VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Stanovi u Srpskoj skuplji nego ikad

    Stanovi u Srpskoj skuplji nego ikad

    Prosječna cijena metra kvadratnog prodatog novog stana u Republici Srpskoj, u drugom tromjesječju, bila je 3.167 KM, dok je u Banjaluci prosjek 3.649 KM, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Navedena prosječna cijena je za 7,5 odsto viša u odnosu na isti period prošle godine.

    U Srpskoj je u drugom tromjesječju ove godine prodato ukupno 640 završenih stanova, od čega je 277 njih u Banjaluci.

    Broj prodatih stanova u drugom tromjesječju ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period veći je za 28,5 odsto.

    Ukupna korisna površina prodatih novih stanova iznosila je 33.111 metara kvadratnih.

  • Mrežarina u Srpskoj uskoro skuplja za čak 40 odsto?

    Mrežarina u Srpskoj uskoro skuplja za čak 40 odsto?

    Mrežarina bi za potrošače električne energije u Republici Srpskoj mogla uskoro biti skuplja za 40 odsto.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrdio Vladislav Vladičić, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS), distributivna preduzeća u Srpskoj su poslala zahtjev za poskupljenje mrežarine za 40 odsto.

    On je kazao da će sjednica RERS-a biti održana u četvrtak, ne precizirajući da li će se razmatrati ovaj zahtjev distributivnih preduzeća.

    Još se ne zna koliko bi računi za struju bili uvećani eventualnim povećanjem cijena mrežarine u ovom iznosu.

    Podsjećamo, Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” je krajem februara rekao da će ova i sljedeća godina biti jako teške za ovo preduzeće, te da će od racionalizacije troškova zavisiti da li će i u kojem obimu doći do poskupljenja električne energije za građane.

    Ipak, nekoliko dana kasnije je Radovan Višković, premijer RS izjavio da u ovoj godini neće doći do poskupljenja električne energije.

    Ovim se izgleda došlo do nekog kompromisa, da ne poskupi struja, već mrežarina koja je zadnji put uvećana tokom 2022. godine.

  • Uvoz i izvoz BiH se povećavaju, ali i deficit nastavlja rasti

    Uvoz i izvoz BiH se povećavaju, ali i deficit nastavlja rasti

    Uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine se povećavaju, ali i spoljnotrgovinski deficit nastavlja rasti, pokazuju podaci o spoljnotrgovinskoj saradnji koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

    Kako se navodi u ovim podacima, uvoz za sedam mjeseci ove godine iznosio je 18,43 milijarde KM, dok je u istom periodu izvoz bio 10,25 milijardi KM.

    Ovo znači da je spoljnotrgovinski deficit iznosio 8,17 milijardi KM.

    Kada se pogledaju podaci za sedam mjeseci prošle godine, uvezeno je proizvoda za 17,75 milijardi KM, dok je izvezeno za 9,74 milijardi KM, te je spoljnotrgovinski deficit iznosio oko osam milijardi KM.

    Kada su u pitanju proizvodi koji su uvezeni ove godine, za 2,14 milijardi KM je došlo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija i mineralnih voskova.

    Za iznos od 1,63 milijardi KM u BiH je stiglo nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, dok je za 1,56 milijardi KM došlo vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, te njihovi dijelovi i pribor.

    Sa druge strane, Bosna i Hercegovina je za sedam mjeseci ove godine za najveći iznos plasirala električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribora za te proizvode, i to za 937,2 miliona KM.

    Za 826,3 miliona KM je izvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, a za 697,9 miliona KM namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda (madraci, jastuci i slični punjeni proizvodi).

    Tokom ove godine BiH je najviše proizvoda izvozila u Hrvatsku, za 1,82 milijarde KM, pa u Njemačku za 1,46 milijardi KM, te Srbiju za 1,09 milijardi KM.

    Uvezeno je proizvoda najviše iz Hrvatske za 3,44 milijarde KM, Srbije 2,44 milijarde KM, te Slovenije za 1,54 milijarde KM.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da je već tradicija da se iz godine u godinu povećava spoljnotrgovinski deficit.

    “Prije desetak godina godišnji deficit je bio nešto više od sedam milijardi KM, dok je u posljednje dvije godine on premašio 12 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je oko 68 ili 70 odsto. Uvoz nastavlja da raste jačim tempom. Problem BiH je što se taj deficit nekako mora pokriti, a to se obezbjeđuje dijelom doznakama iz inostranstva ili inostranim penzijama. Dijelom se pokriva i kreditima, a mali dio investicijama. Ozbiljan je problem što mnogo kupujemo stranu robu, posebno u našim supermarketima gdje dominira roba iz inostranstva. To ne doprinosi ništa našoj ekonomiji, već ekonomijama zemalja iz kojih je ta roba”, istakao je Stanić.

    Prema njegovim riječima, na povećan uvoz i izvoz ove godine je veliku ulogu imala i inflacija.

    “Inflacija je za šest mjeseci ove godine iznosila 4,6 odsto i taj segment je sigurno ugrađen u iznose uvoza i izvoza. Količinski tu nema značajnijih promjena, jer inflacija dominantno povećava finansijski iznos uvoza i izvoza”, naglasio je Stanić.

  • Dolar i dalje glavna svjetska valuta, ali slabi zbog Trampa i konkurencije

    Dolar i dalje glavna svjetska valuta, ali slabi zbog Trampa i konkurencije

    Uloga američkog dolara kao glavne svjetske rezervne valute i dalje je neupitna, ali posljednji potezi američkog predsjednika Donalda Trampa i rastuća geopolitička konkurencija ubrzavaju pomjeranja ka viševalutnom poretku, navodi se u danas objavljenoj analizi Blumberga.

    Dolar se koristi u devet od deset deviznih transakcija i u skoro polovini svjetske robne trgovine, a američka valuta čini oko 60 odsto deviznih rezervi centralnih banaka.

    Ta pozicija omogućava Sjedinjenim Američkim Državama da finansiraju budžetski deficit od gotovo dva biliona dolara kroz prodaju trezorskih zapisa stranim investitorima.

    Povjerenje u američku valutu je, međutim, oslabilo zbog aprilskih carina koje je uveo Tramp, rasta fiskalnog deficita i ranijih sankcija Rusiji koje su podstakle diverzifikaciju deviznih rezervi.

    Indeks dolara (DXY) je u prvoj polovini 2025. pao za više od 10 odsto, što predstavlja najgori polugodišnji rezultat još od 1973. godine.

    Veoma bogate azijske porodice manje koriste dolar, a zemlje organizacije BRIKS nastavljaju razvoj sopstvenog platnog sistema.

    Evropska unija u novoj situaciji vidi priliku za jačanje evra, ali politička fragmentacija EU ograničava njegovu privlačnost.

    Kineski juan je takođe interesantan za investitore, iako stroge kontrole kapitala ograničavaju njegovu globalnu upotrebu.

    Ako bi dolar izgubio dio statusa rezervne valute, kamatne stope u SAD bi mogle da porastu i za 0,8 procentnih poena, što bi podiglo stambene kredite, usporilo potrošnju i povećalo troškove finansiranja američkog duga, upozorava ekonomista Bari Ajhengrin.

    Američki ministar finansija tvrdi da je politika jakog dolara i dalje aktuelna, ali njujorška agencija smatra da je vjerovatniji prelazak u sistem na više snažnih valuta.

    Dolar bi tako zadržao vodeću ulogu, ali uz značajniju konkurenciju evra, juana i drugih valuta, dodaju analitičari Blumberga.

  • Bitkoin porastao za 1,34 odsto na 103.254 evra, itirijum za 2,87 odsto na 3.688 evra

    Bitkoin porastao za 1,34 odsto na 103.254 evra, itirijum za 2,87 odsto na 3.688 evra

    Vrijednost bitkoina je danas u 16 časova na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens porasla za 1,34 odsto na 103.254,55 evra.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je iznosio 73,17 milijardi evra.

    Indeks straha i pohlepe za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, za nijansu više nego juče kada je bilo na nivou 69 u istoj kategoriji, a to pokazuje da se trend rasta nastavlja.

    Vrijednost itirijuma (ETH) je porasla za 2,87 odsto na 3.688,15 evra, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 0,49 odsto na 688,65 evra.

    Kriptovaluta solana (SOL) je porasla za 0,66 odsto na 155,02 evra, a avalanš (AVAX) za 0,42 odsto na 20,33 evro.

    Telegramova kriptovaluta tonkoin (TON) se danas prodaje za 2,9 evra, što je za 2,27 odsto više nego juče.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i riplom (XRP) koji je zabilježio rast za 2,04 odsto.

    Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute ZRO, FUN i STG.

  • Cijene stanova vrtoglavo rastu u Srpskoj, gradnja i prodaja nikad bolje

    Cijene stanova vrtoglavo rastu u Srpskoj, gradnja i prodaja nikad bolje

    I pored rasta cijena u drugom tromjesečju ove godine zabilježen je značajan porast broja završenih i prodatih novih stanova u Republici Srpskoj.

    “U poređenju sa istim periodom prethodne godine broj ovih stanova veći je za 28,5 odsto. Korisna površina završenih i prodatih stanova u drugom tromjesečju 2025. godine takođe bilježi rast. U poređenju s drugim tromjesečjem 2024. godine površina je veća za 22,7 odsto”, podaci su Republičkog zavoda za statistiku Srpske.

    Kada je riječ o cijenama, prosječna cijena novih stanova u drugom tromjesečju ove godine viša je za 6,1 odsto u odnosu na prosjek iz 2024. godine, a u poređenju sa istim periodom prošle godine cijena je viša za 7,5 odsto.

    Da ovi podaci ukazuju na nastavak pozitivnog trenda u građevinskom sektoru smatra i Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske.

    “Vrlo je važno da je građevinski sektor stabilan jer on povlači sa sobom i niz pratećih djelatnosti. Prodaja nekretnina je konstantna, što potvrđuju i podaci. Određeni broj građana u ovim nesigurnim vremenima vidi ulaganje u nekretnine kao oblik štednje. Takođe, imamo veliki broj naših ljudi sa zapada, gdje su cijene stanova drastično porasle, pa su svjesni da tamo više neće moći kupiti nekretninu, te u ovom trenutku investiraju ovdje”, istakao je Petrović.

    Prema njegovim riječima, značajni kupci dolaze i iz perifernih dijelova zemlje jer žele da kupe nekretnine u većim centrima.

    “Prodaja ide dobro. Važno je napomenuti da ulazni parametri utiču na formiranje cijena, ali tržište je to koje daje završnu riječ. A prema onome što vidim, tržište je stabilno, stanovi se traže i kupuju, sektor je stabilan”, naglasio je Petrović.

    Dodaje da građevinski sektor trenutno nadomještava gubitke u drugim granama privrede.

    “Smanjen je obim narudžbi u tekstilnoj, kao i u automobilskoj industriji. Zato je dobro da ovaj sektor jača i da, na neki način, preusmjeri dio novca ovdje”, pojašnjava Petrović.

    Kada je riječ o cijenama, ističe da one rastu zbog više faktora.

    “Cijene rastu zbog rasta cijena zemljišta, radna snaga je sve skuplja, povećava se i najniža plata. Sve su to parametri koji utiču na formiranje cijena”, dodao je Petrović.

    Govoreći o tržištu stanova, Petrović navodi da se u Banjaluci cijene kvadrata trenutno kreću od 3.500 pa do 6.000 KM.

    Kako je pojasnio, nema pokazatelja koji bi ukazivali na mogući pad cijena stanova u narednom periodu.

    “Mi trenutno nemamo osnova da kažemo da će doći do pada cijena stanova. Da bi se to desilo, neki od ključnih parametara bi se morali drastično promijeniti, a zasad takvi pokazatelji ne postoje”, zaključio je Petrović.

    Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da se najviše kupuju stanovi do 60 metara kvadratnih sa dvije spavaće sobe.

    “Takođe, traženi su i manji kao investicija i iznajmljivanje. Kupci su podijeljeni, uglavnom dijaspora i lokalni kupci”, kazao je Gruban.

    “Uprkos rastu cijena po metru kvadratnom traže se stanovi u centralnoj zoni, oko glavne ulice i trgova”, ističe Gruban.

    Aleksandar Vuković iz Agencije za nekretnine “Kondo” iz Banjaluke ističe da potražnje ima kao i ranijih godina.

    “Cijene su više u odnosu na prošlu godinu i bukvalno iz mjeseca u mjesec rastu”, kazao je Vuković, te dodao da se one u Banjaluci kreću od 3.400 do 7.000 KM, zavisno od lokacije.

  • Trninić: 11,6 miliona KM podrške proizvođačima pšenice

    Trninić: 11,6 miliona KM podrške proizvođačima pšenice

    Vršilac dužnosti direktora Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske Aleksandar Trninić izjavio je da je 11. avgusta 2025. godine izvršena isplata podsticaja za proizvodnju merkantilne pšenice u 2025. godini.

    Ukupno je isplaćeno 11,6 miliona KM za 4.080 korisnika iz 35 opština i gradova. Visina podsticajnih sredstava iznosi 500 KM po hektaru, a pravo na podsticaj ostvarili su proizvođači koji su zasijali najmanje jedan hektar merkantilne pšenice.

    Ovom premijom obuhvaćeno je 23 hiljade hektara zasijanih površina pod ovom kulturom.

    „Ovo je važna podrška našim proizvođačima, kojom želimo da im pomognemo da održe i unaprijede proizvodnju. Agencija će i u budućnosti nastaviti da sprovodi mjere koje doprinose jačanju poljoprivrednog sektora u Republici Srpskoj“, poručio je Trninić.

  • Cijene sirove nafte značajno skočile poslije informacije da će se sastati Tramp i Putin

    Cijene sirove nafte značajno skočile poslije informacije da će se sastati Tramp i Putin

    Cijene američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) porasle su danas na iznos od blizu 64 dolara po barelu, ali su i dalje blizu dvomjesečnog minimuma.

    Cijene se kreću ka nedjeljnom padu od više od četiri odsto, što je najgori nivo od kraja juna, prenio je Trejding ekonomiks.

     

     

    Na pomenuti rast uticala je, pored ostalog, i informacija da je zvaničnik Kremlja potvrdio da će se američki i ruski predsjednik (Donald Tramp i Vladimir Putin) sastati narednih dana, što će biti njihov prvi samit od 2021. godine, dok je zvaničnik Bijele kuće rekao da bi sastanak mogao biti održan već sljedeće sedmice.

    Optimizam koji vlada kada je riječ o potencijalno produktivnim razgovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije o ratu u Ukrajini ublažio je strahove u vezi s globalnim snabdijevanjem naftom, uprkos američkim sankcijama Indiji zbog nastavka uvoza ruske nafte.

    Ranije ove sedmice, Tramp je uveo novu carinu od 25 odsto na indijsku robu kao odgovor na njenu kontinuiranu kupovinu ruske sirove nafte i nagovijestio moguće dodatne carine Kini, prenosi Telegraf.rs.

    U međuvremenu, očekivanja povećanja proizvodnje članica Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEK plus i stalne trgovinske tenzije ostaju kao preovlađujući negativni faktor za formiranje cijena nafte, što dovodi do usporavanja ekonomskog rasta i slabljenja potražnje.

  • Bitkoin porastao na skoro 100.000 evra, itirijum skočio za sedam odsto na 3.300 evra

    Bitkoin porastao na skoro 100.000 evra, itirijum skočio za sedam odsto na 3.300 evra

    Vrijednost bitkoina je danas u 15.15 časova na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens porasla za 2,11 odsto na 99.782,95 evra.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je iznosio 53,01 milijardu evra, što je više u odnosu na juče.

    Indeks straha i pohlepe za bitkoin se danas nalazi na nivou 62 u kategoriji “pohlepa”, više nego juče kada je bilo na nivou 54 u kategoriji “neutralno”.

    Vrijednost itirijuma je porasla za 7,07 odsto na 3.297,02 evra, a vrijednost bajnens koina za 2,11 odsto na 666,48 evra.

    Kriptovaluta solana je porasla za 5,14 odsto na 147,72 evro, a avalanš za 4,12 odsto na 19,52 evra.

    Telegramova kriptovaluta tonkoin se danas prodaje za 2,86 evra, što je za 5,34 odsto više nego juče.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i riplom koji je zabilježio rast za 4,23 odsto.

    Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute BIO, OMNI i ORCA.

  • Američke carine stupile na snagu, pogođeno više od 70 zemalja

    Američke carine stupile na snagu, pogođeno više od 70 zemalja

    Za više od 70 zemalja danas su stupile na snagu carine koje je uveo predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Carine u rasponu od deset do 50 odsto od ponoći se primjenjuju na robu iz gotovo 70 zemalja, čime je značajno proširen obim Trampove trgovinske politike koja je usmjerena ka smanjenju trgovinskog deficita SAD, javio je Ej-Bi-Si Njuz.

    – Ponoć je! Milijarde dolara od carina sada stižu u Sjevernu Ameriku! – objavio je Tramp na društvenim mrežama neposredno prije ponoći.

    Među pogođenim zemljama je Kanada, jedan od najvažnijih trgovinskih partnera SAD, za koju se sada primjenjuje carina od 35 odsto.

    Brazil, veliki izvoznik kafe, suočen je sa kombinovanom stopom od čak 50 odsto — 40 odsto iz nove odluke, uz postojeću osnovnu carinu od 10 procenata.

    Indija je trenutno pogođena carinom od 25 procenata, ali se očekuje da se ta stopa udvostruči, na 50 odsto, već 27. avgusta, što je Tramp ocijenio kao kaznu za nastavak uvoza ruske nafte tokom rata u Ukrajini.

    Za robu koja je otpremljena brodovima do 7. avgusta, a stigne u SAD do 5. oktobra, nove carinske stope neće se primjenjivati, saopšteno je iz Bijele kuće.

    Kako se navodi, stope su određene u skladu sa visinom trgovinskog deficita koji SAD ima sa konkretnim partnerima.