VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Udruženje tekstila, kože i obuće postavilo granicu: Možemo ići do 750 KM minimalca

    Udruženje tekstila, kože i obuće postavilo granicu: Možemo ići do 750 KM minimalca

    Za sektor tekstilne i obućarske industrije u Republici Srpskoj prihvatljiva je najniža plata od 750 KM i eventualno povećanje ovog iznosa ugrozilo bi poslovanje i dovelo u pitanje opstanak privrednih društva iz ovog sektora, zaključeno je na sjednici Izvršnog odbora Udruženja tekstila, kože i obuće.
    Na sjednici Odbora, sazvanoj s ciljem razmatranja aktuelnih problema u sektoru obućarske i tekstilne industrije uzrokovane globalnom krizom na tržištu i najavama povećanja najniže plate u Republici Srpskoj za 2024. godinu, konstatovano je da ekonomski pokazatelji generalno gledano, te uticaj globalne krize i trendovi na tržištu, bitno utiču na smanjene potražnje za proizvodima tekstilne i obućarske industrije, što za posljedicu ima smanjenje narudžbi za privredna društva koja su orijentisana na saradnju sa poznatim svjetskim brendovima, saopšteno je iz Privredne komore Republike Srpske.

    Dodaje se da obimne zalihe gotovih proizvoda u velikim trgovinskim lancima u zemljama EU i pad potražnje značajno utiču na manje narudžbe i smanjenje obima proizvodnje, što predstavlja veliki izazov za ovu industrijsku granu.

    – Pored toga, najave koje se odnose na povećanje najniže plate u Republici Srpskoj dodatno usložnjavaju situaciju za privredna društva iz sektora tekstilne i obućarske industrije, s obzirom da ne postoji mogućnost povećanja cijena rada, koje su dogovorene sa stranim parnterima. Cilj svih privrednih društava je da zadrže obim poslovanja, ali i broj zaposlenih radnika, međutim, ukoliko bi se desilo drastično povećanje najniže plate, opstanak privrednih društava iz ovog sektora je upitan i dodatno bi uticao na danje poslovanje – navodi se u saopštenju.

    Dalje se navodi da 90 odsto preduzeća u ovom sektoru radi “lon”, odnosno uslužne poslove za strane partnere, gdje ne postoji mogućnosti da se kroz povećanje cijena proizvoda ili usluga traže dodatna finansijska sredstava.

    Takođe, dodaju, topli obrok i prevoz radnika u ovom trenutku ne ulaze u strukturu najniže plate, te se s toga postavlja generalno pitanje šta bi konkretno činilo strukturu najniže plate.

    Predstavnici privrednih društava iz tekstilne i obućarske industrije naglašavaju da je za ovaj sektor 750 KM prihvatljiv iznos najniže plate u Republici Srpskoj za 2024. godinu i očekuju da će odgovorne insitucije naći kompromisno rješenje, uvažavajući ekonomske pokazatelje i stanje privrede Republike Srpske, koje neće dovesti do još veće krize, te smanjenja obima proizvodnje i broja radnika.

  • Božo Marić tvrdi da ih Višković opstruiše

    Božo Marić tvrdi da ih Višković opstruiše

    U intervjuu za Srpskainfo, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, Božo Marić, iznio je podršku inicijativi predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, o povećanju minimalne plate na 1.050 KM. Marić je naglasio da vjeruje da ovakav drastičan skok minimalca predstavlja odgovor na suzbijanje sive ekonomije i koverte, s ciljem poboljšanja budžetskog punjenja.

    Prema Marićevim riječima, inicijativa za povećanje minimalne plate ima dva ključna razloga. Prvi razlog je usklađivanje s Federacijom Bosne i Hercegovine, koja već od 1. januara planira podići minimalac na 1.000 KM. Drugi razlog proizlazi iz sastanka održanog 27. septembra, gdje su sindikalni predstavnici iznijeli zahtjeve za aktivno uključivanje Vlade u borbu protiv sive ekonomije radi obezbjeđenja dodatnih sredstava za budžet, posebno u vezi s 55.000 zaposlenih čiji je poslodavac Vlada RS.

    Na pitanje o daljim planovima sindikata nakon neispunjenih zahtjeva tokom protesta, Marić ističe da će sačekati da se utvrdi najniža zarada u RS tokom pregovora u decembru, prilikom kreiranja budžeta za 2024. godinu. Marić naglašava da će odluka o najnižoj zaradi jasno ukazati na to da li Vlada RS stoji u odbrani radnika ili i dalje favorizuje krupni kapital.

    Na pitanje o pritiscima na radnike u javnom sektoru koji su učestvovali u protestima, Marić priznaje da su pritisci postojali, ali ističe da je preko 1.400 radnika izašlo na proteste, što smatra korektnim odzivom. Sindikat je jasno stavio do znanja da neće tolerisati premještaj službenika zbog učešća u protestima, a Marić naglašava da su pritisci neizbježni u situacijama pobune protiv vlasti ili poslodavca.

    U vezi s ponudom Ministarstva uprave i lokalne samouprave o novom Posebnom kolektivnom ugovoru, Marić je nazvao ponudu nepristojnom. On ističe da je Vlada RS svjesno opstruirala zaključivanje novog ugovora, nudeći kolektivni ugovor u kojem bi radnici bili ispod minimalca, što Marić smatra licemjernim i nepristojnim ponašanjem Vlade.

    Božo Marić najavljuje da će dalji planovi sindikata biti definisani nakon utvrđivanja najniže zarade u RS i donošenja budžeta za 2024. godinu, ukazujući na vjerovanje da će predloženi iznos minimalca dovesti do ispunjenja sindikalnih zahtjeva.

  • Ruska pšenica preplavljuje tržišta

    Ruska pšenica preplavljuje tržišta

    Ruska žetva pšenice bi mogla doseći 92,9 miliona tona, procjenjuje tamošnja logistička kompanija Rusagrotrans.

    Američko ministarstvo poljoprivrede predviđa 90 miliona tona, i to bez Krima, analitičari SovEcona 91,6 miliona tona, a konsultantska kompanija IKAR 92 miliona tona, a svi su ovi brojevi blizu rekordne brojke od 92 miliona tona, koliko su požnjeli prošle godine.

    Krajem oktobra tamošnje je ministarstvo poljoprivrede takođe značajno povećalo prognozu žetve žitarica 2023. na 140 miliona tona, uključujući 93 miliona tona.

    Ono što je važnije za globalna tržišta, kako piše Agrarheute je to da se očekuje i veliki izvoz iz te zemlje, i to rekordnih 37,5 miliona tona pšenice, a zbog velikih zaliha iz prethodne godine. Ta ogromna količina vrši veliki pritisak na globalne izvozne cijene. Pritom veliki izvoznici poput Australije i Kanade imaju ove godine manji rod pa i slabiji izvozni potencijal.

    Ni Ukrajina, zbog logističkih problema nije u stanju ove godine izvesti toliko pšenice kao što je prošle, mada ima bolju žetvu.

    Ko najviše uvozi rusku pšenicu?
    Najveći uvoznici ruske pšenice, sa oko 40 odsto njenog izvoza, zadnjih su godina Egipat i Turska. Egipat je uvezao 80 odsto svog žita iz Rusije, ali i Ukrajine. Turska je prerađuje u brašno za izvoz na Bliski istok, Afriku i Aziju. Iran i Sirija takođe su veliki kupci.

    Prema Ruskoj uniji žitarica, izvoz pšenice dosegao je mjesečni rekord svih vremena od 5,8 miliona tona u septembru 2023. Ukupni izvoz u prvom tromjesečju sezone 2023./24. (započinje u julu ove i traje do kraja juna 2024.) bio je 59 odsto veći nego u prethodnoj.

    U prva tri mjeseca tekuće tržišne godine Rusija je činila 28 odsto svjetskog izvoza pšenice, u poređenju sa 21 odsto prošle godine, potvrđuje Peter Mekmekin, trgovac žitom i analitičar iz Australije.

  • Amidžić: Oslobađanje plaćanja PDV-a na kupovinu prve nekretnine

    Amidžić: Oslobađanje plaćanja PDV-a na kupovinu prve nekretnine

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da bi se oslobađanje od PDV-a za kupovinu prve nekretnine, prema izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, odnosilo samo na fizička lica koja nisu imala nekretninu u vlasništvu od 2006. godine.

    Amidžić je rekao da se to može dokazati u evidencijama koje se vode u javnim registrima nepokretnosti.

    Svako ko bi na ovaj način riješavao svoje stambeno pitanje, objasnio je Amidžić, na 100.000 KM imao bi uštedu oko 14.500 KM, što je ozbiljna podrška i na tome svi zajedno treba da rade.

    On je napomenuo da je ministarstvo na čijem je čelu pokrenulo postupak za izmjene i dopune Zakona o PDV-u čiji je cilj oslobađanje od PDV-a na kupovinu prve nekretnine za sva punoljetna fizička lica, te da očekuje pozitivan odgovor na ovu inicijativu od vlada Republike Srpske i Federacije BiH.

    • U početku ova mjera podrazumijeva pad javnih prihoda, ali je praksa pokazala da to podigne nivo privredne aktivnosti unutar sektora građevinarstva i svih pratećih sektora jer ove propratne aktivnosti poprave taj pad prihoda – rekao je Amidžić.

    Prema njegovim riječima, ova olakšica podrazumijevala bi da su kupci oslobođeni, odnosno da imaju pravo na povrat PDV-a koji se odnosi na 40 metara kvadratnih stambenog objekta za kupca i dodatnih 15 metara kvadratnih za svakog od članova domaćinstva koji nisu ostvarili pravo na oslobađanje, povrat za kupovinu prvog stana.

    Amidžić je napomenuo da je ovu ideju ranije pokrenuo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    On je rekao da je ovaj prijedlog upućen na razmatranje ministarstvima finansija Republike Srpske i FBiH, Upravi za indirektno oporezivanje BiH, te Odjeljenju za makroekonomsku analizu UIO BiH, te istakao da će za njega biti potrebna podrška svih političkih partija u BiH.

    On je govorio i o predloženim izmjenama Zakona o PDV-u koje predviđaju povećanje praga za ulazak firme u PDV sistem sa sadašnjih 50.000 KM na 100.000 KM godišnjeg prometa, te podsjetio da su ove izmjene dobile podršku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali da je podrška potrebna i u Domu naroda.

  • Rusija priznala: Bilo je zamalo…

    Rusija priznala: Bilo je zamalo…

    Zahvaljujući mobilizaciji resursa Rusija je uprkos snakcijama izbegla kolaps, rekao je Dmitrij Peskov, portparol predsednika Rusije Vladimira Putina.Ruskoj privredi je pretio kolaps zbog neviđenog tereta sankcija, koji teoretski nije mogla da izdrži nijedna zemlja na svetu, ali zahvaljujući mobilizaciji resursa, mudrim odlukama rukovodstva i titanskom radu Kabineta ministara, bilo je moguće stabilizovati situaciju u privredi, pa čak i dostići putanju rasta, izjavio je danas Peskov.

    “Postojala je pretnja od kolapsa. I zaista smo morali da mobilišemo sve resurse, unutrašnje snage, kako bismo to sprečili. U početku je postojao jednostavan zadatak da sprečimo kolaps, jer je postojalo zaista neviđeno opterećenje sankcija na ekonomiju”, rekao je Peskov u intervjuu Pavelu Zarubinu koji je objavljen na Telegram kanalu, prenela je agencija RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, nijedna država u svetu se nikada nije suočila sa takvom situacijom i, teoretski, nije u stanju da izdrži takav udarac.

    On je podsetio da se to dogodilo posle dve godine pandemije kovida, što je takođe, bio veliki udarac za ekonomiju zemlje.

    “Zahvaljujući pronicljivim, mudrim odlukama rukovodstva zemlje, zahvaljujući titanskom radu vlade, bilo je moguće stabilizovati se, a zatim, na potpuno neočekivan način, ući u putanju rasta. U stvari, urađeno je sve što je planirano”, naglasio je Peskov.

    Prema njegovim rečima, retko ko je mogao da predvidi da će ove godine rast stope ruske privrede biti, ne dva odsto, kako kažu Evropljani, već kako mi predviđamo, skoro tri procenta.

    Peskov je istakao da Rusija ima veliki potencijal koji joj omogućava da se nosi sa bilo kakvim udarcima.

    “I dalje imamo veoma veliki potencijal, koji nam u periodu maksimalne mobilizacije i unutrašnje smirenosti omogućava da se nosimo sa bilo kakvim udarcima“, naveo je on.

  • Minimalac od 1.050 maraka gasi male radnje

    Minimalac od 1.050 maraka gasi male radnje

    Ukoliko minimalna plata u Republici Srpskoj bude 1.050 KM, to će za male radnje značiti ključ u bravu, odnosno one će biti ugašene.

    Naime, malim radnjama sa dvoje zaposlenih, ako neto minimalac bude 1.050 KM, u tom slučaju bruto će iznositi 1.800 KM, samo na ime plata godišnje će trebati više od 43.200 KM. U ovo ne ulaze i ostale dažbine i naknade prema državi i oni će sa njima ući u PDV sistem, odnosno preći će prag od 50.000 KM.

    “To za male radnje sa mininalnim brojem radnika znači kraj, odnosno gašenje”, navode za “Nezavisne novine” zabrinuti mali privrednici.

    Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nedavno je poručio da će se založiti da minimalna plata u Srpskoj u 2024. godini bude 1.050 KM.

    “Plata od 1.050 KM mislim da će biti nešto što će poboljšati mogućnosti da radnici ovdje planiraju i ostanu što je moguće više sa platama koje su ovdje dostojne za život”, poručio je tada Dodik.

    Međutim, nakon toga privrednici, poslodavci i ekonomski analitičari upozorili su da će povećanje minimalca na pomenuti iznos ugasiti desetine hiljada radnih mjesta, te da će zbrinjavanje radnika koji ostanu bez posla državu koštati više od 300 miliona maraka.

  • BiH najviše uvozila žitarice, meso, vodu…

    BiH najviše uvozila žitarice, meso, vodu…

    U BiH je poljoprivredno-prehrambeni sektor tokom devet mjeseci zabilježio deficit u iznosu od 2,6 milijardi KM i povećan je za sedam odsto u odnosu na deficit u ovom industrijskom sektoru u istom periodu 2022. godine, rečeno je Srni u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
    Deficit je prošle godine iznosio oko 2,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom u prva tri kvartala iznosila je 23,9 odsto.

    Iz Sektora privrede navedeno je da je vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci iznosio nešto više od 816 miliona KM, što predstavlja 6,3 odsto ukupnog izvoza BiH, dok je uvoz iznosio oko 3,4 milijarde KM, sa učešćem od 16,1 odsto u ukupnom uvozu zemlje.

    Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH u razmjeni za pomenuti period su zemlje Cefte i EU i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i NJemačka, kada je riječ o izvozu, dok se najviše uvozilo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije.

    Kada se posmatra struktura izvoza u prva tri kvartala, iz Komore su istakli da vrijednosno najveći udio u izvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine mlijeko i razni mliječni proizvodi i jaja koji su se najviše izvozila u Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, te Srbiju.

    Tu su još i med koji čini 12,9 odsto ukupnog izvoza ovog sektora, proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru, a predstavljaju 12,6 odsto ukupnog izvoza.

    Jestiva biljna ulja čine 12,5 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, a vodeće zemlje izvoza su Austrija, Izrael, NJemačka i Srbija, bezalkoholna, alkoholna pića i vode su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru i predstavljaju 9,6 odsto ukupnog izvoza ovog sektora.

    “Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode – 26,2 odsto ukupnog izvoza, mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med 13,6 odsto, te jestiva biljna ulja i masnoće 9,8 odsto ukupnog izvoza”, istakli su iz Komore.

    Analizirajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iz Komore naglašavaju da je značajni rast izvoza vrijednosno zabilježen kod mlijeka i mliječnih proizvoda i to za 21,8 odsto, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda za 18,8 odsto, u konditorskom sektoru, kod proizvoda keks i vafli 32,8 idsti, te bezalkoholnih i alkoholnih pića 16,2 odsto.

    “Kada govorimo o padu izvoza u prvih devet mjeseci najveći pad vrijednosno zabilježen je kod voća i orašastih plodova i to za 28,9 idsti, te šećera i proizvoda na bazi šećera 26,2 odsto”, rekli su iz Komore.

    Prema strukturi grupa proizvoda, vrijednosno najveći udio u uvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode sa 12 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska.

    U velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi 10,8 odsto ukupnog uvoza ovog sektora, a vodeće zemlje uvoza su Italija, Holandija, Poljska, Austrija, NJemačka, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani /9,5 odsto ukupnog uvoza, vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Slovenija/, kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji čine 7,7 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Turska i NJemačka.

    Količinski posmatrano, najviše su se uvozile žitarice, i to 20,8 odsto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, zatim bezalkoholna, alkoholna pića i vode 19 odsto, te hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja 21,1 odsto ukupnog uvoza.

    Kada se analizira ukupna vrijednost spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora za tri kvartala ove godine, primjetan je rast obima spoljnotrgovinske razmjene za pet odsto u odnosu na referentni period godinu ranije.

    “Ovo povećanje obima odnosi se samo na vrijednost, a ne na količinu, jer ukoliko sagledamo spoljnotrgovinsku razmjenu količinski u odnosu na isti vremenski period u 2022. godini primjećujemo pad od 1,7 odsto”, zaključuju u Spoljnotrgovinskoj komori.

  • Dodik: Budžet u decembru, neće biti restrikcija na lična primanja

    Dodik: Budžet u decembru, neće biti restrikcija na lična primanja

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će budžet za narednu godinu biti usvojen u decembru, te da neće biti restrikcija nikakvih davanja kada je riječ o ličnim primanjima, platama i penzijama.

    Dodik je napomenuo da će penzije morati da se usklade sa prosječnom platom koja u Republici Srpskoj nesumnjivo raste.

    “Pokušaćemo da održimo ovaj nivo ekonomije, da našu likvidnost budžeta garantujemo kroz prilive koji će omogućiti da servisiramo sve naše obaveze i da održimo taj rejting koji je Republika Srpska pojačala”, istakao je Dodik.

    On je naveo da je Republika Srpska svoj kreditni rejting povećala sa B na B plus, što ukazuje na rast.

    Dodik je rekao da je Srpska politički i institucionalno stabilna i da nema izazova koji bi mogli ovo da ugroze, ističući da je postojeći bruto domaći proizvod od 14,5 do 15 milijardi KM.

    “Globalna kretanja utiču na svijet i remete oblasti energetike i ekonomije, a sve se rezultuje na neke procese koji su važni za Srpsku, što znači da je ova godina bila prilično izazovna”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će Srpska ovu godinu završiti u skladu sa planom i neće biti ekonomskih rezova, odnosno smanjenja.

    On je dodao da je Srpska jedna od najmanje zaduženih u regionu od 30 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko ispod propisanog nivoa EU od 60 odsto.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska će nastaviti da raste, bez obzira na usporenje ekonomija Zapada.

    “Razgovaraćemo ovih dana sa privrednicima. Predviđen je dijalog socijalnih partnera koji nije u posljednjih nekoliko godina imao rezultata, ali sada želim da moj prijedlog o najnižoj plati bude polazna osnova za razgovore. Uvažiću sindikalne i stavove poslodavaca. Niko ne isključuje poslodavce, ali ima devijacija i ne može se reći da prigovori sindikata nisu tačni, odnosno da se dobit koristi za crne isplate kako bi se izbjeglo uplaćivanje doprinosa”, rekao je Dodik.

    On je naveo da u građenju sistema svi moraju biti odgovorni i da se mora imati svijest radnika i poslodavaca kada je riječ o isplati plata u kovertama.

    Kada je riječ o stranim ulaganjima, Dodik je najavio u narednih nekoliko mjeseci otvaranje dvije fabrike u Laktašima, njemačke i slovenačke, gdje će biti ukupno zaposleno oko 1.300 radnika, ali je ukazao da u Srpskoj postoji problem nedostatka industrijskih radnika.

  • Vidović odgovorio Triviću: Nećeš se osiromašiti ako od milionske dobiti nešto više odvojiš za plate radnicima

    Vidović odgovorio Triviću: Nećeš se osiromašiti ako od milionske dobiti nešto više odvojiš za plate radnicima

    Privrednik Siniša Vidović, odgovorio je na prozivku predsjednika Unije poslodavaca Republike Srpske Saše Trivića.

    Zašto te toliko povrijedi moja podrška povećanju minimalca? Ne brini, nećeš osiromašiti ako od milionske dobiti nešto više odvojiš za plate radnicima. Trebaju i oni da žive, počeo je Vidović.

    Vidović ističe da ne zna zbog čega Trivić osjeća uznemirenost, zbog toga što radnici zaslužuju veću platu u, kako kaže, ovim zlim vremenima.

    „Smeta ti što se neko od poslodavaca usudio da iznese različito mišljenje? Pa nisam ja tvoj poslodavac, niti si mi ti nadređen zato što vodiš asocijaciju poslodavaca! A u vezi poslova ranije generacije – jeste, uzimali su preduzeća koja su upropastili direktori pretekli još iz SKJ garnitura. Ni moj otac, ni iko moj, nije kao SKJ ili stranački direktor upropastio neko državno preduzeće, pa oteo njegovu imovinu“, istakao je Vidović te dodao:

    „Mi smo onako kako smo znali i mogli i uz pomoć skupih kredita, na upropaštenim preduzećima podizali nova preduzeća koja danas hrane preko 200 porodica. Da li je po tebi to grijeh?“, naveo je Vidović.

    Vidović je na kraju ponudio predsjedniku Unije poslodavaca da anonimno anketiraju radnike koji rade kako u njegovim, tako i Trivićevim preduzećima, a da glavno pitanje bude, šta oni misle o svojim poslodavcima.

    Podsjećamo, Vidović je podržao prijedlog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se minimalna plata do Nove godine poveća sa 700 KM na 1050 KM.

    Na to je Trivić odgovorio:

    „Kompanija moga druga je nastala na razvalinama mnogih firmi koje su uništili da bi došli do imovine. Zadnji koji bi trebao pričati o radnicima i njihovim pravima“, naveo je Trivić.

  • Vidović podržava povećanje minimalca

    Vidović podržava povećanje minimalca

    Siniša Vidović, ugledni privrednik iz Banjaluke i zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, komentarisao je protivljenje Unije udruženja poslodavaca zahtjevu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se minimalna plata do Nove godine poveća sa 700 KM na 1050 KM.
    Vidović naglašava da je pozvan ovo pitanje komentarisati jer su on i njegova porodica privrednici već 40 godina.

    “Zašto Unija udruženja poslodavaca ne podržava povećanje minimalca a uvoze radnu snagu iz Nepala dok naš narod odlazi,” pita Vidović.

    “Ovo je osnovni problem naše privrede. Nedovoljno plaćeni radnici posebno u privatnom sektoru. Ja imam radnike koji su radili kod mene, otišli u inostranstvo, vratili se i opet rade kod mene. To samo pokazuje da je plata i odnos prema radnicima bitan i naš narod neće nigđe ići. Zato upravo tome posvećujem najveću pažnju u svom poslovanju,” naglašava Vidović.

    On dodaje da oko 150 porodica živi od poslova koje vodi.

    Podsjećamo, danas je na sastanaku Unije udruženja poslodavaca i premijera Radovana Viškovića Unija predložila da nakande za topli obrok, prevoz i minuli rad budu sastavni dio minimalne plate, te da minimalac za iduću godinu bude 750 KM, saopšteno je.