VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Da li je svijet na ivici ekonomskog kolapsa

    Da li je svijet na ivici ekonomskog kolapsa

    Cijene goriva na domaćim benzinskim pumpama sigurno će i dalje rasti ukoliko rat na Bliskom istoku uskoro ne prestane, ali i blokada jedne od najznačajnijih transportnih ruta Ormuskog moreuza, pa nije nimalo nerealno da u narednom periodu dođe i do granice od četiri marke po litru.

    Rekao je ovo za “Glas Srpske” predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić, komentarišući aktuelnu globalnu energetsku krizu izazvanu ratnim dešavanjima na Bliskom istoku. Prema njegovim riječima, pravljenje tačnih prognoza je veoma teško, iako mnogi analitičari upozoravaju da bi barel sirove nafte do kraja mjeseca mogao skočiti sa sadašnjih 110 dolara na 150, pa čak i 180 dolara.

    – Ako cijena barela na svjetskim berzama nastavi da raste, to će, kao i do sada, imati negativne posljedice i po naše tržište, pogotovo ako se nastavi blokada transportnih ruta ili granatiranje velikih naftnih i gasnih postrojenja u Persijskom zalivu od strane iranske vojske – ističe Savić.

    Navodi da se cijene na domaćim benzinskim pumpama trenutno kreću od 3,10 do 3,30 maraka po litru, što je za oko marku više nego prije početka rata na Bliskom istoku, odnosno rast od skoro 50 odsto.

    – Za sada, sve ovo nije uticalo na maloprodaju, nije došlo do smanjenja kupovine. Snabdijevanje je stabilno, iako Srbija zabranjuje izvoz naftnih derivata. Domaći distributeri se trenutno snabdijevaju iz evropskih rafinerija, a robe na tržištu još ima, što je najvažnije. Za sada nema razloga za paniku. Međutim, najavljena blokada graničnih prelaza od strane lokalnih prevoznika dolazi u vrlo nezgodnom trenutku i može otežati snabdijevanje. Ako logistika stane, distributeri će biti prinuđeni da troše zalihe – upozorava Savić.

    Pandorina kutija
    Svijet se trenutno nalazi na ivici energetskog i ekonomskog kolapsa dok rat na Bliskom istoku dobija na intenzitetu. Raketni obračuni SAD, Izraela i Irana izazvali su dramatične poremećaje na globalnom tržištu energenata. Zatvaranje Ormuskog moreuza i udar na najveće gasno nalazište na svijetu, Južni Pars, otvorili su energetsku “Pandorinu kutiju”, čiji efekti su već vidljivi u realnoj ekonomiji širom svijeta.

    Gasno nalazište Južni Pars je jedinstveni podvodni rezervoar u Persijskom zalivu, koji Katar naziva Sjeverno polje. Rezerve ovog nalazišta čine skoro petinu svjetskih zaliha gasa, obezbjeđujući do 75 odsto proizvodnje gasa u Iranu i omogućavajući Kataru status jednog od najvećih izvoznika tečnog prirodnog gasa. Iranski napadi onesposobili su oko 17 odsto izvoznog kapaciteta Katara za LNG, sa procijenjenim godišnjim gubitkom od oko 20 milijardi dolara, ugrožavajući snabdijevanje Evrope i Azije. Popravke će izbaciti iz upotrebe 12,8 miliona tona LNG-a godišnje u periodu od tri do pet godina.

    Pored Južnog Parsa, gađane su i rafinerije u Dubaiju i Abu Dabiju, terminali u Damamu i Ras Tanuriju, kao i instalacije za transport i skladištenje gasa u Persijskom zalivu. Nakon napada, iranski mediji upozorili su da su dijelovi regionalnih naftnih i gasnih objekata u Saudijskoj Arabiji, UAE i Kataru legitimne mete. To uključuje rafineriju Samref u Saudijskoj Arabiji, petrohemijske komplekse Džubail i Mesaid, kao i gasno polje Al-Hosn u UAE.

    Ipak, ključni udarac globalnom tržištu zadaje zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte i značajan dio gasa. Samo u prvim danima krize, poremećeno je do petine globalnog snabdijevanja energenata, što predstavlja jedan od najvećih šokova u modernoj ekonomiji.

    Sumorne prognoze
    Od početka sukoba, cijena nafte porasla je sa oko 70 na više od 110-120 dolara po barelu, dok su cijene gasa u Evropi u pojedinim trenucima gotovo udvostručene, uz skokove od 35 do preko 50 odsto. Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se eskalacija nastavi, cijena nafte mogla dostići 150-200 dolara po barelu, a cijene gasa u Evropi biti čak 2,5 puta veće nego na početku krize. Zvaničnici u Saudijskoj Arabiji procjenjuju da bi cijena nafte mogla porast na 180 dolara ako poremećaji u Ormuskom moreuzu potraju do kraja aprila.

    Efekti krize već se osjećaju u realnoj ekonomiji. Zatvaranje Ormuskog moreuza ne pogađa samo energente, već i transport robe, što podiže cijene širom svijeta. Prvi udar vidi se na hrani – mlijeko, meso, voće i povrće poskupljuju jer njihova cijena zavisi od transporta i energije. Projekcije pokazuju da bi cijene hrane u narednih šest mjeseci mogle porasti za deset do 15 odsto, a cijene đubriva do 25 odsto, što će povećati troškove poljoprivrede.

    Poremećaji se šire i na industriju. Više od četvrtine svjetskog helijuma dolazi iz Katara, a njegov transport je ugrožen, što pogađa proizvodnju poluprovodnika, čipova i medicinskih aparata. Aluminijum dostiže višegodišnje maksimume, direktno utičući na automobile, elektroniku i ambalažu. Farmaceutski sektor takođe osjeća pritisak – nestašice lijekova u Evropi mogu dovesti do rasta cijena od 15 do 20 odsto u narednih šest mjeseci.

    Centralne banke upozoravaju da bi trenutni razvoj situacije mogao podići inflaciju za najmanje pola procentnog poena i usporiti ekonomski rast. Kako plate u većini zemalja ne prate rast cijena, ako inflacija poraste sa tri na 3,5 odsto, realna kupovna moć smanjiće se za oko pola procenta. Prema projekcijama pojedinih analitičara, u narednih šest mjeseci troškovi energenata i osnovnih namirnica mogli porasti za osam do 12 odsto, dok industrijski proizvođači mogu očekivati povećanje troškova proizvodnje između 15 i 20 odsto.

    Analitičari ističu da ovo nije samo regionalni sukob, već početak dugoročne globalne energetske krize koja može promijeniti odnose snaga u svijetu. Evropa je u posebnoj opasnosti zbog visoke zavisnosti od uvoza gasa i nafte sa prostora Bliskog istoka i iz Rusije.

    Ekonomisti upozoravaju da ako se ovi poremećaji nastave, globalni BDP pasti za jedan do dva odsto samo u ovoj godini, sa posebnim udarom na zemlje u razvoju koje nemaju fiskalne rezerve da ublaže udare. Inflacija u pojedinim regionima mogla bi dostići dvocifreni procenat, što će dovesti do socijalnih tenzija i mogućih protesta zbog poskupljenja životnih namirnica. Svijet se danas nesumnjivo nalazi na prekretnici. Ako se eskalacija nastavi, kriza neće ostati samo energetska već će prerasti u dugotrajan ekonomski poremećaj sa katastrofalnim globalnim posljedicama. Strateške odluke u narednom periodu mogu odrediti da li čovječanstvo ulazi u period ograničene dostupnosti energenata i hrane ili će uspjeti da spriječi globalnu katastrofu.

    Gorivni sporazum
    Slovačka bi mogla da poveća cijene dizela za strane vozače ili da ograniči količinu goriva koju mogu da kupe kako bi obuzdala gorivni turizam.

    Premijer Robert Fico upozorio je da su vozači koji kupuju gorivo u regionima koji se graniče sa Poljskom i Austrijom ostavili “benzinske pumpe bukvalno isušene”. U Sloveniji su pak neke benzinske pumpe uvele ograničenja u količini goriva koju vozači mogu kupiti. Na pojedinim pumpama ta ograničenja iznose do 30 litara po putničkom vozilu, dok su za kamione i pravna lica postavljene granice do 200 litara po punjenju. Vlada Austrije objavila je privremeno sniženje poreza na gorivo, za oko šet evrocenti po litru i uvela ograničenje marži trgovaca gorivom kako bi cijene na pumpama bile niže.

    Rješenje za Evropu
    Prekid isporuka energenata sa prostora Bliskog istoka, stavio je Evropu u izuzetno tešku situaciju. Prema ocjenama pojedinih stručnjaka, jedino rješenje za nju je ukidanje sankcija Rusiji, a posebno u dijelu koji se tiče uvoza nafte i gasa. Ova mjera bi omogućila bolje snabdijevanje i ublažavanje rasta troškova energenata.

     

    (glas srpske)

  • Od danas na snazi odluka o ograničenju marže

    Od danas na snazi odluka o ograničenju marže

    Odluka o određivanju marže u prometu određenih proizvoda u Republikci Srpskoj, kojom se propisuje maksimalna marža od šest odsto u veleprodaji, te osam procenata u maloprodaji, danas je stupila na snagu, rečeno je u Ministarstvu trgovine i turizma.

    Navedenom odlukom propisuje se i maksimalna marža na lijekove od osam odsto u veleprodaji i 20 procenata u maloprodaji.

    Ova odluka odnosi se na so za ljudsku ishranu, pakovanje od 0,5 do 1,6 kilograma, sva pakovanja svinjske masti, suncokretovo ulji od 0,9 do 5,5 litara, te sva pakovanja biljne masti.

    Odluka se odnosi i na pakovanja pasterizovanog i sterilizovanog mlijeka do 1,6 litre, jogurt zapremine do 1,6 litara, sva pakovanja pšeničnog brašna, kao i sve gramaže hljeba od ovog brašna.

    Marža je ograničena i na šećer kristal pakovanja od 0,5 do 5,5 kilograma, sva pakovanja hrane za dojenčad i bebe, koja je isključivo zamjena za majčino mlijeko.

    Sva pakovanja pelena za djecu i za odrasle, takođe su obuhvaćena odlukom.

    Marža je ograničena i na tečni deterdžent za suđe od jednog litra, kao i za pranje veša u prahu, pakovanje do tri kilograma.

    Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ove odluke vrši Republička uprava za inspekcijske poslove posredstvom republičkog tržišnog inspektora i tržišnog inspektora u jedinicama lokalne samouprave u skladu sa zakonskim ovlaštenjima.

    Odluka o određivanju marže u prometu određenih proizvoda važiće do 1. juna 2026. godine.

  • Poslodavci Srpske i FBiH: Riješiti problem prevoznika, u suprotnom i mi izlazimo na ulice

    Poslodavci Srpske i FBiH: Riješiti problem prevoznika, u suprotnom i mi izlazimo na ulice

    Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske i Udruženje poslodavaca Federacije BiH upozorili su danas nadležne institucije i javnost da blokade graničnih prelaza mogu dovesti u pitanje opstanak domaćih kompanija i cjelokupne ekonomije.

    – Iako su predstavnici domaćih institucija u proteklim danima intenzivirali aktivnosti, konkretno rješenje za problem boravka profesionalnih vozača iz BiH u Evropskoj uniji i dalje nije ponuđeno, te je izvjesno da će najavljene blokade prevoznika biti i realizovane, zbog čega ponovo upozoravamo nadležne institucije i javnost da blokade graničnih prelaza mogu dovesti u pitanje opstanak domaćih kompanija i cjelokupne ekonomije – navedeno je u zajedničkom saopštenju Unije udruženja poslodavaca Srpske i Udruženja poslodavaca FBiH.

    Navode da ograničenja sa kojima se suočavaju profesionalni vozači već sada ozbiljno narušavaju kontinuitet poslovnih procesa, otežavaju ispunjavanje ugovornih obaveza i usporavaju robne tokove.

    Dodaju da takve okolnosti direktno ugrožavaju stabilnost privrednih društava, njihovu pouzdanost na inostranim tržištima, ali i funkcionisanje šireg lanca snabdijevanja.

    Poslodavci tvrde da “nadležne institucije Savjeta ministara za sve ove godine nisu ništa uradile na rješenju problema prevoznika”.

    Poručuju da je krajnje vrijeme da se Savjet ministara ozbiljno uključi u rješenje problema prevoznika i da u dogovoru sa Hrvatskom u najkraćem roku, najkasnije tokom naredne sedmice, riješi probleme stanja na granicama i sprečavanja prolaska robe iz BiH prema Evropskoj uniji i obrnuto.

    – Paralelno, tražimo hitno održavanje zajedničkog sastanka predsjedavajuće Savjeta ministara sa predsjednicima entitetskih vlada i predstavnicima poslodavaca i prevoznika, na kojem će se ponuditi rješenje za probleme prevoznika ili donijeti odluka o donošenju vanrednih zaštitnih mjera za poslodavce, a u konačnici i vanrednog stanja, kako poslodavci ne bi plaćali penale za neisporučenu robu, i kako bi preduzeća koja budu ugrožena ovom situacijom mogla podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja kredita. U suprotnom, smatramo sasvim opravdanim blokade nadležnih institucija s ciljem realizacije preuzetih obaveza, jer krivci nisu na granicama, nego u institucijama – poručuju poslodavci Srpske i FBiH.

    Dalje kažu da postoji mogućnost, ukoliko nadležne institucije ne postignu rješenje i dogovor sa prevoznicima, da i poslodavci čiji bi rad bio zaustavljen blokiranjem granica, zajedno sa svojim radnicima, izađu na ulice.

    – Ako se jednima toleriše blokada granica zbog svojih specifičnih problema, onda je isto dozvoljeno i drugima čiji bi rad i poslovanje bili ugroženi blokedom graničnih prelaza. Naglašavamo da bi nove blokade graničnih prelaza mogle izazvati niz nepredviđenih okolnosti koje mogu ugroziti, ne samo funkcionisanje ekonomskog, nego i sistema u cjelini – poručuju poslodavci.

    Naglašavaju da su “institucije dužne da obezbijede slobodu kretanja ljudi i roba, i da se, ako to izostane, stvaraju uslovi za tužbe poslodavaca prema državi, jer, jednostavno, neko mora i finansijski odgovarati za štete koje nastanu zbog nemogućnosti realizacije poslovnih aktivnosti”.

    Unija poslodavaca Republike Srpske i Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH još jednom naglašavaju nužnost hitnog i sinergijskog djelovanja svih institucija na rješavanju ovih problema i izražavaju spremnost da doprinesu rješenjima koja će obezbijediti stabilnost i izvjesnost poslovanja, navedeno je u saopštenju.

  • Cijene na pumpama u Srpskoj iz dana u dan rastu

    Cijene na pumpama u Srpskoj iz dana u dan rastu

    Cijena Brent nafte na svjetskom tržištu u blagom je padu i tokom dana je bila oko 110 dolara. Međutim, cijene na pumpama u Republici Srpskoj iz dana u dan rastu.

    Tako je cijena evrodizela danas između 3.10 i 3.30, na pojedinim pumpama i više.

    Iz Privredne komore Srpske kažu da je teško prognozirati situaciju.

    – Što se tiče snabdjevenosti tržišta Republike Srpske, ono je možemo slobodno reći dobro snabdjeveno, derivata ima dovoljno. Kad pogledate zemlje okruženja one se već susreću sa određenim problemima, da im nestaju benzinske pumpe bez goriva, restikcije u snabdijevanju. Kod nas još uvijek nema tih problema – rekao je Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

  • Region povećava rezerve zlata, BiH i dalje na začelju

    Region povećava rezerve zlata, BiH i dalje na začelju

    Dok globalna neizvjesnost raste, sve veći broj centralnih banaka širom svijeta okreće se zlatu kao sigurnom utočištu. Taj trend sve je izraženiji i u regionu, ali podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina i dalje značajno zaostaje.

    Sve više država kupuje zlato
    Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, koje prenosi Forbes Srbija, centralne banke su u januaru kupile pet tona zlata, što je manje od prošlogodišnjeg prosjeka od 27 tona mjesečno.

    Ipak, važniji trend je rast broja država koje kupuju zlato.

    Geopolitička nestabilnost, uključujući sukobe na Bliskom istoku, ostaje glavni razlog za povećanje zlatnih rezervi.

    Region prati globalni trend
    U regionu je posebno aktivna Srbija, čija je centralna banka u januaru kupila oko 900 kilograma zlata.

    Ova zemlja već godinama kontinuirano povećava svoje zlatne rezerve i među aktivnijim je kupcima u Evropi.

    U okruženju, Mađarska i Rumunija prednjače sa više od 100 tona zlata u rezervama, dok Bugarska raspolaže sa oko 41 tonom.

    BiH među najslabijima po zlatnim rezervama
    Bosna i Hercegovina raspolaže sa svega oko 3,5 tone zlata, što je znatno manje u odnosu na većinu zemalja regiona.

    Iza BiH su samo Slovenija sa oko 4,2 tone, Albanija sa 3,4 tone i Sjeverna Makedonija sa 6,9 tona, ali razlike među manjim ekonomijama nisu velike.

    Ovi podaci pokazuju da BiH ima ograničen manevarski prostor kada je riječ o zaštiti deviznih rezervi kroz zlato.

    Zašto centralne banke kupuju zlato
    Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima.

    Centralne banke ga kupuju kako bi:
    zaštitile vrijednost rezervi

    smanjile zavisnost od dolara

    povećale finansijsku stabilnost

    U uslovima globalnih tenzija i neizvjesnosti, ovaj trend postaje sve izraženiji.

    Cijena zlata i reakcija tržišta
    Zanimljivo je da je cijena zlata privremeno pala nakon početka sukoba u Iranu.

    Analitičari objašnjavaju da su investitori preusmjerili novac u američke obveznice, koje trenutno nude sigurniji prinos.

    Ipak, očekuje se da će cijena zlata do kraja godine ponovo rasti.

  • Promjene u IRB-u: Direktni plasmani kredita, mladi bračni parovi do 35 godina…

    Promjene u IRB-u: Direktni plasmani kredita, mladi bračni parovi do 35 godina…

    Investiciono-razvojna banka Republike Srpske će početi sa direktnim plasmanima kredita i građani će moći podnijeti zahtjev za stambeni kredit direktno u prostorijama IRB-a, a ne u komercijalnim bankama, najavio je vršilac dužnosti direktora IRB-a Nedeljko Ćorić u Јutarnjem programu RTRS-a.

    Ćorić je najavio da će predstavnici IRB-a svake sedmice boraviti u lokalnim ztajednicama širom Srpske i da će građani moći posredstvom njih da predaju potrebnu dokumentaciju za kredit.

    Ćorić je rekao da su do sada najveći profit od stambenih kredita imale komercijalne banke i da se IRB odlučio na ovu mjeru jer ima kapacitet za plasman kredita, najavljujući da će uslijediti i slični krediti za privrednike koji će biti plasirani zajedno sa komercijalnim bankama.

    On je najavio razgovore sa velikim investicionim fondovima kako bi se obezbijedila potrebna finansijska sredstva.

    Ćorić je naveo da je zahvaljujući IRB-u omogućeno rješavanje stambenog pitanja za 15.000 korisnika i da je Banka učestvovala u rješavanju ovog pitanja za oko 33 procenta ukupne populacije u Srpskoj.

    On je istakao da je to moguće zahvaljujući mjerama Vlade Republike Srpske usmjerenim na podsticaje mladima za ostanak na ovim prostorima.

    – Zahvaljujući IRB-u, mladi se zadužuju po veoma povoljnim uslovima na tržištu. Država daje povoljnije uslove nego komercijalne banke koje, pak, moraju da prate IRB sa kamatnim stopama da bi bile konkurentne na tržištu – naglasio je Ćorić.

    On je rekao da je cilj IRB-a jednake kamatne stope prema korisnicima kredita i omogućavanje svakoj porodici u Srpskoj da podnese zahtjev za kredit, s tim da će postojati razlike u kategorijama u zavisnosti od starosti, stručne spreme…

    Najavio je izmjene u kategoriji mladih bračnih parova, prema kojima bi lica do 35 godina starosti spadala u ovu grupu, dodajući i da bi višečlane porodice trebalo da dobiju bolju kamatnu stopu.

    Ćorić je rekao da je IRB podnio ovaj prijedlog, a da će konačnu odluku donijeti Vlada, nakon čega će uslijediti obilazak svih lokalnih zajednica u Srpskoj kako bi građanima bio približen rad ove banke.

    – IRB 20 godina ima istu politiku, vrijeme je za promjenu. IRB mora da prati razvoj Republike Srpske, tržište kapitala Srpske i regiona – istakao je Ćorić za RTRS.

  • Mljekari u Srpskoj pred kolapsom, mnogi razmišljaju o gašenju

    Mljekari u Srpskoj pred kolapsom, mnogi razmišljaju o gašenju

    Tmurni oblaci nadvili su se nad mljekarstvom i farmerima u Republici Srpskoj, a čašu je prelio, kako navode, izostanak podrške nadležnih institucija.

    Posljednji podsticaji su im isplaćeni za oktobar, i to prije tri mjeseca, ističe za “Nezavisne novine” Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske.

    Navodi da je loša situacija na nivou BiH, ali da je to posebno izraženo u Srpskoj.

    “Za ova dva mjeseca oko 1,5 miliona litara mlijeka manje je otkupljeno od strane ‘Mlijekoprodukta’ Kozarska Dubica. Situacija je dodatno pogoršana, jer su posljednje informacije da ‘Mlijekoprodukt’ ne smanjuje zalihe, već su se čak, jer je post, one podigle”, kaže Arsenić.

    Uz sve to, kako kaže, postoji mogućnost da dođe do urušavanja cijena mlijeka, jer ni svjetski trendovi ne idu na ruku.

    “Čašu je prelio izostanak podrške nadležnih, odnosno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Ne samo da je izostala podrška koja je prijeko potrebna za opstanak, već je izostala bilo kakva vrsta razumijevanja. Ni u jednoj izjavi Ministarstva nismo osjetili podršku na koji način možemo ovo da prevaziđemo. Rekao bih da su nas pustili niz vodu”, poručuje Arsenić.

    Napominje da je stanje više nego alarmantno.

    “Mi smo praktično pred nokautom. Mnogi razmišljaju o gašenju. Uvijek smo imali teške situacije, ali smo se izborili, no sada i ja, kao predsjednik Udruženja, počinjem gubiti nadu”, poručuje on.

    Podsjetimo, premija za proizvedeno i prodato kravlje mlijeko povećana je početkom ove godine za svega dva feninga, odnosno sa 0,28 KM na 0,3 KM po litru.

    Premijer Savo Minić je u srijedu, na sjednici Narodne skupštine RS, na pitanje Mladena Ilića, narodnog poslanika SNSD-a, komentarisao šta su Ministarstvo i Vlada uradila u vezi s pitanjem stanja u mljekarstvu te šta je do sada preduzeto.

    “Imali smo problem koji se odnosio na ogromne zalihe mlijeka, i tada smo sjeli s mljekarima i dogovarali da jedan dio mjera, koji se odnosio na nabavku priplodnih junica i svega što bi povećalo broj muznih grla, u momentu kada nam ne treba povećanje količine mlijeka na godišnjem nivou, prebacimo na podsticaj po litru i po grlu”, rekao je Minić.

    Naveo je da će u Pravilniku o kapitalnim ulaganjima, koji se privodi kraju, biti definisano povećanje premije, što će omogućiti da se sačuva onaj “dio mljekarstva koji mora ostati zdrav”, te da se ne ide u progresiju povećanja ni litara niti mliječnosti.

    Poručio je da će nastaviti pratiti situaciju u tom sektoru.

    Ilićeva sugestija je bila da se u sektoru mljekarstva razdvoje dvije kategorije.

    “Prva kategorija su ljudi koji imaju kompanije, a njihova proizvodnja je visoka i u dobroj mjeri snabdijeva Republiku Srpsku. No, posebno treba obratiti pažnju na veliki broj naših domaćina kojih je mnogo, imaju svoja gazdinstava, i broje desetine grla”, rekao je Ilić.

  • Odluka o prelasku sa ruskog na američki gas skupo koštala EU

    Odluka o prelasku sa ruskog na američki gas skupo koštala EU

    Cijene energenata u Evropi sada predstavljaju veoma ozbiljan problem za naše porodice, kao i za našu industriju. Situacija bi mogla još više da se pogorša, izjavio je belgijski premijer Bart de Vever.

    – Sada uvozimo američki tečni naftni gas, ali je on mnogo skuplji od ruskog gasa koji smo imali prije rata, tako da smo već u veoma teškoj situaciji – objasnio je on.

    Sve je postalo još gore, i u kratkoročnoj perspektivi situacija bi mogla još više da se pogorša, dodao je De Vever.

    Cijene energenata u Evropi biće jedna od glavnih tema na današnjem samitu EU, najavio je on.

  • Koliko je nezaposlenih u Srpskoj

    Koliko je nezaposlenih u Srpskoj

    Zaključno sa februarom, u Republici Srpskoj u evidenciji Zavoda za zapošljavanje ima 49.717 nezaposlenih lica, istakao je za  Јutarnji program RTRS direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Damjan Škipina.

    – U posljednjih četiri, do pet godina imamo pad od nekih četiri do pet hiljada godišnje nezaposlenih – istakao je on.

    Na pitanje, da li su svi aktivni tražioci posla, Škipina dodaje da nisu sve aktivni tražioci posla.

    – Imamo preko 3.000 lica sa visokom stručnom spremom, bez odrađenog pripravničkog rada, imamo 1.100 lica koja su na dokupu staža. Kada govorimo o tom broju bitnija je struktura, od broja – dodaje on.

    Kada je riječ o zaposlenim licima u 2025. godini, Škipina ističe da je sa evidencije Zavoda zaposleno 18.032 lica.

     

    Za kraj razgovora, Škipina je pozvao poslodavce da zapošljavaju lica preko Zavoda za zapošljavanje.

  • Sindikati u zdravstvu traže povećanje plata

    Sindikati u zdravstvu traže povećanje plata

    Sindikati radnika u zdravstvu ne pristaju na povećanje plata manje od 40%, te da će od odgovora vlasti zavisiti njihovi dalji koraci.

    Upozoravaju da ć, ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, uslijediti svi zakonom dopušteni oblici protesta, uključujući i štrajk.

    Podsjetimo, medicinari i sestre su donedavno tražili povećanje plata za 20%. Onda je lider SNSD Milorad Dodik saopštio da da od 1. aprila plate u zdravstvu idu 5%, a od ljeta poseban dodatak od 250 KM, ali samo za sestre i doktore.

    U međuvremenu, 4 reprezentativna sindikata u zdravstvu su promijenila svoj zahtjev, pa sada traže povećanje plata za 40%: Iz resornog ministarstva i dalje se drže toga da će, pored pomenutog dodatka, plate biti povećane za 5, eventuelno 10%.

    Iz Strukovnog sindikata doktora medicine Srpske poručuju da je vlast i prvi zahtjev sindikata shvatila nerealno.

    – Isto tako, i mi njihovu ponudu shvatamo nerealno – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata dr Jovica Mišić.

    Kako kaže, poskupljenja su uticala na to da sindikati promijene svoj zahtjev.

    – S druge strane, doktori u HNK u Federaciji BiH tražili su povećanje plata za 30%. Ponuđeno im je 27%,  na što oni nisu pristali, pa je oko 50 doktora dalo otkaz,  što je, opet, vlast natjeralo da im da 30% – kaže Mišić i podsjeća da su doktori u Srpskoj najpre tražili 20%.

    – A ponuđeno nam je 5%?! Onda su svi sindikati dogovorili da tražimo 40%. Sa takvim zahtjevom istupili smo zbog novonastale situacije, odnosno poskupljenja. Ponuđenih 5%, praktično, već se istopilo, a to povećanje bismo dobili nekad sa junskom platom – kaže Mišić.

    Prema njegovim riječima, povećanje od 5% koje nudi vlast, neće biti samo radnicima u zdravstvu, nego svim zaposlenima  u upravi, pravosuđu, policiji…

    – Dakle, to nije ciljano povećanje plata radnicima u zdravstvu.  Kad smo sve izračunali, mi bismo bili zadovoljni sa 40%. Ako do toga ne dođe, napravićemo strategiju šta i kako dalje. Takođe, ukoliko vlast bude ignorisali naš zahtjev, treba da budu spremni na masovni odlazak ljekara – poručuje Mišić.

    Iz Sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srpske ističu da plate moraju da bud povećane svim zaposlenima u zdravstvenom istemu Srpske.

    – Vidjećemo koliko ćemo povećanje dobiti, ali ono mora da važi za sve – i za medicinske i za nemedicinske radnike – poručuju za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Miloš Purković.

    Iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu Srpske poručuju da, kad je riječ o povećanju plata, neće pristati ni na kakvo kozmetičko rješenje.

    – Tražimo 40% povećanje plate svim radnicima u zdravstvu. S obzirom na to da naši raniji zahtjevi nisu naišli na odobrenje ministra, Vlade i ostalih struktura vlasti, promijenili smo ih. To je potpuno u skladu sa okruženjem, trenutnom situacijom i svim onim što se danas dešava u svijetu – naglašavaju iz ovog sindikata.

    S druge strane, u resornom ministarstvu razmatraju opciju da, umjesto 5%, plate možda budu povećane 10%.

    – S druge strane, uvećanje plata je moguće i putem zdravstvenog dodatka, za same zdravstvene radnike, a prijedlog je da to bude 250 KM – rekao je nedavno ministar zdravlja Alen Šeranić.