U Republici Srpskoj danas će biti isplaćena martovska penzija, za šta je u budžetu obezbijeđeno 147,5 miliona KM u neto iznosu, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srpske.
Od 1. januara je redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec, navodi se u saopštenju.
U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje penzija kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto.
Oko 100 miliona KM iz kredita Svjetske banke, koji će građani Srpske vraćati do 2051. godine, potrošeno je za restrukturiranje “Željeznica RS”, ali je taj novac otišao za peglanje starih dugova i za otpremnine prekobrojnim radnicima.
Pruge su i dalje zarasle u korov, a lokomotive stare i po 70 godina.
Ipak, Željeznice Republike Srpske imaju veliki potencijal, što su potvrdili i Kinezi, inače danas vodeći graditelji željeznica u svijetu. Iz “Kineske željezničke inženjerske korporacije” lani je zvanično najavljeno da će, upravo zbog toga, svoje evropsko predstavništvo iz Varšave preseliti u Banjaluku.
I iz rukovodstva “Željeznica RS” i iz Ministarstva saobraćaja RS poručuju da Srpska može postati “faktor” na željezničkoj mapi Evrope, ali da su za to potrebna ogromna ulaganja – mnogo veća od novca do sada uloženog u veliko spremanje.
Računice pokazuju da bi za obnovu i rekonstrukciju pruga i “voznog parka” bilo potrebno još oko milijardu evra, što je više od trećine godišnjeg budžeta RS.
Po kilometru 2,5 miliona evra
Vesna Vožni, dugogodišnja pomoćnica ministra saobraćaja RS zadužena za željeznički saobraćaj, za Srpskainfo kaže da je cijena remonta pruge na evropskom tržištu oko 2,5 miliona evra po kilometru.
– Dužina pruge ŽRS je oko 420 kilometara, a do sada je remontovano oko 65 kilometara – kaže Vesna Vožni.
Uz to, potrebno je i dodatnih 100 miliona evra za nabavku vozova. Tek kad se cijela priča zaokruži, Željeznice RS bi mogle biti konkurentne na zahtjevnom evropskom tržištu transporta.
ŽRS je za sada Evropu stigla cijenama prevoza u teretnom saobraćaju. U svemu ostalom kasni.
Vesna Vožni tvrdi da Vlada Republike Srpske “u saradnji sa domaćim i inostranim partnerima planira investicije u ŽRS”, te napominje da je stanje na prugama slično u svim željeznicama Zapadnog Balkana.
U rukovodstvu “Željeznica RS” podsjećaju da je još u analizi Svjetske banke iz 2017. godine procijenjeno da bi za modernizaciju željeznice u Srpskoj bilo neophodno 800 miliona KM. Ali stvari su se od tada promijenila – na gore.
– Imajući u vidu globalne ekonomske promene i rast cijena na svim poljima, kao i protok vremena koji ne ide na ruku zastarjeloj infrastrukturi i voznim sredstvima, danas je taj iznos znatno veći – poručuju iz menadžmenta ŽRS.
Upravo je plan restrukturiranja pod “nadzorom” Svjetske banke, koji je građane Srpske koštao 100 miliona KM, prije sedam godina je spasio “Željeznice RS”, koje su visile nad ivicom ambisa.
Ovo javno preduzeće decenijama je bilo ubjedljivo najveći gubitaš u Srpskoj, da bi minusi na kraju dospjeli do nevjerovatnih 115 miliona KM “po papirima”, dok je konačna cifra, ispostavilo se, bila još veća.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Direktori ih zapošljavali, narod plaća otpremnine
“Željeznice RS” su bile opterećene i enormnim viškom zaposlenih, koji je, u “najslavnije vrijeme” dostigao cifru od 3.600 ljudi na platnom spisku. Svi direktori “Željeznica RS” su birani po partijskoj liniji, pa su po toj liniji i nemilice zapošljavali kumove i stranačke drugove, pogotovo pred izbore.
Kad se više nije imalo kud, prihvaćen je Plan restrukturiranja Svjetske banke. Taj proces još nije završen, ali se, kako tvrde u menadžmentu, daleko doguralo.
Najveće dostignuće je to što su prepolovili broj radnika i vratili sve dugove.
– Trenutno su u “Željeznicama RS” zaposlena 1.804 radnika. Njih 695 prima zagarantovanu najnižu platu u Srpskoj Prosječna neto zarada naših radnika iznosi 1.099 KM – navode iz poslovodstva preduzeća.
Dodaju da “Željeznice RS” danas nisu opterećene dugovima za poreze i doprinose, ali ni dugovima prema radnicima i dobavljačima.
Ipak, proces restrukturiranja, koji je trebao biti već završen, produžen je do kraja ove godine.
Ostalo je da se popiše imovina preduzeća, kako bi se moglo prisutpiti trećoj fazi, vlasničkom restrukturiranju i podjeli “Željeznica RS” na holding sa tri zavisna preduzeća: za prevoz putnika, za terenti odnosno kargo prevoz, te preduzeće za infrastrukturu.
Pruge kao autoputevi
Potom slijedi tržišno otvaranje.
Pojednostavljeno i prevedeno na narodski jezik, željeznički saobraćaj će nakon te transformacije funkcionisati otprilike isto kao i drumski: država će biti vlasnik saobraćanice, to jest pruge, kao što je danas vlasnik autoputeva, kojima gazduje preko javnog preduzeća, a saobraćajnicom će moći da voze svi koji plate “putarinu”, u ovom slučaju naknadu za korištenje pruge.
Buduće “Željeznice RS” će uz “infrastukturno”, imati i 2 prevoznička preduzeća, analogna drumskim preduzećima koji prevoze robu kamionima, odnosno putnike autobusima.
Ova preduzeća će morati da “trpe” konkurenciju ostalih željezničkih operatera iz regiona i Evrope: poslove će dobijati onaj ko bude efikasniji i jeftiniji.
Ali, do tog scenarija je, priznaju nadležni, još dug put.
U međuvremenu će se iz subvencija definisanih Zakonom krpiti ono što je najpreče i što se zakrpiti može.
Poslovni forum u Banjaluci je nova poslovna šansa, potvrdili su i domaći i mađarski privrednici. Mnoge od više od stotinu kompanija koje su učestvovale na forumu uspjele su međusobno da dogovore poslovnu saradnju, što je značajan korak za stvaranje boljeg privrednog ambijenta. Najviše njih dolazi iz energetskog sektora, vodoprivrede i poljoprivrede.
Na Poslovnom forumu učestvovala je i najveća mađarska kompanija iz sektora energetike. MVM je u potpunosti u državnom vlasništvu i posluje u 20 zemalja Evrope. Zainteresovani su za ulaganja u Republici Srpskoj.
Ekspanziju energetskih projekata, posebno iz obnovljivih izvora, potvrđuju i neki konkretni dogovori. Usaglašena je poslovna saradnja naše kompanije Etmaks, koja je vodeća u Republici Srpskoj i BiH po proizvodnji solarnih panela i mađarskog preduzeća Lugos. Lugos radi elektranu Trebinje jedan.
Sa Poslovnog foruma stigle su dobre vijesti i za građane Gradiške. Dobijena je i konačna potvrda da jedna mađarska kompanija preduzima projekat gradnje prečišćivača otpadnih voda u ovoj lokalnoj zajednici od kojeg je zbog političkih razloga odustala njemačka vlada.
Sve više respektabilnih mađarskih firmi želi da ulaže u Republici Srpskoj i sarađuje sa njenim privrednicima, kaže direktor mađarske Agencije za promociju izvoza Gabor Јenei.
Iz kompanija koje već imaju firme u BiH i Srbiji kažu da su zadovoljni poslovnim ambijentom.
Ovakav poslovni forum, saglasni su privrednici, rezultat je dobre saradnje zvaničnika Srpske i Mađarske koja traje godinama i samo je uvod u buduće poslovne poduhvate i razvoj ekonomije dvije zemlje.
Vlada Republike Srpske usvojila je danas Uredbu o određivanju marže u prometu proizvoda, kojom su dodatno snižene marže na osnovne životne namirnice i proširen obuhvat proizvoda na koji su ograničene marže u prometu u Republici Srpskoj.
Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske, a važiće do 30. juna ove godine.
Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno osam odsto u maloprodaji za sljedeće proizvode:
Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno četiri odsto u veleprodaji, odnosno šest odsto u maloprodaji za hranu za dojenčad i hranu za bebe – isključivo zamjena za majčino mlijeko, sva pakovanja i za pelene za djecu i za odrasle – sva pakovanja.
Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno 10 odsto u veleprodaji, odnosno 12 odsto u maloprodaji za sljedeće proizvode:
Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno šest u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji za lijekove.
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić rekao je će oko 500 proizvoda u Srpskoj biti jeftiniji.
omentarišući tu izjavu, Dodik je poručio Konakoviću: “Onda uzmi pa se veži sam gdje god hoćeš”.
Konaković je danas rekao da poštuje najnoviju odluku Kristijana Šmita, navodeći da “nije baš muštuluk” i da ne misli da je dobra odluka ako je Šmitova.
Prema ispravkama, koje je objavio OHR, šest članova aktuelnog saziva Centralne izborne komisije ostaju do 2027. godine, jer se na njih ne odnose odredbe o penzionisanju.
Prema izvornoj odluci, Šmit je nametnuo odredbe prema kojima bi članovima CIK-a koji napune 65 godina istekao mandat.
Prema podacima Interkontinentalne berze (ICE) cijena referentne nafte “brent” u utorak je dostigla maksimum od 89 dolara za barel, približavajući se nivoima posljednji put viđenim u junu 2022. godine.
Stručnjaci objašnjavaju ovaj skok izraelskim vazdušnim napadom na iranski konzulat u Damasku i prijetnjom Teherana odmazdom.
Fjučersi “brenta” su od ponedjeljka porasli za skoro dva odsto na 89.060 dolara po barelu. Američki referentni indeks VTE (Vest Teksas intermidijejt) premašio je 85 dolara.
Iran – veliki proizvođač nafte – zaprijetio je Izraelu “oštrim” odgovorom nakon što je u napadu na iranski diplomatski kompleks u Damasku ubijeno sedam vojnih savjetnika, uključujući tri viša komandanta.
Izrael je više puta gađao iranska postrojenja u Siriji, zbog navodne podrške Teherana palestinskoj grupi Hamas u Gazi. Iako Izrael nije komentarisao najnoviji udar, “New York Times” je citirao četiri neimenovana izraelska zvaničnika koji su priznali da Izrael stoji iza toga.
Cijene nafte su porasle posljednjih mjeseci zbog straha da bi rat u Pojasu Gaze mogao da se proširi na Bliski istok. Region je vodeći snabdijevač energentima i važna ruta za transport nafte. Sredinom marta, cijena “brenta” se popela na 85 dolara po barelu pošto su jemenski Huti pojačali napade na brodove u Crvenom moru.
Prema projekciji “Bloomberga”, cijene nafte mogle bi da dostignu 150 dolara po barelu ako se Iran pridruži sukobu.
Prema podacima ICE, “brent” je posljednji put trgovao iznad trenutnog nivoa u junu 2022. (98,460 dolara po barelu 28. juna), tokom ranih faza kampanje sankcija Zapada protiv Rusije, velikog izvoznika nafte, zbog sukoba u Ukrajini.
Skok cijena sirove nafte je takođe podstaknut smanjenjem proizvodnje OPEK+, ekonomskim rastom Kine i očekivanjima globalnog deficita ove godine, prenosi “b92”.
Poreska uprava Republike Srpske je u prvom kvartalu ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 1,048 milijardi maraka, što je za 123,6 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na prva tri mjeseca prethodne godine, saopšteno je iz ove uprave.
Posmatrano po grupama javnih prihoda, naplata direktnih poreza u periodu januar-mart ove godine veća je za 20 odsto, dok je naplata doprinosa veća za 12 odsto, a ostalih javnih prihoda za pet procenata.
Direktni porezi su u posmatranom periodu ove godine naplaćeni u iznosu od oko 312,3 miliona KM, što je za 52,2 miliona maraka ili 20 odsto više nego u prva tri mjeseca prethodne godine.
Kod ostalih javnih prihoda, u prva tri mjeseca naplata je iznosila 142 miliona KM, što je za 7,3 miliona KM ili pet odsto više u odnosu na isti period 2023. godine.
Podaci Centralne banke BiH pokazali da doznake iz inostranstva bilježe rekordne iznose. U 2023. godini lični transferi dijaspore iznosili su 3,79 milijardi KM i za 203 miliona KM su veći u odnosu na godinu ranije.
Ukupan promet trgovine namalo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u februaru 2024. godine ostvario je rast od 13,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Promet prehrambenim proizvodima porastao je za 14,5 posto.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da ga rast prometa u tekućim cijenama ne čudi, jer uključuje inflaciju i ne mora značiti rast ukupnog prometa, već veću vrijednost zbog poskupljenja.
U tom slučaju prodaja može biti čak i manja, a da ima veću vrijednost. S druge strane, rast prometa izražen u stalnim cijenama trebao bi predstavljati stvarni rast prodaje, a to je u našim okolnostima neobično, uzimajući u obzir kontinuirani pad broja stanovnika. Dijelom se može pokušati objasniti većim brojem turista, ali nisam siguran da u ovo doba godine to može biti dovoljno objašnjenje – kaže Gavran.
ADVERTISING
On je dodao da se dio odgovora, možda, kriju i povećane doznake iz inostranstva, jer povećanje plata i penzija zaostaje za inflacijom.
– Povećanja primanja, plata i penzija uglavnom su zaostajala za inflacijom i opet ne mogu objasniti ovakav trend. Imali smo i pojavu prekogranične kupovine, jer građani Hrvatske često, a iz Srbije rjeđe, dolaze kod nas u kupovinu – ističe Igor Gavran, za Avaz.
Na sljedećoj sjednici Vlade Republike Srpske, nadamo se da će biti usvojene uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, rekao je za Јutarnji program RTRS minstar trgovine i turizma Denis Šulić.
Pripremamo uredbu koja se tiče osnovnih životnih namirnica. Svakodnevno pratimo odnos cijena osnovnih životnih namirnica u Srpskoj, u odnosu na Federaciju, čije su namjernice dosta skuplje. Zajedno sa ljudima iz naftne industrije, završavamo uredbu o ograničavanju cijene marže naftnih derivata. Marže pojedinih životnih namirnica biće ograničene do osam odsto – istakao je Šulić.
Kako on navodi uredbe su u samoj proceduri.
Kada je riječ otrgovcima, koji su, prema tvrdnjama potrošača i nadležnih organa – nerealno podigli cijene namirnica, nakon povećanja minimalne plate, Šulić napominje da trgovce ne treba generalizovati.
Kada je riječ o radu Republičke inspekcije, Šulić ističe, da ono što ministarstvo zajedno sa njima radi, jeste utvrđivanje da li trgovci rade u skladu sa uredbom.
Govoreći o snakcijama i blokadama računa pojedinih lica od strane američke ambasade, Šulić je naveo da to sve govori o tome kakva je Amerika.
U ulici gdje živi načelnik sarajevske Opštine Stari Grad Irfan Čengić sinoć je bačena nepoznata eksplozivna naprava.
Kako saznaje “Avaz” policija je jutros došla na uviđaj.
Portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić, potvrdila je da je do eksplozije je došlo u 3.20.
“PU Stari grad je obaviještena da je jutros oko 3:20 sati u ulici ulici Škaljin Sokak aktivirana eksplozivna naprava, najvjerovatnije ručna bomba. Nije bilo povrijeđenih osoba, nastupila je materijalna šteta. Uviđaj je u toku”, rekla je Mersiha Novalić za portal “Avaza”.
Oglasio se Čengić
Čengić je za Klix.ba kazao da ga bacanje bombe na kuću u kojoj živi sa svojom porodicom neće obeshrabriti da nastavi procese koje je obećali narodu.
“Sinoć je na moju kuću pred sehur bačena eksplozivna naprava sa ciljem da se zastrašim kako bih obustavio procese vraćanje državne imovine narodu od onih koji je uzurpiraju godinama. Nedavno su me predstavnici ambasada pitali, da li me je strah voditi procese, odgovor njima je bio isti kao i danas. Bog i ljudi su mi dali povjerenje da vodim teške procese, neću odustati ni milimetra, jer ako se prvi čovjek zajednice povuče pod pritiskom, šta da obični ljudi očekuju sutra kada dođu na njihova vrata”, kaže Čengić.
Dodao je da su mislili da je slučajnost što je prošle sedmice bačena bomba u ulici gdje živi porodica vijećnika Vedada Deljkovića.
“Nakon ove sinoćnje nam je jasno da je to sistemsko zastrašivanje”, rekao je Čengić.
Istakao je da je riječ o nastavku prijetnji koje ima kao izabrani zvaničnik da prestane provoditi zakone, odluke, nalaze revizije, inspektora, tužilaštva kako bi pojedinci mogli nastaviti zloupotrebljavati opštinske resurse.
“Imam potpuno povjerenje u MUP KS i FUP, pozivam tužulaštva da nastave procese protiv organizovanog kriminala”, zaključio je Čengić.
Nema prodavnice, marketa ili velikog trgovačkog lanca koji svakog dana nema bar nekoliko artikala na akciji. Ali, ta „akcija“ uglavnom izgleda tako da uzmete neki proizvod, a on je tek 10 ili 20 pfeninga jeftiniji. Kod nas je tako, a šta mislite kako je u razvijenim evropskih zemljama?
Naprimjer, mi smo u jednom marketu pronašli pakovanje ćurećih prsa od 100 grama koje na akciji košta 3,99 KM, a stara cijena je 4,09 KM. Ili mlijeko koje je na akciji 1,99, a bilo je 2,19 KM. Za 30 pfeninga jeftiniji je sirni namaz, a flaša jogurta za samo 0,20 KM. Za isto pfeninga jeftinije je i malo pakovanje sos paradajza.
Osim toga, ima proizvoda na kojima je upadljivo označeno da su na akciji, pa čak i „velikoj akciji“ ali ne znamo koja mu je cijena bila ranije, jer to nije navedeno.
U drugom marketu su uspjeli da za marku snize cijenu svježeg krastavca, a manje pakovanje paradajz da sa 2,99 spuste na 2,75 maraka. Kod njih je kilogram jabuka jeftiniji za 30 pfeninga u odnosu na pravu cijenu, svinjska krmenadla za marku, a teleći vrat za 1,5 KM. Pakovanje smrznutog oslića je 0,50 KM jeftiniji u odnosu na regularnu cijenu, pašteta 14 pfeninga, a kukuruzno brašno 0,10 KM.
Kako je u Evropi?
To su najčešći iznosi „akcija“ po kojima kupujemo hranu u ovdašnjim trgovinama. U zemljama Evrope mnogo drugačije. Em su im plate daleko veće od naših, plus što kod njih akcije opravdavaju taj naziv.
Naprimjer, u Švedskoj u marketima mlijeko na akciji košta oko 2 KM. Paradajz u zavisnosti od vrste od 6 do 8 maraka. Kod nas je 5 KM. Pakovanje šampinjona od 250 grama košta 4 KM, a na akciji bude 2 KM.
-U vrijeme praznika pakovanje od 2 kilograma krompira platite 5 marka, a inače je 7. Bez obzira koji je praznik u putanju, uvijek je na akciji ono što ljudi najčešće u te dane jedu i piju. Sada pred Uskrs na akciji su bila jaja, rotkivce, kobasice, sirovi fileti ribe u sosevima, slatkiši. Naprimjer, 300 grama dimljenog lososa sada je 14, a redovna cijena mu je 20 maraka – kaže za Srpskainfo naš čitalac iz Švedske.
Jagnjetina sa kostima prodaje se u pakovanjima od 1,6 kilograma. Cijena je 20 KM po kilogramu na akciji, dok je redovna cijena 36 maraka. Kilogram svinjskog filea je 14, a kada nije na akciji košta 20 maraka. Pileći file je na akciji i za 10 maraka jeftiniji, pa košta 22 marke.
Kod nas je kilogram junećeg buta 23, juneće plećke 19,50, a telećeg buta 28 maraka. Pileće bijelo meso je oko 13 maraka.
U Švedskoj pola kilograma bijelog grožđa je 8 maraka, a na akciji manje od 5. Oni dva kilograma brašna plaćaju 3,6 kilograma na akciji, a mi 2,95 KM.
U Švedskoj je prosječna plata 7.468 KM. A kod nas?