VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vidović: Budžetski prihodi veći u odnosu na prvi rebalans budžeta

    Vidović: Budžetski prihodi veći u odnosu na prvi rebalans budžeta

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da ukupni budžetski prihodi u 2025. godini iznose 5,5 milijardi KM i veći su za 1,2 odsto u odnosu na prvi rebalans budžeta, dok ukupni budžetski rashodi iznose 5,4 milijarde KM.

    Obrazlažući Prijedlog drugog rebalansa Budžeta Republike Srpske u Narodnoj skupštini, Vidovićeva je potvrila da njegov okvir iznosi 6,75 milijardi KM, te da je za 260 miliona KM veći od prvog rebalansa /6,49 milijardi KM/.

    Ona je istakla da su poreski prihodi 5,065 milijardi KM i veći su za 1,7 odsto u odnosu na prvi rebalans.

    “Prihodi od poreza na dohodak i dobit iznose 898,5 miliona KM. Doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje su 1,843 milijardi KM. Prihodi od indirektnih poreza su u skladu sa drugim rebalansom 2,3 milijarde KM”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da neporeski prihodi u skladu sa Prijedlogom drugog rebalansa Budžeta iznose 406 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 22,3 miliona KM u odnosu na sredstva planirana prvim rebalansom budžeta za 2025. godinu.

    Vidovićeva je rekla da rashodi za lična primanja zaposlenih drugim rebalansom Budžeta iznose 1,3 milijardi KM.

    Ona je istakla da subvencije drugim rebalansom Budžeta za 2025. godinu iznose 260,9 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 18 miliona KM u odnosu na sredstva planirana prvim rebalansom Budžeta za 2025. godinu.

    “Planirano uvećanje je u najvećoj mjeri rezultat uvećanja subvencije na ime podsticaja za povećanje plate radnika, u iznosu od 8,8 miliona KM, te subvencije nefinansijskim subjektima u oblasti trgovine i turizma, u iznosu od 8,2 miliona KM”, istakla je Vidovićeva.

    Budžetski grantovi iznose 185 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 2,2 miliona KM u odnosu na sredstva planirana prvim rebalansom budžeta za 2025. godinu.

    Vidovićeva je rekla da doznake na ime socijalne zaštite koje se isplaćuju iz budžeta Republike iznose 552 miliona KM ili 14,7 miliona KM više od sredstava planiranih prvim rebalansom Budžeta za 2025. godinu.

    “Doznake na ime socijalne zaštite koje isplaćuju institucije obaveznog socijalnog osiguranja iznose 1,965 milijardi KM, što je uvećanje od 20 miliona KM u odnosu na prvi rebalans”, rekla je Vidovićeva.

    Primici od zaduživanja planirani Prijedlogom drugog rebalansa Budžeta za 2025. godinu iznose 1,1 milijardu KM, što je uvećanje za 200 miliona KM u odnosu na primitke od zaduživanja planirane prvim rebalansom budžeta za 2025. godinu.

    “Izdaci za otplatu dugova drugim rebalansom Budžeta za 2025. godinu iznose 1,122 milijardi KM, što znači otprilike da su primici i izdaci na jednakom nivou”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da je Prijedlogom drugog rebalansa planiran budžetski deficit u iznosu od 152,9 miliona KM koji će se pokriti neto finansiranjem, odnosno razlikom između planiranih primitaka od finansijske imovine, zaduživanja i ostalih primitaka i izdataka za finansijsku imovinu, izdataka za otplatu duga i ostalih izdataka.

    Kada je riječ o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2025. godinu, koji Skupština takođe razmatra po hitnom postupku, Vidovićeva je rekla da je praćenjem izvršenja budžeta za ovu godinu utvrđeno da je izmijenjena struktura i visina realizovanih budžetskih sredstava i izdataka u odnosu na planirana sredstva.

    Ona je dodala da su promijenjeni i prioriteti koji se finansiraju iz budžetskih sredstava.

    “Izradi drugog rebalansa budžeta pristupilo se s ciljem postizanja njegovog uravnoteženja u odnosu na usvojeni Budžet Republike Srpske za 2025. godinu. Ovim zakonom vrši se usklađivanje budžetskog okvira u smislu da se Odlukom o usvajanju drugog rebalansa budžeta utvrđuje iznos koji se raspoređuje po budžetskim korisnicima”, pojasnila je Vidovićeva.

    Prijedlog dugoročnog zaduženja povećan

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović istakla je da se Prijedlogom odluke o dugoročnom zaduživanju propisani maksimalni iznos sredstava za ovu godinu mijenja i u skladu sa predloženim rješenjem iznosi 1.081.800.000 KM.

    “Zbog određenih odluka bilo je potrebno da se poveća zaduženje sa 862 miliona KM, koliko je ranije usvojeno. Jedan dio sredstava ne odnosi se na finansiranje budžeta. Ukupno će biti doznačeno od Svjetske banke 75 miliona za zdravstvo i izmirenje starih obaveza svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj”, rekla je Vidovićeva na posebnoj sjednici Narodne skupštine.

    Ona je istakla da je važno da se izvrše ove obaveze da bi se zdravstveni radnici mogli liječiti, ali i zbog onih koji odlaze u penziju.

    “Prošle godine smo izmirili domove zdravlja, a ove godine sa 75 miliona KM izmirujemo bolnice”, pojasnila je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da se na ovaj način obezbjeđuje finansijska stabilizacija javnih zdravstvenih ustanova, poboljšava njihova likvidnost i smanjuje nagomilani dug prema Poreskoj upravi, čime se jača održivost sistema zdravstvene zaštite.

    U odluci je navedeno da je riječ o mjerama od izuzetne važnosti za svakodnevno funkcionisanje domova zdravlja i bolnica, te za nastavak reformi usmjerenih ka održivom i efikasnom upravljanju javnim zdravstvenim resursima.

    Ona je ukazala da sa novim zaduženjem neće doći do značajnije promjene kada je riječ o odnosu duga i BDP-a.

    “Vidimo da će BDP biti nešto viši. Sada, na kraju godine javni dug bi trebao biti 33,12 odsto BDP-a. Posmatrajući ovo možemo reći da se Republika Srpska nalazi u nisko zaduženim zemljama”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je navela da bi se Republika Srpska mogla zadužiti još pet milijardi i da ostane u zakonskim okvirima.

    “Tako da smo mi daleko od prezaduženosti kako pojedini govore”, navela je Vidovićeva

  • Da li će se dešavanje u NIS-u odraziti na tržište BiH

    Da li će se dešavanje u NIS-u odraziti na tržište BiH

    Domaće tržište nafte trenutno nije ugroženo nakon što je Naftna industrija Srbije (NIS) prešla na niži režim rada, odnosno na takozvani “tihi hod”, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

    Savić je istakao da je NIS krajem septembra obustavio izvoz naftnih derivata, zbog čega se tržište u BiH okrenulo drugim izvorima snabdijevanja.

    “Trenutno nemamo većih problema što se tiče našeg tržišta”, kazao je Savić.

    Pojašnjava da ako NIS ne bude radio mjesec ili dva, još se ne može znati koliko bi se to moglo preliti i kod nas.

    Dodao je da, ukoliko bi se zadržalo sadašnje stanje i Srbija se snalazila za nove dobavljače, uticaji bi bili minimalni.

    Kako je naveo, izvjesno je da će dio logistike iz Republike Srpske nastojati da pomogne Srbiji, ali je teško predvidjeti kako će se situacija dalje razvijati.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, takođe ističe da dešavanja u Srbiji neće značajnije uticati na bh. tržište.

    “Svi će se okrenuti novim dobavljačima, a neki su to već uradili”, rekao je Bečarević.

    Pojasnio je da bi uticaj mogao biti vrlo mali, eventualno na benzinskim pumpama koje su ranije preuzimale derivate iz NIS-a, gdje bi moglo doći do blagih korekcija cijena.

    “To je toliko mali uticaj da neće značajnije poremetiti tržište”, zaključio je Bečarević.

    Podsjetimo, u utorak, 25. novembra, je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, kazao da rafinerija NIS-a još nije ugašena, ali da je prešla na niži režim rada, odnosno “tihi hod”, i dodao da ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja rada rafinerije ako ne dobije licencu od američkog OFAC-a.

    “Želimo da vas obavestimo da se rafinerija NIS-a nalazi u tehnološkom procesu takozvane tople cirkulacije ili, da to prevedem, u neku vrstu ‘tihog hoda’. Još nije zatvorena, još nije ugašena, ali je već to niži režim rada u odnosu na uobičajeni”, rekao je Vučić.

    Kako je rekao, Srbija ima još tri dana do potpunog zaustavljanja rada rafinerije ukoliko ne dođe do odobravanja licence od strane američkog OFAC-a, odnosno američke vlade.

  • Polovina zaposlenih u BiH želi da promijeni posao

    Polovina zaposlenih u BiH želi da promijeni posao

    Oko 55 odsto zaposlenih u Bosni i Hercegovini sa nižim primanjima, te gotovo polovina onih sa višim platama razmotrili bi promjenu posla ukoliko bi im se pružila prilika.

    Ovo se navodi u međunarodnom istraživanju “Alma Career” grupacije koje je sprovedeno putem platforme Plata.ba u julu i avgustu ove godine.

    “U istraživanju je bilo 11.399 učesnika u zemljama u kojima ‘Alma Career’ posluje – BiH, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija, Letonija – putem platforme Paylab (Plata.ba u BiH), međunarodnog servisa za istraživanje plata koji prikuplja podatke o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama”, piše u saopštenju ove grupacije.

    Prema podacima MojPosao.ba, više od 56 odsto ispitanika imalo je priliku za obuku u posljednjih šest mjeseci, a gotovo 60 odsto svoj posao opisuje kao smislen.

    “Ipak, i uz visoku angažovanost, želja za promjenom ostaje snažna, što potvrđuje podatak da 55 odsto onih koji rade za niže plate razmatra prelazak na drugo radno mjesto ukoliko bi im se ukazala bolja ponuda. Istraživanje dodatno potvrđuje da su konkurentna plata i jasni putevi napredovanja presudni faktori za zadržavanje zaposlenih”, ističe se u ovim podacima.

    Jozef Plško, direktor za PR i komunikacije u “Alma Career” grupaciji, kazao je da rezultati pokazuju da zaposleni mogu uživati u svom poslu, cijeniti mogućnosti za unapređenje vještina, a ipak biti spremni na promjenu.

    “Kompanije koje će uspjeti su one koje kombinuju fer platu sa strukturiranim putevima obuke, podstiču učešće svih grupa zaposlenih i razvoj zaposlenih postavljaju kao temelj svoje vrijednosti poslodavca”, zaključio je Plško.

    U BiH inače 52% zaposlenih učestvuje u edukaciji zato što ne žele da zaostanu na trenutnoj radnoj poziciji.

    “Za poslodavce to predstavlja priliku da obuku pretvore u važan temelj angažovanja i lojalnosti. Istraživanje pokazuje da je obuka postala sastavni dio savremenog radnog okruženja. Više od 56% zaposlenih navodi da su u posljednjih šest mjeseci imali obuku ili edukaciju koju je finansirao poslodavac – dokaz da se prilike šire i da razvoj talenata postaje strateški prioritet. Ono što je specifično i zabrinjavajuće jeste da je samo 18% zaposlenih u BiH izjavilo da je imalo samostalnu mogućnost odabira usavršavanja ili edukacije u posljednjih šest mjeseci, što pokazuje da odluke o edukaciji često ostaju u rukama poslodavaca”, dodaje se u podacima.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da je razloga za promjenu posla sigurno više, jer se on i ne prihvata i ne napušta samo zbog plate.

    “Kada je riječ o najnižim platama, onda je bukvalno riječ o borbi za preživljavanje i osnovnu egzistenciju, kada plata jeste primarna i jednostavno morate osigurati dovoljna primanja za sebe i svoju porodicu pa makar radili prekovremeno i uslovi rada bili nepovoljni. Nažalost, u BiH je često bitan faktor i da li je radnik uopšte prijavljen i uplaćuju li mu se puni doprinosi u skladu s neto platom, što bi trebalo da bude nezamislivo i odavno iskorijenjeno”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Istakao je da su u kategoriji zaposlenih sa višim primanjima još značajniji neki drugi faktori mimo plate, jer su i očekivanja veća i traži se viši nivo ukupnog iskustva i uslova rada, perspektive razvoja karijere, kvalitet života i balansa rada i privatnog života.

    “Također, sama činjenica da je plata relativno visoka za bh. standarde ne znači i da je adekvatna kvalifikacijama i radu. Bitan faktor u svim kategorijama su i životne okolnosti, odnosno da li je zaposleni u fazi formiranja porodice i pridaje veću vrijednost slobodnom vremenu ili je možda samac mlađih godina kojem je prioritet zaraditi što više u što kraćem roku žrtvujući sve ostale aspekte života”, objašnjava Gavran.

    Dodaje da su razlozi brojni i individualni, ali u svakom slučaju i plate i uslovi rada većine zaposlenih u BiH daleko zaostaju za razvijenijim ekonomijama i često su ispod nivoa kvalifikacija i uloženog rada, te vode nezadovoljstvu i želji za promjenama.

  • BiH dobija novu berzu

    BiH dobija novu berzu

    Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla dobiti svoju treću berzu kapitala – i to u Brčko distriktu. Iako na prvi pogled zvuči neočekivano, projekat je već dobio snažnu podršku američkih investitora, a najavljeno je i uvođenje tehnologije koju danas koriste vodeće svjetske berze, uključujući Nasdaq – blockchain-bazirane digitalne registre.

    Drugim riječima – Brčko ne pokušava kopirati Sarajevo i Banju Luku, nego stvoriti drugačiji tip berze, zasnovane na modernim globalnim trendovima.

    Brčko je u jedinstvenoj poziciji u odnosu na ostatak BiH: ima visoku političku autonomiju, brže zakonodavne procese, reputaciju neutralnog prostora pod međunarodnom supervizijom i stabilno institucionalno okruženje

    Upravo zato američki partneri projekt predstavljaju kao način da Brčko postane regionalni finansijski centar, a ne još jedna mala berza sa skromnim prometom.

    Američki investitori ulaze direktno – i to nije slučajno

     

    Investitore predstavlja Rafi Gregorijan, bivši zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Brčko. Njegov angažman jasno pokazuje da se ne radi o lokalnoj inicijativi, već o projektu s jakom američkom političkom i finansijskom pozadinom.

    Gregorijan je najavio:

    uključivanje međunarodnih eksperata u Komisiju za hartije od vrijednosti

    visoke standarde transparentnosti

     

    institucionalne mehanizme protiv korupcije

    otvaranje berze za investitore iz SAD-a i EU

    To je zapravo potpuno drugačiji pristup od postojećih berzi u BiH koje gotovo u cijelosti zavise od lokalnih aktera.

    Blockchain – veza s Nasdaqom i drugim vodećim tržištima

    Najznačajniji element projekta je najava primjene digitalne glavne knjige (DLT) i, u budućnosti, blockchain tehnologije za vođenje registra transakcija i vrijednosnih papira.

    To omogućava maksimalnu transparentnost, smanjenu mogućnost manipulacija, brža poravnanja, niže troškove i ulazak potpuno novih grupa investitora.

    Ovakav model već koriste ili uvode najveće svjetske berze – Nasdaq, SIX (Švicarska), London Stock Exchange, Singapur – što znači da bi Brčko zaobišlo staru analogno-birokratsku fazu i odmah ušlo u moderni finansijski ekosistem.

    Šta donosi Distriktu i BiH?

    Prema Gregorijanu, berza bi omogućila:

    izdavanje vladinih obveznica

    pristup kapitalu za mala i srednja preduzeća

    lakši ulazak stranih investicija

    nova radna mjesta u finansijskom sektoru

    jači privatni sektor

    veći povrat dijaspore u biznis tokove BiH

    Zvaničnici Distrikta projekt vide kao „prekretnicu“ za lokalnu privredu i kao mogućnost da Brčko postane najstabilnije i najprivlačnije poslovno okruženje u BiH.

    Ključno pitanje – zašto sada i zašto s blockchainom?

    BiH ima dvije berze, ali promet je nizak, emisije rijetke, a de fakto tržište zatvoreno za internacionalni kapital. Nova berza pokušava da riješi upravo to: Brčko nudi fleksibilnije zakonodavstvo, Amerikanci nude kapital i kredibilitet a blockchain nudi povjerenje i transparentnost

    Ako projekt prođe kako je najavljeno, berza u Brčkom mogla bi postati specijalizovana platforma za brzorastuće kompanije, investitore iz dijaspore i međunarodne fondove – a ne klon postojećih tržišta, piš “Biznisinfo“.

     

     

  • Otkriveno ko je vjerovatni kupac ruskog udjela u NIS-u

    Otkriveno ko je vjerovatni kupac ruskog udjela u NIS-u

    Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija – ADNOC najvjerovatniji je kupac ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).

    Ovo je , kako prenosi Radio 021, novinar Miša Brkić rekao FoNetu, pozivajući se na odlično upućenog insajdera, koji je zamolio za anonimnost.

    “Predsednik uprave ADNOC je, njega je zamolio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, njegov prijatelj, da on to kupi i najzad preseče dilemu. Rekao mu je – i ti si prijatelj sa Vladimirom Putinom, lepo, ti to kupi da se više ne mučimo”, naveo je Brkić, objašnjavajući kako je došlo do toga da ADNOC postane kupac 56,15 odsto vlasništva NIS.

    Prema riječima Brkića, sada se očekuje potvrda i zeleno svjetlo iz Sjedinjenih Američkih Država na ovakav dogovor.

    “Time bi mogla da bude okončana meksička sapunica koju nam je predsednik Srbije priredio”, kazao je Brkić.

    Brkić je dodao da je posredi isti model kao i za Lukoil, ali bi rezultat u ovom slučaju mogao da bude drugačiji.

    “Švedski milijarder je kupio Lukoil, a onda je posle dva dana morao da odustane, jer su mu Amerikanci sugerisali da izađe iz tog aranžmana, jer oni misle da i dalje iza toga stoje Rusi. Da li će se to dogoditi i sa ovim aranžmanom ne znam, ali koliko znam – Amerikanci su takođe prijatelji sa Bin Zajedom, a sudeći po tome, oni bi trebalo da dozvole da ovo nastavi da radi”, kazao je Brkić.

    Prema njegovim riječima, ostaje da se vidi da li je u “prijateljskoj molbi” predsjednika Srbije šeiku Bin Zajedu “bila i još neka ponuda”.

    Brkić dodaje i da je u skladištu Janafa u Rijeci istovaren jedan tanker sirove nafte, ali ta nafta nije mogla da bude dopremljena do Rafinerije u Pančevu zbog sankcija.

    “Čekamo da vidimo da li će sada doći”, rekao je Brkić.

    On je detalje čitavog dogovora i svoja saznanja detaljnije objasnio i za sajt Nedeljnika.

    Prema tim navodima, Bin Zajed je već u prvom razgovoru s Vučićem dao zeleno svjetlo. Šeik je prije početka pregovora sa ruskom stranom zatražio od menadžmenta ADNOC da napravi procjenu vrijednosti NIS i kada je dobio taj podatak, započeo je pregovore.

    Ruska strana, međutim, izašla je sa svojom procjenom vrijednosti NIS, koja je bila tri puta veća od procjene ADNOC-a.

    U početnim pregovorima to je bila nepremostiva razlika, ali je očigledno da je u međuvremenu došlo do približavanja procjene i da je na kraju to rezultiralo postizanjem dogovora.

    Šeik bin Zajed, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, pristao je i da menadžment koji odredi ADNOC zamijeni ruski direktorski tim u NIS-u i tim povodom u Abu Dabiju je održan sastanak predstavnika prodavca, kupca i srpskog Ministarstva energetike na kojem je dogovoreno menadžersko preuzimanje upravljanja Naftnom industrijom Srbije.

    Ovu transakciju prije nego što postane operativna moraće da potvrde OFAC i američko Ministarstvo finansija.

    Podsjetimo, Dubravka Đedović Handanović ministar rudarstva i energetike Srbije, izjavila je danas da su ruski vlasnici pristali da prodaju svoj udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) koji iznosi 56,15 odsto.

  • Zbog čega će uskoro skočiti cijena hljeba

    Zbog čega će uskoro skočiti cijena hljeba

    Samo u novembru, cijena goriva u Srpskoj otišla je 3 puta.

    Unajavi nema stabilizacije, tako da bi se građani uskoro mogli suočiti sa novim poskupljenjem dizela i benzina.

    – Čim gorivo krene da poskupljuje, nebitno u kojem iznosu, krenu da rastu cijene ostalih roba i usluga. Plašimo se da će tako biti i sada, i da ćemo kraj ove i početak sledeće godine dočekati sa poskupljenjima, koja će dodatno opteretiti naše ionako skromne kućne budžete – kaže jedan Banjalučanin.

    Proizvođači, međutim, poručuju da gorivo nije stavka koja bi mogla da dovede do lančanih poskupljenja. Naglašavaju da bi do rasta cijena, i to početkom sledeće godine, moglo doći zbog povećanja minimalne plate.

    Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Srpske i vlasnik kompanije “Krajina klas”, ističe da poskupljenja goriva neće biti okidač za porast cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

    Zbog ovakve situacije, potrošači su uplašeni da će im se na leđa uskoro natovariti poskupljenja hrane, ali i brojnih drugih proizvoda i usluga.

    Naime, cijene goriva idu gore-dole, tako da, u konačnici, nemamo neko značajnije poskupljenje. Iz tog razloga, gorivo neće biti generator poskupljenje hrane – objašnjava za Srpskainfo Trivić.

    Dodaje da bi, međutim, poskupljenja moglo da uslovi povećanje minimalca od početka sledeće godine.

    – Plate će otići za 10 odsto, nakon čega bi pekarski proizvodi mogli da poskupe za 2,5-3 odsto. Dakle, ni u ovom slučaju neće se desiti značajniji skok cijena i građani od toga ne treba da strahuju – poručuje Trivić.

    Mlinari, s druge strane, tvrde da bi, ako gorivo nastavi da poskupljuje, pa još dođe do rasta cijene struje, veoma lako moglo da dođe do poskupljenja brašna.

    Podsjetimo, od januara 2026, najniža neto plata za NKV radnike iznosiće 1.000 KM. Najniža neto plata za one sa trogodišnjom SSS iznosiće 1.050 KM, a sa četvorogodišnjom 1.100 KM. Za VŠS minimalac će iznositi 1.350 KM, a za VSS 1.450 KM.

     

     

     

     

  • Banjaluci i Bijeljini vraćen novac od PDV-a

    Banjaluci i Bijeljini vraćen novac od PDV-a

    Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske i Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, tvrde da je novac koji se odnosi na raspodjelju prihoda od PDV-a, a koji je ranije uzet od Banjaluke, Bijeljine i drugih lokalnih zajednica, vraćen tim gradovima.

    Vidovićeva je poručila da je na ovaj način ispoštovana odluka Ustavnog suda Republike Srpske, koji je naveo da je novac uzet nezakonito.

    Minić je kazao da su za vraćanje novca Bijeljini i Banjaluci, uzeli dio novca od izrazito nerazvijenih opština u Srpskoj.

    “Uvijek sam informisan o nekim presudama i obavezama, pa tako i u ovom slučaju”, rekao je Minić.

    Podsjetimo, u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen je Zakon o budžetskom sistemu, prema kojem se za sedam odsto smanjuju prihodi od raspodjele PDV-a gradovima koji imaju preko 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih opština.

    Ipak, sve ovo stiglo je do Ustavnog suda Republike Srpske, koji je smatrao da se radi o odluci koja nije u skladu sa zakonom.

    O ovoj temi nedavno je vođena rasprava i na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, kada su se sukobili Zora Vidović, ministar finansija RS, i Tomica Stojanović iz SDS.

    Vidovićeva je i tada tvrdila da je novac vraćen Bijeljini i Banjaluci, dok je Stojanović poručio da on zna da računa jako dobro, te da je trebalo da se vrati dosad oko 10 miliona KM.

  • Rast BDP-a po stopi od 3,1 odsto

    Rast BDP-a po stopi od 3,1 odsto

    Bruto domaći proizvod /BDP/ Republike Srpske u prošloj godini, izražen u tekućim cijenama, iznosio je 17,2 milijarde KM i imao je stopu realnog rasta od 3,1 odsto u odnosu na 2023. godinu, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    BDP po glavi stanovnika u prošloj godini iznosio je 15.494 KM.

    Bruto dodata vrijednost u prošloj godini iznosila je oko 14,06 milijardi KM, dok je vrijednost na proizvode umanjena za subvencije na proizvode bila 3,14 milijardi KM.

    Iz Zavoda su naveli da je BDP Republike Srpske u prošloj godini, izražen u dolarima, iznosio 9,5 milijardi dolara, dok je njegova vrijednost po glavi stanovnika bila 8.572 dolara.

  • Vidović: Ukoliko dođe do poskupljenja struje, biće neznatno

    Vidović: Ukoliko dođe do poskupljenja struje, biće neznatno

    Ukoliko bi došlo do poskupljenje struje, to bi bilo neznatno, kazala je Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske i dodala da “Elektroprivreda Republike Srpske” nije podnijela Vladi Srpske zahtjev za poskupljenje struje.

    “Prije nekoliko dana bio je tematski sastanak u Vladi Srpske sa predstavnicima “Elektroprivrede” na kome se vidjelo da ima značajnih probleme u energetskom sektoru”, rekla je Vidovićeva.

    Podsjećamo, preduzeće”Elektroprivreda Republike Srpske” traži od Regulatorne komisija za energetiku Republike Srpske povećanje cijene struje za 20 odsto.

    “Navedenim zahtjevom se traži povećanje cijene energije u iznosu od 19,83 odsto i to povećanje cijene nabavke energije za javno snabdijevanje sa prethodno odobrenih 0,0770 KM/kWh na 0,0922 KM/kWh i povećanje cijene usluge javnog snabdijevanja sa 2,48 KM/mjesec na 3,25 KM/mjesec. U zahtjevu se takođe traži promjena postojećih opsega potrošnje za domaćinstva na način da se opseg potrošnje 0-500 kWh smanji na 0-350 kWh, a opseg potrošnje 501- 1500 kWh na 351-1000 kWh”, navodi se u saopštenju.

  • Đokić: Problemi sa NIS-om ne utiču na tržište Srpske

    Đokić: Problemi sa NIS-om ne utiču na tržište Srpske

    Problemi sa NIS-om ne utiču na tržište Republike Srpske, rekao je ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.

    – To ne može negativno uticati na snabdijevanje tržišta Republike Srpske. Zašto? Zato što se Republika Srpska već duže vrijeme snabdijeva i iz drugih pravaca. Dakle, postoji veliki broj trgovaca ili grosista u Republici Srpskoj i u BiH, koji obezbjeđuju dovoljne količine i iz drugih pravaca, ne samo iz pravca Srbije – navodi Đokić.

    Kaže da ono što za nas može da bude nepovoljno, jeste Nestra grupacija koja je u najvećem dijelu osnovljena na NIS.

    – To može da uzrakuje pad prometa u lancu benznskih pumpi, koje su vlasništvu Nestro. Ostalo, mislim da neće imati nekog odraza ukoliko eventualno dođe do zaustavljena proizvodnja ili bitnog smanjenja – kaže Đokić.