VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Đokić najavio poskupljenje struje u Srpskoj

    Đokić najavio poskupljenje struje u Srpskoj

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da se može očekivati povećanje cijene električne energije u narednoj godini.

    “Kao što je već najavio direktor matičnog preduzeća Luka Petrović u nekim prethodnim javnim izjavama i svi smo govorili o tome da su povećani troškovi proizvodnje električne energije i distribucije električne energije”, rekao je Đokić.

     

     

    On je istakao da sam proces snabdjevanja ima jako vidljive troškove koji svake godine iz mjeseca u mjesec rastu.

    “Logično je očekivati da će u narednoj godini treba da dođe do povećanja cijena. Na kom će to nivou biti, to u ovom trenutku nije moguće govoriti”, rekao je Ćokić, objavio je Glas Srpske.

    On je istakao da će, uprkos tome, cijene u Republici Srpskoj ostati najniže u regionu.

    “Politika Republike Srpske je bila svih ovih godina, ja sam o tome marljivo brinuo, i bile su zaista niske cijene i ostaće u odnosu na naše okruženje”, rekao je Đokić.

  • Poreska uprava: U kasi javnih prihoda Srpske skoro četiri milijarde KM

    Poreska uprava: U kasi javnih prihoda Srpske skoro četiri milijarde KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u periodu januar – novembar ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 3,981 milijardi maraka, što je za 324,2 miliona KM ili devet odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, čime je nastavljen višegodišnji stabilan trend u naplati javnih prihoda.

    – Da je to tako pokazuje i povećanje naplate u sve tri grupe javnih prihoda, gdje doprinosi bilježe povećanje naplate za 10 procenata, naplata ostalih javnih prihoda veća je za 11 procenata, dok su prihodi od direktnih poreza veći za četiri procenta – navodi se u saopštenju iz Poreske uprave Republike Srpske.

    Najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su za 11 mjeseci ove godine prikupljeni u iznosu od 2,510 milijardi maraka ili 230,7 miliona KM više. Po osnovu doprinosa za Fond PIO, Fond zdravstvenog osiguranja i Zavod za zapošljavanje u prvih 11 mjeseci prikupljeno je po 10 procenata više prihoda, dok je za Fond dječje zaštite prikupljeno devet procenata više.

    – Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od 895,1 miliona KM, što je za 38,5 miliona maraka više nego u prvih 11 mjeseci prošle godine. Rast naplate nastavljen je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 434,7 miliona KM ili 61,2 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za oko 28 miliona KM. Manja naplata ovog prihoda je zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. iskazali manju dobit nego u 2023., pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza. Kada je u pitanju porez na nepokretnosti, i on bilježi povećanje, te je naplaćeno 38,3 miliona KM, što je za 12 procenata više – dodaje se u saopštenju.

    Kod ostalih javnih prihoda, za 11 mjeseci ove godine naplaćeno je 575,7 miliona KM, što je za oko 55 miliona KM više. Po osnovu taksi i naknada prikupljeno je 290,6 miliona KM ili 11 odsto više, dok je naplata prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću veća za 11 odsto, a kazni za 14 odsto.

    – Što se tiče samo novembra ove godine, naplata je iznosila 343,1 miliona maraka, što je za 38,1 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine – zaključuje se u saopštenju Poreske uprave Republike Srpske.

  • Vlada Slovencima garantuje za dug RiTE Ugljevik i Elektroprivrede Srpske

    Vlada Slovencima garantuje za dug RiTE Ugljevik i Elektroprivrede Srpske

    Vlada Republike Srpske spremna je da ukoliko RiTE Ugljevik i MH Elektroprivreda Republike Srpske ne budu u stanju da isplate zateznu kamatu Elektrogospodarstvu Slovenije, da preuzme obaveze na sebe i taj dug izmiri slovenačkoj strani.

    Ovo je rekao Petar Đokić, minsitar energetike i rudarstva nakon sjednice Vlade Republike Srpske na kojoj je bilo riječi o stanju u RiTE Ugljevik dodajući da je još ranije dogovoreno da se Slovencima plati 67 miliona evra glavnice duga i 65 miliona evra odštete za neisporučenu električnu energiju.

    Đokić je rekao da je ostalo neriješeno još 67 milinoa evra po osnovu kamata i da su Slovenci pristali da otpišu 30 miliona KM.

    “Tek poslije ove sjednice treba da nastavimo razgovore sa slovenačkom stranom i vidimo da li bi to za njih bilo prihvatljivo”, rekao je Đokić.

    On je rekao da se nakon zaključenja sporazuma po osnovu kamata stvaraju uslovi da se trajno prekine sa arbitražama u vezi Elektrogospodarstva iz Slovenije i Elektropvirede Republike Srpske, odnonsno RiTE Ugljevi.

    Naglasio je da je aktivan još jedan spor u Vašingtonu od 629 miliona evra i da tu nisu tuženi ni Republika Srpska ni Elektropirvreda ni RiTE Ugljevik, već BiH i da se još ranije vodio spor u Beogradu po tom pitanju težak 770 miliona evra.

    Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske rekao je da je Elektroprivreda već isplatila Slovencima 20 miliona evra na ime duga, odnosno sporazuma koji su potpisani.

  • Bitkoin potonuo

    Bitkoin potonuo

    Bitkoin je pao za više od 4%, sa srednjeg nivoa od 90.000 dolara na najniži nivo tokom sesije od 86.172 dolara.

    Prošle nedelje, Bitkoin je dostigao najniži nivo od aprila, a zatim se oporavio prema 90.000 dolara nakon što su Federalne rezerve signalizirale podršku za još jedno smanjenje kamatne stope. Taj oporavak se pokazao kratkotrajnim, jer je obnovljena prodaja sada vratila digitalnu imovinu na 86.000 dolara, javlja Baha.

    U 22:56 po istočnoameričkom vremenu, najpoznatija kriptovaluta na svetu trgovala se po ceni od 86.356,590 dolara, što je pad od 4,44%, dok je eter bio po ceni od 2.827,8169 dolara, što odražava pad od 5,49%.

  • BiH bliže uspostavi berze električne energije

    BiH bliže uspostavi berze električne energije

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je početkom sedmice dao zeleno svjetlo Prijedlogu zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, čime je napravljen važan iskorak ka usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa obavezama prema Evropskoj uniji. Da bi propis postao važeći, potrebno je da ga potvrdi i Dom naroda BiH.

    Ovaj zakon je u donjem domu usvojen nakon višemjesečnih dogovora entitetskih ministarstava energetike, koja su teško dolazila do jedinstvenog stava. Njegovo donošenje predstavlja jedan od ključnih kriterija da EU izuzme BiH iz Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).

    CBAM znači da Evropska unija naplaćuje dodatni porez na proizvode koji ulaze na njeno tržište, a tokom čije proizvodnje je emitovan CO₂, što obuhvata i električnu energiju. U praksi, novac koji bi inače završio u budžetima izvoznika iz BiH ostajao bi u državama članicama EU. Ako BiH ne ispuni obaveze, već naredne godine bi potpuno ušla u sistem CBAM-a, što bi izazvalo višemilijardske finansijske gubitke.

    ETS kao alternativa CBAM-u

    Da bi izbjegla navedene troškove, BiH mora uspostaviti vlastiti sistem trgovanja emisijama (ETS), kakav u EU postoji gotovo dvije decenije. U tom modelu kompanije kupuju ili prodaju emisijske kvote, a prikupljena sredstva ostaju u budžetima BiH, a ne u evropskim fondovima.

    Za početak primjene ETS-a, neophodno je da Dom naroda BiH potvrdi Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, čime bi se otvorio put za njegovu implementaciju.

    Osnivanje berze električne energije

    Zakon predviđa i formiranje berze električne energije. Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije (FMERI) ranije su pojasnili da će berza omogućiti određivanje cijena na potpuno transparentan način – na osnovu odnosa ponude i potražnje. Iako građani u početku neće imati vidljive promjene na računima, dugoročno se očekuje stabilizacija cijena i veća konkurencija među snabdjevačima.

    Kako naglašavaju, jače regionalno povezivanje tržišta smanjuje rizike u snabdijevanju električnom energijom. Takođe navode da bi privreda mogla profitirati kroz niže cijene struje, što bi posljedično moglo uticati i na niže cijene krajnjih proizvoda.

    Šta nova berza znači privrednom sektoru?

    Prema FMERI-ju, privredni subjekti će dobiti mogućnost da biraju među više ponuđača, što bi im omogućilo povoljnije ugovore i smanjenje troškova, posebno u energetски intenzivnim industrijama. Berza donosi veću fleksibilnost i finansijsku predvidljivost, što domaće kompanije čini konkurentnijim i na domaćem i na inostranim tržištima.

    Istaknuto je i da je osnivanje berze jedan od glavnih koraka ka uvođenju sistema ETS-a u BiH. Formiranjem berze, elektroenergetski sektor dobija mehanizam u kojem se cijene formiraju na otvorenom tržištu umjesto kroz zatvorene bilateralne dogovore, a lakše postaje i povezivanje sa tržištima u regionu i EU.

    Zašto je sjedište berze u Mostaru?

    Iz ministarstva su pojasnili da se energetске institucije BiH nalaze u različitim gradovima – Elektroprijenos BiH u Banjoj Luci, NOS BiH u Sarajevu, a državna regulatorna komisija u Tuzli. Odabirom Mostara kao sjedišta berze zadržava se princip teritorijalne ravnoteže među ključnim institucijama, čime se osigurava ravnomjerniji razvoj svih dijelova BiH.

  • Tri kandidata za kupovinu ruskog udjela u NIS-u

    Tri kandidata za kupovinu ruskog udjela u NIS-u

    Pitanje je da li će Naftna industrija Srbije dobiti licencu iz Sjedinjenih Američkih Država za slobodan nastavak rada, a jasno je i da postoji više kandidata za kupovinu ruskog udjela u ovoj kompaniji.

    Nova.rs pozivajući se na svoje izvore javlja da su pregovori počeli, a u igri su tri potencijalna kupca. Jedan je spreman da izdvoji 1,4 milijarde evra.

    NIS ne može da ostane u većinskom ruskom vlasništvu, a prema izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u roku od 50 dana Rusi moraju da prodaju kontrolni paket akcija u toj kompaniji. Prema zvaničnim informacijama, vode se pregovori o prodaji 56 odsto ruskog udjela u NIS-u.

    Država Srbija

    Srbija je, kao jedan od tri potencijalna kupca, spremna da ponudi 1,4 milijarde evra. To proizilazi iz amandmana koje su usvojili članovi Odbora Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, na Prijedlog zakona o budžetu za 2026. godinu.

    Među usvojenim amandmanima nalazi se i onaj kojim se predviđa nabavka finansijske imovine do iznosa 164 milijarde dinara, radi obezbjeđenja energetske sigurnosti. U obrazloženju se navodi da je, radi energetske stabilnosti zemlje, potrebno predvidjeti nabavku finansijske imovine u vrijednosti 164.000.000.000 dinara (1,4 milijarde evra), kao i obezbijediti sredstva za tu namjenu. Riječ je o novcu koji bi država izdvojila za NIS.

    Predsjednik Aleksandar Vučić naveo je ove sedmice da će Srbija dati najveću ponudu za ruski udio u NIS-u i da je spremna da plati najviše. Ovaj scenario će, međutim, uslijediti samo ukoliko ne dođe do potpisivanja kupoprodajnog sporazuma između Rusa i nekog od kupaca u narednih 50 dana. Srbija bi u tom slučaju uvela prinudnu upravu, a potom ponudila najvišu cijenu, što je potvrđeno svajanjem amandmana u Skupštini Srbije.

    Ipak, ova najava Vučića djeluje kao posljednja opcija, prema dosad dostupnim informacijama, iako Srbija ima pravo preče kupovine.

    Mađarski kupac – MOL
    Kao potencijalni kupac navodi se i mađarski MOL.

    Tokom napetih pregovora o prodaji dijela akcija NIS-a, Rusi su, prema pisanju medija, očekivali da će njihov udio otkupiti mađarski MOL, odnosno premijer Viktor Orban. Međutim, plan je bio da MOL kupi 11,3 odsto akcija NIS-a, a ne kompletan ruski udio.

    Šef kabineta mađarskog premijera, Gergelj Guljaš, izjavio da su u toku razgovori o mogućnosti da MOL kupi udio u NIS-u.

    „Ukoliko se postigne dogovor, transakcija bi bila normalna tržišna operacija“, rekao je on, naglasivši da su razgovori u ranoj fazi, prenosi Rojters.

    Takođe, mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je juče u Beogradu, nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović, da će MOL 2,5 puta povećati izvoz nafte u Srbiju i poručio da će Mađarska iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla Srbiji u snabdijevanju naftom.

    Kupac iz Abu Dabija – ADNOC
    Rusi, međutim, ne pregovaraju samo sa Mađarima. Potencijalni kupac je i naftna kompanija iz Abu Dabija – ADNOC (Abu Dhabi National Oil Company). To je energetska kompanija u vlasništvu Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja pokriva kompletan lanac proizvodnje i poslovanja u naftno-gasnom sektoru.

    Povodom ove mogućnosti, analitičar brokerske kuće IPOPEMA-Securities, Vladan Pavlović, podsjetio je da su UAE članica BRIKS-a i da je Abu Dabi, nakon uvođenja sankcija Rusiji, postao globalni centar broj jedan za ruski kapital.

    „Kapital iz Rusije tamo se sliva uspješno, čak i bez posebnog protivljenja Zapada. Transakcije sa ruskim bankama se obavljaju, iako je u posljednje vrijeme došlo do pooštravanja kontrole i blokada računa pojedinim ruskim kompanijama, kojih u toj zemlji ima više od 4.000. Zemlja je bila i ostala ključni saveznik u održavanju funkcionisanja ruske ekonomije, uprkos najvećem broju sankcija ikada uvedenih jednoj državi“, istakao je Pavlović.

    Dodao je i da UAE nastoje da sebe predstave kao vrijednog posrednika u sukobima, posebno kada je riječ o odnosima sa SAD, kao i da je predsjednik UAE Mohamed bin Zajed posjetio Moskvu u avgustu – drugi put u manje od godinu dana.

    „UAE ne kriju od Zapada svoj odnos prema Rusiji – igraju na obe strane, jer imaju ogromne devizne rezerve“, zaključio je Pavlović.

  • Vučić i Orban: Srbija i Mađarska dijele energente i jačaju partnerstvo

    Vučić i Orban: Srbija i Mađarska dijele energente i jačaju partnerstvo

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je uvjerenje da će snažni politički i ekonomski odnosi Srbije i Mađarske nastaviti da donose dobrobit narodima obje zemlje i stabilnost regiona. Nakon sastanka i zajedničkog ručka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Vinariji „Zvonko Bogdan“, Vučić je poručio da dvije države godinama grade partnerstvo zasnovano na povjerenju i zajedničkim projektima.

    Obraćajući se javnosti, Vučić je rekao da je sa Orbanom razgovarao o energetici, američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije i mjerama za očuvanje potpune snabdjevenosti energentima. Naveo je da se očekuje odluka Stejt departmenta, ali da je Srbija spremna i da građani nemaju razloga za brigu, jer se preduzimaju sve potrebne mjere, uključujući saradnju sa Mađarskom.

    Vučić je istakao da će sa Orbanom razgovarati i tokom radnog ručka, ali i kasnije, o ključnim geopolitičkim pitanjima, bezbjednosti snabdijevanja i regionalnim temama. Kako je naveo, planiran je i neformalniji nastavak susreta: “Viktora vodim u pekaru, u burekdžinicu Kod Mićka, a onda nastavljamo razgovore u vinariji.”

    Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da će Mađarska podijeliti sa Srbijom sve što ima po pitanju energenata. “Ako Mađarska ima gas i naftu, imaće je i Srbija”, rekao je Orban, naglašavajući da njegova zemlja nema velike rezerve sopstvenih energenata, te da je od ključne važnosti održavanje stalnog uvoza.

    Orban je podsjetio da je Mađarska dobila izuzeće od američkih sankcija i da se radi na tome da ruska nafta i gas nastave da stižu. Najavio je i predstojeće pregovore u Moskvi o snabdijevanju, uz poruku da će, ukoliko oni budu uspješni, Mađarska dijeliti energente sa Srbijom. “Možete da računate na nas, drage komšije”, objavio je Orban i ponovio da Srbija uvijek može računati na pomoć Mađarske.

    Govoreći na zajedničkom obraćanju u Subotici, Orban je naglasio da Srbija i Mađarska imaju svakodnevne kontakte i da saradnja dvije vlade funkcioniše na visokom nivou. Istakao je da se svijet brzo mijenja i da su česti razgovori potrebni kako bi se pratile sve promjene koje utiču na region.

    Vučić je zahvalio mađarskom premijeru na podršci i ocijenio da Orban ima ključnu ulogu u izgradnji odnosa koji danas postoje između dvije zemlje. Poručio je da i mađarski narod i država mogu uvijek računati na Srbiju, kao što Srbija računa na Mađarsku.

  • Sindikalna korpa sve veća, prosječna plata i dalje nedovoljna

    Sindikalna korpa sve veća, prosječna plata i dalje nedovoljna

    Dok se građani bore sa sve većim izdacima, najnoviji podaci o sindikalnoj potrošačkoj korpi za oktobar ove godine ponovo otvaraju pitanje koliki je trošak dostojanstvenog života i koliko se prosječna plata može mjeriti sa realnim potrebama jedne porodice.

    Naime, sindikalna potrošačka korpa za oktobar iznosi čak 2.792 KM. Još alarmantnije djeluje podatak da prosječna neto plata, koja je u oktobru iznosila 1.559 KM pokriva tek 55,84% osnovnih mjesečnih troškova četvoročlane porodice.

    Ovaj iznos, minimalan za dostojanstven život, obuhvata troškove prehrane, stanovanja i komunalija, odjeće i obuće, prevoza, higijene, zdravlja, obrazovanja i kulture. A kada se “razloži” na stavke, postaje jasno na šta građani najviše troše – i gdje najviše osjećaju pritisak cijena.

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, najviše novca odlazi na hranu: čak 1.283 KM mjesečno. Porodice potom izdvajaju 680 KM za stanovanje i komunalne usluge, dok prevoz mjesečno košta 226 KM. Odjeća i obuća nisu ništa jeftiniji – potrebno je 232 KM, a za tekuće održavanje domaćinstva u oktobru je bilo neophodno još 162 KM.

    Iako je prosječna plata u oktobru porasla za simboličnih 2 KM u odnosu na septembar, to povećanje ne donosi nikakvo realno olakšanje u kućnim budžetima.

    Najviša prosječna plata isplaćena je u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosila je 1.972 KM, a najniža platau saobraćaju i skladištenju, gdje radnici u prosjeku primaju svega 1.207 KM.

  • BiH uvezla struje za 313 miliona maraka

    BiH uvezla struje za 313 miliona maraka

    Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju osnovnih pokazatelja vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom za period januar – septembar 2025. godine, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima i globalne trendove.

    Istaknuto je da je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH, u odnosu na isti period prošle godine, porasla za 1,6 milijardi KM (5,60%). Izvoz je rastao 5,60% (porast od 686 mil KM), dok je uvoz rastao 4,11% (porast od 892 mil KM).

    Vanjskotrgovinski deficit porastao je na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3% (+1,43% u odnosu na prethodnu godinu).

    EU glavno tržište

    Podaci ukazuju na postepeni oporavak industrijske aktivnosti i sve snažniju orijentaciju domaćih kompanija prema kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima.

    Posebno se izdvaja činjenica da se više od dvije trećine ukupnog izvoza plasira na zahtjevno tržište Evropske unije, što govori o rastućoj integraciji BiH u evropske ekonomske tokove. Uprkos rastu izvoza, struktura domaće ekonomije i dalje je opterećena dugotrajnim izazovima.

    – Dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku. Ovi strukturni problemi nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije – rekao je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić.

    U periodu januar-septembar 2025. vrijednost izvoza iznosila je 12,94 milijardi KM, što je za 686 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost uvoza iznosila je 22,60 milijardi KM, a povećana je za 892 miliona KM, uglavnom zbog uvoza robe široke potrošnje. Ukupan porast razmjene od 1,57 milijardi KM pokazuje jačanje intenziteta međunarodne trgovine.

    Bh. privreda osjetljiva

    – Iza ovih pozitivnih pomaka stoje duboki strukturni izazovi: uvoz i dalje značajno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, posebno izražen prema CEFTA-i, EU i udaljenim trećim tržištima poput Kine. Rast izvoza prema Hrvatskoj i određenim tržištima EU ukazuje na jačanje konkurentnosti pojedinih sektora, ali pad izvoza u najveće evropske ekonomije – Njemačku i Austriju – pokazuje osjetljivost bh. privrede na usporavanje potražnje u eurozoni.

    Da bi snažnije kapitalizirali postojeće trendove, ključno je smanjiti zavisnost od uvoza te strateški širiti izvoz na tržišta izvan EU, posebno SAD, Bliski istok i Tursku. Bez ovakvih iskoraka, rast će se nastaviti, ali bez suštinskog poboljšanja strukture razmjene i bez značajnijeg smanjenja deficita – istakla je stručna saradnica za makroekonomiju VTKBiH Belma Alihodžić.

    Posmatrajući sektorsku strukturu, i izvoz i uvoz rastu u svim privrednim granama, osim u tekstilnoj industriji. U ukupnom obimu razmjene najviše učestvuje metalska industrija, dok drvna industrija tradicionalno bilježi suficit u robnoj razmjeni.

    Rast izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću – agroindustrija i prehrana, metalska industrija sa elektroindustrijom, uz povećanu eksternu potražnju. U izvozu najviše učestvuju metalska industrija sa skoro 44% i drvna industrija sa 21%, dok u uvozu pored ove dvije grane u uvozu značajno utiče i agro i prehrana sa učešćem u uvozu od 18%.

    Glavni pokretači izvoza

    – Energetika, elektroindustrija i automobilski sektor postaju glavni pokretači izvozne ekspanzije. U uvozu se posebno izdvaja snažan porast uvoza električne energije, dok je smanjenje uvoza naftnih derivata ublažilo rast trgovinskog deficita. Rast uvoza automobila i lijekova upućuje na oporavak potrošnje i stabilnu potražnju. Ukupno posmatrano, privreda pokazuje znakove strukturnog jačanja, ali i ranjivosti u energetskom sektoru – naglasila je stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK BiH Amila Močević.

    I dalje najviše uvozimo naftu i naftna ulja, pa je njihova vrijednost uvoza od početka godine veća od 1,6 mlrd KM, što ipak predstavlja smanjenje od 10% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovakav uvoz je poželjan, kada uzmemo u obzir potpunu ovisnost od uvoza energenata, usljed nedostatka domaćih izvora sirove nafte i ograničenih kapaciteta prerade. Uvoz električne energije je doživio nagli porast zbog kombinacije strukturnih slabosti i porast je skoro 184%, što je vrijednosno više od 313 miliona KM.

    Sveukupno posmatrano, trendovi robne razmjene BiH u 2025. godini ukazuju na potencijal za daljnje jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvozne konkurentnosti do kraja godine, uz uvjet da se nastave modernizacija i diverzifikacija domaće ekonomije.

  • Srbija ima više zlata od svih zemalja bivše Jugoslavije zajedno

    Srbija ima više zlata od svih zemalja bivše Jugoslavije zajedno

    Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da Srbija danas ima 52,3 tone zlata u vrednosti od gotovo šest milijardi evra, što predstavlja više od petine naših ukupnih deviznih rezervi.

    Kako je rekla, Srbija danas ima više zlata od svih zemalja bivše Jugoslavije zajedno.

    “Ima ga više od većine zemalja Centralne Evrope. Ima ga više po glavi stanovnika nego bilo koja zemlja Zapadnog Balkana. To nije bila trka u količinama. To je bila trka u odgovornosti. Naš put do 50 tona nije bio ni nagao, ni slučajan, ni impulsivan. On je rezultat dosledne strategije koja je počivala na tri stuba: na dugoročnoj viziji, na pametnoj kombinaciji domaćih i međunarodnih kupovina, i na preciznom tempiranju ulaska u globalne tokove”, naglasila je Tabakovićeva.

    Ona je napomenula da se taj značajan skup održava u godini koja će ostati upisana kao jedna od najznačajnijih u istoriji savremenog tržišta zlata.

    “Okupili smo se u godini u kojoj je ovaj plemeniti metal svoju vrednost uvećao za više od polovine prethodne i više puta obarao istorijske rekorde, u kojoj su centralne banke nastavile tražnju nakon tri uzastopne godine u kojima su kupovale više od 1.000 tona, i u kojoj je zlato, posle više decenija, ponovo postalo ne samo simbol već i instrument monetarnog suvereniteta, otpornosti i poverenja”, rekla je Tabakovićeva, saopštila je NBS.

    Kako je rekla, govori u ime institucije koja je 10. juna ove godine dostigla važnu prekretnicu u svojoj modernoj istoriji.

    “Toga dana, Srbija je po prvi put premašila nivo od 50 tona zlata u svojim deviznim rezervama. Ovo nije samo broj niti tehnički podatak, već rezultat vizije, političke odgovornosti i institucionalne doslednosti. Ona je ogledalo načina na koji se gradi poverenje u zemlju – ne deklarativno, već konkretnim i merljivim delima”, rekla je Tabakovićeva.

    Navela je da je kada je došla na čelo Narodne banke Srbije u avgustu 2012. godine količina zlatnih rezervi iznosila 14,8 tona, vrednosti oko 600 miliona evra.

    “Učešće zlatnih u ukupnim rezervama tada je bilo ispod šest odsto. Današnji podaci govore da Srbija količinski ima preko tri puta više zlata nego što je Srbija imala krajem jula 2012. godine, dok je vrednost zlatnih rezervi povećana 10 puta. Ujedno, to je i potvrda da je naša ekonomska politika zasnovana na dugoročnoj sigurnosti, a ne na trenutnim impulsima”, rekla je Tabakovićeva.

    Trodnevni skup, koji zajedno organizuju Svetski savet za zlato (World Gold Council – WGC) i Banka za međunarodna poravnanja (Bank for International Settlements – BIS), okuplja najviše predstavnike centralnih banaka, međunarodnih finansijskih institucija i vodeće stručnjake s globalnog tržišta zlata iz više od 40 zemalja sveta.

    Izvršni forum predstavlja jedan od najeminentnijih svetskih skupova posvećenih ulozi zlata u monetarnim i finansijskim sistemima, a održava se tradicionalno u okviru međunarodnih aktivnosti dve institucije.

    Ovogodišnji forum karakterističan je i po tome što je guverner Narodne banke Srbije jedini guverner centralne banke koji ima priliku da se obrati učesnicima, što predstavlja značajno priznanje za Srbiju i rezultat je razvijene i uspešne saradnje s Bankom za međunarodna poravnanja u oblasti kupovine zlata na međunarodnom tržištu.