VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Еfekti neradne nedjelje u FBiH: Problemi i u turizmu, privrednici otkazuju projekte

    Еfekti neradne nedjelje u FBiH: Problemi i u turizmu, privrednici otkazuju projekte

    Uvođenje neradne nedjelje u FBiH je vijest kojom se tamošnji političari diče dok privrednici, s druge strane, kukaju na sva zvona.

    Pozitivno mišljenje o uvođenju neradne nedjelje nemaju vlasnici radnji kao ni ekonomisti.

    Kako su pokazale urađene analize, pored toga što je zabilježen pad prometa, zabrana rada nedjeljom negativno je uticala i na zapošljavanje.

    Broj zaposlenih u trgovini u decembru 2024. smanjen je za 16 radnika u odnosu na početak novembra, dok je u istom razdoblju 2023. zabilježen rast broja zaposlenih. Ovo ukazuje na nepovoljan trend koji bi mogao dodatno ugroziti tržište rada.

    I nije neradna nedjelja napravila problem u oblasti trgovine, nego i u turizmu kukaju. Kažu, turisti su navikli kupovati vikendom.

    “Sarajevo, Mostar i Neum svake godine privuku stotine hiljada turista, koji su navikli kupovati vikendom. Sada će se njihov novac sliti u onlajn trgovine. Hrvatska, koja je uvela ograničenja rada nedjeljom, ipak je dozvolila 16 radnih nedjelja godišnje, posebno u sezoni. Zašto FBiH ne prati ovaj model? Kako poboljšati zakon bez udara na ekonomiju? Jasno je da trenutni zakon donosi višestruke gubitke, ali rješenje postoji”, objasnio je ministar finansija Kantona Sarajevo Afan Kalamujić.

    Neradna nedjelja glavobolje je zadala i onima u sektoru ugostiteljstva.

    U sektoru uslužnih djelatnosti, uključujući ugostiteljstvo i druge prateće djelatnosti, zabilježen je pad prometa od 13,1 miliona KM u posmatranom razdoblju.

    Osim toga, privrednici su prijavili odustajanje od planiranih investicija vrijednih više od 50 miliona KM, koje su bile u fazi donošenja opštinskih odluka i regulacionih planova.

  • Stotine miliona KM od putarina i dalje skupljaju prašinu

    Stotine miliona KM od putarina i dalje skupljaju prašinu

    Prošlo je gotovo osam godina od kada je proslijeđena posljednja marka prikupljena po osnovu putarina za održavanje i rekonstrukciju puteva u BiH i izgradnju novih kilometara auto-puteva.

    Koliko god nadležni htjeli da priznaju ili ne, od 2017. godine naovamo politika je gotovo pa najveći krivac zašto novac koji se prikuplja na posebnom podračunu Jedinstvenog računa UIO BiH i dalje tamo “čuči” i žargonski rečeno skuplja prašinu, pa je BiH primorana da svaki novi pedalj putne infrastrukture gradi kreditima.

    A zaključno sa 29. januarom 2025. godine, na pomenutom računu bilo je 294.089.957 KM, koje bi trebalo da se rasporede Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu, u omjeru 59 odsto, 39 odsto te dva odsto.

    Ako bismo to pretvorili u novac, Federaciji BiH bi trebalo da pripadne 173.513.075 KM, Republici Srpskoj 114.693.082 KM i Brčkom 5.881.779 KM.

    Posljednji pokušaj raspodjele sredstava, odnosno bilo kakvog razgovora o tom pitanju, propao je krajem januara 2025. godine, jer se na sjednicu Upravnog odbora (UO) UIO BiH, a koju, pored ostalih, čine tri ministra finansija na nivou BiH, nije pojavio federalni ministar finansija Toni Kraljević.

    Isto se desilo 2. decembra 2024. godine, a izvor “Nezavisnih novina” tada je kazao da se o raspodjeli praktično nije ni raspravljalo, jer članovi UO UIO koji dolaze iz Federacije BiH smatraju da FBiH pripada daleko više novca nego što je predloženo.

    Upravo na tom fonu i poslanici iz reda Bošnjaka u Predstavničkom domu PS BiH smatraju da je Srđan Amidžić, ministar finansija BiH i predsjedavajući UO UIO, spriječio Odbor da utvrdi privremene koeficijente za raspodjelu.

    “Nezavisne” su krajem prošle godine objavile da je Radna grupa zadužena za ovo pitanje na stolu imala tri varijante raspodjele.

    Naime, izračuni i prijedlozi kako da se rasporede sredstva išli su na način da to treba raditi po krajnjoj potrošnji, preko toga da dužina puteva treba biti ključna, i treće da presudan treba da bude broj registrovanih vozila.

    Ništa od navedenog nije bilo ni blizu dogovora, potvrđeno je tada “Nezavisnim”.

    Dok iz Federacije BiH krive Upravni odbor UIO na čelu sa Srđanom Amidžićem, ministrom finansija BiH, da ih zakida za milione KM, iz Republike Srpske loptu vraćaju na stranu Federacije riječima da njima očigledno nije u cilju da se sredstva raspodijele onako kako to kažu zakon i propisi.

    Nedeljko Ćorić, direktor JP “Autoputevi Republike Srpske”, poručuje da su s tim u vezi spremili krivične prijave protiv odgovornih iz FBiH, jer kako kaže, ne prave štetu samo Republici Srpskoj, već i Federaciji i Brčko distriktu.

    “Jednostavno, postoji bošnjačka komponenta koja nije spremna da se taj novac rasporedi. Oni će u skladu sa zakonom dobiti krivične prijave, nadam se da će tužilaštvo i sudovi odraditi svoj posao na adekvatan način i sankcionisati ljude koji prave ogromnu štetu svim putarskim preduzećima, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH. Mi smo napisali te krivične prijave i namjeravamo da ih predamo”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    “Autoputevi RS” su inače u 2024. po osnovu naplate putarina na auto-putevima u Srpskoj naplatili 38,3 miliona KM, što je za 2,4 miliona KM više nego u 2023. godini.

    Na pogubnost odluka da se novac godinama ne raspodjeljuje, upozoravaju i iz “Autocesta FBiH”, koji poručuju da su se više puta obraćali Federalnom ministarstvu finansija kao i Vladi FBiH za rješavanje navedene problematike, jer bi, kako kažu “Nezavisnim”, taj novac direktno pomogao bržoj dinamici gradnje auto-puteva.

    A na upozorenjima su, izgleda, stali, jer kako priznaju za “Nezavisne”, trenutno ne razmišljaju o mogućim tužbama prema UO UIO BiH. Takođe, nisu željeli da komentarišu ni to da li novac skuplja prašinu zbog političkog neslaganja.

    “‘Autoceste Federacije BiH’ nisu upoznate je li ovo pitanje političkog ili pak tehničkog karaktera”, navodi se u odgovoru koji smo dobili iz ovog preduzeća.

    I stav UIO BiH ide ka tome da novac treba biti raspoređen što je prije moguće.

    “Tako bi se pomoglo preduzećima koja se bave održavanjem puteva zbog njihovih obaveza, ali i zbog činjenice da novac gubi vrijednost zbog inflacije”, naveli su iz UIO.

    Ekonomista Admir Čavalić potvrđuje da svako odugovlačenje po ovom pitanju odnosi mogućnost da se riješe pitanja koja se tiču putne infrastrukture.

    “Nije dobro da se politika bavi rokovima, bilo bi dobro da je ovo čisto ekonomsko pitanje, da imamo neki automatizam, i u suštini da se taj novac koristi čim prije u one namjene u koje treba da se koristi”, kazao je Čavalić za “Nezavisne”.

    Podsjećanja radi, UIO BiH prikuplja prihode po dvije vrste putarina.

    Prva se odnosi na putarinu za održavanje puteva i ona se naplaćuje u iznosu od 0,15 KM po litru naftnog derivata, a druga na putarinu za izgradnju auto-puteva i ona iznosi 0,25 KM po litru derivata.

  • Devizne rezerve Centralne banke BiH dostigle 17,64 milijarde KM

    Devizne rezerve Centralne banke BiH dostigle 17,64 milijarde KM

    Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju prošle godine bile suteške 17,64 milijarde maraka i veće su za 1,35 milijardi na godišnjem nivou, što prema riječima stručnjaka predstavlja ozbiljan rast usljed značajnijeg priliva stranog kapitala bilo kroz direktne investicije ili zaduživanje na ino-tržištu.

    Podaci Centralne banke pokazuju da je ostvareni rast na godišnjem nivou, posmatrano u procentima, iznosio 8,3 odsto, a samo godinu ranije devizne rezerve su uvećane za svega 1,4 odsto.

    Iz ove institucije juče su saopštili da su devizne rezerve na kraju decembra 2024. godine u odnosu na mjesec ranije povećane za 430 miliona maraka.

    Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju decembra 2024. godine iznosili su 25,83 milijarde KM, a u odnosu na novembar iste godine zabilježeno je povećanje zaduženja od 250,9 miliona KM ili jedan odsto.

    Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u decembru prošle godine iznosila je 9,8 odsto, nominalno 2,3 milijarde KM.

    – Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,09 milijardi KM ili 9,3 odsto, privatnih preduzeća za 881 milion KM ili devet procenata, vladinih institucija za 182,1 miliona ili 16,4 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 79,7 miliona ili 12,9 odsto, te ostalih domaćih sektora za 65,3 miliona maraka ili 26,9 procenata – navedeno je u dokumentu o monetarnim kretanjima u decembru prošle godine koji je sačinila Centralna banka BiH.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić iznenađen je visokim procentom rasta deviznih rezervi Centralne banke BiH koji, kako pojašnjava, može biti posljedica nekoliko faktora.

    – Rast deviznih rezervi može biti posljedica smanjenja deficita tekućeg bilansa ili značajnijeg priliva kapitala. Šta je od ta dva faktora primarno uzrokovalo toliki rast deviznih rezervi, ne mogu sa sigurnošću reći, ali je primjetno da u posljednjih desetak godina devizne rezerve Centralne banke BiH rastu. Taj rast je svakako pozitivan imajući u vidu da su devizne rezerve garant stabilnosti konvertibilne marke i garant ino-povjeriocima da će dugovi prema inostranstvu biti uredno servisirani – pojasnio je Gligorić, piše Glas.

    On je istakao da na rast deviznih rezervi direktno utiče priliv stranih investicija, bilo u formi direktnih investicija ili u formi zaduživanja.

    – BiH je zemlja koja se zadužuje na ino-tržištu pa rast deviznih rezervi može biti posljedica većeg kreditiranja jer banke plasiraju novac iz domaćih depozita, ali i po osnovu zaduživanja u inostranstvu. Rast je svakako i posljedica politike monetarnog labavljenja od strane Evropske centralne banke – kazao je Gligorić.

    Razloge za povećano kreditiranje vidi u rastu inflacije i višim cijenama.

    – Rast cijena povećava tražnju za novcem, što dovodi do rasta kreditiranja, baš kao i veća ekonomska aktivnost. U slučaju rasta cijena firmama treba više novca za finansiranje trajnih obrtnih sredstava, dok domaćinstvima treba više novca za finansiranje svakodnevne potrošnje ili za investicije. Nije ista tražnja za kreditima kada je cijena kvadrata nekretnine 2.500 ili 3.500 KM – kazao je Gligorić.

    DEPOZITI

    Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju decembra 2024. godine iznosili su 33,87 milijardi KM, sa godišnjom stopom rasta od 8,8 odsto, što je u apsolutnom iznosu 2,74 milijarde KM.

    – Rast depozita na godišnjem nivou registrovan je u sektorima stanovništva, privatnih preduzeća, nefinansijskih javnih preduzeća i ostalih domaćih sektora, dok je kod vladinih institucija zabilježeno smanjenje depozita za 3,5 odsto – pokazuju podaci Centralne banke BiH.

  • Kako je poslovala BiH, a kako druge zemlje u regionu

    Kako je poslovala BiH, a kako druge zemlje u regionu

    Izvoz Republike Slovenije je u prošloj godini više od sedam puta bio veći od izvoza Bosne i Hercegovine, pokazuju zvanični podaci statističkih kancelarija.

    Tako je BiH prošle godine izvezla proizvoda za 16,07 milijardi KM, dok je Slovenija plasirala svoje proizvode za vrijednost veću od 118 milijardi KM.

    Ali krenimo redom…

    Bosna i Hercegovina je tokom prošle godine izvezla proizvoda za 16,07 milijardi KM, što je za 3,7 odsto manje nego u istom periodu 2023. godine.

    “Uvoz je iznosio 28,6 milijardi KM, što je za 3,2 odsto više nego u istom periodu 2023. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,1%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 12,58 milijardi KM”, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Podaci Statističkog ureda Slovenije pokazuju da je tokom 2024. godine izvoz iznosio 61,5 milijardi evra ili 118,6 milijardi KM.

    “U odnosu na 2023. godinu izvoz je viši za 11,8 odsto. Vrijednost izvoza u države članice EU je viši za 1,1 odsto, a nečlanice 25,1 odsto”, stoji u podacima.

    Dalje se navodi da je tokom prošle godine uvoz iznosio 69,1 milijardu KM ili 133,2 milijarde KM.

    “Vrijednost uvoza je bila veća za 21,1 odsto u odnosu na 2023. godinu. Vrijednost uvoza iz zemalja članica EU je porasla za 0,8 odsto, a nečlanica za 47 odsto. Spoljnotrgovinski deficit je iznosio 7,63 milijarde evra ili 14,7 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 89 odsto”, navodi se u podacima Statističke kancelarije Slovenije.

    Kako su poslovale druge zemlje u regionu?

    Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u 2024. godini iznosila je 4,68 milijardi evra ili 9,02 milijardi KM.

    “Ovo je rast od 4,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Tako je izvoz iznosio 615 miliona evra ili 1,18 milijardi KM. Uvoz je iznosio 4,06 milijardi evra ili 7,82 milijardi KM”, dodaje se u podacima.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, spoljnotrgovinska robna razmjena je u prošloj godini iznosila 68,19 milijardi evra ili 131,5 milijardi KM.

    “Ovo je rast od 4,1 odsto u odnosu na 2023. godinu. Izvoz robe imao je vrijednost od 29,16 milijardi evra ili 56,23 milijardi KM i uvećan je za 1,8 odsto u odnosu na 2023. godinu. Uvoz je iznosio 39,03 milijarde evra ili 75,26 milijardi KM i veći je za 5,9 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je 74,8% i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 77,7%”, ističe se u podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije.

    Ukupan izvoz Hrvatske od januara do decembra prošle godine, prema prvim rezultatima objavljenim u petak, iznosio je 23,9 milijardi evra ili 46,09 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 41,8 milijardi evra ili 80,6 milijardi KM.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 17,8 milijardi evra ili 34,32 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom prema prvim rezultatima bila je 57,3%”, navodi se u podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske.

    Prema Državnom zavodu za statistiku Sjeverne Makedonije, vrijednost izvoza u prošloj godini je iznosila oko 7,87 milijardi evra ili 15,2 milijardi KM.

    “Izvoz bilježi pad od 6,6 odsto u odnosu na isti period 2023. godine. S druge strane, uvoz je iznosio 11,2 milijarde evra ili 21,6 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 70,3 odsto”, piše u podacima Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije.

  • Višković: Rast prihoda omogućio više mjera u korist građana Srpske

    Višković: Rast prihoda omogućio više mjera u korist građana Srpske

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da će republički budžet za ovu godinu sa svim predviđenim povećanjima plata, boračkih dodataka, invalidnina i penzija biti za više od 500 miliona KM veći od prošlogodišnjeg budžeta.

    Višković je rekao da je, kada se poredi januar ove godine sa istim lanjskim mjesecom, evidentan rast prihoda, koji je krenuo već u posljednjem tromjesečju prošle godine i da se zato izašlo u javnost sa takvim mjerama.

    – Činjenice govore da je bruto domaći proizvod Srpske na kraju 2018. godine bio 11,2 milijarde KM, a 2024. godine 18 milijardi KM, gdje je za prošlu godinu BDP imao rast za dvije milijarde i to nam omogućava da radimo ovo što radimo – naglasio je Višković.

    On je za obveznice zajma za građane Srpske /koje kreću od 1. marta/ rekao da to nije ništa novo niti nešto što ne koriste i druge zemlje, da će biti prihvatljive za građane.

    Višković je rekao da neće biti nekih pretjeranih procedura za njihovu kupovinu, kao i da će se njihova nominalna vrijednost kretati od 100 KM, pa na više.

    Premijer Srpske je za “K3” televiziju rekao da Nacrt zakona o neprofitnim organizacijama, koji je juče utvrdila Vlada, ne narušava ničija prava i slobode, kako se to željelo predstaviti, nego da je njegovo donošenje neophodno, između ostalog, zato što i zakon o pranju novca koji je usvojen na nivou zajedničkih institucija BiH obavezuje da svi tokovi novca budu pod prismotrom.

    – Za četiri godine, prema podacima koji su izašli, /dato je/ više od 400 miliona dolara za nekih 26.000 nevladinih organizacija, što je ogromna svota za domaće uslove. Finansiranja se vrše sa svih strana, a prednjače Englezi – naveo je Višković.

    Prema njegovim riječima, taj novac se dobija i da bi se pravile razne obojene revolucije, nemiri i protesti.

    – Imamo saznanja da su strane službe pojačale svoje prisustvo i na ovim prostorima da rade stvari onakve kakve vidimo u okruženju. Pojedinci se žestoko trude da ono što se trenutno dešava u Srbiji prelije u Republiku Srpsku gdje se pod plaštom podrške ovdje želi pripremati teren i atmosfera – dodao je Višković.

    On je rekao da je Republika Srpska prva u regionu odlučila da uvede diferencijalni iznos najniže plate.

    Višković je rekao da je ova odluka donesena kako bi se spriječila zloupotreba institucije najniže plate, te napomenuo i da poslodavci na to neće moći uticati sistematizacijom.

    – Sistematizacija je zakonska obaveza, koju mora da ispuni svaki poslodavac kojima ima 15 ili više radnika. Te sistematizacije već postoje i neće se moći dramatično korigovati da bi na neki način ponovo izmanipulisali namjeru koju ima Vlada, da tom diferenciranom stopom razdvoje radnike različite stručne spreme, tako da ne mogu svi da imaju najnižu platu od 900 KM – rekao je Višković.

    On je dodao da će to kontrolisati Poreska uprava Srpske, od koje je neophodno tražiti saglasnost za promjenu sistematizacije u preduzeću.

    Višković je napomenuo i da je BiH jedina zemlja u regionu koja ima dividendu oslobođenu od oporezivanja.

    – Imali smo oporezovanu dividendu do prije tri godine, ali je prvo Federacija BiH ukinula porez, te je morala i Srpska to da uradi, jer su privredni subjekti sjedište firme iz Srpske prebacili u drugi entitet – rekao je Višković.

    On je rekao da je Srpska spremna da vrati porez na dividendu, ukoliko to uradi i FBiH.

  • Najavljeno preuzimanje Lutrije RS

    Najavljeno preuzimanje Lutrije RS

    Fond za restituciju Republike Srpske objavio je obavještenje o namjeri preuzimanja akcija “Lutrija RS a.d Banjaluka”.

    Osnovni kapital eminenta iznosi 2.275.983,00 KM, a podijeljen je na 2.275.983 redovnih akcija nominalne vrijednosti 1 KM.

    “Ponudilac, Fond za restituciju Republike Srpske a.d Banjaluka na dan objave ovog obavještenja vlasnik je 150.414 akcija, odnosno 6,608749 % od ukupnog broja akcija sa pravom glasa u Skupštini eminenta”, navodi se u obavještenju koje je objavio Monet Broker.

    Sa ponudiocem, a u skladu sa Odlukom Vlade zajednički djeluje Akcijski fond Republike Srpske a.d Banjaluka koji na dan objave obavještenja je vlasnik 1.955.947 akcija, odnosno 85,938559 % od ukupnog broja glasova.

    Za svaku akciju ponudilac, odnosno Fond za restituciju se obavezuje da će platiti iznos od 4,02 KM. Ta cijena je utvrđena u skladu sa članom 15. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava i predstavlja knjigovodstvenu vrijednost akcija s pravom glasa, utvrđenu na dan posljednjeg godišnjeg finansijskog izvještaja.

  • Skupa hrana, niske plate: Koliko nas košta život u Srpskoj?

    Prosječna plata u Irskoj iznosi 3.300 evra (6.435 KM), dok je u Republici Srpskoj 1.438 KM. U Dablinu litar mlijeka košta 2,30 KM, dok se kod nas kreće od 1,90 do 3 marke. Litar ulja u Irskoj je tri marke, a u Srpskoj od 3,09 KM naviše. Razlika u primanjima i troškovima života postavlja pitanje: zašto je hrana kod nas toliko skupa?

    Troškovi života u Srpskoj svakim danom rastu. Sindikalna potrošačka korpa za decembar prošle godine iznosila je 2.666,22 KM, od čega je na prehranu odlazilo više od 45 odsto, odnosno 1.213,74 KM.

    Za Srđana T., koji izdržava petočlanu porodicu, hrana je najveći trošak.

    – Više od pola primanja supruga i ja potrošimo na hranu. Ono što smo nekad plaćali 20 maraka, sada košta 50. Osim toga, značajno su poskupjeli i higijenski proizvodi, vrtić i režije – kaže on za Srpskainfo.

    I Milica A. iz Banjaluke potvrđuje da njena četvoročlana porodica najviše novca izdvaja za osnovne životne namirnice.

    – Najskuplje je meso, pa kupujemo po pola kilograma. Nevjerovatno mi je da paprike koštaju sedam maraka, pa uzmem samo nekoliko komada za kuvanje – priča ona.

    Cijene osnovnih proizvoda rastu i za one koji žive sami. Nikola P. ističe da su mliječni proizvodi, jaja i povrće preskupi.

    – Kilogram luka u Irskoj košta 1,80 KM, dok su kod nas osnovne namirnice daleko skuplje – navodi on.

    Pored cijena hrane, jedna od ključnih razlika je i poreska politika. U Irskoj, mnogi osnovni proizvodi oslobođeni su PDV-a. U tu grupu spadaju kobasice, puter, humus, sir, voće, salame i peciva. U Srpskoj, cijene pojedinih proizvoda poput paprika, paradajza i mladog luka dostižu i do 10 KM.

    Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” smatra da je ključ problema u slobodnom tržištu.

    – Država ne reguliše formiranje cijena, već se oslanja na trgovačke i distributivne marže. U EU su poljoprivredni proizvođači značajno subvencionisani, što omogućava niže cijene proizvoda – objašnjava Jošić.

    Prema njegovim riječima, moguće rješenje bi bilo zamrzavanje cijena osnovnih proizvoda ili ograničavanje marži.

    – Do 2013. godine, svako povećanje cijena moralo je biti odobreno od strane ministarstva. Takođe, nulta stopa PDV-a mogla bi smanjiti cijene, ali bi zahtijevala precizne ekonomske mjere – dodaje on.

    Pored toga, domaći proizvođači često prodaju robu na inostranim tržištima po nižim cijenama kako bi se probili, dok gubitke nadoknađuju povećanjem cijena u zemlji.

    – Da bi se izborili za tržište vani, naši proizvođači prodaju robu jeftinije, a razliku nadoknađuju kroz više cijene kod kuće – zaključuje Jošić.

  • Talas rasta cijena u BiH nije zaobišao ni apoteke

    Talas rasta cijena u BiH nije zaobišao ni apoteke

    Rast cijena proizvoda u BiH nije zaobišao ni apoteke, pa su poskupjele brojne vrste lijekova.

    Apotekari su za “Nezavisne novine” potvrdili da su lijekovi u Srpskoj prošle godine poskupjeli dva puta.

    “Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda, marža je u RS za lijekove bila ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji. Ta uredba je važila do 30. juna 2024. godine, a nedugo nakon što je istekla, uslijedilo je povećanje marže u apotekama na 20 odsto. Samim tim poskupjeli su lijekovi. Novo poskupljenje uslijedilo je krajem 2024. i marža je podignuta na 22 odsto. Poskupjeli su svi lijekovi, od kafetina, preko brufena itd. Apsolutno svi”, ispričala je za “Nezavisne novine” jedna apotekarka.

    Na poskupljenje lijekova ukazuje i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, koja ističe da mnogo toga ostaje nezapaženo dok se priča o osnovnim životnim namirnicama.

    “Nije ovo samo više divljanje cijena u trgovinama, mi imamo ogromne cijene sad i u našim apotekama”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Slično stanje bilježi se i u drugim gradovima.

    “Posljednjih nekoliko dana dobijamo prijave od potrošača o novim ‘korigovanim’ cijenama u apotekama, gdje je veliki broj lijekova skuplji za 0,5 do šest KM u odnosu na januar ove godine. Svi razlozi koji se navode za opravdanje rasta cijena u ostalim sektorima u ovom trenutku, mislim da se ne mogu primijeniti na prodaju lijekova – i potrošači su zaista u pravu kada negoduju”, ističe za “Nezavisne novine” Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

    On podsjeća da su najveći potrošači lijekova upravo ljudi s najmanjim primanjima – penzioneri.

    “Ako još tome dodamo da je više od pola penzionera na penziji do 600 KM i da na lijekove troše prosječno 100 do 300 KM mjesečno – zaista je veliko pitanje kako oni prežive od penzije do penzije”, poručuje Arnautović.

    Da su lijekovi poskupljivali u prošloj godini, proističe i iz podataka Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske, koji finansira lijekove koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept.

    “U 2024. godini propisano je 5.494.800 recepata, dok je trošak Fonda za ove lijekove iznosio 69,9 miliona maraka. Godinu ranije, propisano je 5.630.259 recepata, a trošak Fonda iznosio je 67,6 miliona maraka. Iako podaci pokazuju da je lani propisan manji broj recepata, trošak Fonda bio je veći u odnosu na 2023. godinu, što se moglo očekivati”, kažu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaju, iz godine u godinu raste trošak za lijekove koji se izdaju na recept na teret FZO RS, a izuzetak je bila epidemija virusa korona.

    “Na povećanje troška najviše utiče količina propisanih lijekova u 2024. godini, ali i rast cijena pojedinih lijekova, uvođenje novih lijekova, a za mnoge lijekove proširena je indikacija, odnosno povećan broj dijagnoza kod kojih se može primijeniti terapija.

    Finansiranje i uvođenje novih lijekova na liste Fonda je kontinuirana praksa u cilju poboljšanja dostupnosti terapija, ali i efikasnijeg liječenja”, kažu iz FZO RS.

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da je pravni okvir za izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka koji se izdaje na recept i plasira na BiH tržište definisan Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.

    “Pravilnikom je definisano da se za izračun maksimalne veleprodajne cijene uzima prosjek cijena iz tri referentne zemlje: Srbija, Hrvatska, Slovenija, a ukoliko u tim zemljama nema registrovanih lijekova, uzimaju se lijekovi iz rezervnih zemalja: Bugarske i Italije”, navode iz Agencije.

    Pravilnikom je, dodaju, definisana marža na lijekove, na način da je maksimalna veleprodajna marža do osam odsto, dok maloprodajnu maržu određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja.

  • Novi dvodnevni bojkot potrošnje u BiH: Hoće li ovog puta donijeti rezultate?

    Novi dvodnevni bojkot potrošnje u BiH: Hoće li ovog puta donijeti rezultate?

    Građani Bosne i Hercegovine danas i sutra mogu da učestvuju u novom bojkotu potrošnje, koji je pokrenut kao odgovor na visoke cijene osnovnih životnih namirnica.

    Ovaj dvodnevni bojkot dolazi nakon prvog protesta potrošača održanog 31. januara, kada su građani pozvani da taj dan ne kupuju ništa.

    Organizatori inicijative ponovo apeluju na građane da ograniče svoju potrošnju i u drugim danima, kupujući samo neophodne namirnice, dok za danas i sutra pozivaju na potpunu obustavu kupovine u znak protesta protiv rasta cijena.

    Međutim, podaci Poreske uprave Republike Srpske, kao i Poreske uprave Federacije BiH, pokazuju da prvi bojkot, održan prošlog petka, nije imao željeni efekat. Umjesto pada prometa, zvanični podaci govore o njegovom povećanju. Ovo otvara pitanje da li su građani zaista poslušali poziv na bojkot.

    Dok organizatori smatraju da je svaki oblik protesta protiv visokih cijena koristan i da građani imaju moć da izvrše pritisak na trgovce i vlasti, ekonomski analitičari upozoravaju da je za stvarni efekat potrebno dugoročnije strateško djelovanje.

    Ostaje da se vidi hoće li drugi bojkot polučiti drugačije rezultate ili će se ponoviti scenario iz januara. Građani i trgovci će u narednim danima saznati da li je ovaj vid protesta zaista efikasan način borbe protiv visokih cijena.

  • Građani podigli pet milijardi KM više kredita za 10 godina

    Građani podigli pet milijardi KM više kredita za 10 godina

    Krediti stanovništvu u Bosni i Hercegovini su za 10 godina narasli za više od pet milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

    Ako su, prema ovim podacima, krediti stanovništvu 2014. godine iznosili 7,42 milijarde KM, dok su u oktobru prošle godine oni bili u iznosu od 12,76 milijardi KM.

    Znači, veći su za tačno 5,34 milijarde KM.

    Kako stoji u ovim podacima, ukupni krediti su 2014. godine iznosili 16,47 milijardi KM, dok su u oktobru 2024. bili veći za 8,89 milijardi KM i iznosili su 25,36 milijardi KM.

    Iz Centralne banke BiH su u analizi naveli da i pored pooštravanja kreditnih standarda u sektoru nefi¬nansijskih privatnih preduzeća i percepcije viših rizika od strana banaka, visoka tražnja za kreditima i dalje presudno utiče na kreditnu dinamiku u BiH.

    “Godišnja stopa ukupnog kreditnog rasta u oktobru 2024. godine (9,4%) neznatno je niža od najveće u zadnjih 15 godina (9,7% u 7/2024). Kamatna stopa na novoodobrene kredite stanovništvu (5,6%) na nivou je ovogodišnjeg prosjeka. Na tržištu novoodobrenih kredita ne¬finansijskim preduzećima prosječna ponderisana kamatna stopa u oktobru iznosila je 4,4%, a kod sektora stanovništva 5,6%”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Dodali su da je visoka tražnja za kreditima i dalje glavni faktor kreditnog rasta, uz stagnaciju kamatnih stopa na tržištu BiH.

    “Nastavljen je višemjesečni rast ukupnih depozita, koji je u oktobru bio koncentrisan u sektoru stanovništva i nefinansijskih privatnih preduzeća. Obaveze sektora generalne vlade prema bankama su blago porasle, a izloženost banaka prema ovome sektoru se nije značajno promijenila”, kazali su iz CB BiH.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da ove podatke treba razmatrati u kontekstu promjene ključnih makroekonomskih indikatora u protekloj deceniji.

    “Ukoliko imamo u vidu da je bruto domaći proizvod BiH u tom periodu povećan za 12 milijardi KM, a ukupni depoziti stanovništva za sedam milijardi KM, rast kredita za pet milijardi ne predstavlja iznenađujući podatak. Usljed rasta zarada u proteklom periodu rasla je i kreditna sposobnost građana, što je rezultiralo rastom kreditnih plasmana banaka”, naglasio je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, nažalost, rast potrošačkih kredita usljed nekonkurentnosti domaće proizvodnje doprinosi rastu našeg trgovinskog deficita i ovaj kreditni rast ne podstiče rast domaće proizvodnje.

    “Iz ugla uticaja kreditnih plasmana banaka mnogo je značajnije pratiti obim i strukturu njihovih plasmana privredi. Preko analize tog podatka bismo mogli doći do odgovora u kojoj mjeri je bankarski sektor faktor podrške privrednom razvoju BiH”, zaključio je Mlinarević.