VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Nikšić: Odluka o minimalnoj plati je donesena i nema povratka

    Nikšić: Odluka o minimalnoj plati je donesena i nema povratka

    Odluka o minimalnoj plati u Federaciji Bosne i Hercegovine od 1.000 konvertibilnih maraka je donesena i nema povratka, kazao je premijer Federacija BiH.

    Nikšić je dodao kako će se odluka kojom je minimalna plata radnika povećana za 381 KM primjenjivati u ovoj godini, bez obzira na “vrlo glasno negodovanje dijela poslodavaca”, najavivši stroge kontrole u kompanijama za koje se posumnja da pokušavaju manipulirati pomenutom odlukom.

    Poslodavci će primjenom odluke o minimalnoj plati, kojom će biti obuhvaćeno 187.690 radnika, u federalni budžet ove godine uplatiti 468 miliona KM.

    Od toga, prema procjeni Porezne uprave FBiH, za doprinose po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja biće uplaćeno 256 miliona, za zdravstveni fond FBiH 183 miliona KM, prihodovaće i kantonalni zavodi, dok će 22 miliona biti uplaćeno za osiguranje od nezaposlenosti.

    Niži novi vlasti, kazao je Nikšić, prihodovaće 76,8 miliona KM, prenosi Anadolu.

    Poslodavci su se u proteklom periodu zaštitili od inflacije tako što su povećali cijene proizvoda i usluga i tako osigurali svoju dobit, a pri tome nisu zaštitili radnike podizanjem njihovih primanja.

    Nikšić je naveo i da su poslodavci oko deset posto od mogućih milijardu i pol KM isplatili na osnovu neoporezive pomoći zaposlenim po prethodnim uredbama Vlade FBiH.

    Obećao je da će Vlada osigurati poticaje za obrte, mikro i mala preduzeća, koji zapošljavaju oko 140.000 radnika, kako bi što manje osjetili posljedice podizanja minimalne plate.

    “Ali ćemo biti jako osjetljivi na davanje otkaza, odjavljivanje radnika i njihovo ponovno angažovanje u vidu rada na crno”, kazao je Nikšić, koji je pozvao radnike na prijavljivanje svih nepravilnosti u kompanijama u garantovanje “maksimalne zaštite prijavitelja”.

    Najavio je i pojačan inspekcijski nadzor u firmama u vezi s primjenom uredbe o minimlanoj plati od 1.000 KM.

    Kao sljedeći korak Vlade FBiH, Nikšić je najavio izmjene fiskalnih zakona – o doprinosima, dohotku i minimlanoj plati, kao i nastavak dijaloga sa socijalnim partnerima.

    Vlada FBiH je na sjednici posljednjeg dana 2024. godine donijela uredbu kojom je minimalnu platu povećala sa 619 na 1.000 KM za 2025. godinu. Ovo je izazvalo buru reakcija, kako onih koji mjeru podržavaju, tako i protivnika, među kojima prednjači dio poslodavaca u FBiH.

  • Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH godinama plaćaju najskuplje lijekove u regiji u odnosu na životni standard.

    Glavni razlozi su neuređena zakonska regulativa i jedinstvena stopa PDV od 17 odsto. Inicijative za smanjenje ili ukidanje stope PDV na lijekove, Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine još nije podržao. Promet lijekova u BiH u 2023. godini iznosio je 961 milion maraka i raste iz godinu u godinu, a tržištem dominiraju strani proizvođači.

    Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice “Iskre”. Oboljele od karcinoma mjesečno plaćaju i do 10.000 maraka da bi preživjele.

    – Ako su u pitanju inovativni lijekovi to je i do 10.000 maraka. Pacijenti se zadužuju, dižu kredite, prodaju imovinu da bi obezbijedili sebi terapiju ko ima sta da proda. Ako nema čeka se, pacijenti umiru i ne dočekaju da dodju na listu – ističe Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka “Iskra” za BHRT.

    U Agencija za lijekove BiH kažu da bi do smanjenja cijena lijekova došlo kada bi se smnajio PDV ili uvela diferencijalna maloprodajna marža čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravlja. Za medicinska sredstva nema ograničenja marže i cijene se formiraju slobodno.

    – Kad se kaže da su cijene lijekova veće u odnosu na okruženje, to se uglavnom odnosi na Srbiju. Srbija ima daleko niže cijene. Mi kad izračunamo maksimalnu veleprodajnu cijenu uzimamo Hrvatsku. Većina naših lijekova je jeftinija nego u Hrvatskoj. Moramo voditi računa da se i proizvođačima isplati i da imamo lijekova na tržištu – navodi Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove BiH.

    Farmaceuti ističu da su lijekovi skuplji u Hrvatskoj i Sloveniji i da oni imaju i veće, ali stepenaste marže. Veće marže na jeftinije lijekove, a manje na skuplje lijekove.

    Marže u BiH nisu jedinstvene, već su različite po entitetima. U Republici Srpskoj je maksimalna marža 18 odsto kada govorimo o lijekovima koji se kupuju za novac, u Federaciji BiH 25 odsto, s tim što se mora znati da je marža osnovni izvor prihoda apoteke – kaže Zahida Binkaj iz Komore magistara farmacije Federacije BiH.

    Novinar Uroš Vukić koji je istraživao tržište lijekova smatra da za izračunavanje cijene lijekova u BiH, umjesto Slovenije, Agencija za lijekove treba koristiti druge referentne zemlje sa sličnim nivom dohotka kao u BiH, kao što su Sjeverna Makedonija ili Bugarska.

    – Osnovni dokument koji definiše cijenu lijekova u BiH je Pravilnik o cijenama koji BiH jedina u Evropi nije imala do 2017.godine. To je bila posljedica isključivo lobiranja farmaceutske industrije i sada kada su ga usvojili naviše pogoduje veletrgovcima lijekova u odnosu na zemlje regiona – ističe Vukić.

    Za razliku od BiH, zemlje u okruženju imaju opštu i posebnu poresku stopu po kojoj se tretiraju lijekovi. Poreska stopa za lijekove u Bosni i Hercegovini je najveća u regionu, čak tri puta veća od Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

  • Indirektni porezi lani veći za 901 milion KM

    Indirektni porezi lani veći za 901 milion KM

    Prihodi od indirektnih poreza u 2024. godini iznosili su 11,541 milijardu i veći su za 901 milion KM ili 8,47 odsto nego u istom periodu 2023. godine, kada su iznosili 10,640 milijardi KM, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    U protekloj godini nije bilo povećanja stopa indirektnih poreza, već je rast prihoda bio uslovljen dijelom inflatornim kretanjima, a dijelom aktivnostima koje je preduzimala UIO, ističe se u saopštenju.

    Nakon što prikupi prihode od indirektnih poreza, UIO prvo vrši povrat PDV-a poreskim obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat i po tom osnovu Uprava je 2024. godine privredi vratila 2,91 milijardu KM, a ostatak prikupljenih prihoda otišao je u raspodjelu korisnicima, pojašnjavaju u UIO.

    Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima od januara do decembra 2024. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 9,449 milijardi KM i veći su za 1,015 milijardi KM nego prihodi koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine.

    Za finansiranje državnih institucija u 2024. godini raspoređen je iznos od 1,020 milijardi KM, Federaciji BiH ukupno je raspoređeno 5,185 milijardi KM, Republici Srpskoj 2,905 milijardi KM, a Brčko distriktu 291 milion KM.

    Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva Federacija BiH je dobila još 241 milion KM, Republika Srpska 159 miliona KM i Brčko distrikt osam miliona KM, a razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, dodaje se u saopštenju UIO.

  • Berze na Volstritu biće zatvorene 9. januara u čast Džimija Kartera

    Berze na Volstritu biće zatvorene 9. januara u čast Džimija Kartera

    Američke berze na Volstritu će u četvrtak 9. januara biti zatvorene zbog obilježavanja nacionalnog dana žalosti povodom smrti bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džimija Kartera koji je preminuo u 101. godini života.

    U pitanju je uobičajen gest u čast preminulim američkim predsjednicima, prenosi Rojters.

    Predsjednik Džozef Bajden je odredio da 9. januar bude dan nacionalne žalosti za Džimijem Karterom, 39. predsjednikom SAD i dobitnikom Nobelove nagrade za mir 2002. godine za humanitarni rad, prenosi Tanjug.

    Objavljen je i kalendar neradnih dana za američke berze iz kojeg proizilazi da će tržišta biti zatvorena 1. januara, 20. januara (Dan Martina Lutera Kinga), kao i 17. februara (Dan predsjednika kada se obilježava rođendan Džordža Vašingtona), prenosi Jahu fajnens.

    Berze neće raditi ni na Veliki petak 18. aprila, na Dan sećanja 26. maja i na Džuntint (praznik oslobođenja Afromerikanaca od ropstva u SAD) 19. juna.

    Tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama će biti zatvorena i na Dan nezavisnosti 4. jula, na Dan rada 1. septembra, Dan zahvalnosti 27. novembra i na Božić 25. decembra.

  • UIO BiH: Nema osnove za poskupljenje cigareta

    UIO BiH: Nema osnove za poskupljenje cigareta

    Cigarete u Bosni i Hercegovini nisu poskupjele od početka 2025. godine, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH).

    “Veliki distributeri i proizvođači cigareta u obvezi su da dostave nove maloprodajne cijene cigareta u Upravu za indirektno oporezivanje minimalno mjesec dana prije stupanja na snagu novih cijena, a UIO do danas nije dobila nikakvu najavu poskupljenja cigareta u BiH”, saopćeno je iz UIO BiH.

    Podsjećamo, u skladu s Odlukom o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i akcize na duhan za pušenje u 2025. godini, koju je početkom decembra 2024. godine usvojio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, po paklici cigareta se plaćaju sljedeće akcize: proporcionalna akciza po stopi od 42 posto maloprodajne cijene cigareta, specifična akciza u iznosu od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za pakiranje od 20 komada.

    Ukoliko je ukupna akciza na cigarete (proporcionalna + specifična), koja je obračunata po gore navedenim stopama, manja od minimalne akcize, onda se plaća minimalna akciza koja u 2025. godini iznosi od 3,58 KM po kutiji cigareta. Kako sve paklice cigareta koje se prodaju na tržištu u BiH već imaju ukupnu akcizu veću od minimalne, nije bilo osnova da se od početka 2025. godine povećavaju maloprodajne cijene cigareta.

    Iz UIO BiH su dodatno pojasnili da ukoliko je trenutno cijena cigareta u BiH 5,80 KM po paklici, u toj cijeni je uključena sljedeća akciza: proporcionalna – 4 posto maloprodajne cijene (to iznosi 2,44 KM) i specifična – 1,65 KM.

    “Ukupna akciza plaćena u ovoj paklici cigareta je zbroj proporcionalne i specifične i iznosi 4,09 KM. To znači da je ova akciza veća od minimalne, koja u 2025. godini koja iznosi 3,58 KM po paklici, te nema osnove da se cijena cigareta povećava”, dodaju iz UIO BiH.

  • Poslodavci u FBiH najavljuju masovne otkaze

    Poslodavci u FBiH najavljuju masovne otkaze

    Odluka Vlade Federacije BiH (FBiH) o minimalnoj plati, kao i uvođenje novih opterećenja nisu rezultat dijaloga niti su donesene na transparentan način, istakli su iz Udruženja poslodavaca FBiH.

    “Pozivamo Vladu da preispita svoju odluku i da je što prije ukine radi očuvanja stabilnosti privrede i radnih mjesta”, navodi se u saopštenju.

    Ova odluka, kako se dodaje, umjesto podsticanja rasta i razvoja privrede može da izazove kontraproduktivne efekte, uključujući masovne otkaze, smanjenje broja novih radnih mjesta, konkurentnosti domaće privrede, kao i dodatne pritiske na poslovnu zajednicu.

    Iz Udruženja navode da ova odluka nije bila na dnevnom redu Ekonomsko-socijalnog savjeta FBiH, već je iznenada stavljena pod tačkom razno na sjednicu Vlade, bez pismenog prijedloga i analize.

    Ukazuju da je Vlada FBiH usvojila ovu odluku bez konsultacija sa socijalnim partnerima, što izaziva zabrinutost za socijalni dijalog i formalnu zakonitost odluke.

    U saopštenju se podsjeća da je Udruženje predložilo da minimalna plata iznosi 1.000 KM, od čega bi oporezivo bilo 650 KM, ali da to nije prihvaćeno, što ukazuje da nije postojala volja za konstruktivnim dijalogom niti za pronalaženjem održivog rješenja.

    Iz Udruženja poslodavaca ističu da nastavljaju da se bore za stabilnost privrede svim legalnim i pravnim sredstvima kako bi ova mjera bila ukinuta.

    Vlada FBiH donijela je odluku da minimalna plata ove godine iznosi 1.000 KM, što je povećanje za 381 KM.

  • Od danas skuplja struja u Srpskoj

    Od danas skuplja struja u Srpskoj

    U Republici Srpskoj od danas je veća cijena električne energije, za prosječno 7,9 odsto.

    Nova cijena sadrži i cijene mrežarine, koja se nije mijenjala, a nisu mijenjani ni tarifni pragovi.

    Domaćinstvima koja potroše oko 500 kilovata, račun će biti veći za oko 7,5 maraka.

  • Ekonomska neizvjesnost u 2025: Građani plaćaju najveću cijenu

    Ekonomska neizvjesnost u 2025: Građani plaćaju najveću cijenu

    Mnogi građani Republike Srpske praznike su dočekali s brigom, umjesto s radošću, jer ih nova godina suočava s nizom najavljenih poskupljenja koja dodatno otežavaju svakodnevni život.

    Cijena električne energije za domaćinstva već je povećana, a rast troškova za privredu, kako upozoravaju ekonomisti, neminovno će se odraziti na cijene roba i usluga. Privredni subjekti koji koriste struju u procesu proizvodnje biće primorani da podignu cijene svojih proizvoda, što će, na kraju, najviše pogoditi potrošače.

    Osim toga, dodatni pritisak na cijene izazvaće i povećanje minimalne plate, kao i nedostatak radne snage u Srpskoj. Poslodavci moraju izdvojiti više novca za plate, što će pokušati nadoknaditi povećanjem cijena svojih proizvoda i usluga.

    Kako navode mlinari, već početkom 2025. možemo očekivati rast cijene brašna. Predviđa se da će vreća brašna, koja je sada 25 KM, uskoro koštati i do 28 KM. Sličan trend pratiće i ostale prehrambene namirnice, dok zanatlije također najavljuju povećanje cijena svojih usluga.

    Ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da je povećanje cijene struje za privredu glavni uzrok ovog vala poskupljenja.
    – Skuplja struja povećava troškove proizvodnje, naročito prehrambenih proizvoda, što direktno pogađa građane. Trgovci će, takođe, prilagoditi svoje marže novim cijenama – kazao je Pavlović za Srpskainfo.

    Dodatno, kako navodi, smanjenje narudžbi iz evropskih zemalja stvara dodatni pritisak na domaće proizvođače, što će se takođe odraziti na povećanje cijena.

    S obzirom na već postojeće ekonomske poteškoće, građani se suočavaju s gotovo nepodnošljivim životnim troškovima. Prema podacima, prosječna penzija u Srpskoj iznosi 595 KM, dok je minimalna plata 900 KM. Iako prosječna plata doseže 1.420 KM, čak 70 odsto zaposlenih zarađuje manje od tog iznosa. U međuvremenu, mjesečni troškovi prehrane za četvoročlanu porodicu već su dostigli 1.200 KM.

    – Pola budžeta građana odlazi na hranu, a druga polovina na režijske troškove. Uz poskupljenja struje, očekuje se rast cijena svih ostalih usluga, od grijanja do komunalija – upozorava Pavlović.

    Takođe, Pavlović podsjeća da je prijedlog za smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice na 5 odsto, dok bi za luksuzne proizvode bila povećana na 22 odsto, usvojen prije skoro dvije godine u Domu naroda. Međutim, ta mjera još uvijek nije primijenjena.
    – To je najmanje što se moglo učiniti kako bi se građanima olakšao život, ali ni to nije urađeno – ističe Pavlović.

    Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Srpske Jovica Bratić napominje da su rast minimalne plate i povećanje cijene struje dodatno opteretili zanatlije.
    – Troškovi poslovanja rastu, a uz to nas pritišću i brojni nameti. Ova godina biće jedna od najtežih za privredu – rekao je Bratić za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, već sada su cijene zanatskih usluga znatno porasle. Frizeri su podigli cijene, građevinari naplaćuju po kvadratu, dok keramičari rade za najmanje 25 KM po kvadratu.

    Građani su ogorčeni ovim najavama.
    – Svaki dan čujemo o nekom novom poskupljenju. Struja je već poskupjela, a sada strahujemo zbog hrane i osnovnih usluga. Kako da preživi neko ko mjesečno zarađuje 1.200 KM? Ovo su za nas najgore vijesti za početak godine – kaže Miroslava K, trgovac iz Banjaluke.

  • Nikšić: Investitori kojima je plata od 1.000 KM velika ne trebaju ni dolaziti

    Nikšić: Investitori kojima je plata od 1.000 KM velika ne trebaju ni dolaziti

    Premijer Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić oglasio se na društvenim mrežama o odluci da se poveća minimalna plata na 1.000 KM.

    Ova odluka Vlade FBiH izazvala je burne reakcije poslodavaca, ali i građana.

    – Odluka Vlade Federacije o minimalnoj plati je očekivano naišla na različite reakcije. Drago mi je što radnici i radničke organizacije prepoznaju značaj donesene uredbe za radnike, ali i za ekonomiju u cjelini. Dio negativnih reakcija se može pripisati neinformiranosti, dio je osvrt interesnih grupacija koje ne žele vidjeti jaku radničku i srednju klasu, a dio je jednostavno prosta zloba i ljubomora onih koji dok su bili u prilici nisu ništa učinili za radnike – rekao je Nikšić.

    Između ostalog, istakao je kako se ne treba osvrtati na populističke reakcije.

    – Naravno da se na neke ne treba ni osvrtati jer je njihove populističke reakcije lako pročitati i prozrijeti kroz prizmu nebrige i nerada kad su bili vlast i današnjih neosnovanih kritika kao opozicije. Neki drugi zaslužuju komentar jednostavno da provjerimo da li su samo neinformirani ili tendeciozni – navodi on.

    Za Vijeće stranih investitora ima vrlo kratku i jasnu poruku, piše N1.

    – Oni investitori kojim je plata od 1000 KM prepreka za investiranje slobodno trebaju tražiti neke “banana” države pa tamo davati platu radnicima od par stotina evra. Mi smo država koja pretenduje na članstvo u EU i svaki naš postupak će oslikavati tu ambiciju. Nikada neću pristati da ispunjavamo obaveze za članstvo u EU, bez obzira koliko to sporo bilo, a da plate radnika budu posljednji uslov na tom putu. Na početku mandata smo rekli da svi investitori koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu zbog mizerne cijene rada ne trebaju dolaziti – zaključio je Nermin Nikšić.

  • “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    Poslovni rezultati domaće privrede u 2024. pokazuju da je godina bila teža i izazovnija nego lani, a sudeći prema prognozama iduća bi mogla biti daleko neizvjesnija, jer sve upućuje da kriza kod ino-kupaca ne posustaje, što za nas znači dodatni pad proizvodnje, ali i zaposlenosti.

    Predsjednik Privrede komore Republike Srpske Pero Ćorić kaže za “Glas” da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene u 2024. godini najbolje odslikavaju stvarno stanje u privrednim pogonima Srpske.

    – Iza nas je definitivno lošija godina nego što je bila 2023. koju je obilježila visoka inflacija. Deficit bilansa spoljnotrgovinske razmjene na kraju ove godine premašio je dvije milijarde KM, pri čemu je izvoz u padu, a uvoz u porastu. Pokrivenost izvoza uvozom je već nekoliko mjeseci 70 odsto. To su izrazito visoki brojevi čiji je produkt nedostatak posla u domaćim izvozno orijentisanim firmama koje proizvode komponente za gotove proizvode koji nastaju u pogonima kompanija u EU i zemljama regiona – navodi Ćorić i podsjeća da najlošije rezultate ima prerađivačka industrija, odnosno sektor proizvodnje namještaja, zatim obućarska i tekstilna industriji te pojedini dijelovi metalskog sektora.

    Probleme je, priča Ćorić, dodatno usložio rast troškova za plate koje su kako navodi kontinuirano rasle tokom cijele 2024. godine.

    – Nije porasla samo minimalna plata za 30 odsto, primanja svih radnika su linijski rasla. Tržište je proradilo i to je bila neminovnost u svim firmama koje su željele da zadrže radnike. Prosječna plata u oktobru je iznosila 1.420 maraka, a kada posmatramo rast uvoza, povećana primanja su potrošena za robu široke potrošnje što nije pozitivno – kazuje Ćorić.

    On se plaši da domaći privrednici u nimalo boljim uslovima neće poslovati ni u 2025. godini, da nema razloga za optimizam ni u novoj godini.

    – Prognoze su prije nekoliko mjeseci bile znatno povoljnije nego u ovom trenutku. Najavljivalo se da evropsku privredu polovinom 2025. godine očekuje stabilizacija, međutim sada se oporavak prolongira tek za kraj iduće godine, što za naše kompanije znači produbljenje krize. Razvoj situacije svakako u mnogo čemu zavisi i od politike, ratnih sukoba, što privredu ne zanima, ali je indirektno pogađa u velikoj mjeri – dodaje Ćorić.

    Borba za kvalitetne radnike po svemu sudeći biće nastavljena.

    – Sigurno da će radnika nedostajati, ali onih kvalitetnih. Trenutno u Srpskoj bilježimo paradoks. U prvih 11 mjeseci u prerađivačkoj industriji je pad broja zaposlenih između 4.000 i 5.000 radnika, a sa druge strane imamo ukupan pad nezaposlenih u zemlji. Ne znam gdje su ti ljudi, da li su otišli u javni sektor ili van Republike.

    Nažalost, uvijek odlaze i otišli su oni najbolji. Tako da, danas-sutra kada se poslovni rezultati poprave i dođe do oporavka proizvodnje nedostajaće nam kadra i kvantitativno i kvalitativno – zaključio je Ćorić.
    Neozbiljnost

    Pero Ćorić kaže da neizvjesnost dodatno produbljuje činjenica da privrednici u finalnoj završnici jedne poslovne godine ne znaju koliki će biti troškovi na ime minimalne plate u idućoj.

    – Sve analize, makroekonomski pokazatelji i stanje na tržištu pokazuju da bi najniža plata u RS trebalo da se zadržati na ovogodišnjih 900 KM, ali dogovora o tome i dalje nema. To pokazuje veliku neozbiljnost svih onih koji su u procesu određivanja. Privredni subjekti su dovedeni pred svršen čin, plus što kada ugovaramo poslove sa stranim partnerima ispadamo neozbiljni, jer ne znamo koliku cijenu rada da ugradimo u finalni proizvod – dodao je Ćorić.