoza oko 80 odsto, a domaći proizvod oko 15 milijardi KM.

    Dodik je naveo da se već sada rezervišu sredstva da prije Božića iduće godine bude isplaćena penzija.

    On kaže da je zadatak navodnih stručnjaka, koji sad nešto pričaju o svemu tome, da izazivaju nestabilnost.

    • Mislim da je najbolja mjera stanje naroda. Narod u to ne vjeruje. Ako mi redovno isplaćujemo penzije i plate, a to činimo redovno, o kakvom banrkotu je riječ? Bankrotirale su neke zemlje, ali Srpska neće sigurno – zaključio je Dodik.
  • Vidović: Budžet od 5,5 do šest milijardi KM

    Vidović: Budžet od 5,5 do šest milijardi KM

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je Srpska finansijski stabilna i da bi budžet Republike u narednoj godini trebalo da iznosi od 5,5 do šest milijardi KM. Vidovićeva smatra da je realan prijedlog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da najniža plata sljedeće godine bude 1.050 KM.

    Vidovićeva je u intervjuu Srni rekla da se intenzivno priprema budžet Republike Srpske za narednu godinu i da bi u decembru Narodna skupština trebala da ga usvoji.

    • Sigurno je da će finansijska stabilnost biti sačuvana i ispunjene budžetske obaveze – naglasila je Vidovićeva.

    Ona je ocijenila da je važno što je rebalans ovogodišnjeg budžeta Srpske od 5,5 milijardi KM usvojen, jer je budžetski okvir proširen za 140 miliona KM.

    • Rebalansom je bilo neophodno uraditi relokaciju na prihodnoj i rashodovnoj strani. Time zatvaramo budžetski okvir za ovu godinu – navela je Vidovićeva i napomenula da Srpska ima zaduženost od 34 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je mnogo manje od evropskih zemalja.

    Ona je naglasila da će budžet Srpske i u narodnoj godini biti stabilan.

    • Sve što dogovorimo sa socijalnim partnerima biće ispoštovano, ali i isplata penzija, plata, socijalnih davanja, te borački dodaci. Moraćemo imati i značajne uštede kada je riječ o materijalnim troškovima i ostalim davanjima koja nisu neophodna – rekla je Vidovićeva i navela da Srpska ima mnogo ugovorenih investicija, među kojima je i zelena energija.

    Prema njenim riječima, u Srpskoj će naredne godine biti konsolidovan deficit koji je bio neznatno povišen.

    Realan Dodikov prijedlog o najnižoj plati

    Vidovićeva smatra da je realan prijedlog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da najniža plata sljedeće godine bude 1.050 KM.

    • Prikazano je da više od 140.000 radnika ima nižu platu od 1.000 KM. Međutim, to nije tačno zato što veliki broj poslodavaca isplaćuje minimalnu platu i na taj nivo uplaćuje doprinose, a u kovertama se uplaćuje ostatak – rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da će Vlada razgovarati sa socijalnim partnerima o povećanju najniže plate.

    Projektovan rast prihoda od indirektnih poreza

    Kada je riječ o projektovanim prihodima od indirektnih poreza od 7,7 odsto u ovoj godini, Vidovićeva je navela da je Republika Srpska za narednu godinu projektovala rast od osam odsto.

    • Direktni prihodi su u ovoj godini bili viši i iznosili su od 14 do 15 odsto. Bilježen je rast indirektnih prihoda od 4,9 odsto, razlog je to što smo prošlogodišnjni budžet usvojili u novembru, a kasnije je uvećan budžet BiH i Srpskoj su oduzeta 52 miliona KM – precizirala je Vidovićeva.

    Ona je napomenula da bi Srpska u ovoj godini od indirektnih poreza trebalo da dobije 50 miliona KM manje od planiranog iznosa.

    • Nije tačno da Srpska uzima prihode lokalnih zajednica. U Srpskoj je sprovoden 131 projekat koji se odnosi na vodovod, kanalizaciju, škole, odbranu od poplava i ništa nije uzeto za budžet Srpske. Republika Srpska vraća kredite za realizaciju projekata u lokalnim zajednicama – rekla je Vidovićeva.

    Srpska neće svoju imovinu prenijeti na BiH

    Komentarišući izvještaj Evropske komisije o napretku BiH, ona je rekla da sumnja u uslove za dobijanje novca za realizaciju projekata u Srpskoj i BiH.

    • Traži se da nestane Republika Srpska i bude formirana unitarna BiH što ne možemo prihvatiti. Svoju imovinu ne možemo prenijeti na nivo BiH i, ako misle da će usvajanjem nekog zakona ovo riješiti i time završti sa predsjednikom Republike Miloradom Dodikom – moram im poručiti da je to nemoguće – naglasila je Vidovićeva.

    Ona je rekla da je narod birao Dodika, što znači da ima podršku većine. “Ako neko želi da se suprotstavi narodu od toga neće biti ništa. Kristijan Šmit je pozvao da se ne ulaže u Srpsku zato što, kao je naveo, nema imovinu što je nedopustivo”, poručila je Vidovićeva.

    Govoreći o Centralnoj banci BiH, Vidovićeva je ukazala da se ne može očekivati reagovanje ove finansijske institucije da bi pomogla domaćim privrednicima.

    • Nemamo primjedbu na “Karensi bord”, nego zato što je višak iznad rezervi Banke plasiran u insotranstvo, a ne u Republiku Srpsku i u Federaciju BiH. Kamate su jedno vrijeme bile negativne, kao i efekat plasmana što je dovelo do prodaje rezervi zlata”, precizirala je Vidovićeva.
  • Kvadrat stana i do 5.000 maraka

    Kvadrat stana i do 5.000 maraka

    Kriza u Srpskoj nije uticala na prodaju luksuznih stanova. Prodaja ide kao halva, stanove kupuju i prije nego što zgrada bude završena, a budući vlasnici su spremni da za kvadrat izdvoje i skoro 5.000 maraka.

    U Republici Srpskoj je u trećem kvartalu ove godine prodato 720 novih stanova, što je za 10,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Od ukupnog broja prodatih novih stanova 249 je u Banjaluci. Prosječna cijena stana je 2.697 KM po metru kvadratnom i veća je za 0,5 odsto nego u istom periodu prošle godine, a samo u Banjaluci je prosječna cijena stana bila veća od republičkog prosjeka i iznosila je 3.369 KM po metru kvadratnom.

    Prodaja i kupovina iz dva osnova

    Ekonomski analitičar Zoran Pavlović istakao je da je situacija takva da je potražnja za stanovima konstantna iz dva osnova. Jedan osnov je, kaže on, to što se djeca odvajaju od roditelja i rješavaju stambeno pitanje.

    -Imamo i situaciju da ljudi koji iole imaju novaca prepoznaju kupovinu stanova kao nešto što je dobro ulaganje. Neće ništa izgubiti, samo mogu dobiti kada dođu u situaciju da mogu iznajmiti taj stan drugima – rekao je Pavlović.

    On objašnjava da će oni tada ostvariti prihod od 4 do 5 odsto na vrijednost stana godišnje.

    -Taj način investiranja je pretvaranje ličnog novca u trajno dobro. Rast cijena nekretnina u Evropi je nagnao naše ljude koji žive tamo da razmišljaju da investiraju svoj novac ovdje sa željom da se u jednom momentu vratei nastave svoj život u svom stanu.

    Dugoročno, svi naši radnici koji rade u inostranstvu, dušem i srcem razmišljaju da se vrate u jednom momentu i u tu potrebu kupuju stanove jer će kratkoročno moći iznajmiti te stanove, a dugoročno će imati gdje da se vrate ukoliko budu odlučili da se vrate kući. To su dva elementa koja su prisutna – rekao je Pavlović.

    Sa treće strane, smatra Pavlović, veći centri povlače mnogo ljudi iz malih gradova i varošica da se sele jer u malim sredinama za njih nema mogućnosti.

    -U velikom gradu postoje prilike i mogućnosti za posao i za napredovanje, tako da je praktično to bježanje iz malih sredina gdje nema prilika za zaposlenje. Zbog toga svega, i mladi se odlučuju na kupovinu stanova, upravo iz tog razloga – istakao je Pavlović.

    Objasnio je i na koji način se kupuju stanovi. Većinom je, Pavlović ističe, pola kredit, a pola sopstveni kapital.

    -Svako ko ima neku količinu slobodnih sredstava, učestvuje u kupovini stana, a ostatak uzima na kredit, tako da tu imamo kreditnu varijantu koja je više od 50 odsto prisutna – ističe on.