Kategorija: Ekonomija

 Nakon nekoliko godina blagog pada, siva ekonomija u BiH se ponovo počela povećavati, a sudeći prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, rastu je doprinijela korona.

Naime, Evropska komisija procjenjuje da je virus korona doveo do toga da je dio ljudi počeo raditi u sivoj zoni, kako bi povećali prihode za svoje porodice.

“I dalje se čini da je do jedne trećine bruto domaćeg proizvoda u sivoj zoni. Pandemija je možda povećala značaj neformalne ekonomije za egzistenciju, nadoknađujući gubitak radnih mjesta u formalnoj ekonomiji. Dakle, neformalnost i dalje značajno doprinosi neregistrovanoj zaposlenosti, ali to narušava konkurenciju i nagriza poresku osnovicu”, naglašavaju u Evropskoj komisiji.

Neformalna ekonomija, kako ističu, dovodi do toga da privrednici moraju da plaćaju veće poreze i doprinose za socijalno osiguranje svojih radnika, što, kako tvrde, dovodi do toga da se od privrede uzima više nego što bi to inače bilo potrebno.

“To takođe rezultira nižim penzijskim beneficijama, povećava rizik od siromaštva za starije i povećava značajno fiskalno opterećenje za rad, što zauzvrat otežava formalno zapošljavanje i negativno utiče na međunarodnu konkurentnost BiH”, kažu u Briselu.

Kako bismo uporedili BiH s okolnim zemljama, pronašli smo nekoliko izvještaja objavljenih u proteklih nekoliko mjeseci. Prema ovim podacima, siva zona u Hrvatskoj iznosi oko šest odsto BDP-a, odnosno oko tri milijarde evra. U Crnoj Gori je, kako je naglašeno, oko 21 odsto ili oko 1,5 milijardi evra, dok je u Srbiji siva zona oko 11,7 odsto BDP-a, odnosno oko 6,5 milijardi evra.

Ukoliko su ovi podaci Evropske komisije za BiH tačni, to znači da je u sivoj zoni oko sedam milijardi evra.

Jedan od glavnih pokretača sive zone u BiH je nedostatak adekvatne legislative, posebno kada je u pitanju pranje novca. Moneyval, nezavisno tijelo u okviru Savjeta Evrope za procjenu mjera za suzbijanje pranja novca u zemljama članicama,  za “Nezavisne” je potvrdilo da će narednog mjeseca doći u Sarajevo i Banjaluku kako bi procijenili šta je BiH uradila od proteklog izvještaja koji su sproveli 2014. i 2015. godine.

“Moneyval je već počeo pripreme za petu rundu procjene BiH”, rekli su nam, i pojasnili da će debata o rezultatima procjene nakon posjete BiH biti obavljena u trećem kvartalu 2024. godine, a finalni izvještaj naredne godine.

Komentarišući stalne napise u bh. medijima o “sivim ili crnim listama”, pojasnili su nam da Tim za finansijsku akciju (FATF) objavljuje listu zemalja koje imaju “strateške manjkavosti” u svojim sistemima, a neformalno se za ove zemlje kaže da su na “crnoj listi”. “Siva lista” se, prema ovoj neformalnoj klasifikaciji, odnosi na zemlje koje aktivno sarađuju s FATF-om na otklanjanju uočenih nepravilnosti, i podsjećaju da FATF svoje liste osvježava svakih šest mjeseci.

Ukoliko BiH ne usvoji zakon o sprečavanju pranja novca do posjete delegacije Moneyvala, mogla bi biti vraćena na “sivu listu”, što bi, kako smatraju stručnjaci, imalo katastrofalan efekat za bh. privredu.

Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, smatra da je nerealno očekivati da se BiH izbori sa sivom ekonomijom kada postoji nekažnjena visoka korupcija na najvišim političkim nivoima.

“Tako je nerealno očekivati da nefunkcionalne institucije, politizirane od ulaza i portirnice do najviših funkcija, efikasno rade svoj posao čak i da je pravni okvir savršen, a daleko je od takvog”, kaže on.

Prema njegovom mišljenju, institucionalni problemi odnose se na niske kazne za one koji participiraju u sivoj ekonomiji, slab pravni okvir, nedovoljnu stručnu i kadrovsku osposobljenost institucija, ali i nedostatak mjera za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjivanje poreskih i drugih opterećenja za one koji legalno posluju.

“Ukratko, potrebno je kreiranje jasnih prednosti legalnog poslovanja u odnosu na nelegalno, koje se dodatno destimuliše rigoroznim kažnjavanjem”, smatra Gavran.

Gavran kritikuje i samu EU što, kako je rekao, vrlo rado sarađuje s korumpiranim političarima i ne djeluje ozbiljno na suzbijanju nezakonitih aktivnosti.

“Tako da je pitanje koliko su ova njihova upozorenja iskrena, a koliko su eventualno tek zabrinutost da siva ekonomija stvara konkurenciju kompanijama u njihovim vlasništvu jer sumnjam da im je šteta za domaće subjekte i građane naročito bitna jer valjda bi se među prioritetima za pristupanje EU jasnije vidjela i ova oblast”, smatra on.

Povećana najniža plata sa kojom je Srpska započela novu godinu nije samo zaštitni mehanizam za radnike koji obavljaju najjednostavnije poslove, nego bi trebalo da znači veće plate za sve radnike, izjavila je Ranka Mišić, predsjedica Saveza sindikata Republike Srpske, gostujući u našem Јutarnjem programu.

• Većina poslodavaca, neće primanja radnika povećati za 200 maraka, koliko je rasla najniža plata, ali sve plate trebalo bi da rastu linearno bar za 100 maraka – navodi Mišićeva.

U Novu godinu ušli smo s minimalnom zagaratnovanom platom od 900 KM. Odluku o tome donijela je Vlada Srpske, nakon što se Sindikati i poslodavci nisu mogli dogovoriti, pa naniža plata neće biti ni 1.050 koliko su tražili sindikalni predstavnici, ali ni 750-780 KM koliko su bili spremni ponuditi poslodavci.

• Oni koji imaju najviše su protiv povećanja minimlane plate. Ti poslodavci bi se trebali odreći dijela dobiti i podijeliti je sa svojim radnicima. Naravno, da niko nije protiv profita, ali ti poslodavci da se odreknu malog dijela, imali bi mnogo zadovoljnije i produktivnije radnike, pa onda i veću samu dobit – naglasila je Mišićeva.

Svu odgovornost prebacvuje na poslvnu zaje3dnicu.

• Nikakva odgovornost nije bila na Savjetu sindikata, jer poslovna zajednica nije htjela da pregovara. Najniža plata je osnov za povećanje plata svim radnicima – poručila je Mišićeva.

Mišićeva ističe da bi priritet našeg društva trebalo biti pitanje kako sučuvati radnu snagu, i spriječiti masovne odlaske mladih u inostranstvo.

• Odgovor na to bi trebalo biti ulagati i osposobljavati, stvoriti povoljan ambijent, ali bez jeftine radne snage – dodala je Mišićeva.

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u narednoj godini iznosi 6.073, od kojih se na FBiH odnosi 4.295 dozvola, Republiku Srpsku 1.400, a Brčko distrikt 378, rečeno je Srni iz Agencije za rad u zapošljavanje BiH.

Godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.450, i to 1.950 za FBiH, 400 za Republiku Srpsku, a 100 radnih dozvola za Brčko distrikt, dok su za novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini predviđene 3.623 radne dozvole.

Od ukupnog broja godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca, na FBiH odnosi se 2.345, Republiku Srpsku 1.000, a na Brčko distrikt 278 radnih dozvola.

Za novo zapošljavanje stranaca u građevinarstvu predviđeno je najviše radnih dozvola 1.550, od kojih je 600 za FBiH, 800 za Republiku Srpsku, a 150 za Brčko distrikt.

Predviđene su i 762 radne dozvole za novo zapošljavanje stranaca u prerađivačkoj industriji, odnosno 600 u FBiH, a 102 Republici Srpskoj, za hotelijerstvo i ugostiteljstvo 349 radnih dozvola, za vađenje ruda i kamena 210, za proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom 158, a za ostale uslužne djelatnosti 152 radne dozvole.

U BiH je u prvom polugodištu ove godine ukupno izdato 2.490 radnih dozvola, i to 1.485 koje se računaju u kvotu i 1.005 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote, dok ih je najviše izdato za građevinarstvo 999.

U FBiH ukupno je izdata 1.031 radna dozvola, od koje se 482 računaju u kvotu, a 549 je izdatih nezavisno od utvrđene kvote, u Republici Srpskoj 1.236, i to 907 u kvoti i 329 nezavisno od utvrđene kvote, a u Brčko distriktu BiH 223 radne dozvole, odnosno 96 u kvoti i 127 nezavisno od utvrđene kvote.

Od ukupnog broja izdatih radnih dozvola u BiH u prvih šest mjeseci 113 radnih dozvola je poništeno, i to u FBiH jedna, Republici Srpskoj 69 i u Brčko distriktu 43.

Kada je riječ o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji, od 2013. godine, početka realizacije Sporazuma o zapošljavanju, pa do kraja novembra 2023, izdato je 113.149 radnih dozvola, potpisano 88.214 ugovora o radu, a posredstvom oglasa registrovano je 133.421 slobodno radno mjesto.

Broj posredovanja pri zapošljavanju državljana BiH u Njemačkoj od 2013. godine, pa do 26. decembra 2023. iznosio je 7.208.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić izjavio je danas da će najniža plata u Srpskoj biti mjera za trenutnu ekonomsku situaciju.

Egić je istakao da tvrdnje poslovne zajednice da nema posla nemaju nikakve veze sa najnižom platom.

• Njihovi argumenti nisu ubjedljivi, ne vode smirivanju tenzija, ni stabilnosti države. Bez obzira na ovo, moramo sjediti, razgovarati – rekao je Egić novinarima u Kozarskoj Dubici.

Egić je naglasio da je Vlada Srpske, kao svaka odgovorna vlada, bila prinuđena da donese odluku o najnižoj plati s obzirom da sindikat i Unija poslodavaca nisu htjeli da preuzmu tu odgovornost, a da sada ima kritike sa obje strane.

• Baš zato što su kritike sa obje strane, mi smo ubijeđeni da smo pogodili mjeru, odredili onu najnižu platu koja će biti mjera za trenutnu ekonomsku situaciju – rekao je Egić.

On je ponovio da je u najvećem insteresu Vlade je ekonomska stabilnost, da se sačuva radna snaga i suzbije siva ekonomija.

• Da li je normalno da u jednoj firmi i inženjeri i NK radnici i SSS imaju 700 KM platu? Poslodavci, da su patriote, trebalo bi da cijene od početka to da je najniža plata institut zaštite radnika – naveo je Egić.

Prema njegovim riječima, da su poslodavci plaćali realne plate i plaćali porez na to, budžet bi bio puniji i stabilniji, a što je jedan od načina kako se brani Srpska i kako se brine o njoj.

Vlada Srpske je na sjednici protekle sedmice odlučila da najniža plata u Srpskoj za 2024. godinu iznosi 900 KM. Takva odluka donesena je nakon što sindikat i poslodavci Srpske nisu postigli dogovor o najnižoj plati u Srpskoj.

Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, komentarišući odluku Vlade RS da minimalac u narednoj godini bude 900 KM rekao je da je Vlada donijela neodgovornu odluku koja će nanijeti štetu pojedinim preduzećima.

“MI imamo najave preduzeća da će u njima doći do otpuštanja radnika. Zamjerimo Vladi i svima onima koji su učestvovali u donošenju odluke o minimalnoj plati što nisu našli za shodno da obave razgovore sa poslodavcima”, rekao je Trivić.

On kaže i da je Vlada Republike Srpske neodgovoran poslodavac jer sada u Republici Srpskoj imamo dvije najniže plate, jedna je za javni sektor, a jedna za privatni gdje je recimo obaveza isplata toplog obroka, što u javnom nije slučaj.

“Vlada je gledala kako da ubere dodatne prihode i nije se bavila potrebama privrede. Naprimjer sada će sva kožarska tekstila i obućarska industrija u Federaciji biti u povoljnijem položaju nego naši poslodavci koji se bave tim poslovima”, rekao je Trivić.