VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • U Srpskoj BDP po glavi stanovnika najmanji, a minimalna plata najveća

    U Srpskoj BDP po glavi stanovnika najmanji, a minimalna plata najveća

    Vlada Republike Srpske sutra će donijeti odluku o minimalnoj plati, a ako se pogleda BDP po glavi stanovnika, nije jasno na osnovu kojih parametara je odlučeno da se taj minimalac dodatno povećava.

    U ovom trenutku, u odnosu na Federaciju BiH i Srbiju, Republika Srpska ima najmanji BDP po glavi stanovnika, a s druge strane i najveću minimalnu platu.

    BDP po glavi stanovnika u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosio je 12,975 KM, u Federaciji BiH 13.660 KM, a u Srbiji 17.386 KM. Istovremeno, u Republici Srpskoj, trenutno je najveća minimalna plata, a ako se obistine najave Vlade RS biće još i veća, mada nije poznato na osnovu kojih parametara je odlučeno da se ona dodatno povećava.

    Minimalna plata u Federaciji BiH u ovom trenutku iznosi 596 KM, u Srbiji 660 KM, a u Republici Srpskoj 700 KM. Uprkos ovim pokazateljima Republika Srpska odlučila je da dodatno poveća minimalnu platu iako Federacija BiH to neće uraditi, a Srbija je odlučila da za 176 radnih časova ta minimalna plata iznosi 778 KM.

  • Višković: Ukupne investicije u Srpskoj oko 11 milijardi KM

    Višković: Ukupne investicije u Srpskoj oko 11 milijardi KM

    Investicije čija je realizacija u toku u Republici Srpskoj iznose preko šest milijardi KM. Radi se projektna dokumentacija za još neke projekte u vrijednosti od pet milijardi KM, što znači da je ukupan investicioni ciklus u nekoliko godina ispred nas, 11 milijardi KM, istakao je premijer Srpske Radovan Višković, nakon sastanka sa funkcionerima i direktorima javnih preduzeća Republike Srpske.

    Danas je ovaj sastanak imao za cilj da uozbiljimo sve i ubrzamo investicije – poručio je Višković.

    Premijer Srpske je istakao da će u narednim danima formirati tim u kabinetu, koji će izvjestiti šta je u zastoju i koji članovi zakona su problematični.

    • Nema tog zakona koji se ne može promijeniti da bismo ubrzali procedure – poručio je Višković.
  • Kako će se slabljenje dolara odraziti na bh. ekonomiju i građane?

    Kako će se slabljenje dolara odraziti na bh. ekonomiju i građane?

    Stručna javnost u BiH podijeljena je po pitanju uticaja slabljenja dolara na bh. ekonomiju i građane.

    Američka valuta je, inače, oslabila te pala na najniži nivo još od jula, a stručnjaci širom svijeta već prave projekcije o uticajima ovakvih kretanja.

    U BiH jedni smatraju da je to za nas dobra vijest, a drugi očekuju da će nam ovakav razvoj situacije donijeti više štete nego koristi.

    Ekonomista Igor Gavran ističe da bi najbrži efekat trebalo da bude pozitivan, a to je smanjenje cijene nafte, odnosno naftnih derivata, jer se na globalnom nivou njihova cijena određuje u dolarima i svaki pad vrijednosti dolara u odnosu na evro znači i pad cijene u odnosu na KM. “Nažalost, uvijek je upitno koliko će to i stvarno domaći distributeri prenijeti na njihove maloprodajne cijene”, navodi Gavran za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, eventualni negativan efekat bi mogao biti na izvoz na tržišta gdje se koristi dolar i valute vezane za vrijednost dolara, ali većina bh. izvoza ide na tržište EU i regije, pa to nije veliki rizik.

    “Kada je riječ o kamatnim stopama u EU one prije svega zavise od referentnih stopa, a one od odluka ECB, međutim ako evro nastavi jačati u odnosu na dolar, što iskreno ne očekujem, već naprotiv, mogao bi to biti argument za pad referentnih kamatnih stopa u budućnosti. Kamatne stope u BiH ne bi trebalo da se mijenjaju jer su uslovi na tržištu drugačiji, ali viša vrijednost evra je dodatni argument protiv njihovog rasta”, kaže Gavran.

    Efekti na dugove BiH su, naglašava, takođe pozitivni, jer rast vrijednosti evra nam ne povećava dug nominiran u evrima, pošto je svakako naša valuta vezana za evro, a dio duga u dolarima sada pada u vrijednosti.

    I ekonomista Milenko Stanić kaže da je riječ o pozitivnim signalima za bh. ekonomiju kada govorimo o dugovima ovdašnjih preduzeća i države koji su iskazani u dolarima.

    “Svako slabljenje snage dolara će značiti i smanjenje tereta otplate dugova. Mi imamo dugova povučenih u dolaru, ali to nisu veliki iznosi, već su u pitanju više zaduženja u evrima”, naveo je Stanić za “Nezavisne novine”.

    On kaže da jačanje evro valute, kao rezervne valute, za bh. ekonomiju jeste dobar signal. To, pojašnjava, povećava snagu domaće valute (KM).

    “Sigurno da će jačanje domaće valute, preko rezervne valute, značiti mogućnost veće zarade za bh. ekonomiju, odnosno da će u transakcijama koje se odvijaju u spoljnotrgovinskoj razmjeni naša privreda imati mogućnost da bolje prolazi na inostranim tržištima”, naveo je Stanić.

    S druge strane, Aleksandar Ljuboja, generalni sekretar Područne privredne komore Banjaluka, kaže da kurs dolara varira u odnosu na kurs evra, a nama, kako tvrdi, ne odgovara rast evra.

    “Većinu robe koju izvozimo mi indeksiramo u evru i samim tim naša roba postaje skuplja. Mnogo manje indeksiramo u američkom dolaru. A naša valuta, KM, vezana je za vrijednost evra i imamo taj problem gdje veća vrijednost evra dovodi do nekonkurentnosti na svjetskim tržištima. Međutim, to su aktivnosti i oscilacije koje nisu toliko velike i ne utiču značajno na ono što se dešava kod nas, koliko smanjenje potrošnje i potražnje u našem okruženju, odnosno u zemljama koje su naši najveći spoljnotrgovinski partneri”, naveo je Ljuboja za “Nezavisne novine”.

  • Amidžić: Zemlja se zadužuje, a na računima ima stotine miliona KM

    Amidžić: Zemlja se zadužuje, a na računima ima stotine miliona KM

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić ukazao je na činjenicu da se BiH nastavlja zaduživati dok na računima ima stotine miliona KM vlastitih sredstava.

    On je napomenuo da je riječ o sredstvima “Elektroprenosa”, Regulatorne agencije za komunikacije, milionima KM namijenjenim za višegodišnje kapitalne projekte, a na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH nije usvojen način raspodjele namjenskih sredstava za izgradnju i sanaciju puteva i auto-puteva.

    Istovremeno, BiH se kod EBRD-a zadužila za dodatnih 110 miliona evra za izgradnju dionice auto-puta kod Mostara.

    Amidžić je naveo da je to razlog zbog kojeg je izjavio da je BiH ekonomski neodrživa zemlja.

    • Ranije sam govorio o 700 miliona KM, ali mogu reći da trenutno na računima, po različitim osnovama, imamo više od 800 miliona KM. Volio bih da imam obrazloženje zbog čega ne koristimo sredstva od putarine, jer ono što neko smatra obrazloženjem je sve, osim obrazloženja – rekao je Amidžić za “Dnevni avaz”.

    Amidžić, koji je i predsjednik Upravnog odbora UIO BiH, pojasnio je da je riječ o iznosu koji će do kraja godine narasti na oko 250 miliona KM, te da su to namjenska sredstva koja ne mogu biti korištena za budžetsku potrošnju, već isključivo za izgradnju putva i auto-puteva.

    Bez obavezne rezerve, Federacija BiH bi iz ukupnog iznosa dobila oko 150 miliona KM, a Republika Srpska oko 80 miliona KM.

    Koeficijenti raspodjele su privremeni, pa bi se eventualne razlike nadoknadile finalnim poravnanjem.

    • To se do sada četiri puta podijelilo, a odjednom peti put ne može. Nakon prigovora izmijenili smo odluku, otklonili prigovore, pa opet ne može. A nemam odgovora kako može. To nema nikakve veze sa političkim opredjeljenjem. Mi imamo svoje političke stavove koje branimo i od kojih ne odustajemo, to je normalno, ali to nema nikakve veze sa ovim da ono što imamo jede inflacija, dok se sa druge strane zadužujemo i plaćamo kamatu – rekao je Amidžić.
  • Višković: Minimalac neće biti ni 1.050 ni 750 KM

    Višković: Minimalac neće biti ni 1.050 ni 750 KM

    Vlada Republike Srpske saopštiće u četvrtak koliko će iznositi najniža plata za 2024. godinu. To neće biti 1.050, ali ni 750 maraka, rekao je to “Glasu” premijer Srpske Radovan Višković i najavio da će pomoći privrednicima koji dokažu da trpe štetu zbog njihove odluke u vezi povećanja minimalca.
    On je ranije pozivao poslodavce i sindikat i dao im rok do kraja godine da se dogovore u vezi sa iznosom najniže plate za iduću godinu, a šanse za takvo nešto su ravne nuli.

    – Nećemo čekati dalje. Na sjednici Vlade Srpske u četvrtak donijećemo odluku o najnižoj plati. Imao sam želju da to urade socijalni partneri, kojima je to i posao. Očigledno je lakše da to oni ne urade, jer će onda imati razloga da napadaju Vladu. Navikli smo na to. Napadaće – poručio je Višković za “Glas Srpske”.

    Naveo je da rješenje Vlade o pitanju najniže plate neće biti ni jedno ni drugo koje se spominjalo u javnosti, odnosno poslodavci traže da to bude 750, a predsjednik RS Milorad Dodik je zagovarao iznos od 1.050 maraka.

    Na pitanje da li će minimalac biti neka sredina između tih prijedloga, Višković je naveo da se može tako reći.

    – Imaćemo i obrazloženje za taj iznos minimalca. Imamo spremnu odluku i ona će biti poznata u četvrtak. I ta odluka će biti dakle na snazi od 1. januara iduće godine – poručio je Višković, koji nije želio da otkriva koji će to iznos najniže plate biti koji će donijeti republička Vlada.

    Osvrnuo se i na to da je više puta socijalne partnere pozivao da se dogovore o iznosu najniže plate i da će njihov dogovor Vlada Srpske podržati te da neće biti remetilački faktor.

    – Očigledno ne žele. I to treba da bude poruka građanima i radnicima. Ne mogu oni da peru prljav veš preko premijera i Vlade, ali pokušaće to da rade. Pratimo regiju i okruženje po ovim parametrima i zadržaćemo taj odnos – poručio je Višković.

    Premijer Srpske je i na jučerašnjem sastanku sa ministrima razgovarao o temi najniže plate.

    – Želio sam da čujem i njihov stav, da podijelimo sve informacije koje ima bilo ko od njih u datom trenutku, odnosno da dođemo do nekog rješenja koje će biti najbolje i za jedne i druge. Vjerovatno će biti nezadovoljni i jedni i drugi. Ali mi moramo računati i da zadržimo radnike – poručio je Višković.

    Naglasio je i da sa druge strane Vlada Srpske ne može samo zastupati stav “dajte vi plate”.

    – Možemo reći i da minimalac bude 2.000 maraka, ali ako neko to ne može platiti, to će biti najveća šteta za radnike, jer će ostati bez posla. Moramo voditi računa da se ne svrstavamo na stranu ni jednih ni drugih nego da na osnovu činjenica, pokazatelja te realnih procjena dođemo do tog iznosa. Tako da ćemo to uraditi i sada – poručio je Višković.

    Navodi i da će vjerovatno odlukom Vlade Srpske o iznosu najniže plate biti pogođeni određen broj radnika i privrednika.

    – Pratićemo i analizirati i tražiti najbolji trenutak da im bude pomognuto. Ne može 290.000 radnika biti talac neke djelatnosti koje zaista imaju problema. Dakle ako naša odluka bude neke djelatnosti pogodila, onda ćemo im pomoći. Naravno sve to će morati dokumentovati, dokazati i potkrijepiti činjenicama – zaključio je Višković i dodao da ne može neko samo reći da ima problem zbog rasta minimalca u Srpskoj, već da će to morati i da dokaže.

    Politički stav

    Višković smatra i da je u posljednja dva mjeseca u Srpskoj previše eksploatisana priča o najnižoj plati za iduću godinu.

    – Predsjednik Srpske Milorad Dodik je iznio politički stav zato što se pojavila informacija od potpredsjednika Vlade FBiH Vojina Mijatovića, koji je iz njemu znanih razloga, ali ne čudi me sa njegove strane, rekao da će minimalac biti 1.000 maraka u tom entitetu. Nakon tog Dodik je izašao i rekao da će biti 1.050 u Srpskoj. Ja koliko znam u drugom entitetu nema ništa od tih najavljenih 1.000 maraka – kazao je Višković.

  • Da li je RiTE Gacko zaustavila niska cijena struje ili loš ugalj?

    Da li je RiTE Gacko zaustavila niska cijena struje ili loš ugalj?

    Od ponoći 24. decembra Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko je u zastoju.

    Pojašnjenje iz preduzeća je da je osnovni razlog ove situacije izrazito niska cijena električne energije zbog prazničnog industrijskog zastoja širom Evrope, dok izvori “Nezavisnih novina” iz gatačkog preduzeća dodaju da se radi i o problemima sa dopremom uglja iz rudnika, pa čak i nedostatkom ove sirovine.

    “Ima svega pomalo. Nije nužno stala zbog uglja, ali bi vjerovatno stala kroz koji dan”, tvrdi naš izvor, te dodaje da nije problem što u rudniku nema otkrivenog uglja, već da zbog loših uslova na terenu on ne može biti dopremljen iz povlate do drobilice.

    “Problem je što je loš put. Zaglavljuju se belazi (kamioni). A onda TE potroši više nego što mi dopremimo iz rudnika. Takođe, taj ugalj što ide iz povlate je lošijeg kvaliteta, a ako kiša pada pretvara se u blato”, priča izvor “Nezavisnih” te dodaje da je zastoj očigledno uslijedio da bi se dopremile dodatne količine uglja. “Pa da mogu januar da izguraju. Ne znam kada bi mogli da počnu s radom”, navodi.

    Jedan od radnika preduzeća tvrdi da je tačno da je pala cijena struje i da im se ne isplati da rade, ali je veći problem što postrojenje nema dovoljno uglja u rezervi.

    “Možda imaju samo nekoliko hiljada tona u spremi, to je ništa”, tvrdi ovaj radnik.

    Međutim, Maksim Skoko, vršilac dužnosti direktora RiTE Gacko, odgovara da je jedini razlog zbog čega je postrojenje isključeno sa mreže niska cijena struje na berzama, zbog čega je potpuno nelogičan i neisplativ rad u tim uslovima.

    “U nedjelju su cijene na berzama u Srbiji bile reda veličine nula i četiri evra do 25 evra, zavisno od sata u kojem se prodaje. S obzirom na to da mi prodajemo energiju vani, u toku 24 časa, taj rad je apsolutno neisplativ”, kaže Skoko, koji na pitanje zbog čega je došlo do niske cijene električne energije na tržištu odgovara:

    “Do niskih cijena struje dolazi zbog praznika u Evropi, odnosno katoličkog Božića, koji dodatno pada neposredno iza vikenda. Na Badnji dan i Božić proizvodnja u Evropi staje i cijene su izrazito niske. I naravno da u uslovima takve situacije i potrebama da izvršimo dodatnu pripremu postrojenja i da dodatne količine uglja dopremimo do deponije, čime ćemo je pojačati, mi smo se odlučili na ovaj zastoj”.

    Ipak, pored potvrde da će zastoj biti iskorišten da se deponija uglja dodatno napuni, Skoko tvrdi da termoelektrana ni u kom slučaju nije morala da stane zbog toga.

    “Deponija uglja nije bila prazna, mi smo imali uglja na zalihi i nismo morali da stojimo zbog nedostatka sirovine, ali ćemo iskoristiti situaciju da je dopunimo dodatnim količinama”, naglasio je Skoko.

    Kada je u pitanju nastavak rada “zlatne koke”, kako je popularno zovu stanovnici ove hercegovačke opštine, prvi čovjek RiTE Gacko kaže da bi se to trebalo završiti u naredna dva dana.

    “To je stvar procjene, trebalo bi u utorak ili srijedu, ali najvjerovatnije da će to biti u srijedu”, kazao je on za “Nezavisne novine”.

    Ali, da ipak situacija u Rudniku i Termoelektrani nije bajna i krasna potvrđuju i nedavni podaci koje je za medije iznio Dušan Nikčević, rukovodilac Radne jedinice Rudnik, koji kažu da je u 2022. godini u rudniku otkopano oko tri miliona kubika jalovine, što je svega oko 37% od planiranog.

    Mediji prenose i kako proizvodnja električne energije neće biti na planiranom nivou, već da će biti oko 88 odsto od zacrtanog plana, a da je razlog tome opet loš kvalitet uglja i trošenje ogromnih količina mazuta.

    O kakvoj razlici se radi svjedoče podaci da se nekada trošilo između 1.200-2.000 tona mazuta godišnje, a da je sada to i po 15.000 tona.

    Podsjećamo, u gatačkom basenu ugalj se kopa već sedam decenija, a električna energija se proizvodi više od četrdeset godina. Predviđeni radni vijek postojećeg postrojenja je pri kraju, a nedavno je najavljeno da bi moglo da se krene u izgradnju potpuno novog bloka “Gacko 2”.

  • Dodik tvrdi da je u Srpsku došlo 10 kompanija iz Njemačke

    Dodik tvrdi da je u Srpsku došlo 10 kompanija iz Njemačke

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je u proteklih 20 dana najmanje 10 velikih kompanija iz Njemačke došlo u Srpsku jer znaju da ona može dugoročno da obezbijedi snabdijevanje gasom iz Rusije.

    Dodik je istakao da njemačke kompanije ne mogu da istrpe da gas koje su dobijale po 300 dolara sada košta 3.000 dolara, te ukazao da Njemačka neće dugo godina doći u priliku da ima ekonomsku cijenu gasa kao u Republici Srpskoj.

    On je rekao da su na području Srpske od Prnjavora, Gradiške i Banjaluke prisutne brojne strane kompanije, navodeći da se u Laktašima trenutno otvaraju dvije fabrike, dok će na kraju iduće godine biti otvorena i treća, u kojoj će se zaposliti oko 2.500 radnika.

    Dodik je ukazao da se Srpska nalazi na prekretnici i da se mora napraviti stabilno društvo.

    – Moramo da izgradimo novu industrijsku klasu radnika da rade u realnom sektoru i da imaju dobru platu – istakao je Dodik.

    On je naveo da je tokom privatizacije položaj radnika u industriji značajno devastiran i da svaki dan sreće ljude koji žele da se vrate na ove prostore i nalaze poslove.

    Dodik je rekao da je ponosan na mnoge u industrijskom sektoru koji rade i zapošljavaju radnike.

    Govoreći o svojoj inicijativi da najniža plata u Republici Srpskoj u idućoj godini bude 1.050 KM, Dodik je rekao da je potrebno da najniža plata bude vidljivo povećana, da se vidi kako će se to reflektovati i da svi podnesu teret toga.

    Predsjednik Republike Srpske rekao je da prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.296 KM, a da je to prije tri godine bila misaona imenica.

    – Prirodno je da ljudi žele više, volio bih da je prosječna plata 3.000 evra, ali za to moramo imati produkciju koju nemamo… Učinićemo ono što mislimo da je dugoročno za ovo društvo najbolje, da ne oštetimo poslodavce, ali da pokušamo da ih učinimo odgovornijim, a i radnike da dovedemo u poziciju da imaju stabilne socijalne uslove i da budu dobri radnici – rekao je Dodik za televiziju Una.

    On je naveo da su Srbi u Sarajevu ostavili 80 milijardi KM javnog bogatstva – stanova, trotoara, rasvjete, javnih nabavki izgradnje škola, bolnica i javnih ustanova.

    – Sada bi trebalo da im ostavimo i ovaj dio BiH, a da oni uživaju u tome. To ne može. Poruka koju oni kreiraju o stalnoj nestabilnosti onemogućava Republici Srpskoj da se razvija i stvara percepciju pritiska da neko ode odavde – ukazao je Dodik.

  • Јoš nema dogovora o minimalnoj plati; Vlada odluku donosi u četvrtak

    Јoš nema dogovora o minimalnoj plati; Vlada odluku donosi u četvrtak

    Јoš nije utvrđen iznos minimalne plate za sljedeću godinu. Na zakazanu sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta nisu došli poslodavci, pa zbog nedostatka kvoruma nije ni održana.

    Predstavnici poslovne zajednice kažu da čekaju sastanak sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Sindikat je ponovio da će podržati raniji prijedlog predsjednika da minimalac bude 1.050 maraka.

    • Unija poslodavaca Republike Srpske se danas nije pojavila na sastanku i to je jedini i osnovni razlog zbog čega danas nije održana sjednica Ekonomsko – socijalnog savjeta. To govori o njima, da oni žele da to jednostavno uradi Vlada. Vlada će to i da uradi već na sljedećoj sedmici koja će biti održana u četvrtak – rekao je Danijel Egić ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

    Današnji nedolazak na sjednicu i ovakvo ponašanje nije prvi put da se dešava.

    • Republika Srpska i sama Vlada Republike Srpske treba da se ozbiljno pozabavi pitanjem socijalnog dijaloga u Srpskoj – rekla je Ranka Mišić predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.
  • Svijetu prijeti nova velika kriza, puno veća od Gaze i Ukrajine

    Svijetu prijeti nova velika kriza, puno veća od Gaze i Ukrajine

    Napadi na trgovačke brodove u Crvenom moru, posebno u i oko tjesnaca Bab el-Mandeb, imaju ogroman potencijal da se pretvore u veliku svjetsku krizu, znatno veću nego što je kriza u Pojasu Gaze, pa čak i veću nego što je rat u Ukrajini.
    Ako se ostvare prijetnje jemenskih pobunjenika Ansar Allah (čiju veliku većinu čine pripadnici plemena Huti) da će izvesti masovne napade protivbrodskim projektilima i dronovima kamikazama na trgovačke brodove, ekonomske štete za Evropu biće enormne. Takvi napadi dovešće do potpunog prekida protoka brodova kroz Bab el-Mandeb i istočni dio Crvenog mora.

    Najnovije tvrdnje Bijele kuće da je Iran direktno uključen u planiranje i izvođenje napada Huta na trgovačke brodove znatno povećavaju opasnost da će se kriza proširiti i na Persijski zaliv. The Wall Street Journal juče (22. decembra) je objavio tekst temeljen na američkim obavještajnim podacima u kojem se tvrdi da Hutima podatke o kretanju brodova neophodnih za napade osiguravaju iranski špijunski brodovi koji se nalaze u tom području.

    U tekstu se tvrdi da najmanje jedan iranski špijunski brod u realnom vremenu dojavljuje Hutima pozicije potencijalnih ciljeva. S obzirom na to da Huti nemaju radare kojim bi nadzirali Crveno more, to je jedini način da usmjeravaju projektile i dronove kamikaze prema brodovima. Do 21. decembra potvrđeno je najmanje 12 napada, a mnoge su spriječili američki i francuski ratni brodovi.

    Nakon što su pokušaji Ansar Allaaha da direktno napadne Izrael balističkim i krstarećim projektilima te dronovima kamikazama propali (velika većina oborena je iznad Crvenog mora, a preostale je uništila izraelska protivvazdušna odbrana), sredinom novembra promijenili su strategiju.

    Umjesto direktnih napada na Izrael, odlučili su napadati trgovačke brodove u Crvenom moru. Iako su u početku objavili da će napadati samo izraelske brodove, brodove u vlasništvu Jevreja i brodove koji prevoze robu za i iz Izraela, vrlo brzo je postalo jasno da žele prekid prometa Crvenim morem i posljedično Sueckim kanalom. U tome su skoro uspjeli.

    Kompanije preusmjeravaju brodove

    Suočeni s opasnošću napada iz Jemena, sve veći broj brodarskih kompanija preusmjerava brodove oko Afrike. Taj je put duži šest hiljada nautičkih milja, što znači najmanje dodatnae tri sedmice plovidbe nego da ti isti brodovi plove kroz Crveno more i Suecki kanal. Posljedice su ne samo veće vozarine već i dodatno opterećenje na i ovako prenapregnute brodarske kapacitete.

    S obzirom na to da su na put oko Afrike krenuli i tankeri koji prevoze naftu s Bliskog istoka u Evropu, za očekivati je i značajno povećanje cijene naftnih prerađevina na evropskom tržištu. Sad kad se manjkovi više ne mogu nadomjestiti povećanjem uvoza iz Rusije.

    Međutim, to je manji problem. Optužbe Bijele kuće da Teheran direktno stoji iza napada u Crvenom moru jako komplikuju situaciju. I prije se znalo da je glavni sponzor Ansar Allaaha Iran koji ih finansira i naoružava. No, kako se to smatralo lokalnim problemom koji se ponajviše ticao Saudijske Arabije, Zapad nije reagovao. Osim što su američki ratni brodovi s vremena na vrijeme presretali iranske pošiljke oružja Hutima.

    Posljedično znatan dio tog zaplijenjenog oružja i municije završio je u Ukrajini. Međutim, velika većina oružja poslana iz Irana stigla je do sjevernog Jemena i sad predstavlja prijetnju. U ovom slučaju protivbrodski vođeni projektili. Zna se da je Ansar Allah naoružan iranskim kopijama kineskih protivbrodskih projektila C-801 i C-802. Svi se projektili nalaze na mobilnim obalnim lanserima (terenskim kamionima) te ih je vrlo teško otkriti i uništiti.

    Huti računaju da SAD neće u rat

    Nije to prvi put da Huti napadaju brodove u Crvenom moru. Još u oktobru 2016. pokušali su protivbrodskim vođenim projektilima potopiti američki razarač USS Mason. Prije tih napada Huti su uspjeli protivbrodskim projektilima teško oštetiti logistički brod ratne mornarice Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tadašnji američki predsjednik Barak Obama odlučio je ne odgovoriti uzvratnim napadom, a sređivanje stanja u Jemenu prepustio koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom. Saudijci nisu bili sposobni dovršiti posao pa je Ansar Allah od tada samo ojačao.

    Huti su se u ovu avanturu upustili procjenjujući da, kao i 2016. godine, i ovog puta aktuaelni američki predsjednik neće uvesti Sjedinjene Države u novi rat. Ponajviše zbog toga jer ima manje od godinu dana do predsjedničkih izbora. No možda su se preračunali.

    Sigurna plovidba Crvenim morem i Sueckim kanalom ima ogromno značenje za svjetsku privredu. Svake godine tim vodenim putem prođe više od 19 hiljada trgovačkih brodova. Istim smjerovima prolaze i američki ratni brodovi koji iz Atlantika i Sredozemlja idu prema Indijskom oceanu. Kad je u martu 2021. kontejnerski brod Ever Given na šest dana i sedam sati blokirao prolaz Sueckim kanalom, ukupna šteta bila je veća od 10 milijardi dolara. Potpuni prekid prolaska Crvenim morem i posljedično Sueckim kanalom na nekoliko sedmica ili mjeseci izazvao bi stotine milijardi gubitaka.

    Zapad formirao koaliciju

    Odgovor Zapada na prijetnje Ansar Allaha formiranje je koalicije te uspostava pomorske operacije Prosperity Guardian. Operacija je službeno pokrenuta 18. decembra iako se pomorska grupa tek formira. Uz Sjedinjene Države u operaciji će za sada službeno učestvovati Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Nizozemska, Norveška, Španija, Kanada, Bahrein i Sejšeli. Naknadno je svoje učestvovanje potvrdila i Grčka.

    Doduše, neće uloga svih spomenutih država biti ista. Tako će najveći broj ratnih brodova dati američka (najmanje tri razarača) i britanska ratna mornarica (razarač i fregatu). Grčka je najavila slanje jedne fregate, a to će najvjerovatnije učiniti i Francuska. Ostale države operaciju će podržati ljudstvom iako ostaje otvorena mogućnost da norveška i nizozemska ratna mornarica naknadno pošalju po jednu fregatu. Pokušaj Washingtona da nagovori i Australiju da pošalje jedan ratni brod rezultirao je tek obećanjem mogućnosti slanja jedanaest oficira u bliskoj budućnosti.

    Najjača evropska sila se nije uključila

    Iako najveća privredna sila Evrope, čija ekonomija jako ovisi o nesmetanom protoku pomorskih puteva, Njemačka se za sada nije uključila u koaliciju. Crveno-žuto-zelena koalicija Bundeskanzlera Scholza teško donosi i puno jednostavnije odluke od slanja ratnih brodova u rat. Doduše, njemački mediji javljaju da je Scholzova vlada sklona uključivanju.

    Der Spiegel tvrdi da su mu izvori bliski saveznoj vladi potvrdili kako su visoki funkcioneri nadležni za ovu problematiku bili jedinstveni u ocjeni da bi Njemačka trebala postati dio operacije Prosperity Guardian. Doduše, u njemačkom slučaju od odluke vlade do uključivanja poprilično je dug put jer sve na kraju mora odobriti Bundestag. U pravilu Bundestag je odobravao samo misije koje su bile pod okriljem Evropske unije, NATO-a ili Ujedinjenih nacija. Prosperity Guardian to nije niti će biti jer za beskonačna politička natezanja unutar EU i NATO-a jednostavno nema vremena.

    S druge strane pitanje je ima li njemačka ratna mornarica operativnu fregatu koju bi mogla poslati u Crveno more? Javna je tajna da je stanje njemačke ratne mornarice alarmantno loše i da oni brodovi koji i mogu ploviti nemaju dovoljno ljudstva i municije.

    Izrael je zaokupljen Gazom

    Sa ili bez Njemačke, operacija Prosperity Guardian imaće dovoljno snage da suzbije djelovanje Huta u Crvenom moru. Ako bi Huti ispunili obećanja da će, u slučaju američke intervencije, potpuno prekinuti promet Crvenim morem, tu su američki nosači aviona. I kao zadnja opcija kopnena intervencija.

    Dobra vijest u moru loših je da je Izrael zaokupljen vojnim djelovanjem u Pojasu Gaze i pripremama za rat s Hezbolahom pa za sada nema namjeru pokrenuti napade na Hute kao odgovor na njihove pokušaje napada. Jerusalim podržava operaciju Prosperity Guardian, ali naglašava da će se on pozabaviti Hutima kad za to dođe vrijeme.

    Izraelsko ratno vazduhoplovstvo i ratna mornarica imaju kapacitete da samostalno napadnu ciljeve u Jemenu. Kako bi bilo kakva izraelska intervencija samo dodatno zakomplikovala cijelu situaciju, dobro je da do nje neće doći. Barem ne u skoro vrijeme, ocjenjuje Index.

  • SAD na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji

    SAD na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji

    Sjedinjene Američke Države su na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji, navodi se u najnovijem izvještaju kompanije S&P Global komoditi insajts (Global Commodity Insights).

    U izvještaju se prognozira da će SAD tokom četvrtog kvartala ove godine proizvesti rekordnih 13,3 miliona barela sirove nafte i kondenzata dnevno, prenosi CNN.

    U novembru je prema podacima američke Uprave za energetske informacije proizvodnja nafte u SAD na nedeljnom nivou dostigla 13,2 miliona barela dnevno.

    Prošlog mjeseca je oboren rekord sa početka 2020. godine kada je tokom predsjedničkog mandata Donalda Trampa proizvodnja nafte iznosila 13,1 milion barela dnevno.

    Visok nivo američke proizvodnje drži pod kontrolom svjetske cijene sirove nafte i benzina.

    Analitičari njujorške investicione banke Goldman Saks su u nedjelju korigovali naniže prognozu za cijene nafte u 2024. godini.

    Banka je saopštila da je “ključni razlog” za ovu reviziju velika ponuda nafte iz SAD