VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kako će se Šume Srpske izvući iz minusa?

    Kako će se Šume Srpske izvući iz minusa?

    Preliminarni rezultati poslovanja za prvih šest mjeseci ove godine ne idu u korist Šuma Srpske. Minus je veći u odnosu na lani više od pet miliona. U ovom javnom preduzeću problem vide u vremenskim neprilikama posebno u zimskom periodu, ali i u slabijoj potražnji za drvnim sortimentima. Tako je ostvareno 90 odsto od planirane proizvodnje.

    Poslovanje šumskih gazdinstava je polovičan. Od njih 27 približno je isti broj onih koja su poslovala pozitivno i negativno. U upravi Šuma kažu da je od prošle godine nešto više od 300 zaposlenih manje. Tvrde da redovno servisiraju sve svoje obaveze.

    Ako je suditi po rezultatu poslovanja u prvih šest mjeseci , ni ove godine Šume Srpske neće na zelenu granu. Minus od 5,2 miliona maraka to potvrđuje. Ko je kriv? Direktor ovog javnog preduzeća zna ko nije. Za ovako veliki gubitak odgovornost tvrde ne snose uprava i zaposleni. U isto vrijeme padavine , ali i tople zime krivac su za loše poslovanje kao i manja potražnja za drvnim sortimentima.

    – Proizvodnja iznosi 90 odsto, mogli smo da je napravimo 110 odsto. Nama proizvodnja ne vrijedi ništa ako nemamo otpremu – rekao je vršilac dužnosti direktora Šuma Srpske Blaško Kaurin.

    A ministar poljoprivrede , šumarstva i vodorpivrede Savo Minić , kako su nam rekli iz njegovog kabineta svoje stav o poslovanju Šuma javnosti će reći sutra. Iz resornog udruženja u Privrednoj komori kažu teško je naći način kako da Šume izađu iz dubioze, ali jedan od razloga lošeg poslovanja vide u strukturi zaposlenih. U Šumama kažu da su smanjili broj radnika, ali veliki problem su i dalje sumnjiva bolovanja i radnici sa ograničenom sposobnošću.

    Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske Igor Andrić

    – U pitanju je veći broj zaposlenih, a i što se tuiče same strukture, veliko je pitanje koliko je šumarskog kadra – rekao je sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske Igor Andrić

    Iz Ministarstva unutrašnjih poslova potvrda da se vode određeni procesi zbog sumnje na nezakonite radnje u Šumama Srpske.

    – U oblasti privrednog kriminaliteta došlo je do manjeg pada broj takvih krivičnih djela, ali uz veću materijalnu štetu. Samo u Šumama Srpske imamo oko 160 evidentiranih krivičnih djela u tom periodu i na njima radimo – rekao je ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan.

    Po rezultatima poslovanja u prvih šest mjeseci najbolje je šumsko gazdiinstvo Јahorina. Najlošiji skor ima šumsko gazdinstvo iz Čajniča, ali kako tvrde iz uprave Šuma ostvarilo je dobru proizvodnju u posljednja dva mjeseca.

  • Od poreza u BiH za šest mjeseci sakupljeno više od 12 milijardi KM

    Od poreza u BiH za šest mjeseci sakupljeno više od 12 milijardi KM

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), te poreske uprave Republike Srpske i Federacije BiH su u prvoj polovini godine prikupile ukupno oko 12,3 milijarde KM.

    Kase pune: Od poreza u BiH za šest mjeseci sakupljeno više od 12 milijardi KM
    Tako su iz UIO BiH početkom mjeseca saopštili da su prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci 2025. godine iznosili pet milijardi i 748 miliona KM i veći su za 326 miliona KM ili 6,01 % u odnosu na isti period 2024. godine, kada su iznosili pet milijardi i 422 miliona KM.

    “Uprava je u prvih šest mjeseci 2025. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od milijardu i 92 miliona maraka. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za šest mjeseci 2025. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su četiri milijarde i 655 miliona KM i veći su za 5,83 % u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za šest mjeseci 2024. godine”, naveli su iz UIO BiH.

    Dodali su da je u junu 2025. godine prikupljena milijarda i 34 miliona KM indirektnih poreza, što je za 109 miliona KM više u odnosu na jun 2024. godine.

    “Za finansiranje državnih institucija u prvih šest mjeseci 2025. godine raspoređen je iznos od 490 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila dvije milijarde i 554 miliona KM, Republika Srpska milijardu i 430 miliona KM i Brčko distrikt 144 miliona KM”, saopštili su iz Uprave.

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 2,176 milijardi maraka, što je za 139,6 miliona KM ili sedam odsto više u odnosu na isti period 2024. godine, odnosno za tri odsto više nego što je planirano za taj period.

    “Rast naplate bilježi se u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za devet procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za jedan procenat. Najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa, ukupno 1,327 milijardi maraka, odnosno naplaćeno je za 110,6 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine. Po osnovu doprinosa za Fond PIO, Fond zdravstvenog osiguranja, Zavod za zapošljavanje i Fond dječje zaštite u prvih šest mjeseci 2025. godine prikupljeno je za po devet procenata više”, istakli su iz Poreske uprave Republike Srpske.

    Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od 553,2 miliona KM, što je za 7,6 miliona maraka više nego u prvoj polovini prošle godine.

    “Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 238 miliona KM ili 30,7 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za 29,8 miliona KM. Manja naplata ovog prihoda je zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. iskazali manju dobit nego u 2023, pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza”, piše u saopštenju PU Republike Srpske.

    Poreski obveznici Federacije BiH su u periodu januar – jun 2025. godine uplatili 4,46 milijardi KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 522 miliona KM, ili za 13,27 odsto.

    “Na dan 30.6.2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.030, a na dan 30.6.2024. godine broj aktivnih poslovnih subjekata u Federaciji BiH bio je 130.175”, navodi se u saopštenju Poreske uprave Federacije BiH.

  • Cijena bitkoina premašila 121.000 dolara

    Cijena bitkoina premašila 121.000 dolara

    Cijena bitkoina premašila je 121.000 dolara, prvi put u istoriji, objavila je platforma “Bajnans”.

    U objavi se navodi da je cijena bitkoina dostigla 121.209 dolara.

    “Bajnans” je nešto ranije objavio da je cijena bitkoina sinoć dostigla 119.000 dolara, prenosi Srna.

  • Upozorenje Đorđe Meloni

    Upozorenje Đorđe Meloni

    Italijanska premijerka Đorđa Meloni upozorila je na prijetnju trgovinskim ratom unutar Zapada, u komentaru na carine od 30 odsto koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Evropskoj uniji.

    – Trgovinski rat unutar Zapada bi nas sve oslabio pred globalnim izazovima sa kojima se zajedno suočavamo – rekla je Meloni u saopštenju koje je objavila njena kancelarija u nedjelju, prenose italijanski mediji.

    Ona je kazala da “Evropa ima ekonomsku i finansijsku moć da potvrdi svoj stav i postigne pravedan i razuman sporazum”.

    – Italija će učiniti svoj dio posla. Kao i uvijek – dodala je Meloni, dok EU odlaže svoj odgovor na američke carine, u nadi da će se postići sporazum.

    Tramp je juče objavio da će proizvodi uvezeni u SAD iz EU i Meksika biti podložni carinama od 30 odsto, počev od 1. avgusta, nakon čega je italijanska opozicija kritikovala Đorđu Meloni i njenu stranku Braća Italije, da je “spustila glavu” pred prijetnjama iz Vašingtona.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Brisel za sada neće preduzimati mjere protiv američkih carina na čelik i aluminijum, u nadi da će postići sporazum kojim bi se izbjegle šire carine od 30 odsto na sav izvoz.

  • Haset: Carine će biti stvarnost ako ne bude dogovora

    Haset: Carine će biti stvarnost ako ne bude dogovora

    Američki predsjednik Donald Tramp dobio je određene ponude za trgovinske sporazume i smatra da oni moraju biti bolji, rekao je ekonomski savjetnik u Bijeloj kući Kevin Haset i dodao da će carine postati stvarnost ako ne bude dogovora.

    – Ove carine postaju stvarnost ako predsjednik ne postigne sporazum za koji smatra da je dovoljno dobar – rekao je Haset televiziji Ej-Bi-Si.

    On je dodao da su razgovori u toku i da će vidjeti da li će se “sleći prašina”.

    Tramp je najavio uvođenje carina od 30 odsto Maksiku i EU od 1. avgusta. Za Brazil je ranije najavio carinu od 50 odsto, a Haset je rekao da je to odraz Trampove frustracije povodom postupaka te južnoameričke zemlje i stanja njenih trgovinskih pregovora sa SAD.

  • Fon der Lajen: Spremni smo da zaštitimo interese EU

    Fon der Lajen: Spremni smo da zaštitimo interese EU

    – Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je da je Brisel spreman da zaštiti interese EU, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da od 1. avgusta uvodi carinu od 30 odsto na evropsku robu.

    “Carina od 30 odsto na izvoz iz EU bi naštetila preduzećima, potrošačima i pacijentima sa obje strane Atlantika”, objavila je Fon der Lajenova na “Iksu”.

    Ona je dodala da će EU nastaviti da radi na postizanju sporazuma do 1. avgusta.

    “Istovremeno, spremni smo da zaštitimo interese EU na osnovu proporcionalnih kontramjera”, naglasila je Fon der Lajenova.

  • Tramp potvrdio: SAD uvodi carine Еvropskoj uniji

    Tramp potvrdio: SAD uvodi carine Еvropskoj uniji

    Roba uvezena iz Еvropske unije i Meksika suočiće se sa carinskom stopom od 30 odsto počev od 1. avgusta, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp u pismima objavljenim na njegovoj društvenoj mreži u subotu.

    Ovo dolazi poslije nade ЕU da će postići sveobuhvatan trgovinski sporazum sa SAD-om za blok od 27 zemalja.

     

     

    Ranije ove nedjelje, Tramp je najavio nove carine za više zemalja, uključujući Japan, Južnu Koreju, Kanadu i Brazil, kao i carinu od 50 odsto na bakar.

  • Ovo su nova pravila za stambene kredite mladim bračnim parovima

    Ovo su nova pravila za stambene kredite mladim bračnim parovima

    Stambeni krediti Investiciono–razvojne banke Republike Srpske, namijenjeni mladim bračnim parovima, uskoro bi mogli doživjeti ozbiljne promjene. V.d. direktora IRBRS Boris Knežević rekao je za Provjereno.info da su aktuelni uslovi neprihvatljivi i da će inicirati njihovu izmjenu kako bi kreditiranje bilo dostupnije većem broju građana.

    “Na sajtu imate kreditnu liniju za stambene kredite i kategorije. Po meni je ona neprihvatljiva u ovom momentu. To je nešto što ću sigurno već u narednom periodu mijanjati. Tamo su kategorizovani bračni parovi do 30 godina, kod nas su sada mladi bračni parovi do 40 godina”, kazao je Knežević.

    Podsjeća da se pronatalitetna politika Republike Srpske kreće u pravcu da se vještačka oplodnja finansira do 40 godina.

    “Sve je usmjereno na taj nekakav okvir od 40 godina i to treba omogućiti bračnim parovima do 40 godina, te stambene kredite. Imate jednu diskriminaciju pa se kaže u uslovima “za fakultetski obrazovane”. Mislim da je to stvarno neprihvatljivo. Uopšte nije bitno da li je čovjek fakultetski obrazovan ili ne, ima pravo da pristupi istoj kreditnoj liniji kao i onaj što je fakultetski obrazovan. To je možda poruka da oni koji nisu fakultetski obrazovani treba da odu odavdje. To ćemo mijenjati sigurno”, objasnio je Knežević.

    Najavio je i da će nova pravila obuhvatiti širi krug korisnika. Neće to biti krediti samo za bračne parove nego i za pojedince. “Usaglašavaćemo se sa komercijalnim bankama, ali taj sistem koji je sada na snazi, po meni je neprihvatljiv. Ponovo vam kažem, došao sam tu tek drugu sedmicu, mislim da sam uradio mnogo da obuhvatim sistem, da dođem do informacija ali u narednom periodu to je prvo što ću tražiti da se promijeni”, zaključio je Knežević.

  • Šume Srpske u minusu od šest miliona maraka

    Šume Srpske u minusu od šest miliona maraka

    Šume Republike Srpske završile su prvo polugodište ove godine u minusu od šest miliona maraka, što je duplo više nego u istom periodu prošle godine.

    Generalni direktor „Šuma Srpske“ Blaško Kaurin potvrdio je za CAPITAL da će ovo preduzeće prvo polugodište sigurno završiti u minusu.

    Iako nije mogao da govori o konkretnim brojkama, on nije negirao saznanja CAPITAL-a o višemilionskom minusu poslije drugog kvartala ove godine.

    – Meni su jutros iz finansija rekli da su finansijski pokazatelji takvi da će minus sigurno biti četiri miliona maraka, ali da je moguće da to bude i više. Međutim, pošto još nije sve obračunato i završeno, precizne podatke ćemo imati tek u ponedjeljak ili utorak – kaže Kaurin.

    On ima opravdanje za loše finansijske pokazatelje i kaže da je u prvom polugodištu ove godine bilo višestruko manje radnih dana u šumarstvu, nego u prvih šest mjeseci prošle godine.

    Pored toga, Kaurin kaže da je veliki problem to što je, kako kaže, jednostavno stala roba.

    – Da smo ove godine imali isto radnih dana kao prošle godine umjesto što smo imali duplo manje, mi bismo sa ovogodišnjim stepenom proizvodnje imali drugačiji rezultat. Međutim, nije rješenje samo u proizvodnji i u tome da natjeramo sjekače i traktore u šumu, jer njih mora da prati i prodaja šumskih drvnih sortimenata, a to je izostalo i to ne našom krivicom – kaže Kaurin.

    On dodaje da su stalno bili pod ogromnim pritiskom resornog ministra da podižu proizvodnju, odnosno sječu i izvoz, ali ističe da otprema jednostavno nije pratila sječu i izvoz, što u konačnici, kako kaže, mora da dovede do lošeg finansijskog izvještaja.

    On precizira da su sječa i izvoz na oko 90 odsto od plana, dok je otprema znatno niža, što je ozbiljan problem.

    Kaurin kaže da će otprilike isti broj šumskih gazdinstava kao i prošle godine biti u minusu, ističući da su neki gubitaši popravili rezultat, ali neki su i pogoršali, uglavnom zbog vremenskih neprilika sa početka ove godine.

    Na pitanje da li slanjem radnika na čekanje uz obrazloženje da se to radi zbog kratkoročno i dugoročno narušene likvidnosti praktično otvoreno priznaje da „Šume“ imaju višak radnika, Kaurin kaže da „Šume“ imaju višak neradnika.

    – Mi smo od Fonda zdravstva i drugih nadležnih organa tražili provjere za oko 370 radnika koji su dostavili rješenja o umanjenoj radnoj sposobnosti. Ne kažem ni slučajno da su svi ti ljudi dostavili lažna rješenja, ali nije normalno da neko radi u šumama, a da je alergičan na list i drveće ili da počne da kiše i kašlje čim vidi zelenu boju – kaže Kaurin, dodajući da će početkom naredne sedmice izaći u javnost sa podacima o stanju u „Šumama“ poslije prvih šest mjeseci ove godine.

  • Da li će pad cijena sirovina pojeftiniti i cijenu kvadrata u Srpskoj?

    Da li će pad cijena sirovina pojeftiniti i cijenu kvadrata u Srpskoj?

    Iako cijene sekundarnih sirovina i materijala osciliraju pod uticajem globalnih kretanja, domaći privrednici ističu da posla ima, jer otpad, koji stiže u otkup, većinom završava u inostranstvu, dok je pojeftinjenje čelika donekle olakšalo rad građevinskom sektoru.

    Sekundarne sirovine poput otpadnog željeza, bakra, aluminijuma i mesinga važan su resurs u industriji, kako domaćoj tako i međunarodnoj. Njihove cijene se uglavnom, tvrde otkupljivači, formiraju na berzama i zavise od globalnih događaja, poput ratova i kriza u teškoj industriji.

    Direktor preduzeća “Sekundarac” iz Gradiške Vladimir Turjačanin kaže za “Glas” da se na tržištu sekundarnih sirovina uočava blaga stabilizacija, ali da su cijene i dalje podložne čestim promjenama.

    “Zbog dešavanja u svijetu, cijene idu gore-dolje. Čim Zapad donese neku odluku, to se odmah prelije i kod nas, jer sve je to berzanska roba. Trenutno otkupne cijene su otprilike na prošlogodišnjem nivou, a obojeni metali su najnestabilniji, bukvalno se mijenjaju na dnevnom nivou”, tvrdi on.

    Ističe da globalne turbulencije remete poslovne planove i onemogućavaju dugoročna planiranja.

    “Mi ne možemo uticati na dešavanja, samo se prilagođavamo. Posla ima, ali je potražnja u svijetu generalno opala”, istakao je Turjačanin, kod kojeg su trenutne otkupne cijene željeza 0,35 KM po kilogramu, aluminijuma 2,70 KM i bakra 11,50 KM.

    I u banjalučkom preduzeću “Prizma komerc” potvrđuju da cijene osciliraju, ali i da imaju sreću što rade sa stabilnim partnerima u inostranstvu.

    “Otkupne cijene na malo kod nas se kreću od 25 do 40 feninga, dok se sa pravnim licima dogovaramo direktno, u zavisnosti od količine. Posljednje dvije godine, otkad u potpunosti izvozimo, bilježimo rast poslovanja”, kazala je direktorica Suzana Majstorović, navodeći da berza služi kao orijentacija, dok je situacija na terenu često drugačija.

    Direktor trebinjskog preduzeća “Sirovina komerc” Srđan Radović kaže da su ponuda i potražnja smanjene u odnosu na prije nekoliko godina, ali da se ipak može reći da posla ima.

    “Cijena željeza je pala, sada je 33 feninga po kilogramu, dok je lani u ovo vrijeme bila i 50. Bakar je oko 11 KM, aluminijum oko dvije, inoks 1,20 KM”, ističe Radović, dodajući da je bitno da i dalje postoji svakodnevna aktivnost.

    Da tržište sirovina ne trpi jednosmjerne trendove pokazuju i podaci iz građevinskog sektora, gdje je ove godine došlo do osjetnog pojeftinjenja građevinskog čelika i drugih repromaterijala.

    Direktor i vlasnik preduzeća “Jokić invest” iz Zvornika Ivo Jokić kaže da su armaturni i betonski materijali u prosjeku jeftiniji za oko 50 maraka po toni u odnosu na prošlu godinu, dok je cijena konstrukcionih čelika niža i do 100 maraka.

    “Svako pojeftinjenje mnogo znači, jer manji troškovi u nabavci materijala direktno utiču na konkurentnost firmi na tržištu”, kazao je Jokić.

    Sada su, tvrdi on, u boljoj poziciji da koriguju cijene i na taj način ostanu u trci. Prema njegovim riječima, cijene u stambenoj izgradnji trenutno su stabilizovane, a u narednom periodu ne očekuje se njihov rast.

    “Naprotiv, moguće je čak i blago sniženje, jer pojeftinjenje ulaznih sirovina neminovno povlači i korekciju cijena nekretnina”, rekao je Jokić.

    Čeličane
    Ivo Jokić kaže da su sekundarne sirovine značajno pojeftinile, ali da to nema direktan odraz na građevinski sektor u onoj mjeri u kojoj se očekuje.

    “Tržištem sekundarnih sirovina, posebno otpadnog željeza, u velikoj mjeri upravljaju čeličane u smislu kolikim kapacitetom rade i koliko im je tog materijala potrebno. Zbog toga i pored pada cijena sekundarnih sirovina, građevinski sektor to ne osjeti punim intenzitetom”, pojasnio je Jokić.