VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • “Sporazum s Amerikom je predaja, za Trampa smo samo kolonija”

    “Sporazum s Amerikom je predaja, za Trampa smo samo kolonija”

    Njemački mediji smatraju da je sporazum koji su sklopili američki predsjednik Donald Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen praktično deklaracija o predaji, a da Tramp Evropu ne tretira kao prijatelje nego kao koloniju.

    “Za Trampa, to je običan dil; za Evropu, to je deklaracija o predaji. Sastanak između predsjednika SAD-a i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u škotskom golf klubu Turnberry završio se kao Jalta bez rata. Za razliku od istorijskog originala iz 1945. godine, u kojem su pobjedničke sile Svjetskog rata riješile raspodjelu moći u Evropi, ovaj put je za stolom bila poražena sila”, piše njemački Focus.

    U autorskom tekstu ističu da Evropa nije imala mnogo toga za reći, i da je posao fon der Lajenove bio samo da dođe na sastanak i sasluša šta joj je priredio Tramp pod motom “Amerika ispred svega”.

    Govorila je o “ponovnom uravnoteženju” u transatlantskim odnosima i hrabro se držala kada je izjavila: “To je bio težak posao koji smo morali obaviti. Ali hvala vam i na razgovorima koje smo više puta vodili na putu do našeg cilja – sada smo ga postigli.”

    “Ponekad bi se čak moglo pomisliti da je ona trbuhozborac američkog predsjednika. U pravom Trampovom stilu, rekla je: “Ovo je velika stvar, ogromna stvar.” Zaista jeste – ali za njega, ne za nju”, zaključuje ovaj njemački magazin.

    Podsjećaju da EU ostaje zona nulte tarife za Amerikance, i da se fon der Lajenova odlučila da ne odigra kartu koju su Evropljani imali kao adut u pregovorima – tarife na američku robu poput motocikala, viskija i agruma, kao i kaznene mjere protiv Googlea i drugih.

    “Njegova smjelost je praćena njenom blagošću. Tramp je dva puta ponovio koliko je zadovoljan ovom evropskom poslušnošću: “Oni otvaraju svoje zemlje za trgovinu bez tarifa. To je vrlo važan faktor.” Zaključak: Ucjena funkcioniše. Način na koji nam američki predsjednik nameće svoje zalihe energije i prisiljava nas da kupujemo oružje u trgovačkim centrima Lockheed Martina i drugih je neuporediv. Ovako se ne ponašate prema svojim već prema svojim kolonijama. Ove tarife su, zapravo, počast Trampu”, navodi Focus.

  • Vašington i Brisel postigli dogovor o tarifama

    Vašington i Brisel postigli dogovor o tarifama

    Sjedinjene Države i EU postigle su dogovor o tarifama, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp nakon razgovora sa predsjednikom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Škotskoj.

    Tramp je rekao da sporazum uključuje carine od 15 odsto na robu iz EU koja ulazi u SAD i značajne kupovine američke energetske i vojne opreme od zemalja članica EU.

    Američki predsjednik je ocijenio da je ovo najveći sporazum ikada postignuti i da će “biti odličan za automobile”, kao i da će imati veliki uticaj i na poljoprivredu.

    Prema ovom dogovoru, kaže Tramp, EU će kupiti američku vojnu opremu, kao i američke energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

    – Sporazum takođe predviđa 600 milijardi dolara investicija EU u SAD – rekao je Tramp novinarima.

    Fon der Lajen je rekla da će sporazum uključivati carine od 15 odsto na svim tržištima i da će to pomoći u rebalansiranju trgovine između dva velika trgovinska partnera.

  • Petrović: Izuzetno loša hidrologija otežava poslovanje

    Petrović: Izuzetno loša hidrologija otežava poslovanje

    Generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” /ERS/ Luka Petrović izjavio je Srni da je ovo preduzeće sada u stabilnoj zoni novčanog toka, ali da će ova godina biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna.

    Petrović je rekao da “Elektroprivreda Srpske” u julu uvozi električnu energiju, zato što je Termoelektrana Gacko još u remontu.

    “Očekujemo da se za sedam-osam dana vrati na mrežu i tad će ERS preći u izvoznika električne energije”, naveo je Petrović, prenosi Srna.

    Kada je riječ o hidrologiji, Petrović kaže da je za proteklih 19 mjeseci, samo jedan mjesec bio nešto iznad plana i to mart 2025. godine, a ostalih 18 su bili hidrološki ispod prosjeka i planova.

    “To znači da su ostvarenja jeftine električne energije koja se dobija u hidroelektranama mnogo niža, odnosno morali smo to nadomjestiti kupovinom električne energije po mnogo većoj cijeni od one po kojoj energiju prodajemo građanima i privredi Srpske”, naveo je Petrović.

    On je rekao da su u periodu novembar-februar, kada je Termoelektrana Ugljevik dva mjeseca bila van pogona što je napravilo ogromne gubitke, morali da kupuju električnu energiju i uzimaju kreditne aranžmane s kojima su morali da plate dobavljače električne energije koji su inostrani.

    “Nismo sve izvršili, nešto smo i reprogramirali, već sada smo u stabilnoj zoni novčanog toka, ali ova godina će biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna”, dodao je Petrović.

    On je izrazio uvjerenje da će u septembru i oktobru, kada neće biti na raspolaganju Hidroelektrane na Trebišnjici zbog kapitalnog remonta u Dubrovniku i Grančarevu, biti izbalansirani, te da čekaju jesen da vide da li će to popraviti bilanse.

  • Narodna banka Srbije planira povratak svih zlatnih rezervi van zemlje nazad u Srbiju

    Narodna banka Srbije planira povratak svih zlatnih rezervi van zemlje nazad u Srbiju

    Narodna banka Srbije planira da prenese sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze van zemlje u ukupnoj vrijednosti od oko šest milijardi dolara na svoje tlo kako bi osigurala bezbjednost zlata u periodima krize.

    Njujorška agencija navodi da je centralna banka Srbije objavila da je vraćanjem zlata u zemlju, NBS nastojala da “poveća dostupnost i bezbjednost zlatnih rezervi u periodima krize i neizvjesnosti”.

    Dodaje se da je sa prvim koracima ka povratku zlata na tlo Srbije započeto 2021. usred ”okruženja povećane globalne neizvjesnosti”.

    Prošle nedjelje guvernerka NBS Јorgovanka Tabaković rekla je da će preostalih pet tona koje su van zemlje biti vraćene ”što je prije moguće”.

    Srbija je kupila 17 tona zlata u inostranstvu od 2019. do prošle godine, pored najmanje 19 tona kupljenih od lokalne kompanije Ziđin, i na taj način povećale rezerve zlata na 50,5 tona.

    Gotovo sva ta količina skladištena je u Beogradu, osim pet tona kupljenih prošle godine koje se još čuvaju u Švajcarskoj, a koje po trenutnim cijenama zlata vrijede oko šest milijardi dolara.

    Tempo akumulacije zlata u centralnim bankama nacionalnih država udvostručen je nakon što su ruske devizne rezerve zamrznute 2022. godine, što ističe politički rizik držanja imovine denominirane u dolarima i evrima, ockenjuje Blumberg i dodaje da čuvanje zlatnih poluga u zemlji štiti od takve vrste stranog miješanja.

    Prema podacima Blumberga, Mađarska čuva oko 86 odsto svojih zlatnih rezervi u svojoj zemlji, a Poljska 25 odsto.

  • Galopirajuća inflacija u Srpskoj

    Galopirajuća inflacija u Srpskoj

    Inflacija u Republici Srpskoj nastavlja da raste galopirajućiom brzinom, pa su tako prosječne potrošačke cijene u junu veće za 4,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    Po podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, najviše je poskupjelo bezalkoholno piće i to u prosjeku za 30,2 odsto.

    I cijene hrane ne prestaju da rastu, a u šestom mjesecu je hrana skuplja u prosjeku za 8,2 odsto u odnosu na jun prethodne godine.

    Sve skuplje su i usluge, a na godišnjem nivou su najviše poskupjele zdravstvene, osim bolničkih usluga, i to u prosjeku za 15,5 odsto. Za 10,8 odsto je skuplje predškolsko obrazovanje, a putni aranžmani su u prosjeku skuplji za 11,7 odsto. Ugostitetljske usluge su skuplje za osam odsto, a usluge prijevoza za 6,1 odsto.

    Poskupjele su i finansijske usluge i to za 5,1 odsto, a ostale usluge su u prosjeku više za 8,4 odsto.

    Po podacima Saveza sindikata Republike Srpske, troškovi hrane i komunalnih usluga učestvuju sa oko 70 odsto u potrošačkoj korpi..

  • Američke carine najviše će se odraziti na hemijsku i drvnu industriju, prehrambeni sektor

    Američke carine najviše će se odraziti na hemijsku i drvnu industriju, prehrambeni sektor

    Ukoliko se ne dođe do nekog kompromisnog rješenja, od 1. avgusta stupaju na snagu američke carine i Evropskoj uniji, pa tako i BiH od 30 odsto.

    Ekonomista Miloš Grujić kaže da će BiH biti umjereno pogoćena američkim carinama, a najviše će se odraziti na poslovanje sektora hemijske i drvne industrije, i prehrambeni sektor.

    – Ukoliko se ne postigne neko kompromisno rješenje, nema puno prostora za kontramjere – naveo je Grujić gostujući u našem Јutarnjem programu.

    Sada, ostaje samo da analiziramo kako bi najbolje moguće bilo ublažiti negativne efekte mjere zvaničnog Vašingtona i koliku će štetu trpjeti domaći privrednici, koji su dio svoje proizvodnje plasirali na američko tržište.

  • BiH kao „kanta za smeće“ Evrope

    BiH kao „kanta za smeće“ Evrope

    Tržište Bosne i Hercegovine je za Evropu malo tržište, ali je vrlo dovoljno kao “kanta za smeće”, pa smo svjedoci da smo u rangu ishrane mesom kao kućni ljubimci Evropske unije, izjavio je Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja.Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji meso koje je zamrznuto duže od šest mjeseci daje se kućnim ljubimcima, dok se u BiH koristi meso zamrznuto do godinu dana.

     

    – Znači sve što treba da se baci ide za Bosnu. I tu nastaje veliki problem i zato imamo ovakav disbalans, a Savjet ministara je zabavljen svojim igrama i jednostavno ne želi da uredi tržište – rekao je Maljčić.

     

    Zapravo vrlo rijetko pri kupovini mesa znamo šta zapravo kupujemo. U marketima na deklaracijama navodi se zemlja porijekla mesa, ali bez detalja kada je životinja zaklana, koliko je dugo meso zamrznuto, kada je odmrznuto… Znamo samo kada je meso stiglo u market.

     

    Maljčić je istakao da s razlogom domaći proizvođači savjetuju stanovništvo da obrati pažnju kada kupuju meso iz uvoza.Trenutno je uvozna tovna svinja jeftinija od domaće tovne svinje, dok je prasad puno skuplja od domaće a prema riječima Maljčića to nije logično.

     

    – Naši uvoznici, odgovorno tvrdim, previše prate samo dobit i ne gledaju na kvalitet i šta se dovozi stanovništvu, a i stanovništvo ne zna do kada se može upotrebljavati svježe meso i nije propisano da znate da meso je upotrebljivo – do određenog datuma. To niko ne zna – rekao je on.Tvrdi da nema zdravijih svinja od domaćih, jer je njihova ishrana bazirana na klasičnom domaćim žitaricama.U Evropi je ogromna prehrambeno-prerađivačka industrija i veliki broj svinja se hrani nusproizvodima te industrije i samim tim je to vrlo jeftina, a nezdrava hrana, što preko mesa dalje utiče na ljude – rekao je on.

    Naglasio je da domaći uzgajivači imaju veliki problem – prekomjeran uvoz, te da udruženje pokušava utvrditi uzroke.

     

    – Jednostavno više nas brine što osjećamo da nema interesa da se uredi tržište. Imamo nelojalnu konkurenciju po tom pitanju – rekao je on.

     

    Pojasnio je da prerađivači mesa u Republici Srpskoj često nemaju nož za klanje, napominjući da se ne uvoze žive svinje, već dolazi samo konfekcija ili polutke.

    Govoreći o radu Savjeta ministara Maljčić kaže da se otvaraju tržišta sa Latinskom Amerikom, sa Rusijom.

    – Ta priča oko otvaranja tržišta s Rusijom, to nije rađeno da mi izvozili, već je Rusija je postala velesila u uzgoju svinja, samim tim imaju viška i vjerovatno će izvoz svinja vrlo brzo krenuti iz Rusije prema Republici Srpskoj i BiH – dodao je Maljčić.

    O disproporciji između uvoza i izvoza govore i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Naime, uvoz mesa u BiH je tokom prvih pet mjeseci ove godine veći za skoro 14 puta u odnosu na izvoz.

    U periodu januar-maj ove godine uvezeno je meso vrijednosti oko 222 miliona KM, dok je izvezeno za 16,3 miliona KM. Najviše je uvezeno goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, za oko 135 miliona KM, svinjskog za oko 46 miliona KM, te mesa peradi i jestivih klaničkih proizvoda od peradi za oko 23 miliona KM.

    Najviše mesa i mesnih prerađevina uvezeno je iz Holandije, i to za oko 54 miliona KM, a meso iz ove zemlje najčešće se može naći u marketima.

    Prema podacima UIO tokom cijele prošle godine uvezeno je mesa i mesnih prerađevina za oko 590 miliona KM, dok je izvezeno za 46,2 miliona KM.

  • Blumberg: Rusija izvojevala dugo očekivanu pobjedu u borbi protiv inflacije

    Blumberg: Rusija izvojevala dugo očekivanu pobjedu u borbi protiv inflacije

    Rast cijena u Rusiji je značajno usporen u junu, što ukazuje na to da su napori Centralne banke bili uspješni, pišu analitičari Blumberga u članku “Rusija je izvojevala dugo očekivanu pobjedu u borbi protiv inflacije”.
    – Prema podacima Centralne banke Rusije, godišnja stopa inflacije ostaje na devet odsto, što značajno premašuje cilj od četiri odsto. Istovremeno, trenutni rast cijena sada odgovara ovoj vrijednosti nakon usporavanja u odnosu na prethodni mjesec – navodi se u članku.

    Prema pisanju agencije Blumberg, značajno usporavanje rasta cijena u junu bio je prvi ozbiljan znak da napori Banke Rusije donose plodove nakon dugog perioda restriktivne monetarne politike.

    Banka Rusije je 6. juna snizila svoju ključnu kamatnu stopu prvi put poslije skoro tri godine, na 20 odsto godišnje sa rekordnih 21 odsto.

    Ona je ostala na svom istorijskom maksimumu više od sedam mjeseci, od kraja oktobra prošle godine.

    Istovremeno, centralna banka je zadržala neutralan signal i nije navela pravac daljih koraka – odluke će biti donesena u zavisnosti od brzine i održivosti pada inflacije i inflacionih očekivanja.

    Na Finansijskom kongresu Banke Rusije početkom jula, guverner Centralne banke Elvira Nabiulina je primijetila da usporavanje inflacije u zemlji ide brže nego što se očekivalo.

    Prema podacima Rostata, inflacija u Rusiji je u julu usporila na 0,2 odsto na mjesečnom nivou sa 0,43 odsto u maju, a na godišnjem nivou na 9,4 sa 9,88 odsto mjesec dana ranije.

  • Šta za SAD znači rusko preuzimanje nalazišta u Ukrajini

    Šta za SAD znači rusko preuzimanje nalazišta u Ukrajini

    Litijum nije samo sirovina za baterije, već i pitanje geopolitičke moći i energetske nezavisnosti i zbog toga nalazišta poput “Jadra”, koje je sada i strateški projekat EU, dobijaju sve veći značaj.

    Nedavno su ruske snage preuzele kontrolu nad nalazištem litijuma Ševčenko u Donjeckoj oblasti, koje se smatra jednim od najperspektivnijih u Ukrajini.

    Ova vest izazvala je veliku pažnju, jer dolazi u trenutku kada se litijum tretira kao ključna strateška sirovina 21. veka.

    Zelena tranzicija nije samo tehnološki proces već je duboko geopolitička. Kritične sirovine poput litijuma, retki elementi zemlje i grafiti postali su osnova savremene industrije, električne mobilnosti i odbrane.

    Kina već deceniju dominira tržištem kritičnih sirovina, ne samo zbog količina koje poseduje, već i zbog prerade, određivanja cena i kontrole trgovinskih tokova. Sada sve više zemalja, uključujući SAD i EU, nastoji da smanji zavisnost i osigura sopstvene lance snabdevanja.

    Prema ukrajinskim podacima, ukupne rezerve litijuma u toj zemlji procenjuju se na oko 500.000 tona. Međutim, ni jedno od četiri nalazišta trenutno se ne eksploatiše, a dva su već pod ruskom kontrolom. Osim nalazišta Ševčenko, Rusija je još 2022. zauzela i nalazište Krutaja Balka u Zaporoškoj oblasti.

    Ovakav razvoj događaja stavlja Ukrajinu u nezavidan položaj i može ugroziti dogovor sa SAD o eksploataciji mineralnih resursa. Direktor američke kompanije Critical Metals Corp, koja je ranije imala licencu za Ševčenko, izjavio je za The New York Times da bi dalji prodor ruskih trupa značio i preuzimanje još većeg broja strateških nalazišta, što direktno komplikuje dogovor Kijeva i Vašingtona o eksploataciji ukrajinskog mineralnog bogatstva, postignutim krajem aprila. Rusko prisustvo u Ševčenku osvetljava ranjivost postojećih lanaca snabdevanja i ističe potrebu SAD da osiguraju alternativne izvore.

    Od ideje o kupovini Grenlanda zbog njegovog bogatstva mineralima, do insistiranja da Ukrajina ustupi rudna bogatstva u zamenu za vojnu pomoć, Donald Tramp je kritične sirovine pretvorio u stub svoje spoljne politike. Još tokom svog prvog mandata 2017. godine pokrenuo je niz mera kako bi ubrzao domaću proizvodnju i preradu sirovina poput litijuma.

    U martu 2025. Bela kuća je dodatno pooštrila pristup, nalažući hitno izdavanje dozvola i mobilizaciju državnih sredstava za ubrzanje rudarskih investicija.

    Dok Rusija vojnim akcijama obezbeđuje pristup litijumu u Ukrajini, a SAD ubrzava otvaranje novih rudnika, Evropa pokušava da kroz strateške projekte obezbedi sirovine neophodne za energetsku i digitalnu tranziciju. Brisel je listi 47 strateških projekata na teritoriji zemalja članica u junu dodao još 13 projekata izvan EU, od Kanade preko Norveške do Nove Kaledonije.

    Među njima je i srpski projekat “Jadar” kao jedan od najbolje istraženih nalazišta litijuma u Evropi. Uvrštavanje “Jadra” na listu EU strateških projekata znači da je procenjeno da se on može razvijati u skladu sa evropskim ekološkim i tehničkim standardima. Srbiji se otvara prilika da postane deo evropskog lanca vrednosti u oblasti baterija i zelene industrije, ali i da ojača svoj geostrateški položaj u vremenu sve izraženije globalne konkurencije za kritične sirovine.

    Na taj kontekst podsetio je ovih dana i američki diplomata Džon B. Kreg za briselski portal Euronews. On je istakao da se ruskom predsedniku Vladimiru Putinu ne dopada približavanje Srbije Zapadu, naročito nakon što su EU i Nemačka potpisale sporazum o lancima snabdevanja baterijama koji uključuje pristup sirovinama iz Srbije.

    Kako piše Kreg, Putin je možda i sam imao ambicije u vezi sa litijumskim rezervama u Srbiji, što dodatno osvetljava značaj domaćih nalazišta u širem geopolitičkom kontekstu.

  • Tramp: Uskoro ćemo objaviti pismo

    Tramp: Uskoro ćemo objaviti pismo

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će pisma kojima se manje zemlje obavještavaju o njihovim američkim carinskim stopama uskoro biti poslata, dodajući da će njegova administracija vjerovatno da uspostavi carinu od “nešto više od 10 odsto” za te zemlje.

    Tramp je, govoreći novinarima nakon dolaska sa događaja u Pitsburgu, rekao da je veoma zadovoljan “jednostavnim sporazumima” kojima je već najavljeno da će uspostaviti opšte carinske stope za više od 20 zemalja, prenio je Rojters.

    “Uskoro ćemo objaviti pismo u kojem ćemo govoriti o mnogim zemljama koje su znatno manje. Vjerovatno ćemo uspostaviti jednu carinu za sve njih… Verovatno nešto više od 10 odsto”, rekao je on, prenosi Tanjug.