Kategorija: Ekonomija

  • Zbog sankcija Rusiji Crna Gora na gubitku 500 miliona evra godišnje

    Zbog sankcija Rusiji Crna Gora na gubitku 500 miliona evra godišnje

    Crna Gora gubi 500 miliona evra godišnje zbog sankcija Rusiji, ali za to niko ne mari, piše portal podgoričkog Dana. Crna Gora već godinama osjeća ozbiljne posljedice odluke da uvede sankcije Rusiji, donijete radi usklađivanja sa spoljnom politikom Evropske unije, a najveći teret pada na turizam i izvoz vina, grane koje su bile snažno oslonjene na rusko tržište.

    Uz činjenicu da uvođenje sankcija samo po sebi ne smije biti problematično, jer je to korak na našem evropskom putu, zabrinjava to što niko nikada nije ni pokušao da sa Evropskom unijom postigne dogovor o eventualnom obeštećenju, ili pronalaženju mehanizama koji bi ublažili štetu koja nastaje usljed embarga Rusiji.

    Ekonomski analitičar Davor Dokić ističe da ovogodišnja turistička sezona nije ispunila očekivanja, a da je glavni uzrok drastično manji broj ruskih turista.

    – Situaciju dodatno komplikuje i činjenica da je zabrana letova iz Rusije i dalje na snazi. Zbog toga, i prekida izvoza nekih naših proizvoda, kao što su vina “Plantaža”, gubimo cirka 500 miliona evra godišnje. Nismo uspjeli da nadomjestimo rusko tržište drugim turističkim tržištima. Zbog svega toga, sada smo tu gdje smo. Za iduću sezonu moramo da se pripremimo i stvorimo uslove za bolju sezonu od ove – naveo je Dokić.

    Da će štete od uvođenja sankcija biti velike upozoravao je i bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je ukazivao na to da je Rusija bila jedan od najvećih ekonomskih partnera Crne Gore i da se posljedice uvođenja sankcija neminovno moraju osjetiti.

    – Uvođenje sankcija Rusiji raznijelo je crnogorski turizam – kazao je Damjanović gostujući na podgoričkoj A plus TV.

    Na drugoj strani, unutar Evropske unije bilo je slučajeva da su države poput Slovačke i Mađarske dobile kompenzaciju za gubitke izazvane sankcijama.

    Upravo zato je Dan nadležnim institucijama uputio pitanja – da li je Crna Gora tražila odštetu i postoje li mehanizmi kojima bi se ona mogla dobiti, a iz Ministarstva spoljnh poslova su i odgovorili da za to nisu nadležni, dok su im iz Ministarstva evropskih poslova rekli da su pomenuta pitanja u isključivoj nadležnosti Ministarstva spoljnih poslova.

    Tako se ispostavlja da, iako su gubici sve veći i ere se stotinama miliona evra, nijedna institucija u Crnoj Gori nije preuzela obavezu da pitanje nadoknade pokrene pred Evropskom unijom, piše Dan.

    Dok resori prebacuju pitanje nadležnosti jedan na drugi, navode, sve je izvjesnije da će Crna Gora i narednih sezona sama podnositi teret sankcija, bez ikakve podrške ili kompenzacije sa strane.

  • Izgradnja vjetroelektrana: Kinezi preko BiH ulaze u Evropu

    Izgradnja vjetroelektrana: Kinezi preko BiH ulaze u Evropu

    Bosna i Hercegovina, zemlja sa značajnim resursima vjetra i sve većim naglaskom na zaštiti okoliša, postala je centralna tačka kineskih ulaganja u obnovljive izvore energije u Evropi.

    Vjetroelektrana Ivovik od 84 megavata (MW) i hidroelektrana Ulog u dolini rijeke Neretve – obje u finalnoj fazi izgradnje – predstavljaju značajan korak za energetsku opremu kineske proizvodnje u istočnoj Evropi, pišu kineski mediji, prenosi Biznis.info.

    Oba projekta gradi kompanija Power Construction Corporation of China (Powerchina).

    Projekt Ivovik značajan je kao prvi strani koncesijski energetski poduhvat u BiH i prvi razvoj obnovljivih izvora energije u zemlji koji vodi kineska firma. Nakon što se spoji na nacionalnu mrežu, trebao bi postati najveći objekt za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u BiH, proizvodeći procijenjenih 259 miliona kWh godišnje.

    Prema podacima projekta, ta proizvodnja mogla bi istisnuti otprilike 240.000 tona emisija ugljen dioksida (CO₂) godišnje. Zagovornici kažu da će projekt ojačati energetsku tranziciju BiH, a istovremeno će donijeti ekološke i ekonomske koristi.

    Projekti takođe odražavaju širi napor za usklađivanje kineskih i evropskih tehničkih standarda u podršci globalnim klimatskim ciljevima.

     

    U Kalinoviku, Republika Srpska, hidroelektrana Ulog označava prvi projekt inženjeringa, nabavke i izgradnje (EPC) energije ove vrste postrojenja u Evropi koji je poduzela kineska firma.

    Očekuje se da će postrojenje ojačati regionalnu opskrbu električnom energijom, osigurati proizvodnju energije s nultom emisijom i doprinijeti dugoročnim ciljevima održivosti širom srednje i istočne Evrope.

    Za Powerchina, razvoj događaja ističe rastuću ulogu firme u izgradnji čiste energije u Evropi. Čelnici firme opisuju projekte Ivovik i Ulog kao “most” između Kine i BiH – i u jačanju infrastrukture za obnovljive izvore energije i u signaliziranju šire saradnje na području klimatske i energetske tranzicije.

     

  • Radnik iz Republike Srpske zaradio skoro 190.000 KM za jedan mjesec

    Radnik iz Republike Srpske zaradio skoro 190.000 KM za jedan mjesec

    Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, ostvario je neto primanja od 186.673 KM za samo jedan mjesec.

    Ovo je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u Poreskoj upravi Republike Srpske.

    Poređenja radi, prosječna plata u Srpskoj u julu iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plata.

    “Na drugom mjestu tabele deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banjaluke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, sa platom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banjaluke, koji je zaposlen u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 111.221 KM”, kazali su iz Poreske uprave Republike Srpske.

    Dodaju da je četvrto mjesto pripalo Banjalučaninu, takođe iz oblasti novčanog poslovanja, posredovanja, sa platom od 96.073 KM.

    “Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, sa mjesečnim primanjem od 94.645 KM, dok se na šestom mjestu našao još jedan Banjalučanin iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM”, dodaju iz Poreske uprave Srpske

    Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banjaluke zaposlen u iznajmljivanju i davanju u zakup mašina i opreme, sa primanjem od 90.248 KM.

    “Osmo mjesto pripalo je Banjalučaninu iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za informacione tehnologije, sa platom od 86.064 KM”, pojasnili su iz Poreske uprave Srpske.

    Na posljednjem, desetom mjestu našao radnik iz Banjaluke, zaposlen u oblasti ličnih uslužnih djelatnosti, sa mjesečnim primanjem od 85.153 KM.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su ovo slučajevi incidentnog karaktera i vjerovatno su povezani sa određenim mehanizmima izvlačenja gotovine koji posluže za neke druge gotovinske transakcije. “Vjerovatno su u pitanju vlasnici koji su umjesto raspodjele dobiti na koji bi prvo platili porez na dobiti i porez na dividende isplatili sebi taj iznos zarada”, kazao je Mlinarević.

    I Milenko Stanić, ekonomista, ističe da ovako visoke plate nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.

    “Radi se o primanjima koja značajno odudaraju od prosječnih plata, koja su višestruko veća”, kazao je Stanić i istakao da je moguće da se radi i o isplati dividende po osnovu ostvarene dobiti u prethodnoj godini.

    Kako je rekao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za naše uslove, posebno ako se radi o redovnim mjesečnim platama koje se ponavljaju nekoliko mjeseci zaredom.

    “Toliko visoke isplata plata sigurno nisu povezane sa radom i rezultatom rada u tim preduzećima”, kazao je Stanić i, kako kaže, pretpostavlja da se radi o radnicima u vlasničkim preduzećima.

  • Potrošači razočarani, trgovci zadovoljni

    Iako je u najavi nova kampanja, koja ovaj put za cilj ima da pomogne privrednoj zajednici u Srpskoj, potrošači sumnjaju u njen efekat, jer ni prethodne društveno odgovorne inicijative nisu ispunile njihova očekivanja s obzirom na to da nisu osjetili značajnije uštede u kućnom budžetu.

    Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, u saradnji sa privrednom zajednicom, već duže vrijeme realizuje kampanju “Društveno odgovorni”, u sklopu koje trgovački lanci na dobrovoljnoj osnovi nude određenu robu po nižim cijenama.

     

    Trgovci su od sredine marta do kraja juna bili i dio kampanje “Nula odsto marže”, u kojoj je učestvovalo 16 domaćih proizvođača sa 34 proizvoda.

    Kampanje ovakvog tipa imaju za cilj podsticanje trgovaca na veću odgovornost prema potrošačima i lokalnoj zajednici, kao i promociju kvalitetnih proizvoda, podizanje svijesti javnosti i jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje.

    Međutim, kako ističe predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija optimizam potrošača bio je kratkog daha, jer se ubrzo pokazalo da nema značajnih ušteda pošto se na policama našao ograničen broj proizvoda po nižim cijenama.

    – U posljednja tri mjeseca, u kojima smo radili analizu, nije bilo vidljivog efekta po kućni budžet. Nažalost, cijela priča stvorila je i dozu nepovjerenja prema pojedinim trgovačkim lancima, jer se relativno mali broj njih uključio u akciju – naglasila je Šešlija.

    Ona je dodala da po mišljenju potrošača, trgovci uz izuzetke, nisu zaslužili epitet društveno odgovornih, jer nije bilo realnog efekta niti po pitanju cijena, niti po pitanju odnosa prema zajednici.

    – Pojedini trgovci nisu shvatili da smanjenjem marže mogu povećati obim prodaje, a samim tim i profit. Napravljena je i određena diskriminacija po lokalnim zajednicama, jer trgovci nisu svuda našli interes da učestvuju. Smatramo da broj onih koji su se priključili nije ni blizu dovoljan u odnosu na potrebe potrošača – kaže Šešlija.

    Navela je da je udruženje na tu temu nedavno razgovaralo sa predstavnicima resornog ministarstva, zbog čega su pojačane aktivnosti Kancelarije za zaštitu potrošača.

    – Vjerujem da Ministarstvo čini određene napore, ali sve što zavisi od dobre volje trgovaca, kod nas teško prolazi. Ipak, izmjene propisa koje u jednu ruku idu u korist potrošača, poput obaveze da se sniženje cijene računa u odnosu na onu od prije 30 dana, predstavljaju korak naprijed, jer se do sada dešavalo da trgovci prvo podignu cijenu, a zatim je vrate na staro – naglasila je za Glas Šešlija.

     

    S druge strane koordinator marketing tima “Fortuna” marketa Željka Milinčić istakla je da je projekat “Društveno odgovorni”, u okviru kojeg su određeni proizvodi ponuđeni sa znatno smanjenom trgovačkom maržom, naišao na veoma pozitivne reakcije kupaca.

    – Trenutno se na našim rafovima nalazi više desetina proizvoda sa smanjenom maržom, a svi su jasno obilježeni posebnim oznakama kako bi ih kupci lakše prepoznali i odabrali. U narednom periodu planiramo proširenje ove ponude i uključivanje novih artikala, jer nam je cilj da olakšamo svakodnevnu kupovinu našim potrošačima – naglasila je ona.

    Milinčićeva je dodala da su “Fortuna” marketi prepoznatljivi i po brojnim drugim akcijama.

    – Iskustvo nam pokazuje da kupci cijene sve olakšice u kupovini, posebno one koje se odnose na cijene artikala, zbog čega najčešće prvo biraju proizvode koji su dio akcijskih ponuda – kazala je Milinčićeva.

    Zadovoljstvo reakcijom potrošača ističu i u kompaniji “Comp-Astor” iz Novog Grada, čiji direktor Rade Drača naglašava da su u okviru kampanje “Društveno odgovorni” svakodnevno brojni proizvodi sniženi.

    – Prodaja tih artikala je osjetno veća, što znači da je akcija dala rezultate i da je ovo pozitivna priča, zbog čega ćemo i dalje biti dio ove kampanje – poručio je Drača.

    Ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić takođe ističe da su tokom društveno odgovornih kampanja sniženi proizvodi našli svoj put do kupaca.

    – Uskoro će biti potpisan memorandum između Vlade RS i poslovne zajednice, u okviru kojeg će jedna od stavki biti i kampanja “Prijatelj domaće proizvodnje”. Ovo je samo jedan od koraka u narednom periodu, tokom kojeg ćemo intenzivnije raditi na promociji domaćih proizvoda – rekao je Šulić

    “Naše je bolje”

    Denis Šulić istakao je da se kampanja “Naše je bolje” nastavlja dalje i da je nedavno plasiran i video koji se prikazuje na televiziji, direktno usmjeren ka stanovništvu. Cilj ovog projekta je promocija kvalitetnih domaćih proizvoda, podizanje svijesti građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda, unapređenje poslovanja domaćih preduzeća i podizanje nivoa njihove konkurentnosti u odnosu na strane proizvođače.

  • Američke carine pogađaju BiH: Firme gube ugovore s EU

    Američke carine pogađaju BiH: Firme gube ugovore s EU

    Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele carine od 30 odsto na uvoz određenih proizvoda iz Evropske unije, negativne posljedice počinju se osjećati i u Bosni i Hercegovini.

    Zoran Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da su pojedine firme iz BiH, koje su radile lon poslove za evropske kompanije, počele bilježiti otkazivanje ugovora.

    “Riječ je o robi koja se iz Evrope dalje plasirala na američko tržište, a sada je pogođena povećanjem carina. To su uglavnom firme iz prerađivačke i obućarske industrije. Naša prerađivačka industrija već je u problemima, prošle godine zabilježen je pad proizvodnje od oko sedam odsto. Tako da povećanje carina dodatno pogađa evropske trgovinske partnere, što ozbiljno ugrožava i našu industriju”,  upozorava Škrebić.

    Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, za “Nezavisne novine”  kazao je da su partneri iz Evropske unije uveliko počeli da otkazuju ugovore domaćim preduzećima.

    “Ovo je problem za koji nismo bili spremni. Trenutno nemamo alternativne ugovore kojima bismo mogli popuniti praznine koje nastaju otkazivanjem postojećih poslova. Očekujemo konkretne informacije i poteze, kako od Vlade Republike Srpske tako i od resornog ministarstva”, kazao je Pazurević

    Kako je istakao, trenutna situacija  je zatekla privrednike koji su izvozno orijentisani, ali se nadaju  da će u budućnosti moći računati na nove ugovore s evropskim partnerima.

    “Ako se ovakvo stanje nastavi, realno je da počnemo razmišljati o zatvaranju firmi, odnosno da firme počnu da stavljaju ključ u bravu, jer drugog rješenja nemamo, sve što radimo, radimo za evropsko tržište. A ako izgubimo pristup tom tržištu, nemamo kome izvoziti”, kazao je Pazurević.

    Sa druge strane  Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da se efekti povećanih carina još analiziraju.

    “Kompanije već imaju ranije dogovorene ugovore za ovu godinu. Riječ je o firmama koje su stabilno pozicionirane u globalnim lancima snabdijevanja, naročito kada je riječ o tržištu Evropske unije. To se posebno odnosi na metalsku, automobilsku i industriju namještaja”,  navodi Jašarspahić.

    Dodaje da 75 odsto ukupnog izvoza iz BiH ide upravo u Evropsku uniju te da direktne posljedice američkih carina možda trenutno nisu vidljive, ali upozorava na potencijalne rizike.

    “Ako evropske kompanije izgube ugovore i poziciju na američkom tržištu zbog carina, takve posljedice mogu se indirektno preliti i na bh. firme. U tom slučaju moguće je očekivati i ekonomske probleme kod nas. Sigurno je da bi naše kompanije to osjetile”,  poručio je Jašarspahić.

    Ekonomista Admir Čavalić ranije je kazao da  smatra da su negativni rezultati vrlo izvjesni, posebno za domaće izvoznike u Sjedinjene Američke Države.

    “Tu bih posebno akcentirao namjensku industriju. Vidimo već sada proteklih 15-20 dana da imamo turbulenciju u nekim kompanijama namjenske industrije u Federaciji BiH, gdje se smanjuju potencijali dobiti. Imamo neke najave restrukturiranja poslovanja”, kazao je ranije Čavalić.

  • Raste profit banaka u Republici Srpskoj

    Raste profit banaka u Republici Srpskoj

    Ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora u Republici Srpskoj u prvoj polovini godine iznosi 142 miliona KM i za 12 odsto je veća u odnosu na uporedni period u 2024. godini, saopšteno je iz Agencije za bankarstvo RS.

    Kako se navodi u njihovim podacima, bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 11,6 milijardi KM, i u odnosu na kraj 2024. godine veća je za 379 miliona KM ili 3,4 odsto.

     

     

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 8,6 milijardi KM i povećani su za 230 miliona KM ili 2,8 odsto u odnosu na kraj 2024. godine. Depoziti pravnih lica iznose 3,3 milijarde KM, od čega se 1,6 milijardi KM ili 48 odsto odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,3 milijarde KM, od čega se 2,8 milijardi ili 53 odsto odnosi na štednju fizičkih lica”, stoji u saopštenju.

    Dalje piše da ukupni bruto krediti iznose 6,9 milijardi KM i povećani su za 214 miliona KM ili 3,2 odsto u odnosu na kraj 2024. godine.

    “Krediti pravnih lica iznose 3,4 milijarde KM, od čega se 2,3 milijarde KM ili 68 odsto odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 3,5 milijardi KM od čega se 2,3 milijarde KM ili 66 odsto odnosi na potrošačke kredite”, stoji u podacima.

     

     

     

  • Cijene nafte pale dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak Putina i Zelenskog

    Cijene nafte pale dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak Putina i Zelenskog

    Cijene nafte Brent pale su danas na oko 66 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI ispod 63 dolara po barelu, dok su trgovci procjenjivali izglede za sastanak predsjednika Rusije i Ukrajine.

    Nakon samita u ponedjeljak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina i počeo da organizuje sastanak između njega i Zelenskog, nakon čega bi usledio trilateralni samit tri lidera, prenio je Trejding ekonomiks.

    Zelenski je opisao dijalog sa Trampom kao “veoma dobar”, uz napomena da je bilo i razgovora o potrebi Ukrajine za američkim bezbjednosnim garancijama.

    Bilo kakvo rješenje rusko-ukrajinskog rata moglo bi dovesti do okončanja sankcija na ruski izvoz energenata, što bi omogućilo slobodnu trgovinu ruske sirove nafte.

    Cijene nafte su već pale za više od 10 odsto ovog mjeseca, pod pritiskom trgovinskih tenzija i rasta proizvodnje članica Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEK plus.

  • Privreda EU ponovo usporava

    Privreda EU ponovo usporava

    Privreda evrozone i Evropske unije je u drugom kvartalu imala najosjetnije usporavanje od kraja 2023. godine i rast od svega 0,1 odsto, pokazuju podaci Eurostata.

    Kako se navodi u ovim podacima, u periodu april – jun bruto domaći proizvod (BDP) je porastao svega 0,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je početkom godine rast iznosio 0,6 odsto.

    “Na nivou cijene Unije zabilježen je rast od 0,2 odsto, nakon 0,5 odsto u prva tri mjeseca 2025. godine. Riječ je o najosjetnijem usporavanju još od kraja 2023, kada je privreda u oba područja faktički stagnirala”, piše u saopštenju Eurostata.

    Kada su u pitanju države, najbrži rast u drugom kvartalu ostvarila je Rumunija skokom privrede od 1,2 odsto u odnosu na prvo tromjesečje.

    Slijede Poljska sa rastom od 0,8 odsto, a zatim Španija, Bugarska i Slovenija sa rastom od 0,7 odsto.

    Sa druge strane, simboličan rast od 0,1 odsto u drugom kvartalu su imale Nizozemska, Austrija, Slovačka i Švedska, dok Finska nije imala rast, odnosno mirovala je.

    Najveći pad privredne aktivnosti imala je Irska sa minusom od jedan odsto, dok su Njemačka i Italija imale minus od 0,1 odsto.

    Inače, na godišnjem nivou BDP evrozone uvećan je za 1,4 odsto, što je za malo slabije od rasta u prethodnom kvartalu kada je iznosio 1,5 odsto.

    Tu i dalje prednjači Irska, koja je u drugom kvartalu imala rast od čak 16,2%, a iza nje se izdvajaju Kipar sa rastom od 3,3% i Bugarska od 3,1%.

    Ipak, u najvećim ekonomijama EU rast je bio slab, te su Njemačka i Italija na godišnjem nivou ostvarile rast od svega 0,4 odsto.

    Postavlja se pitanje kako će se novo usporavanje rasta ekonomije odraziti na Bosnu i Hercegovinu?

    Podsjećamo da BiH sa EU ima skoro 70 odsto spoljnotrgovinske saradnje te da su raniji problemi, posebno sa manjom tražnjom iz EU, značajno uticali i na privredu Bosne i Hercegovine.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je za “Nezavisne novine” da podaci za drugi kvartal pokazuju usporavanje rasta sa rizikom od potencijalne stagnacije, iako su projekcije na godišnjem nivou i dalje blizu ostvarenih rezultata iz prošle godine.

    “Ono što za nas može biti upozoravajuće jeste podatak da su Njemačka i Italija kao naši najvažniji trgovinski partneri u drugom kvartalu imali najslabiji rast unutar EU. Ipak, treba imati u vidu da je drugi kvartal tekuće godine bio obilježen neizvjesnošću u vezi sa trgovinskim sporazumom sa SAD. Nakon što je sporazum postignut, nastavak ove godine bi mogao biti uspješniji za EU, sa stanovišta ostvarenog rasta. Naša ekonomija će dijeliti sudbinu tih makroekonomskih tendencija koje će se direktno efektuirati na naš rast kroz kanal izvoza i doznaka iz dijaspore. Prvi će uticati na obim proizvodnje, a drugi na nivo ostvarene potrošnje”, objašnjava Mlinarević.

  • Firme u Srpskoj ostvaruju tri puta veću dobit od onih u Srbiji

    Firme u Srpskoj ostvaruju tri puta veću dobit od onih u Srbiji

    Firme koje posluju u Republici Srpskoj ostvaruju višestruko veću dobit u odnosu na veličinu domaće ekonomije nego kompanije u Srbiji. Na to dodatno utiče činjenica da je poresko opterećenje u Srpskoj znatno blaže – porez na dobit iznosi svega 10 odsto, a ne postoji ni porez na dividendu. U Srbiji je situacija drugačija, jer je stopa poreza na dobit 15 odsto, a na dividendu se plaća još 15 odsto.

    Prema podacima za prošlu godinu, u Srbiji je bruto domaći proizvod iznosio 89 milijardi dolara, a dobit privrede bila je 7,4 milijarde dolara, što predstavlja oko 8,5 procenata BDP-a. U Srpskoj je BDP 2024. godine iznosio približno 17 milijardi maraka, dok je dobit kompanija dostigla 4,5 milijardi maraka, što čini oko 26 procenata BDP-a. Drugim riječima, iako su nominalne cifre manje, firme u Srpskoj u odnosu na veličinu ekonomije ostvaruju tri puta veću dobit nego one u Srbiji.

    Ekonomista Svetlana Cenić podsjeća da je poreska politika u Republici Srpskoj izuzetno povoljna.
    – Moguće je da je upravo zato što je nizak porez na dobit, obuhvat veći i da više ljudi plaća, jer ne djeluje destimulativno – rekla je ona, dodajući da stopa poreza u Srbiji, iako viša, nije pretjerano visoka.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da razlika u visini dobiti između dvije ekonomije može imati više uzroka, među kojima je i struktura poslovnih sektora.
    – Srbija ima veći dio stranih investicija koje su usmjerene na razne intenzivne proizvodnje gdje su strane kompanije najvećim dijelom želeći da snize svoje troškove radne snage dislocirale svoje proizvodnje u Srbiju i na taj način došli u situaciju da imaju niske troškove rada, a više prihode po osnovu činjenice da se ti proizvodi izvoze na treća tržišta. Ostvaruju veći profit, što je njima bio i osnovni cilj, ali jedan dio tog profita i to ne mali oni vraćaju u sjedišta svoje kompanije odnosno manji dio toga se reinvestira – rekao je Mlinarević.

    On objašnjava da je to posljedica modela rasta koji zavisi od stranih investicija u proizvodne grane sa niskim dodanim vrijednostima, zasnovanim na jeftinoj radnoj snazi. Takve kompanije, ističe, profit izvlače iz zemlje i vraćaju ga u matične kompanije, dok efekat na domaću ekonomiju ostaje ograničen. U Srpskoj je obim stranih ulaganja manji, što dijelom može objašnjavati zašto je relativna dobit veća.

    Drugi razlog, kaže Mlinarević, vezan je za poreski tretman plata.
    – Usljed činjenice da se povećava poresko opterećenje zarada sa doprinosima i ostalim porezima koji se plaćaju na rad jedan dio poslodavaca je plaćao svoje radnike na način da su zbog nižih stopa poreza na dobit, imali interes da iskazuju veću dobit i da onda iz dobiti isplaćuju “na ruke” dio zarada – istakao je on.

    Analiza prošlogodišnjeg poslovanja pokazuje da su u građevinskom sektoru među deset najprofitabilnijih kompanija sve imale dvocifrene stope dobiti. Dvije firme ostvarile su 11 i 17 odsto, dok je nekoliko njih imalo preko 30 odsto profita. Rekorder je “Ban gradnja” sa nevjerovatnih 89 procenata.

    Na to je reagovala Svetlana Cenić, naglašavajući da su takvi nivoi dobitka teško objašnjivi.
    – Onda nešto duboko nije u redu u prikazivanju svega toga, onda znači da krajnjeg korisnika i kupca deru živog. Toliku dobit kad imate na zapadu, to može biti droga možda, ili lijekovi jer farmacija uvijek ima ogromnu dobit u odnosu na prihode – rekla je ona i ocijenila da je riječ o nenormalno visokim maržama.

    Dodala je da takvi rezultati u građevini ukazuju na vještačko održavanje cijena, kao i na zloupotrebe.
    – Ostvaruje dobit koja je ogromna u odnosu na uloženo, jer se peru pare preko građevine, strahovito mnogo para se opralo i pere se preko građevine i hotelijerstva – naglasila je Cenićeva.

    Često se, dodaje, radi o firmama koje dobijaju poslove putem tendera, poput “Herc gradnje” iz Bileće, koja gradi bolnicu u Trebinju i ostvaruje profitnu stopu od 22,9 odsto.

    – Kao što vidite, onda je to neka “dogovorna ekonomija” – zaključila je Cenićeva i podsjetila da se u većini privrednih grana stabilnim i uspješnim smatra profit od 7 do 10 procenata.

    Mlinarević pak smatra da bi u slučajevima visokih stopa profita trebalo dodatno analizirati uslove ugovaranja.
    – Da li su precijenjene vrijednosti tih radova u odnosu na stvarne troškove, na neke referentne cijene? Da bismo to mogli da tvrdimo morali bismo imati konkretan primjer pa da vidimo referentnu cijenu koliko to košta u drugim zemljama, koliko se plaća kod nas, da li je to javna investicija koju finansira država, ako jeste i ako je cijena značajnije iznad te referentne cijene to bi značilo da onda oni ostvaruju ekstra profit, koji može biti plod dogovora sa finansijerom, ili činjenice da su monopolisti – naveo je on.

  • Vidovićeva najavila rast boračkog dodatka, borci ogorčeni

    Vidovićeva najavila rast boračkog dodatka, borci ogorčeni

    Ministarka finansija Republike Srpske, Zora Vidović, tokom vikenda je saopštila da će od septembra borački dodatak za nekadašnje pripadnike Vojske Republike Srpske biti uvećan za 10 odsto.

    Govoreći o ekonomskoj situaciji, Vidovićeva je naglasila da Srpska „ostaje stabilna i nije izolovana, bez obzira na želje Zapada, političkog Sarajeva“ i, kako je rekla, „opozicije u Republici Srpskoj“.

    Trenutno, mjesečni borački dodatak iznosi 3 KM po mjesecu provedenom u borbenoj zoni, a najavljeno povećanje znači da će od jeseni iznositi 3,3 KM. Time je Vidovićeva premašila Dodikovu raniju najavu sa početka godine, kada je predsjednik Srpske obećao rast od pet odsto, odnosno 15 feninga.

    Ipak, na ovu odluku zasad nije stigla nijedna zvanična reakcija boračkih udruženja u Republici Srpskoj. Među samim veteranima, u neformalnim razgovorima, dominira mišljenje da najavljeno povećanje ne predstavlja realnu pomoć.

    – Danas u trgovinu, samo da bi kupio hljeb, mlijeko i najjeftiniji parizer, ne možeš otići bez najmanje 10 maraka. Šta na ovu skupoću znači to što će borački dodatak biti povećan za 10 odsto – rekli su za naš portal sagovornici iz reda bivših boraca, koji nisu željeli da im se objavi ime.

    Predsjednik Udruženja „Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS“, Risto Jeftić, ističe da rast cijena i najavljeno poskupljenje električne energije poništavaju bilo kakav efekat povećanja.

    – S obzirom na inflaciju, ovo povećanje je nedovoljno. Ovdje nema svrhe bilo kakvo povećanje boračkog dodatka sve dok se ne uđe u obračun s trgovačkom mafijom. Prelivamo iz šupljeg u prazno. Danas nam povećaju borački dodatak, a trgovci sutra dižu cijene – kaže Jeftić.

    On naglašava da bi čak i značajnije povećanje bilo besmisleno ukoliko država ne obuzda rast cijena osnovnih namirnica.

    – Šta ćemo s tim dobiti ako država ne uvede neki red i obuzda divljanje cijena? Zaista ne znam šta ova vlast radi – pita Jeftić.

    Poslanik Narodnog fronta u Narodnoj skupštini RS, Radislav Dončić, još ranije je upozoravao da će organizovati proteste ukoliko borački dodatak ne bude povećan na najmanje 7 KM.

    – Najava minstra finansija da će mjesečni borački dodatak biti povećan za 30 feninga je stvarno sramota. Pričati o patriotizmu, srpstvu i borcima, a 10 odsto povećavati borački dodatak stvarno je smiješno – poručuje Dončić.

    On dodaje da od protesta nije odustao i da će, ukoliko udruženja ne reaguju, sam doći u Banjaluku kako bi ispunio svoje obećanje.

    – Svim boračkim udruženjima, kao i onima koji smatraju da je ovo neka moja namjera da skupljam političke poene, evo, otvorena srca prepuštam da oni idu u proteste, a ja ću ih iskreno podržati! Ono što želim je da svi borci ustanu i reaguju, jer ovakvo poniženje zaista je prešlo sve granice – ističe Dončić.

    Kako dodaje, u slučaju da udruženja ostanu pasivna, na borcima će biti da odluče da li će stati uz njega ili uz zvanične boračke organizacije.