VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Zadnju riječ o minimalnoj plati daje sistematizacija radnih mjesta

    Zadnju riječ o minimalnoj plati daje sistematizacija radnih mjesta

    Zadnju riječ o predloženoj minimalnoj plati za radnike u Republici Srpskoj daće sistematizacija plata u firmama koja je propisana Zakonom o radu RS.

    Barem tako djeluje iz izjava predstavnika poslodavaca i sindikata koji su prisustvovali sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, održanoj u subotu.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da svaka firma koja ima više od 15 zaposlenih mora imati sistematizaciju radnih mjesta, što je zakonska obaveza.

    “U tom pravilniku se radi i opis radnog mjesta, odnosno šta treba da se radi i na osnovu tog opisa propisuje se potrebna škola za tu stručnu spremu i to radno mjesto. Mora se dobro razlikovati stručna sprema i školska sprema. To su dvije različite stvari. Ako je sistematizacijom propisano da je za to i to radno mjesto potrebna, na primjer, trogodišnja škola, bez obzira na to što taj radnik ima fakultetsku diplomu, vi radite posao kvalifikovanog radnika i imate platu kvalifikovanog radnika i u svakoj firmi je tako. To je uređeno dosta ranije, ali se do sada nije pričalo o tome. Kada se radnik prijavljuje u Poresku upravu Republike Srpske, vi pišete šta radnik ima od diploma, ali isto tako prijavljujete koja je stručna sprema propisana za to radno mjesto. Znači, na primjer, ako je radnik visokoobrazovan, ali je za radno mjesto na kojem radi potrebna srednja stručna sprema, onda će taj radnik imati minimalnu platu od 1.000 KM, a ne 1.300 KM. Tako zakon kaže”, objašnjava Škrebić.

    Slično kaže i Željko Tepavčević, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske, koji ističe da je firma koja ima više od 15 zaposlenih obavezna da donese pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

    “Jedna od kategorija, pored opisa poslova na tom radnom mjestu, jeste i stepen stručne spreme. Tu kontrolu sistematizacije vrši Ministarstvo rada, a u sprovođenju pravilnika da li je neko sa VSS ili srednjom stručnom spremom kontrolu vrši Poreska uprava RS. Svi ti podaci su objedinjeni u Poreskoj upravi i na taj način se vrši kontrola da li je neki privrednik zloupotrijebio ovakvu diferenciranu najnižu platu.

    Ne možete vi neko radno mjesto gdje je VSS u pravilniku staviti da je to srednja stručna sprema. Ovo je oblast koja do sada zbog najnižih plata nije bila pominjana. Prevashodno će se raditi analiza primjene pravilnika svih poslodavaca koji imaju više od 15 zaposlenih. Dok je bila jedna jedinstvena najniža plata, nije se obraćalo puno pažnje na ovo pitanje. Ovo je možda i suštinsko pitanje, jer kako je neko mogao sa minimalcem držati nekoga sa visokom stručnom spremom”, istakao je Tepavčević i dodao da bi Vlada RS trebalo da usvoji ove prijedloge do kraja januara.

    Naime, kako piše u Zakonu o radu Republike Srpske, poslodavac koji ima u radnom odnosu više od 15 radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme dužan je da donese i na odgovarajući način objavi pravilnik kojim se bliže uređuje unutrašnja organizacija i sistematizacija poslova i radnih zadataka.

    Ovo praktično znači da će se plata isplaćivati od opisa posla zaposlenog, a ne od stručne spreme radnika.

    Prema ovom zakonu, neko ko je visokoobrazovan, ukoliko radi na, na primjer, poslu cijepanja drva u firmi, on će primati platu koja je predviđena za to radno mjesto, odnosno 900 KM.

    Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je nakon sastanka Ekonomskog-socijalnog savjeta u subotu da se mora održati socijalni dijalog i da je jedina dilema sastanka bila u diferencijaciji, odnosno šta znači srednje obrazovanje.

    “Ostao je prijedlog da Vlada Srpske usaglasi da sa tri godine obrazovanja plata iznosi 950 KM, a sa četiri da to bude 1.000 KM. To jedino nismo mogli dogovoriti, ali ostajemo pri tome da se povećava minimalac. Predstavnici sindikata su zahtijevali da to bude mnogo veće, ali su pristali na naš prijedlog. Dakle, 1.000 KM je za srednju školu, a 1.300 je za visoko obrazovanje i to je zagarantovana plata, na tu platu idu topli obrok i putni troškovi”, istakao je Dodik.

    Najnižu platu od 900 KM bi ove godine, ukoliko Vlada RS usvoji ove prijedloge, trebalo da dobijaju nekvalifikovani radnici.

  • Zašto Tramp favorizuje carine? Planira li promjenu na ekonomskoj karti svijeta

    Zašto Tramp favorizuje carine? Planira li promjenu na ekonomskoj karti svijeta

    Na početku njegovog drugog mandata na mjestu predsjednika Sjedinjenih Država, Donald Tramp je zaprijetio uvođenjem strožih carina.

    BBC navodi da Tramp najavljuje da će uvesti carine od 25 odsto na robu iz Kanade i Meksika sve dok vlade dvije zemlje ne zaustave priliv ilegalnih migranata i droge fentanila u SAD.

    Takođe najavljuje uvođenje dodatne carine od 10 odsto na uvoz iz Kine, kao i carine na proizvode iz Evropske unije.

    Kina, Meksiko i Kanada su tri najveća trgovinska partnera SAD.

    Carine bi mogle ozbiljno da pogode ekonomije ovih zemalja, ali istovremeno i da povećaju potrošačke cijene u SAD.

    Ako firma koja uvozi u SAD prenese trošak carine na kupca tako što će povećati maloprodajne cijene, ekonomski teret carina snosit će američki potrošači.

    Zašto Tramp favorizuje carine?
    Donald Tramp često ističe da carine štite i otvaraju radna mjesta u SAD, te ih vidi kao način za rast američke ekonomije i povećanje poreskih prihoda.

    “Prema mom planu, američki radnici više neće morati da brinu o gubitku posla zbog stranih zemalja”, rekao je tokom predizborne kampanje 2024. godine.

    “Umjesto toga, strane zemlje će brinuti o gubitku njihovih poslova zbog Amerike”, govorio je Tramp.

    Ekonomski urednik BBC-ja Faisal Islam kaže da Tramp želi suštinski da promijeni ekonomsku kartu svijeta i smanji višak Kine i Evrope u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa SAD, što on vidi kao “iskorištavanje Amerike”.

    Tramp je takođe izjavio da carine, poput onih koje je uveo na čelik i aluminij 2018. godine dok je bio predsjednik, štite nacionalnu bezbjednost SAD, jer su “osnova naše odbrambeno-industrijske baze”.

    Koje carine je Tramp uveo tokom prvog predsjedničkog mandata?
    Donald Tramp je 2018. godine uveo carine i do 50 odsto na veš mašine i solarne panele.

    Vlada SAD tvrdila je da se američki proizvođači u ovim sektorima bore s nepoštenom konkurencijom iz inostranstva.

    Takođe je uveo carine od 25 odsto na čelik i 10 odsto na aluminij.

    Međutim, izuzeci su bili čelik i aluminij iz Meksika i Kanade, zahvaljujući sporazumu o slobodnoj trgovini između SAD, Kanade i Meksika, poznat kao Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji je kasnije zamijenjen Sporazumom između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (USMCA).

    EU, koja je bila jedan od najvećih izvoznika čelika u SAD, uzvratila je uvođenjem carina na američku robu vrijednu više od 3 milijarde dolara, među koju spadaju farmerke, burbon i motori Harley-Davidson.

    Tramp je takođe uveo carine na kineske proizvode, od mesa do muzičkih instrumenata, čija vrijednost je iznosila više od 360 milijardi dolara.

    Kina je odgovorila uvođenjem carina na američku robu, u vrijednosti većoj od 110 milijardi dolara.

    Za vrijeme prethodnog predsjednika Džoa Bajdena, većina carina na robu iz Kine je ostala na snazi, a uvedene su i nove na neke proizvode, kao što su električna vozila.

    Kakav uticaj su carine koje je Tramp uveo tokom prvog mandata imale na te zemlje?
    Trampove carine su smanjile količinu robe koju SAD uvoze iz nekih zemalja, ali su povećale izvoz drugih zemalja u SAD.

    Prije 2018. godine, udio kineske robe bio je veći od 20 posto ukupnog uvoza SAD, dok danas čini manje od 15 odsto, pokazuju podaci američkog Zavoda za statistiku.

    Do 2023. godine, Meksiko je prestigao Kinu i postao najveći izvoznik u SAD.

    Sada u SAD izvozi robu vrijednu 476 milijardi dolara, dok je vrijednost uvoza iz Kine 427 milijardi dolara.

    Ova promjena je djelimično zbog toga što su mnoge kompanije, posebno proizvođači automobila, preusmjerile proizvodnju u Meksiko kako bi iskoristile prednosti sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD i niske troškove proizvodnje u toj zemlji.

    Meksiko je 2023. godine postao sedmi najveći proizvođač putničkih vozila na svijetu.

    Zemlje istočne Azije takođe su zabilježile porast izvoza u SAD zahvaljujući Trampovim visokim carinama na kineske proizvode.

    To je djelimično zato što je njihova roba postala jeftinija za američke potrošače u odnosu na kinesku, a djelimično zato što su mnoge kineske kompanije preselile proizvodnju u te zemlje da bi izbjegle američke carine.

    Prema podacima američke Agencije za razvoj i promociju vanjske trgovine, zemlje članice Asocijacija nacija jugoistočne Azije (ASEAN), kao što su Indonezije, Filipini, Tajland, i Vijetnam, izvezle su u SAD robu u vrijednosti 158 milijardi dolara 2016. godine, dok je izvoz porastao na skoro 338 milijardi dolara u 2023. godini.

    “Zemlja koju su carine uvedene 2018. godine najteže pogodile bila je Kina”, kaže dr Nikolo Tamberi, ekonomista s Univerziteta u Saseksu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

    “Mislim da je Vijetnam vjerovatno bio jedan od najvećih dobitnika”, dodaje on.

    Carine su povećale proizvodnju čelika i aluminija u SAD, ali su takođe dovele do rasta cijena tih metala, smatra Institut Peterson za međunarodnu ekonomiju.

    Institut navodi da je posljedica toga bio gubitak hiljade radnih mjesta u drugim proizvodnim sektorima.

    Institut Peterson takođe ističe da su Trampove carinske mjere povećale cijene u svim sektorima što je pogoršalo položaj potrošača u SAD.

    Koje carine bi Tramp mogao da uvede tokom drugog mandata?
    Tramp je zaprijetio uvođenjem carina od 25 odsto na proizvode iz Meksika i Kanade dok ove dvije zemlje ne zaustavi priliv migranata i ilegalno proizvedenog fentanila u SAD.

    Takođe je najavio uvođenje “kaznene” carine od 10 odsto na već postojeće carine na kinesku robu, tvrdeći da mnoge hemikalije koje se koriste za proizvodnju nezakonitog fentanila dolaze iz Kine.

    Ove carine bi mogle da stupe na snagu već 1. februara.

    Tramp je takođe zaprijetio da će uvesti carine na proizvode iz EU, rekavši da “nas tretiraju veoma, veoma loše”.

    Kanadski premijer Džastin Trudo obećao je da će uzvratiti kontra carinama na proizvode navodno vrijedne milijarde dolara, rekavši:

    “Kanada će odgovoriti – i sve opcije su na stolu”.

    U odgovoru na najavljene dodatne carine na njihove proizvode, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da će “zaštititi svoje nacionalne interese”, prenosi “Avaz”.

    Kako bi carine mogle da naštete Kanadi i Meksiku? Ako bi najnovije carine stupile na snagu, one bi uglavnom nanijele štetu ekonomijama Kanade i Meksika, kaže profesor Stiven Milard iz britanskog Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja.

    Obje zemlje su u velikoj mjeri zavisne od SAD.

    Trenutno, SAD kupuje 83 odsto ukupne robe koju Meksiko izvozi, kao i 76 odsto kanadskog izvoza.

    “Kanada prodaje velike količine nafte i mašina SAD, i carine od 25 odsto bi mogle da smanje njen BDP za 7,5 odsto tokom pet godina, što bi bio značajan udarac”, kaže profesor Milard.

    “Ako bi se Meksiku uvele carine od 25 odsto, kompanije koje su otvorile fabrike automobila u toj zemlji mogle bi relativno lako da prebace proizvodnju u matične zemlje tih proizvođača. Carine bi mogle da smanje BDP Meksika za 12,5 odsto tokom pet godina, što bi bio ogroman gubitak”, kaže on.

    Lila Abed iz Meksičkog instituta pri američkom istraživačkom Centru Vilsonu, kaže da bi carine SAD bile “pogubne” za meksičke radnike.

    “Otprilike pet miliona radnih mjesta u SAD zavisi od trgovine između SAD i Meksika… a nedavna studija pokazuje da oko 14,6 miliona radnih mjesta u Meksiku zavisi od trgovine sa sjevernoameričkim partnerima”, kaže ona.

  • Tramp potpisao nalog za stvaranje radne grupe za kriptovalute

    Tramp potpisao nalog za stvaranje radne grupe za kriptovalute

    Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je u četvrtak naredbu o formiranju radne grupe za kriptovalute.

    Očekuje se da će to vijeće za kriptovalute savjetovati predsjednika o politici digitalne imovine i raditi sa Kongresom na kripto zakonodavstvu, prenio je Rojters.

    To tijelo bi trebalo da pomogne pri uspostavljanju TRampovog obećanja rezerve bitkoina, kao i da koordinira između agencija, uključujući Komisiju za hartije od vrijednosti, Komisiju za trgovinu robama i Trezor.

    On je tako ispunio obećanje u kampanji nakon što je dobio novac od kompanija za digitalnu imovinu, navodi Rojters.

    Iako predsjednički savjetodavni organ nisu novi koncept, nikada nije postojalo tijelo posvećeno kriptovalutama, prenijela je agencija Tanjug.

  • Niko ni prstom da mrdne na divljanje cijena u BiH

    Niko ni prstom da mrdne na divljanje cijena u BiH

    Novi talas poskupljenja u BiH koji je sa prvim danima 2025. godine zapljusnuo građane BiH, čini se, ne brine nikog osim njih samih.

    Borci za zaštitu potrošača smatraju da vlasti ne rade ništa da bi zaustavile divljanje cijena, a i ono što su radile, nije imalo efekta.

    “Unazad dvije godine, jedino što se desilo jeste zaključavanje cijena u FBiH i kod nas kampanja ‘Društveno odgovorni’. Međutim, svjedoci smo da nijedna od ove dvije akcije nije urodila plodom i da građani zaista očekuju smanjenje marži i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

    Ona je nedavno bila u Njemačkoj. Uvjerila se da je tačno sve ono o čemu se godinama priča.

    “Cijene su niže nego kod nas. Ja sam duže vrijeme bila tamo i odlazila sam u trgovine sa hranom, da vidim kako preživljava građanin Njemačke. Kilogram banana je tamo oko evro. Sve vrste hljeba su znatno jeftinije nego kod nas. Da ne pričam o čokoladama i recimo nuteli. Mnogo su jeftiniji, a standard naravno imaju veći nego što je to slučaj kod naših građana”, prisjetila se Marićeva.

    Ali to nije sve – naišla je u Njemačkoj i na povlasticu koju mogu da koriste tamošnji penzioneri, a o kojoj naši mogu samo da sanjaju.

    “Imaju socijalne trgovine za sve građane koji imaju penziju 1.049 evra. Oni imaju pravo na karticu i kupovinu u tim trgovinama, koje su snabdjevene kao bilo koji tržni centar. Tu je sve po znatno nižim cijenama i šećer je, recimo, 70 evrocenti. Eto kako se obraća pažnja i može doprinijeti da socijalno ugroženi građani imaju priliku da dostojanstveno žive”, poručuje Marićeva.

    Načinom na koji institucije (ne) reaguju na talas poskupljenje nije zadovoljan ni Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

    “Apsurd je da vlasti u Federaciji i RS zadnjih nekoliko godina nisu pokazivale pretjeran interes da direktno pomognu potrošačima kada su u pitanju cijene i kada su to napokon indirektno uradile povećanjem minimalne plate u Federaciji, odnosno najavom skorog povećanja i u Republici Srpskoj, imamo situaciju gdje su odmah i sve cijene porasle. Nažalost, cijena hljeba je, nekom potrošačima nerazumljivom kalkulacijom, porasla za čak 20 odsto”, kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

    A znamo, dodaje on, da ostale cijene prate hljeb.

    “Tako da sasvim sigurno možemo očekivati novi talas poskupljenja u narednim mjesecima koji bi mogao obuhvatiti širok spektar proizvoda i usluga. Trenutno, jedino što bi se činilo smislenim kada je u pitanju zaštita potrošača po pitanju divljanja cijena je stroža kontrola formiranja cijena i ograničavanje trgovačke marže, o čemu naše inspekcije veoma malo vode računa. Iako imamo jako puno proizvoda koje uvozimo i gdje smo zavisni od cijena sirovina i gotovih proizvoda, mislim da se ne bi smjelo dešavati da su gotovo po pravilu cijene tih proizvoda u trgovinama širom EU niže od cijena u BiH”, poručio je i Arnautović.

    Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da je činjenica da cijena sindikalne potrošačke korpe iz mjeseca u mjesec raste.

    “To je nešto što nas svakako zabrinjava, kao i građane BiH”, kaže Kečo.

    I on podsjeća da je u FBiH došlo do zaključavanja dijela cijena, ali…

    “Nažalost, mislim da te mjere nisu urodile plodom i očekujemo da se Vlada FBiH ili Parlament time detaljnije pozabave i donesu adekvatnije mjere koje bi obuzdale cijene koje su svakog dana sve veće i veće”, ističe Kečo za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske podsjećaju da su pokrenuli u 2023. godini, a potom u saradnji sa privrednom zajednicom od 1. avgusta 2024. godine i nastavili realizaciju kampanje “Društveno odgovorni”, u sklopu koje su proizvodi po nižim cijenama dostupni u nekoliko stotina maloprodajnih objekata trgovaca i trgovačkih lanaca koji posluju na području Republike Srpske.

    Kampanjom je, tvrde, obuhvaćeno više od 500 proizvoda iz asortimana poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te lične higijene i hemije. Ova kampanja je, dodaju, nastavljena i u 2025. godini.

    Vlada Srpske, podsjećaju, usvojila je u februaru 2024. Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Srpske, kojom se određuje maksimalna maloprodajna cijena proizvoda “bijeli hljeb težine 600 grama, proizveden od brašna TIP 500” i iznosi 1,90 KM po komadu. Ta odluka je, kažu, još uvijek na snazi.

    Podsjećaju u resornom ministarstvu i da je Vlada u aprilu 2021. godine, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, donijela i Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata, koja je i danas na snazi.

    Ostaje, međutim, nejasno da li su u planu i neke nove mjere, a povodom serije poskupljenja koja bilježimo već sedmicama. U Srpskoj je, primjera radi, poskupjela struja, a vjeruje se da će to izazvati i rast svih ostalih cijena. Pritom, prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini biti veće i za 10 odsto.

    Osim toga, u narednim sedmicama građani mogu očekivati i veće cijene hljeba, a identičan scenarij najavljen je i za kafu. U međuvremenu, poskupjelo je i gorivo, ali i pojedine vrste mesa.

     

  • Prosječna neto plata u Srpskoj u decembru 1.438 KM

    Prosječna neto plata u Srpskoj u decembru 1.438 KM

    Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u decembru 2024. godine iznosila je 1.438 KM i u odnosu na novembar 2024. godine, nominalno je veća za 1,3 odsto, a realno je veća za 0,8 odsto, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno veća za 10,3 odsto, a realno za 8,2 odsto. Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 2.202 KM, podaci su Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Posmatrano po područjima, u decembru 2024. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području Informacije i komunikacije i iznosila je 1. 846 KM, a najniža prosječna neto plata u decembru 2024. godine isplaćena je u području Poslovanje nekretninama, 1.110 KM.

    U decembru 2024. godine, u odnosu na decembar 2023, sva područja zabilježila su nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 29,4 odsto, Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 25,0 odsto i Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala 17,1 odsto.

    Prosječna neto plata u 2024. godini iznosila je 1.404 KM, dok je prosječna bruto plata iznosila 2.146 KM. U odnosu na 2023. godinu, prosječna neto plata isplaćena u 2024. godini nominalno je veća za 10,2 odsto, a realno za 8,3 odsto.

  • Drastičan pad priliva od izvoza struje iz BiH

    Drastičan pad priliva od izvoza struje iz BiH

    Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine 2024. godine iznosio je 8,4 TWh, što je u odnosu na 2023. godinu povećanje od osam procenata, rekao je Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme SEERC (CIGRE)

    Na bazi podataka prezentiranih u izvještaju Nezavisnog operatora sistema u BiH i Agencije za statistiku BiH, finansijski to iznosi oko 640 miliona KM, što predstavlja 60 posto od vrijednosti izvezene električne energije u prošloj godini.

    Istovremeno uvoz električne energije iznosio je 5,9 TWh, što je povećanje od 57 procenata u odnosu na prethodnu godinu.

    Neto izvoz je bio 2,5 TWh i manji je za 36 odsto, a finansijski iznosi 485 miliona KM, što je takođe za 42 procenta manje u odnosu na 2023. godinu.

    Proizvodnja električne energije u 2024. godini je bila 14,3 TWh, što predstavlja smanjenje od osam odsto u odnosu na 2023. godinu, a na to je najviše uticala loša hidrologija.

    Bičakčić napominje da je proizvodnja hidroelektrana u 2024. godini 4,7 TWh i manja je za 25 posto, a termoelektrana je 8,4 TWh i na nivou je iz 2023. godine.

    Vjetroelektrane, fotonaponske elektrane i elektrane priključene na distributivnu mrežu proizvele su 1,2 TWh. Potrošnja je iznosila 11,3 TWh, kao i 2023, prenosi Fena.

    Cijene električne energije u bandu na berzi uveliko variraju: prošle sedmice su iznosile i do 300 EUR/MWh. U utorak su bile 108 evra za MWh, a danas 180EUR/MWh.

  • “Evropa mora biti spremna za carinski rat sa Trampom”

    “Evropa mora biti spremna za carinski rat sa Trampom”

    Evropska unija Donaldu Trampu treba da ponudi saradnju, ali treba i da ostane spremna za carinski rat koji je on najavio, ocenio je vicekancelar Nemačke Robert Habek.

    Trampovoj administraciji treba ostaviti pruženu ruku, “ali ne treba je tako držati ako je on odgurne”, rekao je političar Zelenih na jednoj konferenciji poslovnog lista Handelsblat, prenosi dpa.

    Drugim rečima, Evropa treba da bude spremna za carinski rat.

    “Ako SAD pripreme carine, onda treba da znamo koje carine mi možemo da podignemo. To je loše po ljude, loše je po naše odnose, uopšte, loše je,” dodao je. “Ali ne smemo dozvoliti da nas neko gura kako poželi”, rekao je Habek.

    Tramp je u inauguralnom govoru u ponedeljak ponovio da će uvesti kaznene carine mnogim zemljama, kako bi podstakao domaću privredu i tržište rada.

  • Javni sektor pod pritiskom: Protesti, dugovi i zahtjevi za odgovornošću

    Javni sektor pod pritiskom: Protesti, dugovi i zahtjevi za odgovornošću

    Radnici Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, zajedno sa sindikatom u okviru matičnog preduzeća “Elektroprivreda Republike Srpske”, kao i zaposleni u “Šumama Republike Srpske”, zatražili su odgovore od rukovodstava svojih firmi o tome zašto su preduzeća dovedena do ivice propasti, zašto plate kasne ili se smanjuju, te ko će preuzeti odgovornost za loše stanje koje traje godinama.

    Narodni poslanici smatraju da bi se o ovom pitanju trebalo raspravljati na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS. Kako navode, na sjednici bi trebalo otvoriti i pitanje zapošljavanja politički podobnih umjesto stručnih kadrova.

    Zaposleni u RiTE Ugljevik dva dana su protestovali zbog sve težeg stanja u preduzeću. Uputili su ultimatum upravi i Vladi RS da do 22. januara vrate koncesiju za Ugljevik-Istok 2, trenutno u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova i “Comsara”. U slučaju da zahtjev ne bude ispunjen, najavili su nove proteste i blokadu magistralnog puta Ugljevik – Tuzla uz upotrebu radnih mašina. Među ostalim zahtjevima su i obezbjeđivanje dovoljnih količina uglja do 2050. godine, revitalizacija termoelektrane, sredstva za eksproprijaciju zemljišta, nova rudarska oprema i bolje uslove rada uz povećanje plata.

    Slične probleme ima i RiTE Gacko, gdje su proizvodni zastoji, usljed lošeg kvaliteta uglja, zabilježeni više od deset puta tokom 2024. godine.

    Situaciju dodatno oslikavaju riječi Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva RS, koji je izjavio da je za normalan rad ovih termoelektrana potrebno ulaganje od 700 miliona KM. Međutim, sredstva za takve investicije trenutno nisu dostupna. Đokić je dodao da pitanje koncesije za Ugljevik-Istok 2 nije moguće riješiti u kratkom roku, što je izazvalo nezadovoljstvo radnika koji smatraju da više nema vremena za odlaganje.

    Ni situacija u matičnom preduzeću nije ništa bolja. Na kraju prošle sedmice objavljeno je da će dijelu zaposlenih u direkciji biti smanjene plate za 10 odsto. Ovaj potez izazvao je oštru reakciju sindikata, koji su najavili borbu za prava radnika.

    Još lošija slika dolazi iz “Šuma Republike Srpske”, gdje je rukovodstvo saopštilo da će gubitak preduzeća za 2024. godinu iznositi između 10 i 13 miliona KM.

    Narodni poslanici ističu da postoji više nego dovoljno razloga za održavanje tematske sjednice Narodne skupštine RS. Međutim, mišljenja su podijeljena kada je u pitanju konkretna korist od takve sjednice. Svi se, ipak, slažu da bi preduzeća trebalo da vode kompetentni, a ne politički podobni kadrovi.

    “Potrebno je napraviti realan presjek stanja i postaviti stručne ljude na ključne pozicije, bez obzira na političku pripadnost”, izjavio je Dragan Galić, član Odbora za reviziju NS RS. Dodao je da će finansijski izvještaji za javna preduzeća, koji će biti predstavljeni u februaru, potvrditi da loše stanje traje već duže vrijeme.

    “Predsjednik Republike Srpske je također naglasio da bi određeni rukovodioci trebali biti smijenjeni jer nisu opravdali povjerenje. Ipak, ovo ne bi trebalo da se odnosi na direktore koji su na tim pozicijama kraće od dvije godine, jer nisu imali dovoljno vremena da riješe probleme koje su naslijedili”, istakao je Galić.

    Predstavnici SNSD-a ne protive se tematskoj sjednici, ali smatraju da bi Vlada RS prvo trebalo da predloži konkretne mjere. “Skupština ne bi trebala raspravljati bez nekog akta ili izvještaja koji nudi rješenja, jer cilj nije samo debata, već donošenje izlaznih strategija”, rekao je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a.

    Na pitanje o zapošljavanju podobnih kadrova, Mazalica je odgovorio: “Ne bih automatski diskvalifikovao nekog kao nestručnog samo zato što je član stranke. Ali, ako su ti ljudi imenovani, moraju biti odgovorni, kako profesionalno, tako i krivično, za sve eventualne propuste.”

    Opozicija smatra da je tematska sjednica zakasnila. “Već dugo slušamo obećanja o pomoći ‘Šumama RS’, ali nema konkretnih pomaka”, rekao je Pero Đurić, zamjenik predsjednika Odbora za privredu NS RS.

    Dodao je da bi se odgovorni za loše upravljanje morali suočiti s pravosudnim organima. “Potrebno je pohapsiti bivše direktore koji su uništili preduzeća i na njihova mjesta postaviti sposobne ljude. Ako se to uradi, ‘Šume’ bi već ove godine mogle poslovati pozitivno”, zaključio je Đurić.

  • Cijene životnih namirnica i usluga vrtoglavo rastu

    Na početku nove godine, građane Srpske dočekali su znatni udari na kućni budžet, jer su osnovne životne namirnice, kao i mnoge usluge, postale znatno skuplje.

    Prva u nizu poskupljenja bila je cijena električne energije. Nedugo nakon novogodišnje euforije, uslijedio je rast cijena goriva, pa je litar benzina i dizela sada skuplji za 10 feninga. Naftaši upozoravaju da će cijene nastaviti rasti zbog poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištu.

    Rastući troškovi energije i goriva utjecali su i na cijene osnovnih namirnica. Mlinari su već povećali cijene brašna, uz najave da će ono dodatno poskupjeti u narednih mjesec dana. Trenutno vreća brašna košta oko 25 KM, ali se očekuje da će dostići cijenu od 27 KM.

    “Poskupljenja struje, goriva i pšenice nas primoravaju na ovakve odluke”, kažu mlinari, koji ističu da nemaju prostora za drugačije poteze.

    Od početka februara očekuje se i rast cijene hljeba, koji će u prosjeku poskupjeti između 10 i 15 odsto, a isto važi i za ostale pekarske proizvode.

    Ni pružaoci različitih usluga nisu ostali imuni na rast troškova. Frizeri, automehaničari, vulkanizeri i autopraonice već su najavili povećanje cijena za oko 10 odsto, navodeći kao glavne razloge veće poreze i skuplju električnu energiju, potvrđeno je iz Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.

    Građani su uznemireni zbog ovog trenda i poručuju da ne pamte teži početak jedne godine.

    “Svaki dan čujemo riječ ‘poskupljenje’. Kao da svi žele što prije podići cijene svojih proizvoda i usluga. Najviše nas pogađa poskupljenje hrane, jer to ne možemo izbjeći, a para imamo sve manje”, kaže Vidosava K, službenica iz Banjaluke.

    Ekonomski podaci potvrđuju tešku situaciju. Prosječna penzija u Srpskoj iznosi 595 KM, dok minimalna plata, koju prima 90.000 radnika, iznosi 900 KM. S druge strane, prosječna plata od 1.420 KM ostaje nedostižna za 70 odsto radne snage, jer čak 203.000 zaposlenih zarađuje ispod tog iznosa.

    Troškovi života, posebno hrane, već su dostigli 1.200 KM mjesečno za četvoročlanu porodicu, što predstavlja ozbiljan izazov za mnoge porodice, naročito one s nižim primanjima. “Kako će dalje biti, samo bog zna”, zaključuju zabrinuti građani.

  • Javni dug Srpske i FBiH približno isti

    Javni dug Srpske i FBiH približno isti

    Javni dug Bosne i Hercegovine je u prvoj polovini prošle godine iznosio 12,96 milijardi KM, pokazuju posljednji podaci Ministarstva finansija i trezora BiH

    Kako se vidi u ovim podacima, dugovanja oba entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, su slična. Tako je dug Federacije BiH polovinom prošle godine iznosio 6,67 milijardi KM, dok je Republika Srpska u istom periodu bila dužna oko 6,18 milijardi KM.

    Institucije BiH su imale dug od 53,26 miliona KM, a Brčko distrikt oko 43 miliona KM. Što se tiče spoljnog duga, on je zaključno sa drugim kvartalom prošle godine iznosio 8,77 milijardi KM.

    “Spoljni dug FBiH je 5,07 milijardi KM, a Republike Srpske 3,6 milijardi KM. Brčko distrikt je imao dug od 43,13 miliona KM, a institucije BiH 43,38 miliona KM”, navodi se u ovim podacima.

    Kada je u pitanju unutrašnji dug, on je polovinom prošle godine iznosio 4,19 milijardi KM. Ono što je zanimljivo jeste da Republika Srpska ima unutrašnji dug za skoro milijardu KM veći u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine.

    Prema podacima Ministarstva finansija i trezora, dug Srpske je polovinom prošle godine iznosio 2,58 milijardi KM, a Federacije BiH 1,59 milijardi KM.

    Institucije BiH su imale unutrašnji dug od 9,8 miliona KM, dok Brčko distrikt nije imao duga. Ekonomista Slaviša Raković kaže za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne govore dovoljno.

    “Javni dug je očigledno nizak. Raspored po entitetima ukazuje na povoljniju poziciju FBiH. Unutrašnji dug Republike Srpske je, s druge strane, lakše refinansirati. Mislim da sve ipak nije povoljno kako izgleda, a o tome bi najbolje rekli pokazatelji otplate dugova, odnosno njihova godišnja visina”, ističe Raković.

    Dodaje da su ino-dugovi takvi da se trenutno teško mogu restrukturirati.

    “Sve nas to vraća na kreditni rejting i BiH i entiteta, koji još ne omogućava slobodan nastup finansijskim tržištima, te kreativno upravljanje javnim dugom, što opet znači da je politika svedena na fiskalne mjere”, naveo je Raković.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, naveo je da apsolutni iznosi javnog duga nisu u makroekonomiji ključni indikatori održivosti javnih finansija i sposobnosti urednog servisiranja javnog duga.

    “Umjesto apsolutnih pokazatelja više se koriste relativni, koji mjere učešće javnog duga u odnosu na BDP. Razlog za to leži u činjenici da veličina BDP-a predstavlja svojevrsnu garanciju ekonomske snage države u pogledu vraćanja duga. Kada su u pitanju FBiH i Republika Srpska, taj nivo zaduženosti ne prelazi granice od 60% što je mastriški kriterijum koji se često koristi kao reper za zaduženost zemalja. Treba istaći da su razvijene zemlje po pravilu zaduženije i da im nerijetko učešće javnog duga u BDP-u prelazi i 100%, iz razloga što im investitori rado odobravaju sredstva zbog snage njihovih ekonomija”, objašnjava Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, manje razvijene zemlje, usljed odsustva povjerenja u perspektive njihovog rasta, teže dolaze do sredstava i po nepovoljnijim uslovima.

    “Stoga su nerazvijene zemlje manje zadužene, ne zbog toga što ne žele da se zadužuju, već zbog nepovjerenja investitora. Za zemlje poput naše, koja je infrastrukturno neizgrađena i koja treba reindustrijalizaciju, bilo bi poželjno da se zaduži za te namjene i da podstakne ubrzaniji rast. Dilema kod nas ne bi trebala biti da li se treba zadužiti, već za šta se treba zadužiti. Ovako ostajemo lišeni neophodnih investicija i tavorimo na začelju po nivou dohotka i potrošnje po glavi stanovnika. Što se tiče strukture duga u kontekstu odnosa spoljnog i unutrašnjeg, treba naglasiti da se Republika Srpska razduživala po spoljnom dugu na račun rasta unutrašnjeg. To je dijelom uzrokovano nemogućnošću refinansiranja duga na stranim tržištima. Federacija se pak više počela zaduživati na inostranom tržištu i tu leže razlozi ovih razlika”, naglasio je Mlinarević.