VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH dobila od Evropske unije dvije milijarde evra

    BiH dobila od Evropske unije dvije milijarde evra

    Bosna i Hercegovina se nalazi pred novom političkom krizom, koja bi mogla dovesti u pitanje evropski put zemlje, a kolike su koristi članstva, najbolje govori podatak da je do sada BiH od EU dobila gotovo dvije milijarde evra.

    Ako se tome dodaju i programi drugih vlada i institucija, BiH je dobila više od sedam milijardi dolara poslijeratne pomoći i obnove.

    Naime, iz podataka koji su objavljeni na stranici evropskih institucija, u programima Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) iz druge komponente od 2014. do 2020. BiH je dobila oko 540 miliona evra, dok je iz treće komponente, od 2021. do 2024, dobila dodatnih 310 miliona evra.

    Kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan BiH je od 2009. godine od EU dobila oko 1,1 milijardu evra, uz povoljne kredite u visini od šest milijardi evra. Kroz Ekonomski i investicioni plan BiH je zahvaljujući donacijama iz IPA mogla povući još oko tri milijarde evra.

    Novac je otišao u oba entiteta, otprilike jedna trećina za Republiku Srpsku i dvije trećine za Federaciju.

    Uglavnom je korišten za razvoj i izgradnju infrastrukture, budžetske programe i reforme na nivou države i entiteta, dok je manji dio usmjeren ka nevladinim organizacijama i medijima.

    Ako bi se priključila Planu rasta, BiH bi mogla da iskoristi još oko milijardu evra u narednih šest godina.

    Zbog političke krize, BiH je jedina zemlja u regionu koja nije poslala program reformi koji bi bio osnova za povlačenje prvih tranši ovih sredstava.

    BiH učestvuje u tri programa prekogranične saradnje, kao i u transnacionalnoj saradnji za jadransko-jonski i dunavski region.

    Iako je EU najveći donator za BiH, ona nije jedini, jer su pored nje značajan novac BiH donirali Sjedinjene Države, Japan, Norveška, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i brojne druge zemlje, uključujući i neke pojedinačne zemlje unutar EU.

    Prema podacima sa sajta USAID-a, američke organizacije za međunarodnu pomoć koju je ugasio Donald Tramp, američki predsjednik, od 1996. do 2017. SAD su BiH donirale 1,7 milijardi dolara.

    Ovaj novac otišao je u 1.600 infrastrukturnih projekata, ukupne vrijednosti od 372 miliona dolara u oba entiteta.

    Kako je naglašeno na stranici USAID-a, 638 miliona evra je donirano za projekte u Republici Srpskoj, dok je ostatak otišao u Federaciju.

    Na stranici Japanske agencije za razvoj navedeno je da je Japan najviše BiH pomogao u prvim poslijeratnim godinama, kada je donirano oko pola milijarde dolara.

    U kasnijim godinama Japan je pomagao kroz razne projekte, uključujući i izgradnju škola tokom ranih 2000-ih godina, a pomogli su i projekte pomirenja etničkih zajednica, poput projekata koje su sproveli u Srebrenici.

    Nakon izgradnje škola, Japan se posvetio poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga, a pomogli su obnovu i opremanje zdravstvenih centara u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci, pored drugih gradova. Japanska vlada pomogla je i obnovu energetskih objekata, kao na primjer filtriranje opasnih čestica u Termoelektrani Ugljevik.

  • Koliko će se zadužiti FBiH i Republika Srpska

    Koliko će se zadužiti FBiH i Republika Srpska

    Vlade Federacije BiH i Republike Srpske će se, prema trenutno dostupnim informacijama, tokom ove godine zadužiti za oko 1,5 milijardi KM.

    Ova zaduženja će uglavnom biti plasirana na otplate ranijih dugovanja, te na likvidnost budžeta tokom ove godine, ali je nešto planirano i za projekte.

    Kako je tokom predstavljanja budžeta za ovu godinu rekla Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, usvojena je odluka o dugoročnom zaduživanju Srpske tokom 2025. godine u iznosu od 862 miliona KM.

    “Na domaćem tržištu zaduženje će biti 358 miliona KM, i to dugoročno zaduženje, a na međunarodnom tržištu 504 miliona KM, takođe dugoročno zaduženje”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini Srpske.

    Krajem prošle godine je i Narodna skupština RS usvojila odluku o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2025. godini, a kojom se odobrava izdavanje garancija za zaduženja do iznosa od 800 miliona KM.

    “U skladu sa ovom odlukom, planirano je izdavanje garancija, a zaduženja u sektoru saobraćaja, energetike, trgovine i turizma, zaštite životne sredine, zdravstva i ostalim subjektima lokalne samouprave i institucijama javnog sektora”, navela je Vidovićeva i dodala da Srpska ima izdatih 1,284 milijarde KM garancija.

    “Sve obaveze u vezi sa pitanjem garancija isplaćuju se redovno”, rekla je Vidovićeva.

    Sa druge strane, Vlada Federacije BiH je početkom februara donijela nekoliko odluka kojima se odobrava zaduženje ovog entiteta za ukupno 635 miliona maraka.

    Tako su planirana zaduženja putem kratkoročnih kredita direktno kod komercijalnih banaka, kao i emisija obveznica i trezorskih zapisa.

    Iz Vlade FBiH je navedeno da će sredstva biti iskorištena za stabilizaciju budžeta, refinansiranje dugova i pokrivanje tekućih obaveza.

    Iako su generalno veoma zdrave: Jedna stvar kod jabuka može biti veoma opasna
    Iako su generalno veoma zdrave: Jedna stvar kod jabuka može biti veoma opasna
    Linker
    Odobrene su tri emisije trezorskih zapisa u iznosu od 200 miliona KM, te tri emisije obveznica ukupne vrijednosti 300 miliona KM.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da se, nažalost, poguban trend zaduživanja nastavlja, a da praktično nikakve konkretne pozitivne efekte od toga ne vidimo.

    “Republika Srpska jeste u još goroj situaciji, zadužuje se po još nepovoljnijim uslovima i ima još manji kapacitet za vraćanje obaveza, jer jedino još značajnije u vrijednosti što ima u javnom vlasništvu je ‘Elektroprivreda’, a i ona se urušava kao kula od karata. Federacija BiH zadnjih godina naprosto galopira istim smjerom kao da se trudi da stigne drugi entitet i potone što dublje u istu pogrešnu politiku prezaduženosti. I uglavnom je to krpljenje budžetskih rupa, a vrlo malo kapitalnih ulaganja i skoro nimalo reformi. Ovo sve je još besmislenije u Federaciji BiH nakon povećanja minimalne plaće bez smanjenja poreza i doprinosa jer će javni prihodi biti drastično veći, a opet se ovoliko zadužuje”, ističe Gavran za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, ovo je jednostavno dugoročno neodrživ trend i opterećuje generacije koje dolaze.

    “Također, ni javna imovina u Federaciji BiH se ne održava, pa je i ‘Elektroprivreda BiH’ u sve većim problemima, ‘BH Telecom’ najavljuje potencijalni jako skup aranžman preuzimanja konkurenta, svim javnim kompanijama se upravlja politički i neefikasno. U oba entiteta ekonomija i ekonomska razmišljanja ne da nisu prioritet, nego kao da ih nema nigdje na mapi”, rekao je Gavran.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, smatra da je za analizu opravdanosti zaduživanja važno, osim obima duga, sagledati njegovu strukturu i namjenu.

    “Naime, u ukupnom zaduženju države za određenu fiskalnu godinu potrebno je odvojiti kratkoročno od dugoročnog zaduženja. Kratkoročna zaduženja se prave s ciljem osiguranja tekuće budžetske likvidnosti usljed neujednačene dinamike naplate javnih prihoda tokom godine. Dugoročna zaduženja bi trebala biti usmjerena na vraćanje starih dugova i javne investicije. BiH i oba entiteta nisu prezaduženi sa stanovišta učešća javnog duga u BDP-u. To nije rezultat odsustva želje vlasti za zaduživanjem, koliko nemogućnost zaduživanja proizašla iz percepcije investitora. Najzaduženije zemlje su one iz grupe najrazvijenijih, što oslikava vjeru investitora u snagu njihove ekonomije i mali rizik naplate potraživanja. Sa druge strane, siromašne zemlje su po tim parametrima najmanje zadužene jer investitori ne percipiraju njihove privrede kao dovoljno ekonomski potentne za obezbjeđenje sredstava za finansiranje duga. Dakle, manje razvijene zemlje imaju potrebu za investicijama u infrastrukturu, privlačenje stranih investicija koje bi donijele sa sobom i željene tehnologije i za to su im potrebna sredstva. Ukoliko bi se pravilno upotrijebila sredstva od zaduženja, to bi za rezultat imalo privredni rast i održivost samog javnog duga. Dilema je, dakle, ne koliko, već za šta da se zadužimo”, objasnio je Mlinarević.

  • Kina se protivi najnovijoj prijetnji SAD za carine, najavljuje odgovor

    Kina se protivi najnovijoj prijetnji SAD za carine, najavljuje odgovor

    Ministarstvo trgovine Kine saopštilo je da se protivi najnovijoj prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede dodatne carine na kinesku robu.

    Ministarstvo je takođe najavilo odgovor ukoliko kineske firme budu pogođene tim mjerama, prenio je Rojters.

    To ministarstvo je optužilo SAD da prebacuju krivicu za dotok fentanila u SAD i pozvalo je Vašington da se što prije “vrati na pravi put” i riješi nesuglasice kroz dijalog.

    Kako je ranije objavljeno, Tramp je rekao da planira da uvede dodatne carine od 10 odsto na uvoz robe iz Kine.

    Na društvenim mrežama, Tramp je juče napisao da nije zadovoljan dosadašnjim naporima u suzbijanju dotoka fentanila u SAD.

    “Droga i dalje ulazi u našu zemlju iz Meksika i Kanade u neprihvatljivo velikim količinama”, rekao je on i dodao da se “veliki dio” droge proizvodi u Kini, prenosi Tanjug.

    Portparol kineske ambasade u SAD Liu Pengju izjavio je da Kina već sarađuje s američkim vlastima po pitanju fentanila i upozorio da će nove carinske mjere “podriti buduću saradnju dvije zemlje u borbi protiv narkotika”.

  • Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Da li je budžet RS spreman za dodatne troškove zapošljavanja?

    Ekonomisti izražavaju sumnju u sposobnost budžeta Republike Srpske da izdrži dodatno opterećenje u slučaju da zaposleni iz institucija BiH, uključujući Visoki sudski i tužilački savjet, Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), budu prebačeni na rad u institucije RS.

    Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, finansiranje ovih troškova je veoma neizvjesno.

    – Trenutno ne vidim mogućnost da se obezbijede dodatni izvori sredstava za pokrivanje plata i naknada zaposlenih – naglasio je Pavlović.

    Dodao je da bi u takvoj situaciji prvo trebalo institucionalno riješiti status ovih radnika, uključujući određivanje konkretnih institucija u kojima bi radili.

    Drugi ključni problem, prema njegovim riječima, jeste neophodnost rebalansa budžeta kako bi se osiguralo zakonito finansiranje novih obaveza.

    – Smatram da je ovo više probni balon upućen drugim stranama u BiH kako bi se otvorili politički pregovori, nego što je to realna opcija, jer postoje ozbiljna ekonomska ograničenja – istakao je Pavlović.

    Situacija s budžetom RS, kako kaže, već je opterećena različitim finansijskim obavezama, uključujući planiranu kupovinu hotela u Brčkom za 36 miliona maraka, gubitke iz koncesionih presuda, nabavku električne energije iz inostranstva zbog problema u radu RiTE Ugljevik, kao i potencijalni otkup kompanije „Comsar Energy RS“ Rašida Serdarova za 100 do 150 miliona evra.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić podsjetila je da značajan broj zaposlenih u institucijama BiH pripada kategoriji kojoj se obraća predsjednik RS Milorad Dodik, ali da bi njihovo zapošljavanje u institucijama Srpske predstavljalo ogroman teret za budžet.

    – Na šta oni da se vrate, na budžet koji se neprestano krpi i zadužuje? – upitala je Cenićeva.

    Takođe je izrazila sumnju u to kako bi RS uopšte mogla obezbijediti potrebne prihode za finansiranje ovih zaposlenih.

    – Dodik i sam zna da je to što priča neostvarivo i da nema sredstava da finansira te ljude, koji imaju kredite, porodice i obaveze. Ko će im obezbijediti zdravstveno osiguranje? Kako će ostvariti penziju? – upitala je Cenićeva.

  • Srušio se platni promet u evrima u cijeloj EU

    Srušio se platni promet u evrima u cijeloj EU

    Platni promet u evrima u cijeloj EU trenutno je onemogućen, stoji u obavještenju koje je korisnicima poslala Erste banka.

    “Zbog greške trenutno ne funkcioniše platni sistem TARGET u cijeloj Evropskoj uniji, u kojem se izvršavaju platne transakcije u evrima između svih banaka evrozone. Zbog toga su onemogućene odlazne i dolazne transakcije za:

    SEPA nacionalna i prekogranična plaćanja u evrima
    HITNA nacionalna i prekogranična plaćanja u evrima.
    U roku od dva sata očekuje se otklanjanje problema.

    Takođe, Narodna banka Srbije produžiće obavljanje platnog prometa za nacionalna plaćanja i očekuje se da će svi zadati platni nalozi biti sprovedeni sa današnjim datumom”, stoji u obavještenju, prenosi Index.hr.

  • Đokić o novom poskupljenju struje u Srpskoj

    Đokić o novom poskupljenju struje u Srpskoj

    Električna energija se ne dobija sama od sebe, to je proces, rekao je Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS.

    “Ovo zahtjeva jako mnogo troškova. Mi imamo jako stare termoelektrane na koje se oslanjamo uz staru opremu u koju je potrebno kontinuirano ulagati. Svi materijali koji su potrebni za rekonstrukciju, održavanje konstantno rastu i to povećava troškove proizvodnje električne energije. Troškovi u rudarskoj proizvodnji takođe su jako visoko i konstantno rastu. Ovo povećava ukupnu vrijednost svih troškova koju ima Elektroprivreda Republike Srpske. Rastu troškovi i održavanja postojeće distributivne mreže. Postavlja se pitanje kako sistem da funkcioniše, kako da nabavimo novac? Država nema rezervni fond iz kojeg bi uzimala taj novac”, kazao je Đokić.

    Kako ističe “morali smo da prihvatimo promjenu cijena”.

    “Republika Srpska će zadržati najniže cijene električne energije u regionu i to je činjenica i ja molim za razumijevanje takvih okolnosti”, kazao je Đokić.

  • Tramp: Uvodim carine EU, oni su i formirani da bi nas izigrali

    Tramp: Uvodim carine EU, oni su i formirani da bi nas izigrali

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će uvesti takse od 25 odsto na robu iz Evropske unije. Uniju je optužio da je “formirana samo da bi izigrala SAD”.

    Tramp je na prvoj sjednici njegovog kabineta istakao da je odluka već donesena, a da će uskoro biti objavljena, piše FT.

    Objasnio je da će carine na robu iz EU da se primenjuju “generalno”, iako je istakao da će to posebno važiti za uvoz automobila iz zemalja članica.

    Američki predsjednik je već nekoliko puta najavio da bi američke carine mogle da pogode i Evropsku uniju, a nije isključio takvu mjeru ni protiv Velike Britanije.

    Tada je kao razlog istakao “činjenicu da u Evropi više ne kupuju američke automobile, ni druge proizvode, a da Amerikanci masovno koriste vozila iz Njemačke i drugih zemalja EU”.

    Tramp je već potpisao izvršnu naredbu o uvođenju carina na robu iz Kanade, Meksika od 25 odsto, i Kine, u iznosu od 10 odsto.

    Poslije razgovora sa vlastima u Kanadi i Meksiku, odlučeno je da se primena mjera odloži za mjesec dana.

    Francuski predsjednik Emanuel Makron je na nedavnom sastanku sa američkim predsjednikom u Vašingtonu pokušao da odgovori Trampa od najavljene odluke. Makron je bio uvjeren da je u tome i uspio.

    – Rekao sam mu da ne može da vodi trgovinski rat i sa Kinom i Evropom u isto vrijeme. Nadam se da sam ga ubijedio da odustane – rekao je tada Makron.

    Unija je u zvaničnim saopštenjima povodom ovih najava više puta isticala da se nada da do američkih taksi na robu iz zemalja članica EU neće ni doći, ali da će u slučaju da budu uvedene EU uzvratiti istom mjerom.

  • Ekonomija ERS poslao analizu ministru: Predlažu novo poskupljenje struje

    Ekonomija ERS poslao analizu ministru: Predlažu novo poskupljenje struje

    Građani Republike Srpske još nisu stigli platili ni prve uvećane januarske račune za struju, a „Elektroprivreda RS“ (ERS) već predlaže novo poskupljenje.

    Naime, na adresu Ministarstva energetike i rudarstva RS, odnosno na ruke ministru Petru Đokiću stigla je analiza stanja u ovom javnom preduzeću sa zaključkom da je neophodno što prije povećati cijenu struje kako bi se sistem održao na nogama.

    U dopisu koji se navodi da sa novom cijenom treba krenuti najkasnije od sredine godine.

    ERS sve pokušava opravdati ulaganjem u postojeće objekte i izgradnju novih.

    „Imajući u vidu neophodnost ulaganja u postojeće proizvodne objekte i izgradnju novih, a sve sa ciljem obezbjeđenja energetske stabilnosti Republike Srpske potrebno je povećati cijene električne energije krajnjim kupcima u Republici Srpskoj najkasnije počev od 1. jula 2025. godine“, navodi se u analizi.

    U njoj se navodi da bi se povećanje izvršilo na osnovu analize poslovanja nakon prvog kvartala, te procjene stanja u elektro – energetskom sistemu.

    „Povećanje cijena bi dovelo do toga da bi one i dalje bile manje nego u EPS ili EP BiH. Cijena energije za javno snabdijevanje u EP BiH je 49 evra po megavatu, a u EPS 51,24 evra. Odnosno, Matično preduzeće bi ostalo jedan od najpovoljnijih snabdjevača električnom energijom u regionu“, pravdaj svoj prijedlog iz Elektroprivrede Republike Srpske.

  • Kolika je prosječna plata u Srpskoj?

    Kolika je prosječna plata u Srpskoj?

    Najviša prosječna neto plata u januaru u Republici Srpskoj isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.844 KM, dok je najniža prosječna plata 1.135 KM isplaćena u građevinarstvu.

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u januaru iznosila je 1.434 KM i u odnosu na decembar prošle godine nominalno je manja za 0,3 odsto, dok je u odnosu na prvi mjesec lani nominalno veća za 9,3 odsto.

    Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 2.194 KM, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    U januaru ove godine, u odnosu na januar prošle, sva područja zabilježila su nominalni rast neto plate, i to najviše administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 21,3 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 18 odsto i trgovina na veliko i malo, te popravka motornih vozila i motocikala 16,5 odsto, prenosi Srna.

  • Šef ruskog fonda otkrio da su američke kompanije odlaskom iz Rusije izgubile 300 milijardi dolara

    Šef ruskog fonda otkrio da su američke kompanije odlaskom iz Rusije izgubile 300 milijardi dolara

    Američke kompanije izgubile su 300 milijardi dolara odlaskom iz Rusije, rekao je za CNN šef Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) Kirill Dmitriev.
    “Mislim da ono što želimo je dobar dijalog. Zapravo, američke kompanije su izgubile 300 milijardi dolara odlaskom iz Rusije. Stoga mislim da je važno da zbog nedostatka saradnje u američkoj ekonomiji postoji ogromna brojka od 300 milijardi dolara gubitaka za američke kompanije”, rekao je Dmitriev.

    Dmitriev je također primijetio da bi ekonomije SAD-a i Rusije moglo imati koristi od zajedničke saradnje.

    Prema riječima šefa RDIF-a, izgledi za pregovore leže u dijalogu i traženju najboljeg rješenja za SAD, Rusiju, druge zemlje i međunarodnu zajednicu. Naglasio je da su Amerikanci i američki predsjednik Donald Trump “izvrsni rješavatelji problema”.

    Istovremeno, Dmitriev je ukazao na potrebu izgradnje mostova i važnost uspostavljanja odnosa između Moskve i Washingtona za cijeli svijet.

    Osim toga, šef Ruskog fonda za direktna ulaganja rekao je za TV kanal da se već sastao s nekim predstavnicima američkog tima u Rijadu.

    Dan ranije u Rijad su stigli ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i predsjednički pomoćnik Jurij Ušakov koji će danas razgovarati s američkom delegacijom. Ushakov je izvijestio da bi se Dmitriev mogao pridružiti ruskim predstavnicima kako bi razgovarali o ekonomskim pitanjima.

    U američkom izaslanstvu bit će državni sekretar Marko Rubio, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i posebni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff .

    Na sastanku će se razgovarati o odnosima Moskve i Washingtona, pripremama za pregovore o situaciji u Ukrajini te organizaciji summita šefova dviju država.

    Vladimir Putin i Donald Trump telefonski su razgovarali prošle srijede, a trajao je gotovo sat i pol. Čelnici su razgovarali o pitanjima vezanim uz razmjenu ruskih i američkih državljana, kao i o rješavanju situacije u Ukrajini.