Kategorija: Ekonomija

Organizatori bojkota u BiH koji je bio juče saopštili su da je protekao prilično uspješno, a proveden je u trgovinama, benzinskim pumpama i ugostiteljskim objektima.

Ipak, tu borba ne staje. Organizatori su poručili da će je nastaviti.

“Hvala vam na zajedništvu i odlučnosti! Zajedno smo pokazali da možemo stati u odbranu svojih prava i jasno poslati poruku trgovcima i vlastima da nećemo šutjeti dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu bez kontrole”, stoji u objavi na stranici BOJkot BiH.

Organizatori zatim poručuju da je “bojkot je uspio, ali borba još nije gotova!”

Organizatori su najavili da bi bojkot u BiH u narednoj sedmici trebao biti produžen na dva dana.

“Kako bismo nastavili s pritiskom, u narednoj sedmici BOJkot zakazujemo za dva dana, obzirom da je ta opcija izglasana u prethodnoj anketi.

Naš prijedlog je da to budu srijeda i petak, ali uvažavamo i drugačija razmišljanja, da to bude petak i subota”, napisali su oni, prenosi Avaz.

Građani se u anketi izjašnjavaju o tome.

“Pozivamo vas da se tih dana ponovo uzdržimo od kupovine u trgovačkim lancima koji i dalje odbijaju sniziti previsoke cijene na razuman nivo.

Mi ne prihvatamo ono što vlast trenutno nudi, a to je zamrzavanje trenutnih cijena – jer zbog tih cijena smo i napravili BOJkot! Cilj nije zadržati napumpane cijene, već ih smanjiti na fer i realan nivo”, piše u objavi.

Jučerašnji bojkot osjetio se u velikim supermarketima u cijeloj BiH koji su u većini slučajeva zjapili prazni.

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 odsto.

Iako su prosječna primanja u BiH u tom periodu porasla za 445 maraka, sa 961 na 1.406 maraka, odnosno 46 odsto, ona nisu uspjela da prate rast vrijednosti potrošačke korpe koja je u posljednjih pet godina sa 1.863 skočila na 3.114 marke, što predstavlja rast za 1.251 marku, odnosno 67 odsto.

U prevodu životni troškovi skočili su za 1.250, dok je rast plata iznosio 960 maraka. Razlika od 290 predstavlja iznos za koliko je u ovom periodu osiromašilo jedno prosječno domaćinstvo.

HRANA NASUŠNA

Da stvari ne idu u dobrom pravcu govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom. Ona je u decembru 2020. iznosila oko 49 odsto, dok pet godina kasnije taj odnos iznosi oko 45 odsto. Prehrana i dalje ima najveće učešće u potrošačkoj korpi – oko 45 odsto i ono što najviše zabrinjava jeste to da su upravo cijene životnih namirnica najviše uticale na njen rast, odnosno da su nam kućni budžeti sve tanji, jer su troškovi života sve veći.

Od deset namirnica, onih životnih, bez kojih jedna porodica jednostavno ne može, sve su u prosjeku poskupjele oko 50 odsto, a najviše junetina, čak 65 odsto. Kilogram ovog mesa je prije pet godina koštao 13,3 marke, a danas bi trebalo izdvojiti skoro devet maraka više.

Slijedi mlijeko čija je cijena skočila za 64 odsto, a na trećem mjestu ove neslavne liste nalazi se hljeb koji je poskupio za 60 procenata.

Da bi se shvatilo koliko su cijene pojedinih proizvoda skočile, opravdano ili ne, dovoljno je vidjeti koliko se za prosječnu platu moglo kupiti određenih životnih potrepština prije pet godina, a koliko danas.

Primjera radi, ako se analiziraju i uporede podaci Agencije za statistiku BiH, početkom 2020. godine se za prosječnu platu moglo kupiti 417 kilograma hljeba, a pet godina kasnije 37 kilograma manje.

Ovdje je interesantno pomenuti da nije jasno kako su zvanična tijela koja se bave kretanjem cijena u BiH i evidentiranjem došli do podatka da kilogram hljeba danas košta samo 3,7 maraka. Vekne su obično težine od 300 do 400 grama, a njihova cijena se kreće, u zavisnosti od vrste, od dvije do 3,5 maraka. To znači da kilogram ove životne namirnice u prosjeku košta od pet do 10 maraka, što onda i prethodnu računicu čini još poraznijom.

Kada je u pitanju meso, za prosječnu platu prije pet godina moglo se kupiti 125 kilograma svinjetine, a krajem prošle 113. U slučaju junetine, taj deficit iznosi devet kilograma, krompira 50, a u slučaju mlijeka i ulja 70 odnosno 50 litara.

NADUVANE MARŽE

Ekonomisti već duže upozoravaju da se cijene hrane neće vratiti na nekadašnji nivo te da će dok ima potražnje, odnosno prometa, proizvođači i trgovci i dalje povećavati cijene. Kako bi stali u kraj toj negativnoj praksi, u susjednoj Hrvatskoj pokrenuli su akciju bojkota trgovačkih lanaca, ali i benzinskih pumpi.

Planirano je da bojkot obuhvati i ugostiteljske usluge, smještaj, prevoz i dostavu. Tokom jednodnevnog bojkota, koji je održan krajem prošle sedmice, građani su potrošili nešto više od 28,5 miliona evra, dok je sedam dana ranije prije bojkota taj broj iznosio 60,5 miliona evra.

U međuvremenu je reagovala Vlada Hrvatske, utvrdivši novu listu od 70 proizvoda sa ograničenim cijenama. Na njoj su, između ostalog, i polubijeli pšenični hljeb, kravlji sir, šunka, maslac, svinjska mast, kafa, pojedino voće i povrće te deterdžent za veš.

Prema podacima hrvatskih medija, trgovačke marže u ovoj zemlji kreću se od 30 do 40 odsto, u Srbiji između 20 i 44, a Crnoj Gori oko 20 odsto. Isti mediji, pozivajući se na zvanične podatke, ukazuju da su trgovačke marže od pandemije do danas gotovo uduplane, što je onda dovelo i do enormnog rasta u prihodima pojedinih trgovačkih lanaca, koji su u odnosu na 2020. povećani od 40 do 50 odsto. Podataka za BiH nema, niti ih iko zvanično objavljuje.

Priča o bojkotu proširila se u međuvremenu i na Srbiju, Crnu Goru, ali i Sjevernu Makedoniju. Virus nezadovoljstva zbog visokih cijena zahvatio je dobrim dijelom i BiH. Društvenim mrežama se već danima šire pozivi građanima da danas bojkotuju prodavnice, benzinske pumpe, kafiće i restorane.

Iz udruženja za zaštitu potrošača kažu da ne stoje iza ovog poziva, ali i da ga uglavnom podržavaju. Jedni smatraju da je neophodno podržati sve što bi moglo dovesti do poboljšanja, nižih i prihvatljivijih cijena, drugi da ovaj bojkot neće promijeniti ništa nabolje te da je neophodna reakcija nadležnih organa, dok treći smatraju da su trgovački lanci zanemarili kupce, doživljavajući ih kao nevažan faktor u procesu odlučivanja visine cijena.

EKSTRA PROFITI

Prema ocjenama ekonomista, rast cijena može da zaustavi samo smanjena potražnja. Kažu i da će sve dok kupci pristaju na sadašnje uslove koje im diktiraju trgovci – cijene i dalje rasti. Ukazuju da je najveći rast cijena zabilježen kod prehrane te da povremena akcijska sniženja od tridesetak odsto u stvari predstavljaju realne cijene nekog artikla, a uz koje bi potrošači možda mogli da prežive, a trgovci i dalje pristojno zarade.

Navode i da potrošači možda i nisu svjesni da od njihovog (ne)odlaska u prodavnicu zavisi visina cijena pa i sudbina trgovinskih lanaca, jer “rezervni kupci” ne postoje.

Slično mišljenje ima i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac. Kako kaže, da bi došlo do nižih cijena, mora doći do smanjenja tražnje. Mišljenja je i da bi veliki trgovački lanci trebalo da obavijeste javnost kako kreiraju marže, ali i kako objašnjavaju ekstra profite.

U Sloveniji su ovaj problem pokušali riješiti na sasvim drugačiji način. Kako bi stali u kraj visokim cijenama i trgovačkim maržama, vlasti u ovoj zemlji su prije nekoliko godina donijele odluku da Ministarstvo poljoprivrede prati i objavljuje cijene osnovnih namirnica u velikim trgovačkim centrima te ažurira svakih 14 dana. Građani su na internetu mogli pratiti njihovo kretanje te saznati gdje je neki od proizvoda jeftiniji.

Iz Inspektorata Republike Srpske saopštili su da će zbog velikog povećanja cijena u narednom periodu intenzivirati svoj nadzor u trgovinama, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice.

Kako su istakli, u kontinuitetu prate stanje cijena na tržištu i vrše redovan inspekcijski nadzor, što je, kako su rekli, vidljivo i iz izvještaja o izvršenim kontrolama, preduzetim mjerama i radnjama inspektora, ali da će s obzirom na sve okolnosti, u narednom periodu pojačati kontrolu.

Minimalac

U BiH je, prema posljednjim zvaničnim podacima, radno angažovano oko 783.000 ljudi, od čega je više od 40 odsto na takozvanom minimalcu. Iako je od 2020. godine on imao rast od 90 odsto, ova kategorija ljudi sa svojim primanjima danas može da kupi tek trećinu potrošačke korpe.

Gorivo i alibi

Vrlo često se mnogobrojna poskupljenja u BiH pravdaju rastom cijena energenata, ali ako se analizira njihovo kretanje, odnosno kolika je bila cijena goriva početkom 2020. i danas, dolazi se do podatka koji ruši ovaj alibi.

Prije pet godina cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama kretala se oko 2,26 maraka po jednom litru, a danas 2,55. Razlika je 29 feninga, što predstavlja rast od 13 odsto. U istom periodu cijene pekarskih proizvoda porasle su za 50, pa čak i 100 odsto, poput kifli i kroasana.

Bojkot trgovačkih lanaca, trgovina, benzinskih pumpi i ugostiteljskih objekata, kao reakcija na visoke cijene počeo je i u Bosni i Hercegovini.

Protest je najavljen i širom regiona, a danas osim građana Bosne i Hercegovine bojkot prodavnica održava se i u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i kako izvještavaju mediji u još nekim zemljama Evrope.

Bojkot je organizovan putem društvenih mreža, ali su podršku pružila i brojna udruženja koja se bave pravima potrošača.

Cilj bojkota je da se pošalje poruka nadležnima ali i trgovcima da su osnovne životne namirnice preskupe te da je posljednjih mjeseci došlo do neopravdanih poskupljenja, a čemu se mora stati u kraj.

Tokom prethodnih nekoliko dana, građani širom regiona pozvani su da ne troše svoj novac, a ideja o masovnom bojkotu potekla je iz Hrvatske gdje su građani prošlog petka masovno bojktovali trgovine. Tada je došlo do drastičnog pada prometa trgovinskih lanaca, ali po najavama, sa bojktom se neće stati i takve akcije kako stvari sada stoje biće organizovane i u narednom periodu.

Osnovna plata medicinske sestre u Republici Srpskoj iznosi 1.240 KM, dok u zavisnosti od platnog razreda može dostići 1.350 KM. Ipak, kada se od ove sume oduzmu topli obrok i regres, primanja padaju ispod zakonskog minimalca, upozorava predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Srpske Mirko Šerbedžija.

Kako piše Srpska info, od januara će medicinske sestre dobiti dodatnih 100 KM, prema odluci Vlade. Međutim, medicinari nisu zadovoljni ovim povećanjem, jer su tražili da im se primanja uvećaju za 500 KM.

– Najavljeno povećanje od 10 odsto koje bi trebalo stupiti na snagu od aprila mijenja situaciju. Kada se sve sabere, naše plate će biti veće za 17 do 18 odsto, odnosno za oko 240 KM – rekao je Šerbedžija.

On podsjeća da medicinarima plate nisu povećavane skoro tri godine, te ističe da je sindikat ranije zahtijevao povećanje cijene rada sa 159,5 na 200 KM, što bi donijelo povećanje plata za 240-270 KM.

Problem, međutim, predstavlja činjenica da pojedine zdravstvene ustanove pokušavaju da smanje koeficijente zaposlenima kako bi izbjegle trošak povećanja od 100 KM.

– Ako se to dogodi, povećanje bi bilo simbolično, svega 4-5 KM. Nećemo dozvoliti ovakvo poniženje i borićemo se svim sredstvima – poručuje Šerbedžija.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je Srni da će medicinske sestre i tehničari od januarske plate dobiti povećanje od 100 KM, a da će od aprila svi radnici u zdravstvu dobiti povećanje plata od 10 odsto.

Šeranić je istakao da je povećanje plate za medicinske sestre i tehničare u neto iznosu od 100 KM vrlo važna aktivnost Vlade sprovedena na inicijativu sindikata zdravstva.

“Mi smo prihvatili u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite takvu vrstu inicijative i uz podršku Vlade, premijera i ministra finansija, pripremili izmjene zakona koje su podrazumijevale izmjenu koeficijenata kako bi svi koji su u platnoj kategoriji broj pet mogli da dobiju neto uvećanje plate za 100 KM, odnosno bruto 165 KM po osobi”, rekao je Šeranić.

On je podsjetio da će januarska plata biti uvećana za navedeni iznos, te naveo da je podršku za takvu mjeru dobio od predsjednika aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova Srpske.

“Ne smije se dovoditi uošte u pitanje umanjivanje prava radnika. Sredstva za navedenu isplatu će biti obezbijeđena, a o tome smo upoznali i direktore. Treba ići u pravcu da se povećaju koeficijenti, odnosno obračunaju novi u skladu sa cijenom rada, i da se ne diraju koeficijenti radnika. To se uopšte ne smije dovesti u pitanje”, istakao je Šeranić.

On je naglasio da će, kako je najavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, svi radnici u zdravstvu od aprila dobiti povećanje plata za 10 odsto što je, kako je naveo, u okviru svih aktivnosti koje je Dodik vodio po pitanju povećanja plata za 10 odsto svim radnicima koji su vezani za budžet.

“Mi u tom pravcu radimo tehničke aktivnosti, a to je da se obezbijedi zakonski preduslov da se od 1. aprila, kako je predsjednik najavio, plate kod radnika u zdravstvu, ali i drugim sektorima povećaju za 10 odsto”, rekao je Šeranić.

On je naveo da je o tom povećanju razgovarao sa direktorima zdravstvenih ustanova Srpske i sindikatima zdravstva.

“Oni prihvataju ovo povećanje. U narednom periodu ćemo zajednički završiti sav ovaj posao tako da će radnici i u zdravstvu imati povećanje za 10 odsto od 1. aprila”, istakao je Šeranić.

On je dodao da je i to vrlo važna aktivnost koju Ministarstvo realizuje po pitanju unapređenja ekonomsko-socijalnog statusa zdravstvenih radnika, a sve u okviru politika Vlade zajedno sa Kabinetom predsjednika koji je inicirao te aktivnosti.

Šeranić je dodao da će Ministarstvo uskoro potpisati i posebni kolektivni ugovor sa reprezentativnim sindikatima u zdravstvu, a koji će donijeti određene novine koje će uticati na poboljšanje ekonomsko-socijalnog statusa radnika, prenosi Srna.

Zadnju riječ o predloženoj minimalnoj plati za radnike u Republici Srpskoj daće sistematizacija plata u firmama koja je propisana Zakonom o radu RS.

Barem tako djeluje iz izjava predstavnika poslodavaca i sindikata koji su prisustvovali sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, održanoj u subotu.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da svaka firma koja ima više od 15 zaposlenih mora imati sistematizaciju radnih mjesta, što je zakonska obaveza.

“U tom pravilniku se radi i opis radnog mjesta, odnosno šta treba da se radi i na osnovu tog opisa propisuje se potrebna škola za tu stručnu spremu i to radno mjesto. Mora se dobro razlikovati stručna sprema i školska sprema. To su dvije različite stvari. Ako je sistematizacijom propisano da je za to i to radno mjesto potrebna, na primjer, trogodišnja škola, bez obzira na to što taj radnik ima fakultetsku diplomu, vi radite posao kvalifikovanog radnika i imate platu kvalifikovanog radnika i u svakoj firmi je tako. To je uređeno dosta ranije, ali se do sada nije pričalo o tome. Kada se radnik prijavljuje u Poresku upravu Republike Srpske, vi pišete šta radnik ima od diploma, ali isto tako prijavljujete koja je stručna sprema propisana za to radno mjesto. Znači, na primjer, ako je radnik visokoobrazovan, ali je za radno mjesto na kojem radi potrebna srednja stručna sprema, onda će taj radnik imati minimalnu platu od 1.000 KM, a ne 1.300 KM. Tako zakon kaže”, objašnjava Škrebić.

Slično kaže i Željko Tepavčević, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske, koji ističe da je firma koja ima više od 15 zaposlenih obavezna da donese pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

“Jedna od kategorija, pored opisa poslova na tom radnom mjestu, jeste i stepen stručne spreme. Tu kontrolu sistematizacije vrši Ministarstvo rada, a u sprovođenju pravilnika da li je neko sa VSS ili srednjom stručnom spremom kontrolu vrši Poreska uprava RS. Svi ti podaci su objedinjeni u Poreskoj upravi i na taj način se vrši kontrola da li je neki privrednik zloupotrijebio ovakvu diferenciranu najnižu platu.

Ne možete vi neko radno mjesto gdje je VSS u pravilniku staviti da je to srednja stručna sprema. Ovo je oblast koja do sada zbog najnižih plata nije bila pominjana. Prevashodno će se raditi analiza primjene pravilnika svih poslodavaca koji imaju više od 15 zaposlenih. Dok je bila jedna jedinstvena najniža plata, nije se obraćalo puno pažnje na ovo pitanje. Ovo je možda i suštinsko pitanje, jer kako je neko mogao sa minimalcem držati nekoga sa visokom stručnom spremom”, istakao je Tepavčević i dodao da bi Vlada RS trebalo da usvoji ove prijedloge do kraja januara.

Naime, kako piše u Zakonu o radu Republike Srpske, poslodavac koji ima u radnom odnosu više od 15 radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme dužan je da donese i na odgovarajući način objavi pravilnik kojim se bliže uređuje unutrašnja organizacija i sistematizacija poslova i radnih zadataka.

Ovo praktično znači da će se plata isplaćivati od opisa posla zaposlenog, a ne od stručne spreme radnika.

Prema ovom zakonu, neko ko je visokoobrazovan, ukoliko radi na, na primjer, poslu cijepanja drva u firmi, on će primati platu koja je predviđena za to radno mjesto, odnosno 900 KM.

Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je nakon sastanka Ekonomskog-socijalnog savjeta u subotu da se mora održati socijalni dijalog i da je jedina dilema sastanka bila u diferencijaciji, odnosno šta znači srednje obrazovanje.

“Ostao je prijedlog da Vlada Srpske usaglasi da sa tri godine obrazovanja plata iznosi 950 KM, a sa četiri da to bude 1.000 KM. To jedino nismo mogli dogovoriti, ali ostajemo pri tome da se povećava minimalac. Predstavnici sindikata su zahtijevali da to bude mnogo veće, ali su pristali na naš prijedlog. Dakle, 1.000 KM je za srednju školu, a 1.300 je za visoko obrazovanje i to je zagarantovana plata, na tu platu idu topli obrok i putni troškovi”, istakao je Dodik.

Najnižu platu od 900 KM bi ove godine, ukoliko Vlada RS usvoji ove prijedloge, trebalo da dobijaju nekvalifikovani radnici.