VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Mljekari širom RS izašli na ulice: Upozorili na teško stanje

    Mljekari širom RS izašli na ulice: Upozorili na teško stanje

    Mljekari u osam opština i gradova širom Republike Srpske danas, 5. januara, mirnom vožnjom traktorima iskazali su svoje nezadovoljstvo i ukazali na teško stanje u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i proizvodnji mlijeka.

    Oni su naveli da je od 1. januara ove godine najveći otkupljivač u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini smanjio otkupne količine za najmanje 10 odsto, a otkupne cijene za 0,05 KM. “I druge mljekare po BiH smanjuju cijenu, isključuju proizvođače iz oktupa”, navode oni i dodaju da su otkupne cijene u Srpskoj i BiH već više od godinu dana među najnižim u Evropi.

    Mljekari ističu da oni investiraju ogromna sredstva, plaćaju PDV, radnike, da kupuju mašino, gorivo, hranu za stoku…

    Oni su poslali i poruku sa protesta, a ona je – “Stop uništavanju sela”.

    “Riječ je o velikom broju problema sa kojima se naše selo suočava. Od stalnih nestanaka struje, loših puteva, nedostatka osnovne infrastrukture. Čim zagrmi, nema struje… Pa sramota. A elektroprivrede, elektrane pretrpane radnicima. Pogledajte u koliko sela nema vode ljeti. Kako napojiti stoku?  Pa i naša djeca trebaju trotoar kada idu u školu. Nije nam jasno ko su ti inženjeri koju projektuju puteve kroz sela, pa napravi osam metara širine asfalta za auta, ne može metar za pješake? Koji je ovo vijek? Ko je njima diplomu dao?”, pitaju se mljekari koji su izašli na ulice u Prnjavoru, Bijeljini, Pelagićevu, Derventi, Gradišci, Prijedoru, Kozarskoj Dubici i Novom Gradu.

    Oni su ukazali i na probleme u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te dodali da ministrica Anđelka Kuzmanović ima razumijevanja.

    “Premija za mlijeko u Republici Srpskoj je već duži niz godina najniža u regionu i iznosi 0,28 KM, u Srbiji 0,33 u FBiH 0,42. Dodatno ove godine su nam umanjili broj grla sa nekih 32.000 na 25.000, zato što su premiju po grlu, u suštini plaćali po teletu. A višak para okrenuli drugu stranu. A rekli su da će sve biti isplaćeno mljekarima. Na žalost, nakon nekoliko godina razlika u premijama, to nas je dovelo da stagnacije, gubitka tržišta i generalno zaostajanja u odnosu na glavne konkurente”, ističu mljekari.

    Oni navode i da Savjet ministara BiH radi samo za uvoznike.

    “Bili smo svjedoci nedavno da su otvorene kvote za uvoznike zamrznutog mesa, koje je kao trebalo ići samo za preradu, a evo prema informacijama iz medija ide i na police marketa… Znači samo udari po našem. A kada treba zaštiti domaću proizvodnju, kada treba uvesti prelevmane, zbog prekomjernog uvoza, zbog dampiških cijena uvoznih proizvoda… nema ih nigdje?”, navode oni.

    Oni ističu da je dosta ignorisanja i da je vrijeme za razgovor.

    “U zadnjih pet mjeseci Ministarstvu poljoprivrede obratili smo se sa tri ozbiljna dopisa sa setom mjera za unapređenje stanja u poljoprivredi i mljekarstvu. Nula bodova. Slično je i sa nivoom BiH. Ni tamo glasa ni bilo čega. Kao da su to privatne institucije. A nama trebaju strukturne promjene. Trebaju nam dugoročna rješenja. Dosta nam je ‘mejk ap’ izjava, poluproizvoda, polukadrova. Nekada su imali ad hok rješenja, više ni to”, ističu mljekari.

  • Poskupile cigarete u BiH, evo i za koliko

    Poskupile cigarete u BiH, evo i za koliko

    U BiH od danas su skuplje cigarete, jer je stupila na snagu odluka Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH o povećanju minimalne akcize za 0,19 KM po paklici cigareta.

    Prema odluci Upravnog odbora UIO, minimalna akciza na 1.000 komada cigareta u 2026. godini iznosi 188,50 KM, odnosno 3,77 KM po pakovanju od 20 cigareta.

    Prošle godine minimalna akciza iznosila je 179 KM na 1.000 komada, odnosno 3,58 KM po pakovanju.

    Specifična akciza na cigarete ostaje nepromijenjena i iznosi 1,65 KM po pakovanju od 20 cigareta.

    Specifična akciza na cigarete ostaje nepromijenjena i iznosi 1,65 KM po pakovanju od 20 cigareta.

  • Indija pretekla Japan i postala četvrta najveća ekonomija svijeta

    Indija pretekla Japan i postala četvrta najveća ekonomija svijeta

    Indija je zvanično pretekla Japan i postala četvrta najveća ekonomija svijeta, sa bruto domaćim proizvodom od 4,18 biliona dolara, a očekuje se da će do 2030. godine preteći Njemačku i zauzeti treće mjesto.

    Vlada u Nju Delhiju u godišnjem saopštenju prognozira da će u 2030. godini bruto domaći proizvod Indije iznositi 7,3 biliona dolara, prenosi Times of India.

    U drugom fiskalnom kvartalu, od jula do septembra, privreda Indije porasla je za 8,2 odsto na godišnjem nivou, što predstavlja najveći rast među velikim svjetskim ekonomijama.

    Snažna domaća potrošnja i rast privatnih investicija ključni su pokretači rasta, a analitičari ističu da su stabilna fiskalna politika i povećani kreditni tokovi omogućili kompanijama da prošire proizvodnju i podstaknu zapošljavanje, što dodatno jača ekonomski zamah.

    Indijska vlada je tokom protekle godine sprovela niz reformi s ciljem olakšavanja poslovanja, uključujući unapređenja poreskog sistema i olakšice za strane investitore.

    Ove mjere stvorile su povoljno okruženje za dugoročne investicije i tehnološki razvoj, što je posebno važno za industrije sa visokom dodatom vrijednošću.

    Optimistične prognoze potvrđuju i međunarodne finansijske institucije. Svjetska banka očekuje privredni rast Indije od 6,5 odsto u 2026. godini, agencija Moody’s predviđa rast od 6,4 do 6,5 odsto, dok MMF i OECD prognoziraju stabilan rast indijske ekonomije u narednim godinama.

  • Zaduženje od 1,7 milijardi KM pred izazovima

    Zaduženje od 1,7 milijardi KM pred izazovima

    Republika Srpska u narednoj godini planira novo zaduženje u iznosu od 1,7 milijardi KM, ali ekonomski stručnjaci upozoravaju da realizacija tog plana može biti ozbiljno otežana. Kao ključne prepreke navode se ograničeni kapaciteti domaćeg finansijskog tržišta i problemi iz ranijih aranžmana sa međunarodnim posrednicima.

    Ekonomista Zoran Pavlović ističe da postoje dva osnovna razloga zbog kojih će planirano zaduženje biti teško sprovesti. Prvi se odnosi na strukturu samog duga, jer je predviđeno da se najveći dio sredstava obezbijedi kroz dugoročno zaduženje.

    – „Prvi je što su planirali da više-manje taj iznos od 1,7 milijardi bude primarno dugoročno zaduženje. A to može da bude dugoročno zaduženje po osnovu kupovine, odnosno prodaje obveznica na nekom evropskom tržištu. Treba imati u vidu da će se teško toliko novaca prikupiti sa lokalnog tržišta, ako se uzme u obzir ograničenje koje postoji da ni jedna financijska institucija ne može da bude u finansijskom svijetu izložena, odnosno da ne može dati više od 5 ili 10% plasmana jednom korisniku“, rekao je Pavlović.

    Prema njegovim riječima, domaće finansijsko tržište nema kapacitet da iznese ovako obimno zaduženje, prvenstveno zbog zakonskih ograničenja koja važe za banke i druge finansijske institucije.

    – „On smatra da teško da domaće tržište može da obezbjedi tu količinu novca prvenstveno zbog zakonskog ograničenja“, naveo je Pavlović.

    Kao drugo ključno ograničenje, Pavlović ističe reputacioni problem Republike Srpske na međunarodnom tržištu kapitala, koji proizlazi iz spora sa ranijim posrednikom u emisiji obveznica.

    – „Pretpostavljam da će morati da planiraju da idu opet na berzu. Jedini mali problem sa berzom je da će biti teško da odrade posao jer zadnjeg agenta koga su angažovali nisu ispoštovali. Njega su u biti prevarili pa je tužio Vladu Srpske za neisplaćenu proviziju za posao koji je uradio“, rekao je Pavlović.

    On je podsjetio da se radi o sporu vrijednom tri miliona KM, koji još nije okončan. Tužbu je podnio Dušan Mađid Pajić, direktor švajcarske kompanije „Synergy Wealth Management“, koji od Republike Srpske potražuje posredničku naknadu za emisiju obveznica iz aprila 2021. godine, kada se Vlada Republike Srpske na Londonskoj berzi zadužila za 300 miliona evra.

    Pavlović naglašava da uloga finansijskih agenata u ovakvim poslovima ima ključni značaj, jer oni predstavljaju vezu između emitenta obveznica i investitora.

    – „To je nešto što je urađeno, a nije dobro zato što tih agenata koji rade na animiranju finansijskih institucija i fondova za kupovinu obveznica, jer ipak treba s jedne strane pripremiti, a s druge strane napraviti prospekt, odnosno dokument koji je osnov za prodaju obveznica“, rekao je Pavlović.

    Prema njegovoj ocjeni, trenutna situacija je nepovoljna za Republiku Srpsku i može dodatno zakomplikovati novo zaduženje na međunarodnim tržištima kapitala.

    – „Možda će htjeti neki drugi agent da radi, ali će uzeti pare unaprijed. U finansijskom svijetu se takve stvari ne rade. Republika Srpska će morati ići na neku međunarodnu berzu jer tih para nema u BiH. Ona dva osnova kako sam rekao, ali kad se još na to dodaju razni sudski sporovi koji su više-manje prisutni kao takvi u arbitražama, bojim se da nismo u dobroj situaciji“, zaključio je Pavlović.

  • Sindikalna potrošačka korpa za novembar 2.805 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar 2.805 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za mjesec novembar 2025. godine iznosi 2.805 KM i prosječna neto plata je pokriva sa 55,72 odsto, navodi se u saopštenju Saveza sindikata Republike Srpske.

    Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za: prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

    – Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca trošile na prehranu 1.290 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 685 KM, za prevoz 226 KM, nabavka odjeće i obuće koštala je 233 KM, dok je za tekuće održavanje domaćinstva u novembru mjesecu bilo potrebno izdvojiti 163 KM – navodi se u saopštenju.

    Iz Sindikata navode da je prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u mjesecu novembru 2025. godine iznosi 1.563 KM i veća je za 4,00 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u oktobru 2025. godine.

    – Najveća prosječna plata isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.951 KM, a najmanja prosječna plata isplaćena je u oblasti poslovanje nekretninama i iznosi 1.166 KM – navode iz Sindikata.

  • Cijene u BiH rastu, praznični trošak se osjeti mjesecima

    Cijene u BiH rastu, praznični trošak se osjeti mjesecima

    Prednovogodišnji period tradicionalno donosi pojačanu potrošnju, ali i dodatni pritisak na kućne budžete građana u BiH.

    Iako statistike pokazuju da se u decembru troši više nego tokom ostatka godine, stvarnost za veliki broj građana ostaje nepromijenjena, želje su znatno veće od mogućnosti.

    Praznična šoping groznica, uz dva Božića, dvije Nove godine, slave i druge proslave, za mnoge traje gotovo do sredine februara, a novčanici se prazne znatno brže nego što se pune.

    Iz udruženja potrošača upozoravaju da je decembar mjesec najveće potrošnje, dok januar često ostavlja gorak finansijski okus.

    – Najave ranije isplate penzija mogu zavesti potrošače, pa se desi da u drugoj polovini januara vrlo teško sastavljaju kraj s krajem. Situacija je objektivno teška – izjavio je Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    Stručnjaci podsjećaju da nakon praznika građane prvo čekaju redovni računi, koji su u zimskom periodu posebno visoki, dok se iza prazničnih lampica i blještavila krije sumorna realnost, prenosi Radiosarajevo.

    – Većina građana ove praznike dočekuje isto kao i prethodnih godina, u siromaštvu i neimaštini. Nažalost, za veliki broj ljudi ništa se ne mijenja ni dugoročno – kazao je Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH za BHRT.

    Potrošačka groznica u decembru, poručuju sagovornici, kratko traje, dok posljedice po kućne budžete osjećaju se još mjesecima nakon praznika.

  • Dolar u padu

    Dolar u padu

    Američki dolar je danas je bio u padu i očekuje ga najveći godišnji pad od 2017. godine, objavio je Rojters.

    Moguće je da će doći i do novih padova, jer su investitori očekivali da će američka centralna banka Federalne rezerve (FED) imati prostora da dodatno smanji kamatne stope sledeće godine, čak i kada je većina njenih konkurenta po svojoj prilici završila sa snižavanjem.

    Ni solidno očitavanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) Sjedinjenih Američkih Država nije uspelo da promeni izglede kada je reč o kamatnim stopama, dok investoori procenjuju otprilike još dva smanjenja kamatnih stopa FED-a u 2026. godini.

    “Očekujemo da će FED napraviti kompromis u vezi sa još dva smanjenja od 25 baznih poena na 3,00 do 3,25 odsto, ali smatramo da su rizici smanjeni”, rekao je glavni ekonomista banke Goldman Saks za SAD Dejvid Merikl, navodeći usporavanje inflacije kao razlog za ovakvu prognozu.

    Evro i funta su danas porasli na nove tromesečne maksimume, iako su poslednje dana bili uglavnom stabilni na 1,180 i 1,3522 dolara.

    Američka valuta bila je na putu da izgubi 9,8 odsto za godinu, što bi označilo njegov najveći godišnji pad od 2017.

    Svaka dalja slabost u poslednjoj nedelji godine dovela bi njegov pad do najvišeg nivoa od 2003. godine.

    Dolar je imao burnu godinu, opterećenu haotičnim tarifama američkog predsednika Donalda Trampa koje su izazvale krizu poverenja u američku imovinu početkom ove godine, dok je Trampov sve veći uticaj na FED takođe izazvao zabrinutost oko nezavisnosti centralne banke.

  • Pao dogovor sa Minićem: Radnicima će se moći neoporezivo isplatiti do 2.500 KM

    Pao dogovor sa Minićem: Radnicima će se moći neoporezivo isplatiti do 2.500 KM

    Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić izjavio je da je sa predsjednikom Vlade RS Savom Minićem danas, 24. decembra, dogovoreno da Vlada donese uredbu kojom bi od naredne godine privrednici mogli radnicima isplaćivati pomoć bez fiskalnih opterećenja.

    “U vremenu kada imamo velike migracije, kada radnici odlaze, takvo rješenje je neophodno. Tako nešto ima i u Federaciji BiH”, rekao je Račić i dodao:

    “A, radi se o tome da se radnicima godišnje može isplatiti 2.000 – 2.500 KM neoporezivo”.

    Račić je nakon razgovora sa premijerom RS rekao da privrednicima od 1. januara neće biti veća cijena električne energije.

    Ali, kako ističe, očekuju zahtjev za povećanje od 20 odsto u taku naredne godine, prenosi Fena.

    “To je za nas neprihvatljivo”, istakao je Račičić i nastavio:

    “Moraju se tražiti uštede u racionalizaciji sistema ‘Elektroprivrede RS'”.

  • Poskupljenje struje dodatni udar, moguća nova poskupljenja

    Poskupljenje struje dodatni udar, moguća nova poskupljenja

    Od februara, građane Republike Srpske očekuje hladan tuš – poskupljenje struje. Za kategoriju domaćinstva, struja će biti skuplja za 10 posto, dok će za privredu računi za struju biti veći za 6 posto.

    Poskupljenje struje dodatni udar, moguća nova poskupljenja
    “Uslovi i obaveze za privrednike su sve teži i teži, a poskupljenje struje je svilen gajtaj o vratu preduzetništva koji se sve više i više steže”, kaže izvršni direktor gradskog zanatskog preduzetničkog udruženja “Preduzetnik” iz Bijeljine.

    “Na preduzetnike konkretno će najavljeno poskupljenje imati znatno veće i štetnije posljedice nego na ostale s obzirom na to da je preduzetništvo objektivno i realno najbrojnija grana privredna grada u RS, a ekonomski najslabija. Po onoj narodnoj da led puca tamo gdje je najtanji, tu ćemo imati najdrastičnije posljedice. Dugoročo mi očekujemo da će i ovo dovesti do povećanjja broja odjavljenih preduzetničkih radnji”, kaže Stević.

    “Produktivnost naših privrednih subjekata do sada nije bila na visokom nivou. Vrlo teško su izlazili na međunarodno tržište što se vidi po obimima izvozne aktivnosti”, pojašnjava ekonomista Stanić.

    Za brojne preduzetnike i mala preduzeća, poskupljenje struje će predstavljati dodatni udar na njih, što bi moglo dovesti do dodatnih poskupljenja.

    “Mnogo više trošimo nego što stvaramo i zarađujemo. Jasno je da je ovo ekonomija deficita u BiH. Deficite iskazuju i budžeti, deficite i dugove imamo kod većine građana i naravno u takvim uslovima sve će se teže raditi i poslovati”, tvrdi Stanić.

    Iz Privredne komore Republike Srpske poručuju da ne postoje opravdani razlozi za poskupljenje struje.

    “Smatramo da se preko privrede i građana ne treba tražiti rješenje za saniranje postojećih problema u Elektroprivredi jer Elektroprivreda mora svoje unutrašnje resurse da rješava, traži i da u tom dijelu treba tražiti mogućnost za saniranje određenih problema u Elektroprivredi”, kaže Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

    Nema prozvoda u čiju cijenu koštanja nije ugrađena cijena elektične energije. Od peći u kojima se peče hljeb, do hladnjača u kojima se čuva meso, poskupljenje struje će osjetiti svaki građanin. Ekonomista upozorava da će troškovi potrošačke korpe rasti mnogo brži od najavljenog povećanja minimalne ii prosječne plate u Republici Srpskoj.

    “Konačna bilansa bude takva da bilo kakvo povećanje cijena znači smanjenje životnog standarda stanovništva da danas mogu manje da kupe sa svojim prihodima roba nego juče, a sutra će po pravilu da kupuju još manje roba nego što će imati prihoda i životnog standarda”, poručuje ekonomista Stanić.

    Za očekivati je u narednom periodu da se u domovima širom Srpske gase svjetla i stavljaju katanci na preduzeća.

     

  • Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska pri zaduživanju plaća veće kamate nego Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Crna Gora i mnoge druge zemlje.

    Ako ste prezaduženi, a Republika Srpska je prezadužena imate ozbiljan rizik da se taj novac ne vrati i zbog toga su kamate 5-6 odsto i ne mogu biti smanjene iako su prosječne kamate širom Evrope ozbiljno oborene u toku ove godine, na oko 2 odsto, rekao je ekonomista Milenko Stanić.

    U regionu najniže kamate pri zaduženju plaća Hrvatska, oko 3%, dok Srbija i Crna Gora plaćaju od 4 do 5%, iz čega proizilazi da ministri zemalja u regionu mnogo bolje upravljaju finansijama.

    Ekonomista Igor Gavran, komentarišući zaduživanje Srpske u odnosu na region kaže da je jedino u čemu je Vlada u pravu, jeste da samo zaduživanje ne mora značiti generalno ništa loše, jer „tačno je, i drugi se zadužuju“.

    – Međutim, zaduživanje nije loše jedino onda kada su uslovi povoljni. To važi i za građanina kad kupuje bilo šta na kredit, važi i za vladu. Kada kamata i ostali uslovi otplate omogućavaju da vi to izmirite bez većih negativnih efekata na vaš ukupni budžet – rekao je Gavran.

    Naglasio je da je najvažnije da se taj novac upotrebi za nešto što stvara novu vrijednost, mogućnost povrata tog novca.

    – Dakle, ako ste građanin, uzmete kredit da biste kupili stan pa ne plaćate više stanarinu. Poslije toga možda vam u sumi to na kraju bude pozitivno. Ili ako ste privrednik kupite mašinu pa povećate proizvodnju pa od te nove zarade vratite dug. Ili ako ste vlada napravite autoput ili nešto drugo.

    Ali, ako ste vlada pa uzmete kredit i te pare praktično samo nestanu u budžetskim rashodima i morate vraćati iz novog kredita ili tako što ćete više oporezovati građane i privredu onda je zaduživanje katastrofa – kaže Gavran.

    Komentarišući visinu kamata po kojoj se zadužuje Srpska Gavran je objasnio da kamata dobro pokazuje koliko vam vjeruju oni koji vam daju novac.

    – Kamata nije viša Republici Srpskoj zato što neko ne voli Republiku Srpsku nego zbog toga što je stanje već loše, zaduženost je takva, upravljanje ekonomijom je takvo da je jednostavno povjerenje onih koji posuđuju novac jako nisko. Zbog toga što vam ne vjeruju da ćete novac uredno vratiti, sebe štite višom kamatom – rekao je on.

    On je podsjetio na slučajeve u vrijeme prethodnih vlada na primjer Vlada Federacije BiH emitovala vrijednosne papire na tržištu bukvalno bez kamate ili sa kamatom značajno manjom od 1%, dok je Republika Srpska plaćala nekoliko procenata.

    Istakao je da sada nije baš tolika razlika, zavisno od emisije Republika Srpska plaća 5 do 6%, a Federacija 2 ili 3%.

    – Ono što je poseban problem kod Republike Srpske i što mi nije poznato bilo gdje drugo u regiji, jeste da se dešavaju situacije da se pojavi „neki novac“ i da se iz Vlade, sjećam se takvih izjava prethodnog predsjednika Vlade, javno govori „dobili smo određen iznos novca od naših prijatelja, ali nećemo da kažemo od koga, niti pod kojim uslovima“ i onda se sad čovjek pita.

    Znamo za određene razlike u stopama, kod ovih transparentnih zaduživanja, ali ako se pojavljuje neki novac od nekoga ko ga nije poklonio, nego je sigurno takođe zaračunao neku kamatu, onda više ni ne znamo kako se Republika Srpska zadužuje, odnosno koje su sve kamate – kaže Gavran.

    Na pitanje koliko to sve govori o načinu rada ministara finansija u regionu odgovorio je da bi se sa jedne strane svakako moglo reći da ne govori dobro.

    – Ne bih želio ni da izdvajam ministra finansija jer mi znamo da je generalno jedna stvar koja ista i u Republici Srpskoj i u Federaciji i u regionu i u Srbiji i u Hrvatskoj i svugdje, nažalost, ministri u svojim resorima se ne pitaju mnogo – rekao je on.

    Dodao je da uvijek postoji jedan politički lider određene vladajuće stranke koji odlučuje o svemu.

    – Tako da i kada bi Republika Srpska imala najboljeg ministra finansija na svijetu, nažalost apsolutno ne vjerujem da bi on imao autonomiju da donosi odluke koje mu prethodno ne naredi politički lider. Mislim da se u tome Republika Srpska ni najmanje ne razlikuje od regije – rekao je on.