Kategorija: Ekonomija

Potencijalno snižavanje kamatnih stopa na kredite u evrozoni nakon rasta koji je trajao više od godinu i po dana dovelo bi do toga da kamate padaju i u bankama u Republici Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina”.

Naime, restriktivne monetarne politike Evropske centralne banke dovele su do konstantnog pada šestomjesečnog euribora.

Iz Evropske centralne banke su u najnovijem izvještaju naveli da se prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje snažno prenose na privredu.

“Pooštreni uslovi finansiranja smanjuju tražnju, a to pomaže u smanjenju inflacije. Osoblje Evrosistema očekuje da će ekonomski rast ostati prigušen u bliskoj budućnosti. Osim toga, očekuje se da će se privreda oporaviti zbog rasta realnih prihoda – pošto ljudi imaju koristi od pada inflacije i rasta plata – i poboljšanja inostrane tražnje. Osoblje Evrosistema stoga vidi povećanje rasta sa prosječnih 0,6% za 2023. na 0,8% za 2024. i na 1,5% za 2025. i 2026”, naveli su iz ECB.

Dodali su da je Upravni savjet odlučan da obezbijedi da se inflacija blagovremeno vrati na srednjoročni cilj od 2%.

“Na osnovu svoje trenutne procjene, Upravni savjet smatra da su ključne kamatne stope ECB na nivoima koji će, ako se održavaju dovoljno dugo, dati značajan doprinos ovom cilju. Buduće odluke Upravnog savjeta će obezbijediti da njegove kamatne stope budu postavljene na dovoljno restriktivnim nivoima onoliko dugo koliko je potrebno”, kazali su iz Evropske centralne banke.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupne kredite banaka iz RS zaključno sa 30. septembrom prošle godine iznosi 5,83% i veća je za 0,73 procentna poena.

“Ukupna prosječna efektivna kamatna stopa iznosi 6,93% i veća je za 0,9 odsto u odnosu na 2022. godinu”, istakli su iz Agencije za bankarstvo RS.

Srđan Šuput, direktor ove agencije, naveo je prije nekoliko dana da će se banke morati prilagoditi na pad euribora te korigovati svoje kamatne stope.

“Kako su povećali, tako mogu da ih i smanje. Apelujemo da to učine i mjere koje smo kao regulator donosili išle su u pravcu da teret krize ne bude na leđima klijenata”, kazao je Šuput medijima.

Srđan Kondić, predsjednik Uprave Addiko banke Banjaluka, istakao je za “Nezavisne novine” da treba razdvojiti očekivanja stručne javnosti od stavova donosioca odluka, a konkretno za evrozonu to je Evropska centralna banka (ECB).

“Da li će i kada doći do pada kamatnih stopa u EU, pa posljedično i u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, primarno zavisi od kretanja stope inflacije kao i ekonomskog stanja ključnih evropskih zemalja, prije svega Njemačke, koja se trenutno suočava sa ozbiljnim ekonomskim izazovima”, naveo je Kondić.

Prema njegovim riječima, ECB se još nije eksplicitno izjasnila na ovu temu kao što je, na primjer američki FED, koji je jasno najavio pad kamatnih stopa.

“ECB je u septembru zadnji put podigao referentne kamate i tada su komunicirali da očekuju da je plafon dosegnut i da će kamatne stope ostati duži period nepromijenjene, ali će pratiti inflaciju i signale tržišta. Nakon naglog pada inflacije u novembru na 2,4% u EU, tokom decembra smo imali ponovni uzlet na 2,9%, a u Njemačkoj čak 3,8%, što je bilo suprotno očekivanjima i trendu. Vjerovatno ćemo više znati nakon sljedećeg sastanka Upravnog odbora ECB-a, koji se očekuje 25. januara”, naglasio je Kondić.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da se može očekivati da ove godine kamatne stope budu niže u bankama u Srpskoj.

“Situacija nije baš tako jednostavna i linearna. Ipak, ECB je zaustavio dalji rast kamatnih stopa. Likvidnost bankarskog sektora u Evropi je visoka, te uz procjenu neće doći do daljeg rasta kamatnih stopa. Većina banaka kod nas je vezala kamatne stope najčešće za libor (međubankarska stopa koja predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na londonskom međubankarskom tržištu) i padom libora očekuje se da po automatizmu dođe do pada kamatnih stopa i kod nas. Moram podsjetiti da banke kod nas nisu u potpunosti prenijele rast kamatnih stopa iz evrozone, tako da ne možemo ni očekivati isti pad kamatnih stopa u Evropi. Znači, ukratko, nismo isto podizali kamate kao banke u Evropi, tako da nećemo ni smanjivati kamate na istom nivou”, objašnjava Đogo.

Istakao je da možemo očekivati da krediti za stanovništvo ove godine budu jeftiniji.

“Ipak, ne treba podgrijavati nadu da će krediti biti dramatično jeftiniji”, kazao je Đogo.

Bruto domaći proizvod u BiH tokom 2024. godine, prema najnovijim prognozama Svjetske banke, porašće za 2,8 odsto što je za 0,4 odsto više u odnosu na globalni privredni rast.
To znači da će ekonomija BiH imati određeni uzlet u odnosu na 2023. godinu kada je aktivnost prema najnovijim procjenama porasla za 2,2 odsto.

Domaća privreda, prema prognozama ove finansijske institucije, dodatno će ubrzati rast tokom 2025. godine i to na 3,4 odsto.

Kada je u pitanju globalni rast, Svjetska banka je upozorila da će biti usporen treću godinu zaredom, te da posljedice pandemije “kovida 19”, rata u Ukrajini i naglih skokova inflacije i kamatnih stopa širom svijeta, ukazuju da će u prvoj polovini ove decenije biti ostvaren najgori učinak u posljednjih 30 godina.

Svjetska banka predviđa da će globalni bruto domaći proizvod vjerovatno porasti za 2,4 odsto ove godine.

Poređenja radi, u 2023. godini rast je iznosio 2,6 odsto, u 2022. godini tri procenta, a u 2021. godini 6,2 odsto, kada je došlo do oporavka nakon okončanja pandemije.

U dokumentu se navodi i to da bi, izuzimajući pandemijsku kontrakciju 2020. godine, rast ove godine trebalo da bude najslabiji od globalne finansijske krize 2009. godine.

Za 2025. godinu, Svjetska banka predviđa globalni rast nešto viši od 2,7 odsto.

Cilj Svjetske banke da ekstremno siromaštvo bude okončano do 2030. godine sada izgleda uglavnom nedostižan, a ekonomsku aktivnost koče geopolitički sukobi.

– Bez velike korekcije kursa, 2020-te će proći kao decenija propuštenih prilika – istakao je u saopštenju glavni ekonomista Svjetske banke Indermit Džil.

On je dodao da će kratkoročni rast ostati slab, a mnoge zemlje u razvoju, posebno najsiromašnije, ostaće zaglavljene u zamci, sa parališućim nivoima duga i slabim pristupom hrani za skoro svaku treću osobu.

Cijene nafte porasle su za više od dva odsto pod uticajem krize na Bliskom istoku i prekida snabdijevanja iz Libije.
Cijena barela brent nafte porasla je na 78,02 dolara, a barel nafte se u SAD trenutno prodaje za 72,68 dolara.

Rast cijena uslijedio je nakon zatvaranja libijskog naftnog polja Šarara, iz kojeg se vadi 300.000 barela dnevno, što ga čini jednim od najvećih naftnih polja u Libiji.

Izraelska vojska je saopštila da će njena borba protiv Hamasa biti nastavljena i tokom 2024. godine, što izaziva zabrinutost da bi sukob mogao da eskalira u regionalnu krizu koja remeti isporuke nafte.

U međuvremenu, pojedine velike kompanije za brodski prevoz i dalje izbjegavaju Crveno more nakon napada Huti pobunjenika, povezanih sa Iranom, kao odgovor na rat Izraela protiv Hamasa.

Svjetska banka upozorila je da će globalni rast u 2024. godini biti usporen treću godinu zaredom, da će siromaštvo biti produženo, a nivo duga pogoršan u mnogim zemljama u razvoju.
U izvještaju Svjetske banke navodi se da posljedice pandemije kovida 19, rata u Ukrajini i naglih skokova inflacije i kamatnih stopa širom svijeta, ukazuju da će u prvoj polovini ove decenije biti ostvaren najgori učinak u posljedinjh 30 godina.

Svjetska banka predviđa da će globalni bruto domaći proizvod vjerovatno porasti za 2,4 odsto ove godine. Poređenja radi, u 2023. godini rast je iznosio 2,6 odsto, u 2022. godini tri procenta, a u 2021. godini 6,2 odsto, kada je došlo do oporavka nakon završetka pandemije.

U dokumentu se navodi i to da bi, izuzimajući pandemijsku kontrakciju 2020. godine, rast ove godine trebao da bude najslabiji od globalne finansijske krize 2009. godine.

Za 2025. godinu, Svjetska banka predviđa globalni rast nešto viši od 2,7 odsto.

Cilj Svjetske banke da ekstremno siromaštvo bude okončano do 2030. godine sada izgleda uglavnom nedostižan, a ekonomsku aktivnost koče geopolitički sukobi.

“Bez velike korekcije kursa, dvijehiljadedvadesete će proći kao decenija propuštenih prilika”, istakao je u saopštenju glavni ekonomista Svjetske banke Indermit DŽil.

On je dodao da će kratkoročni rast ostati slab, a mnoge zemlje u razvoju, posebno najsiromašnije, ostaće zaglavljene u zamci, sa parališućim nivoima duga i slabim pristupom hrani za skoro svaku treću osobu.

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zoran Tegeltija izjavio je da se na posebnom podračunu Jedinstvenog računa UIO kod Centralne banke BiH trenutno nalazi 245 miliona KM prikupljenih od putarine, namijenjenih za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva, te naglasio da je nelogično što ova sredstva nisu utrošena.

“Zaista je potpuno nelogično da ova sredstva stoje neutrošena, dok se u isto vrijeme entitetska preduzeća koja grade auto-puteve i puteve u BiH kreditno zadužuju kod međunarodnih finansijskih institucija”, ocijenio je Tegeltija u intervjuu za Srnu.

Tegeltija smatra da Upravni odbor UIO treba donijeti odluku da se 245 miliona KM rasporedi korisnicima u skladu sa odlukom o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine za izgradnju auto-puteva i drugih puteva, a da se što prije postigne dogovor oko konačne metodologije za raspodjelu prihoda od putarine.

“Osim činjenice da ovaj prikupljeni prihod stoji neraspoređen i neutrošen, UIO je samo u posljednje tri godine morala platiti Centralnoj banci BiH više od 270.000 KM, kao naknadu za držanje na računu tako velikog iznosa novca”, rekao je Tegeltija.

On je napomenuo da je riječ o namjenskim sredstvima koja se naplaćuju u iznosu od 0,25 KM po litru derivata koji se proda na tržištu BiH i dostavljaju entitetskim preduzećima koja se bave izgradnjom auto-puteva i puteva.

NA SVAKOM PORЕSKOM OBVЕZNIKU ODLUKA ŽЕLI LI OSTATI U SISTЕMU PDV-a
Govoreći o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u i povećanju praga za ulazak u sistem PDV-a sa 50.000 na 100.000 KM, Tegeltija je naglasio da UIO neće po službenoj dužnosti deregistrovati obveznike koji se već nalaze u sistemu PDV-a.

On je rekao da je na svakom poreskom obvezniku da donese odluku želi li ostati u sistemu PDV-a ukoliko ostvaruje promet manji od 100.000 KM.

“To je stvar poslovne politike svakog obveznika, kao i njihova procjena da li im se više isplati ostati ili izaći iz sistema PDV-a. Dakle, svaki obveznik sam mora podnijeti zahtjev UIO za deregistraciju, nakon čega će biti izvršena kontrola poslovanja obveznika, provjeriće se da li su plaćane sve obaveze po osnovu indirektnih poreza, te ukoliko su ispunjeni svi uslovi, Uprava će donositi rješenja o deregistraciji”, pojasnio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, obveznici su svakako već upoznati o zakonskim propisima, prije svega da se prije izlaska iz sistema PDV-a mora obračunati i platiti PDV na sve zalihe robe, te izvršiti ispravka korištenog ulaznog PDV-a u situacijama gdje je to zakonski predviđeno.

“Generalno ne očekujemo neka veća odstupanja po osnovu prikupljanja prihoda u narednoj godini ako to posmatramo sa aspekta povećanja praga za ulazak u sistem PDV-a”, smatra Tegeltija.

OVJЕRAVANjЕ JANUARSKIH PDV PRIJAVA NA NOVI NAČIN
Tegeltija je rekao da će januarske PDV prijave koje će se predavati u UIO do 10. februara morati biti ovjerene na novi način, uz upotrebu digitalne kvalifikovane potvrde.

“To je novina koja sve poreske obveznike čeka vrlo brzo, a s obzirom na to da je u ovom trenutku manje od 20 odsto obveznika ispunilo ovu obavezu, koristim i ovu priliku da još jednom pozovem obveznike da što prije dostave nadležnom regionalnom centru Uprave ovjeren i potpisan Ugvor o korištenju elektronskih usluga UIO i obrazac prijave zastupnika, te da pribave digitalni kvalifikovani potpis”, naglasio je Tegeltija.

On je izrazio želju da se ova obaveza shvati ozbiljno i da se pojedinci ne dovedu u situaciju da ne mogu predati svoju PDV prijavu za januar.

PRVI PUT PRIHODI PRЕMAŠILI 10 MILIJARDI KM
Tegeltija je istakao da su prihodi od indirektnih poreza u 2023. iznosili 10,636 milijardi KM i da je to prva godina od uspostavljanja UIO u kojoj su premašili 10 milijardi KM.

On je naveo da se, gledajući strukturu indirektnih poreza, najveći iznos prikupljenih prihoda – čak 73 odsto odnosi na one od PDV-a, dok prihodi od akciza čine 15,5 odsto, od putarina 6,5 odsto, te carina oko pet odsto.

“S obzirom na činjenicu da je u toku 2023. godine vrijednost uvoza robe u BiH bila manja za oko tri odsto u odnosu na 2022, nisu ni mogli biti naplaćeni veći prihodi po osnovu uvoznih dažbina. Najveći rast bilježimo po osnovu PDV-a u unutrašnjem prometu, koji su PDV obveznici prikazivali u svojim PDV prijavama”, ukazao je Tegeltija.

Direktor Rudnika i Termoelektrane “Gacko” Maksim Skoko izjavio je da je stanje u tom preduzeću u 2023. godini u značajnoj mjeri popravljeno, posebno kada je riječ o ekologiji i stanju rudarske mehanizacije, sa čim planiraju da nastave i u sljedećoj godini, kao i sa pripremama za najvažniji projekat ugradnje sistema za prečišćavanje uglja.

• Sa sigurnošću mogu da tvrdim da je stanje u preduzeću u značajnoj mjeri popravljeno u odnosu na početak godine, pri čemu bih istakao poboljšanje ekološke situacije u Gacku, promjenu strukture radne snage, razvoj kopa, kao i ispumpavanje vode iz eksploatacionog kopa Ce, gdje skoro godinu dana zbog plavljenja nije mogla da se vrši eksploatacija uglja – naveo je Skoko u intervjuu Srni.

POBOLjŠANA ЕKOLOŠKA SITUACIJA U GACKU NAKON RЕMONTA

Skoko je pojasnio da su u 2023. godini, tokom remonta, uspjeli riješiti ključno ekološko pitanje povećane emisije čvrstih čestica iz dimnjaka, što je u ranijem periodu izazivalo znatno ekološko zagađenje u Gacku i okolnim područjima.

On je kao veoma značajan rezultat RiTЕ “Gacko” u 2023. godini naveo i to što je Termoelektrana uspjela da ostvari više od 7.000 časova rada na mreži.

Međutim, Skoko je istakao da je, uprkos dobroj pogonskoj spremnosti Termoelektrane, loš kvalitet uglja onemogućio bolji proizvodni rezultat.

Među najvažnijim rezultatima tog preduzeća u 2023. godini, Skoko je naveo i to što su uspjeli da obezbijede kontinuitet proizvodnje, jer su početkom godine bili u veoma teškoj situaciji, pošto je zbog poplava iz decembra 2022. pola eksploatacionog polja rudnika bilo poplavljeno.

U NARЕDNOM PЕRIODU PRIPRЕMЕ ZA SISTЕM ZA PRЕČIŠĆAVANjЕ UGLjA

Direktor RiTЕ “Gacko” najavio je da će u narednom periodu raditi na tome da obezbijede bolji kvalitet uglja iz gatačkog ležišta i poboljšaju lanac snabdijevanja tom rudom, koji zbog starosti i dotrajalosti opreme predstavlja veliki problem.

• U 2024. godini jedna od najvažnijih aktivnosti koja je u planu da se radi, a koju je za potrebe RiTЕ “Gacko” ugovorilo matično preduzeće Еlektroprivreda Republike Srpske uz podršku institucija Srpske, jeste početak implementacije sistema za prečišćavanje uglja, koji bi trebao da bude završen za oko dvije godine – naveo je Skoko.

On je kao jedan od važnih zadataka u kontinuitetu u RiTЕ “Gacko” u 2024. godini naveo nabavku nove mehanizacije, jer je postojeća stara i izraubovana, što otežava eksploataciju uglja i obezbjeđivanje dovoljnih količina tog energenta za rad Termoelektrane.

POTRЕBNO PODMLAĐIVANjЕ PROIZVODNOG KADRA I MOGUĆNOST ZAPOSLЕNjA DO 100 RADNIKA

U RiTЕ “Gacko” je potrebna i promjena strukture radne snage i dodatno podmlađivanje zaposlenih, odnosno zapošljavanje radnika u proizvodnji i na drugim poslovima gdje nedostaje potreban kadar, rekao je Skoko, te podsjetio da je u ovoj godini putem konkursa za stimulativne otpremnine i prirodnim odlivom smanjen broj radnika za oko 100.

On je najavio da sada imaju prostora da zaposle i do 100 proizvodnih radnika, jer im nedostaje te radne snage i specifičnih zanimanja, s tim da i dalje imaju i određene viškove zaposlenih u administraciji.

• Naravno, nećemo odjednom zaposliti toliko ljudi, nego postepeno, a krajnji cilj je podmlađivanje i promjena strukture radne snage – ukazao je Skoko.

ZNAČAJNA STABILIZACIJA RiTЕ “GACKO” U 2023.

Skoko je ocijenio da je jedna od bitnijih godina za to preduzeće bila 2023, u kojoj je došlo do značajne stabilizacije po pitanju eksploatacije uglja i ekologije, ali je ukazao da to još nije dovoljno i da očekuju da će i 2024. za to preduzeće biti samo za nijansu lakša od prethodne.

• Tek nakon ove dvije godine mogli bismo reći da smo stabilizovali preduzeće – rekao je Skoko.

On je napomenuo da svi planovi kada je riječ o razvoju rudnika i remonti termoelektrana moraju biti posmatrani dugoročno i biti dobro pripremljeni, te ukazao da su to spori procesi koji se, ako se nešto ne radi kako treba, ne mogu popraviti za mjesec-dva ili za godinu dana, već je potrebno i više od godinu ili dvije da bi se korigovali eventualni propusti.

Direktor RiTЕ “Gacko” rekao je da očekuje da će, uz sve do sada urađeno i na čemu planiraju da rade u 2024. godini, za godinu dana moći da kažu da se nalaze u još boljoj situaciji.

Spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prošloj godini je iznosio 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Naime, kako piše u podacima koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”, uvoz je tokom 2023. godine iznosio 29,95 milijardi KM, dok je izvoz težak 17,05 milijardi KM.

Tako je prošle godine najviše došlo proizvoda iz Hrvatske, i to u iznosu od 5,86 milijardi KM. Potom slijedi Srbija, iz koje je došlo robe za 3,91 milijardu KM pa Njemačka 2,69 milijardi KM.

Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla iz Švajcarske proizvode za 2,4 milijarde KM, pa Italije za 2,2 milijarde KM.

S druge strane, BiH je najviše robe izvezla u Njemačku za 2,7 milijardi KM, pa u Hrvatsku za 2,56 milijardi KM, te Srbiju za oko dvije milijarde.

Najviše smo izvozili robe još u Austriju za 1,7 milijardi KM, te Sloveniju za 1,46 milijardi.

U BiH je u toku 2023. godine najviše stiglo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija, te mineralnih voskova za 4,2 milijarde KM.

Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 2,6 milijardi KM, te vozila, osim šinskih vozila i njihovih dijelova i pribora za 2,3 milijarde KM.

Najviše smo u inostranstvo plasirali mineralnih goriva i ulja, koje smo i najviše uvozili, i to za iznos 1,6 milijardi KM.

Dalje smo izvezli električne mašine te opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode u iznosu od 1,4 milijarde KM.

Ekonomista Saša Stevanović smatra da ćemo za dva mjeseca svjedočiti rezultatima koje je ekonomija BiH ostvarila u proteklom periodu.

“Podatak o spoljnotrgovinskoj razmjeni ukazuje da ostvarujemo deficit. Deficit je iznosio 12,9 milijardi KM i za 500 miliona KM je niži nego godinu ranije kada je iznosio 13,4 milijardi. Bilježimo pad izvoza usljed činjenice da tražnja u Evropskoj uniji opada, da je ekonomija Evropske unije imala mršav rast, da se sprovode mjere štednje, fiskalne i monetarnog zatezanja. To se reflekuje na naš spoljnotrgovinski bilans putem pada izvoza. Kad želite da postavite kratkoročni ekonomski model BiH onda posmatrate agregatnu tražnju. Nastojite djelovati na komponente agregatne tražnje, koja ukazuje da ćete, na primjer, mjerama supstitucije uvoza povećati ekonomski rast na svaku marku kojom smanjite uvoz, i to će se reflektovati na veći ekonomski rast od 0,89 KM”, objašnjava Stevanović.

Prema njegovim riječima, treba da tragamo za odgovorom na koji način supstituisati uvoz.

“Jedan od načina je da djelujemo na svijest potrošača da svakom markom za koju odlučimo da potrošimo na proizvode domaćih proizvođača mi pomažemo domaćoj ekonomiji, a gotovo pola tog novca ostvaruje država putem većih javnih prihoda, tako da se državnim mjerama može razmišljati o kampanjama na svijest naših potrošača. Pored toga što djeluje pozitivno ova aktivnost na ekonomiju, djeluje pozitivno na javne prihode i domaće budžete. Kao mala otvorena zemlja BiH ipak mora da traži model zasnovan na otvorenosti ekonomije. Nemamo veliki broj stanovnika da možemo unutrašnjom tražnjom da se razvijamo, te moramo razmišljati o izvozu, o rastu konkurentnosti. Ipak, ta otvorena ekonomija košta, košta nas većeg deficita, košta nas uvozom eksternih šokova”, istakao je Stevanović.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da je BiH već odavno ovisna o uvozu u mnogim segmentima, jer nema dovoljno domaćih kapaciteta.

“Međutim, u mnogim slučajevima je ta ovisnost vještački stvorena i potpuno neopravdana. Uvoz iz Srbije i Hrvatske je upravo najbolji primjer jer uvozimo ogroman broj proizvoda (prije svega poljoprivrednih i prehrambenih) koje i te kako možemo sami proizvesti i čime se direktno guši domaća proizvodnja. Dok je nerealno očekivati da budemo konkurentni kineskom uvozu i nadomjestimo vlastitim kapacitetima visokotehnološke proizvode iz ove i sličnih naprednih ekonomija, apsolutno nema nikakvog opravdanja za masovan uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo i koji su u BiH vrhunskog kvaliteta. Kada je riječ o deficitu s ovim državama, osim povećanja našeg izvoza sigurno se najviše može promijeniti supstitucijom uvoza domaćim proizvodima. Iako i vlasti treba da daju doprinos stvaranjem povoljnijeg poslovnog okruženja za domaću proizvodnju i strožim kontrolama uvozne robe, a u međunarodnim odnosima da rade na uklanjanju barijera našem izvozu, ipak najviše mogu doprinijeti sami domaći kupci izborom domaćih proizvoda i izbjegavanjem uvoznih”, naglasio je Gavran.