Kategorija: Ekonomija

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da je račun koji je dostavljen BiH radi isplate duga slovenačkom “Viaductu” otvoren na Kanalskim ostrvima.

“Nije moguće uplatiti sredstva na račun koji su dostavili advokati”, rekao je Amidžić.

Vlasnička struktura same firme kojoj bi se to uplatilo je, kako je dodao, dosta kompleksna.

“Ovdje sigurno niti su čista niti su normalna posla”, rekao je Amidžić.

Dodao je da je poznato da se dug može ustupiti ili prodati, ali nema informacija da se to u konkretnom slučaju desilo.

“Taman da je prodat, zar mi u BiH nemamo pravo da znamo kako će se ta sredstva dijeliti, tih 110 miliona maraka”, rekao je Amidžić.

Vlasnik te firme na Kanalskim ostrvima, dodaje Amidžić, ima još takvih 40 firmi.

“Kada je u pitanju BiH, vrijeme je da stane arbitražni turizam”, poručio je Amidžić.

Inače, Kanalska ostrva ili Normanska ostrva su grupa ostrva u kanalu Lamanš, ispred obale francuskog departmana Manš.

Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske održala je 9. jula, u Banjaluci, 479. redovnu sjednicu kojom je predsjedavao vršilac dužnosti direktora IRB RS, Boris Knežević.

Plata direktora i članova Uprave Investiciono-razvojne banke Republike Srpske smanjene je za 20 odsto, dok ostalim radnicima zarade ostaju nepromijenjene.

Na sjednici je Uprava upoznata sa sveobuhvatnom analizom stanja Banke, koju je v.d. direktora proveo u prethodnih osam dana od preuzimanja dužnosti.

Analiza je rezultat intenzivnog timskog rada, realizovanog kroz posebne radne grupe formirane na osnovu ovlaštenja definisanih Zakonom o IRB RS i Statutom Banke. Radne grupe su činili zaposleni IRB RS, čijim je angažmanom pružena značajna podrška u identifikovanju ključnih organizacionih, kadrovskih i finansijskih aspekata poslovanja.

Analizom je utvrđeno da unutar Banke postoji prostor za optimizaciju organizacione strukture s ciljem efikasnijeg korišćenja postojećih kadrovskih potencijala i unapređenja uslova rada. U tom kontekstu, v.d. direktora je pokrenuo inicijativu za apsolutnu racionalizaciju troškova isključivo na nivou Uprave Banke, kroz sljedeće mjere:

Smanjenje plata direktora i članova Uprave za 20%;

Potpuno ukidanje prava na korišćenje službenog vozila 24h;

Ukidanje svih troškova mobilne telefonije za članove Uprave;

Ukidanje svih naknada za članstvo u komisijama, koje su imali članovi Uprave;

Potpuno ukidanje korišćenja poslovnih kartica od strane članova Uprave;

Potpuno ukidanje troškova po osnovu sponzorstava i donacija na nivou cjelokupne Banke.

Naglašavamo da se navedene mjere odnose isključivo na Upravu Banke. Svi ostali nivoi upravljanja i zaposleni IRB RS neće biti predmet bilo kakvih korekcija, budući da su njihova primanja i troškovi poslovanja već usklađeni sa realnim i održivim standardima.

Navedene mjere racionalizacije dostavljene su Nadzornom odboru IRB RS na razmatranje i usvajanje. Procijenjena ušteda po osnovu ovih mjera iznosi oko 500.000 KM do kraja tekuće godine, odnosno približno 1.000.000 KM u 2026. godini.

Takođe, analizom je utvrđeno da Banka u prethodnom periodu nije u potpunosti koristila sve pravne mehanizme u postupcima naplate dospjelih potraživanja. Prema tome, IRB će u narednom periodu usmjeriti sve kapacitete na intenzivnu i pravno utemeljenu naplatu potraživanja, bez selektivnog pristupa i bilo kakvog kompromisa, ne osvrćući se na bilo koji pritisak od strane dužnika, ukoliko je isti postojao u prethodnom periodu.

Paralelno s tim, u fokusu će biti redefinisanje i modernizacija kreditnih linija, koje će biti jasno usmjerene prema potrebama stanovništva i sektora mikro biznisa.

IRB RS ostaje posvećena principima odgovornog upravljanja, transparentnosti i efikasnosti, sa ciljem da postane moderna i razvojno orijentisana institucija u službi građana i privrede Republike Srpske, prenosi Provjereno.info.

Direktor Knežević se ovom prilikom iskreno zahvalio svim radnicima na profesionalnosti, posvećenosti i saradnji.

Rezerve monetarnog zlata Centralne banke BiH dostigle su 3,5 tona, što je najviši nivo od njenog osnivanja, piše u godišnjem izvještaju ove finansijske institucije za prethodnu godinu.

Kako su naveli, devizne rezerve u prošloj godini iznosile su 17,6 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,36 milijardi KM u odnosu na 2023. godinu.

“Devizne rezerve u prošloj godini su potvrda stabilnosti i kredibiliteta monetarnog sistema. Koeficijent pokrića valutnog odbora porastao je na 108,38 odsto, dodatno jačajući povjerenje u valutni odbor kao temelj monetarne politike BiH. Očuvana je stabilnost domaće valute i finansijskog sistema, a nastavljene su i aktivnosti na modernizaciji platnog sistema i pripremama za pristup SEPA području”, navodi se u saopštenju.

Dodali su da je izvještaj usvojilo Predsjedništvo BiH, te da je u tom dokumentu navedeno da je ulagano u transparentnost i dostupnost makroekonomskih i finansijskih podataka, kao i da su implementirane brojne inicijative u domenu digitalne transformacije, finansijske edukacije i međunarodne saradnje.

Zlato se, inače, smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti, što ga čini ključnim elementom nacionalnih rezervi.

On, osim što služi kao osnova za monetarnu politiku, igra i vitalnu ulogu u održavanju valutne stabilnosti, ali i kao geopolitički alat u rukama zemalja s najvećim rezervama.

Koje države imaju najviše svjetske rezerve zlata, te kolike količine imaju zemlje u regionu?

Najveće svjetske rezerve zlata imaju Sjedinjene Američke Države, koje trenutno posjeduju 8.133 tone.

Prema podacima sajta Tranding Economics, Njemačka je druga, i ima 3.351 tonu.

Slijedi Italija sa 2.452 tone zlata, pa Francuska 2.437 tona.

Monetarne rezerve zlata Rusije iznose 2.330 tona, Kine 2.292, a Švajcarske 1.040 tona.

Indija ima 880 tona zlata, Japan 846, a Turska ima 624 tone zlata. Nizozemska ima 612, Poljska 497, Portugal 383, a Uzbekistan 368 tona zlata.

Kada su u pitanju zemlje regiona, dominira Srbija, koja iz godine u godinu povećava svoje zalihe zlata.

Prema posljednjim podacima, Srbija trenutno ima nešto više od 49 tona zlata.

Sjeverna Makedonija ima 6,89 tona zlata, Slovenija 3,48 tona zlata, a Albanija 3,42 tone zlata.

Hrvatska je svoje zlato, oko 13 tona, koje je naslijedila od bivše Jugoslavije prodala još prije 20 godina, te je donedavno bila bez rezervi zlata.

Ipak, prije godinu-dvije je kupila 1,75 tona zlata, koliko, prema posljednjim informacijama, i sada posjeduje.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je ovo premalo zlata, te da je BiH odavno trebala značajnije povećati zlatne rezerve, ali da aktuelna uprava CB zaslužuje priznanje da su ipak obratili pažnju na stručne savjete i svjetske trendove te barem pokušali nadoknaditi štetu koju je prethodna uprava učinila.

“Prodaja zlata u prethodnom mandatu je bila ekonomski zločin i diletantizam na nivou ekonomske nepismenosti, za koji je trebalo smijeniti i kazniti. Aktuelna uprava je krenula u pravom smjeru i svaka čast za povećanje rezervi, a nadam se da neće stati na tome već će nastaviti povećavati ih. A trebalo bi razmisliti i o prenošenju naših rezervi u BiH jer su trenutno izvan države. Velike su prednosti zlata u vrijeme opšte nestabilnosti i nesigurnosti u odnosu na nekad ključne svjetske valute poput dolara i evra, a koje sada ne ulijevaju jednako povjerenje”, naglasio je Gavran za “Nezavisne novine”.

Cijena američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) bila je danas nestabilna i kretala se oko 67 dolara po barelu, nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK plus) najavila povećanje proizvodnje za avgust.

To uvećanje veće je od očekivanog, što signalizira povjerenje u snagu tržišta, prenio je Trejding ekonomiks.

Osam članica OPEK-a složile su se da povećaju proizvodnju za 548.000 barela dnevno sljedećeg mjeseca, kao i da će slično povećanje vjerovatno uslijediti u septembru.

Saudijska Arabija je takođe podigla cijene svoje glavne vrste sirove nafte za Aziju.

Grupa je povećavala od maja do jula svoju ponudu tempom od 411.000 barela dnevno.

OPEK plus je saopštio da je odluka zasnovana na stabilnim globalnim ekonomskim izgledima.

Još jedno povećanje biće razmotreno na sastanku 3. Avgusta, prenosi Tanjug.

predsjednik SAD poslao je pismo Željki Cvijanović, predsjedavajućoj Predsjedništva BiH u kojem je, između ostalog naveo da od 1. avgusta ove godine SAD uvode carine na sve proizvode iz BiH od 30 posto.

Ako se pogledaju podaci Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, izvoz BiH u SAD prošle godine iznosio je 234,5 miliona KM dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM.

BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 posto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.

Još ranije, stručnjaci su za Nezavisne novine rekli da BiH neće u velikoj mjeri biti pogođena carinama SAD, ali da će najveći teret podnijeti namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12 posto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 30 posto.

Posljednji podaci UIO koji su objavile Nezavisne odnose se na prva tri mjeseca ove godine. Prema tim podacima u SAD smo izvezli 60,8 miliona KM, dok je uvoz u tom periodu iznosio 19 miliona KM.

U prva tri mjeseca najviše smo, kao i ranije, izvezli oružja i to u vrijednosti 41, 14 miliona KM. Proizvodi od cinka izvezeni su u vrijednosti od 3,8 miliona KM, te proizvodi od željeza i čelika za 3,4 miliona KM.

S druge strane, što se tiče uvoza iz SAD u prva tri mjeseca, najviše smo uvezli jestivog voća i orašastih plodova, kore agruma, dinja i lubenica i to malo manje od pet miliona KM.

Dalje je za 2,6 miliona KM uvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova, te za 2,3 miliona KM vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovih dijelova i pribora.

Predsjednik SAD uputio je pismo predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, kao i šefovima brojnim drugih država, a vezano za uvođenje carina.

Naime, Tramp je naveo u svom obraćanju zašto upućuje ovo pismo i poručio da ono svjedoči snazi i povezanosti trgovinskih odnosa BiH i SAD.

Pismo prenosimo u cijelosti:

“Velika mi je čast što vam šaljem ovo pismo jer ono pokazuje snagu i posvećenost naših trgovinskih odnosa, te činjenicu da su Sjedinjene Američke Države pristale da nastave saradnju s Bosnom i Hercegovinom, uprkos značajnom trgovinskom deficitu s vašom velikom zemljom. Ipak, odlučili smo da krenemo naprijed, ali uz pravedniju i uravnoteženiju trgovinu.

Stoga vas pozivamo da učestvujete u izuzetnoj ekonomiji Sjedinjenih Država – tržištu broj jedan u svijetu, daleko ispred svih. Imali smo četiri godine da razgovaramo o našim trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i zaključili smo da se moramo odmaknuti od ovih dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita koje uzrokuju bosanskohercegovačke tarife i necarinske politike i trgovinske barijere.

Naši odnosi, nažalost, nisu bili recipročni. Počevši od 1. avgusta 2025. godine, Sjedinjene Države će uvesti carinu od samo 30% na sve proizvode iz Bosne i Hercegovine koji se uvoze u SAD, pored svih postojećih sektorskih carina. Roba koja se prevozi preko drugih zemalja kako bi izbjegla ovu carinu biće podložna još višoj carini.

Imajte na umu da je brojka od 30 % znatno niža od onoga što je potrebno za uklanjanje trgovinskog deficita koji imamo s vašom zemljom. Kao što znate, neće biti carina ako Bosna i Hercegovina, ili kompanije unutar vaše zemlje, odluče graditi ili proizvoditi unutar SAD-a. U tom slučaju, mi ćemo učiniti sve da se odobrenja dobiju brzo, profesionalno i rutinski – drugim riječima, u roku od nekoliko sedmica.

Ako iz bilo kojeg razloga odlučite da podignete svoje carine, tada će sve što odlučite da povećate dodatno biti uračunato u ovih 30% koje mi naplaćujemo. Molimo vas da razumijete da su ove carine nužne kako bi se ispravile godine tarifa, necarinskih mjera i trgovinskih barijera koje uzrokuju neodržive trgovinske deficite protiv SAD-a. Taj deficit predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj ekonomiji, a uistinu i našoj nacionalnoj sigurnosti”, poručio je Tramp.